Inicijativa privatnog sektora za mlade koju su 2017. godine zajednički pokrenuli Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u suradnji s privatnim tvrtkama, profesionalnim udrugama žena i akademskim institucijama osvojila je nagradu think-tanka Emerging Europe na svečanoj dodjeli održanoj u Londonu u kategoriji „Youth Empowerment Initiative of the Year“. Emerging Europe svoje prestižne nagrade tradicionalno dodjeljuje u više kategorija uspješnim lokalnim projektima koji su se istaknuli u nekom od tri područja: podizanje svijesti, društveni napredak i ekonomski razvoj. Od jeseni 2018. do kraja 2019. u planu programa Inicijative privatnog sektora za mlade je novih 19 radionica za studente, mentore u tvrtkama i voditelje na fakultetima.
Hrvatska i dalje ima treću najveću stopu nezaposlenosti u EU, a u 2016. skoro 1 od 5 mladih osoba u dobi između 20-24 godine nalazila se u tzv. ‘neet’ kategoriji – tj. nisu ni zaposleni, niti su u sustavu obrazovanja ili prakse. Inicijativa privatnog sektora za mlade (PSYI) odgovor je na neusklađenost potreba tržišta rada i realnih vještina mladih ljudi stečenih u obrazovanju kroz povezivanje obrazovnih institucija, poslodavaca i profesionalnih udruga u stvaranju prvih poslovnih iskustava za mlade kroz studentske prakse i otvaranje realnih prilika za mogućnost zapošljavanja.
Do danas, više od 140 tvrtki uključilo se u Inicijativu kroz osiguravanje višeod 620 praksi u suradnji s preko 40 akademskih institucija u zemlji. Po prvi put u Hrvatskoj i zemljama u susjedstvu studenti i poslodavci imaju priliku surađivati putem zajedničke platforme kako bi spojili znanja i talente s potrebama tržišta rada. Europska banka za obnovu i razvoj ovaj će projekt nastaviti i u drugim zemljama, prvenstveno Srbiji i ostatku zapadnog Balkana. Tijekom 2017. godine održane su radionice za poslodavce i mentore u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Varaždinu i Rijeci i izrađeni su informativni priručnici za studente i poslodavce kako bi ih se bolje upoznalo s Inicijativom, a moguće ih je preuzeti na interaktivnoj web stranici: http://inicijativazamlade.hup.hr/ na kojoj se nalazi još mnoštvo korisnih informacija. Također, u završnoj fazi izrade je i Regionalni priručnik (koji će biti namijenjen susjednim državama), a koji će sadržavati i dobre primjere hrvatskih poslodavaca i iskustva studenata koji su završili praksu preko Inicijative i zaposlili se kod istog poslodavca, što je i bio cilj Inicijative. Web portalu slijedi nadogradnja, uz nove sadržaje i poboljšanje sustava, budući da se sve više studenata prijavljuje na portal u potrazi za praksom kod hrvatskih poslodavaca.
Može li gospodarstvo pomoći obrazovanju i poticanju stjecanja znanja učenika, osobito u STEM području? U Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) smatraju da može. Zato od 1995. godine provode projekt IMAM ŽICU!, najdugovječniji društveno odgovorni projekt u Hrvatskoj, koji spaja gospodarstvo s osnovnim i srednjoškolskim obrazovanjem.
Bilo je lijepo vidjeti zadovoljna lica nagrađenih učenika, njihovih mentora i roditelja iz cijele Hrvatske, koji su u četvrtak, 5. srpnja do posljednjeg mjesta ispunili dvoranu u sjedištu HEP-a na ovogodišnjoj dodjeli nagrade IMAM ŽICU! Tu nagradu već 24 HEP dodjeljuje učenicima osnovnih i srednjih škola za uspješna postignuća na području matematike i fizike, a od 2005. godine i najboljim mladim elektrotehničarima.
– Za energetsku tranziciju Hrvatska treba nove generacije mladih, obrazovanih i motiviranih ljudi. Mladih ljudi kojima ćemo omogućiti stjecanje potrebnih znanja i vještina, koje će primjenjivati u Hrvatskoj u korist vlastitog profesionalnog razvoja i na dobrobit svoje domovine. HEP je to odavna prepoznao te sustavno provodi projekte suradnje s obrazovnim sustavom u cilju nagrađivanja znanja, posebno u STEM području, te u cilju podizanja tehničke osposobljenosti škola – poručio je nagrađenim učenicima i nastavnicima Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d.
Osim priznanja, nagrada HEP-a učenicima donosi i novčani iznos. Tako je ove godine nagradu u iznosu od 3000 kuna primilo 38 učenika. Tijekom 24 godine HEP je tako nagradio više od 750 učenika. Dobitnici nagrade su svi učenici koji su osvojili prvu nagradu na državnim natjecanjima znanja iz matematike i fizike te javnog izlaganja eksperimentalnih radova iz fizike za školsku godinu 2017./2018.. Nagradu su dobili i učenici srednjih strukovnih škola koji su osvojili prva tri mjesta na državnim natjecanjima iz osnova elektrotehnike i elektrotehničkih mjerenja te na natjecanjima učenika koji pohađaju program za zanimanje elektromehaničar.
Najviše nagrada odnijeli su učenici XV. gimnazije iz Zagreba (pet nagrađenih učenika), Tehničke škole Karlovac (tri nagrađena učenika), Gimnazije Franje Petrića iz Zadra (dva nagrađena učenika), OŠ Bogumila Tonija iz Samobora (dva nagrađena učenika) te VI. OŠ Varaždin (dva nagrađena učenika).
Upitali smo stoga jednog od nagrađenih učenika zagrebačke XV. gimnazije, popularnog MIOC-a, Bernarda Faulenda što mu znači ovo priznanje.
– Lijepo je primiti ovakvo priznanje. Pohvalno je da netko provodi ovakvu inicijativu i zato se zahvaljujem HEP-u – kaže Bernard, koji je nagradu primio za 1. mjesto u državnom natjecanju iz fizike za druge razrede u prošloj školskoj godini. Bernard već zna da će studirati elektrotehniku, a za dalje će, kaže, vidjeti.
Nagrade su veliko priznanje i mentorima nagrađenih učenika. Prof. Ines Dukić bila je Bernardova mentorica.
– Ponosna sam na svoje učenike, osobito kada se netko istakne. Moram reći da iza nagrada stoje silni sati truda i rada koji ovi učenici ulažu, dakako, uz talent koji prirodno imaju – kaže prof. Dukić te dodaje da profesori XV. gimnazije dodatno rade s talentiranim učenicima. – U našoj se školi puno ulaže u organizirani dodatni rad s talentiranim učenicima, koji je profesorima djelomično plaćen.
Svečanoj dodjeli nagrada prisustvovali su i Domagoj Validžić, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike, Vlado Prskalo, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanje, Jadranka ŽarkovićPečenković, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje i Nino Buić, pomoćnik ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Kao društveno odgovorna kompanija, INA jubilarnu petu godinu zaredom pomaže u očuvanju okoliša i prirode
Program namijenjen svim organizacijama civilnog društva i javnim obrazovnim ustanovama
U sklopu ovogodišnjeg natječaja odabrano je ukupno 18 projekata, od kojih su jedan ponovno odabrali Inini Facebook fanovi
Nakon sveobuhvatne evaluacije prijava pristiglih na ovogodišnji natječaj Zeleni pojas, stručna komisija sastavljena od predstavnika relevantnih fakulteta, neovisnih stručnjaka za održivi razvoj te predstavnika Ininog Održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša te Korporativnih komunikacija odabrala je 17 pobjedničkih ideja, a jedan dodatni projekt odabrali su fanovi Inine Facebook stranice. Odabrani projekti bit će provedeni u nadolazećem razdoblju uz financijsku podršku Ine u ukupnom iznosu od 350.000 kuna te pomoć Ininog Kluba volontera.
Kao i prošle godine, natječaj za Zeleni pojas se odvijao online te su se prijave vršile preko web stranice posvećene Zelenom pojasu putem koje je zaprimljeno 169 prijava, a pobjednički projekti odabrani su temeljem jasno definiranih kriterija od kojih su najvažniji bili pripremljenost i kvaliteta projekta, stupanj povoljnog utjecaja na okoliš, jasno definirana područja kojima bi se dala podrška, kao i mogućnost realizacije projekta putem zajedničkih akcija u suradnji s Ininim klubom volontera.
Pobjednički projekti Zelenog pojasa 2018.:
Centar za rehabilitaciju Silver: projekt „Silverova hladovINA“, Zagreb
Lokalna akcijska grupa Bura: projekt „Voćni Trg“, Općina Vrsi
Dobrovoljno vatrogasno društvo Glina: projekt „Edukacija i osposobljavanja o zaštiti od poplava i sadnja zelenih nasada na plavnim područjima“, Glina
Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Šibensko-kninske županije „Kamenčići“: projekt „Zeleni čuvari naših krajeva“, Šibenik, Drniš, Zlarin
Turistička zajednica grada Hrvatska Kostajnica: projekt „Kamp park na Otoci“, Hrvatska Kostajnica
Osnovna škola Jože Šurana Višnjan: projekt „Solarni svijet“, Višnjan
Udruga udomitelja i obiteljskih domova „Nada“ Ivanec: projekt „Aroniju i haskap sadim i budućnost gradim“, Ivanec
Tehnička škola Rijeka: projekt „Zelena oaza – maknimo djecu s betona“, Rijeka
Hrvatsko planinarsko društvo Sniježnica: projekt „Tajne podzemnog svijeta Općine Ston“, Općina Ston
Udruga osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije: projekt „Senzorni vrt za sobu čuda“, Sisak
Dobrovoljno vatrogasno društvo Gruda: projekt „Zelene Konavle“, Općina Konavle
Hrvatska gorska služba spašavanja stanica Split: projekt „Očistimo zajedno Stazu sv. Ciprijana – faza II“, Gata, Omiš
Zaštitarsko ekološka udruga Prijatelji životinja i prirode: projekt „Posadimo zeleno (Posadimo život)“, Čakovec
Osnovna glazbena škola Pakrac: projekt „Vau park“, Pakrac
Dječji vrtić Škrljevo: projekt „Zeleno na najjače“, Škrljevo, Bakar
Klub žena Pokupsko: projekt „Ruška tepka i park perunika”, Pokupsko
Lokalna akcijska grupa “More 249”: projekt „Lok(v)alno za život Lokve“, grad Vodice
Europski dom Vukovar: projekt „Zajedništvom za Zeleni pojas“, Vukovar – odabrali Inini Facebook fanovi
O programu Zeleni pojas
S ciljem širenja svijesti o važnosti održivog razvoja, INA je 2014. pokrenula program Zeleni pojas u sklopu kojeg je na suradnju pozvala nevladine udruge i edukativne ustanove kako bi zajedničkim snagama pridonijeli očuvanju okoliša u lokalnim zajednicama. Kroz ovaj program INA sufinancira ekološke projekte poput pošumljavanja, uređenja zelenih površina, čišćenje podmorja, priobalja, jezera i rijeka, edukacije o ekologiji te druge slične aktivnosti iz područja zaštite okoliša i prirode.
Zamislimo promjene koje nas čekaju u nadolazećem desetljeću: devastirajuće posljedice klimatskih promjena, oskudica brojnih prirodnih resursa, opadanje kvalitete života kako u gradovima, tako i u ruralnim predjelima, hitna potreba za rješavanjem nejednakosti na svim društvenim razinama… Ne doima se ohrabrujuće, zar ne?
Sedamnaest globalnih ciljeva za održivi razvoj (Sustainable Development Goals, SDGs), poznati i kao Globalni ciljevi, univerzalni su ciljevi i pokazatelji koje bi članice Ujedinjenih Naroda trebale koristiti u kreiranju novih politika upravo kako za deset godina čovječanstvo ne bi proživljavalo ono najgore. Globalni ciljevi zapravo su, prema mnogima, posljednja šansa za spriječiti najnepoželjnije scenarije.
Naime, kada govorimo o poslovnom sektoru, Globalni ciljevi održivog razvoja nude smjernice koje će pomoći poduzećima u rješavanju brojnih globalnih izazova, ali i voditi ih kroz promjene. Krajnja svrha Ciljeva jest implementirati pitanja održivosti u godišnje strategije – što u konačnici i jest temelj društveno odgovornog poslovanja. No, prije no što se to dogodi – ciljevi moraju biti shvaćeni unutar organizacije te upotrijebljeni na način koji jasno pokazuje važnost održivosti za organizaciju.
Korištenjem najnovijih dostupnih podataka, godišnje izvješće o održivom razvoju daje pregled dosadašnjih napora u provedbi ciljeva na svjetskoj razini, naglašavajući područja napretka i područja na kojima treba više raditi. Dodatno, ovogodišnje izvješće otkriva da, iako je proteklom desetljeću postignut veliki napredak u na svim područjima razvoja, brzina napretka nije bila dovoljna, te još uvijek svjedočimo velikim društvenim nejednakostima koje, u konačnici, ne omogućavaju potpunu provedbu SDG-jeva.
Usprkos napretku, potrebno je pravo ubrzanje
U usporedbi s ranijim podacima, promatrajući uzorak od milijardu ljudi neprestance od 1999. godine, zaključeno je kako je u 2013. godini 767 osoba (od milijarde) ostalo siromašnima.
Unatoč velikom napretku, alarmantno visok broj djece mlađe od 5 godina još uvijek je pod utjecajem neishranjenosti.
Procjenjuje se da je u 2016. godini 155 milijuna djece mlađe od 5 godina patilo od neishranjenosti te zdravstvenih posljedice koja ona uzrokuje.
Između 2000. i 2015. godine globalni porast mortaliteta smanjio se za 37 %, a smrtnost djece pri porođaju pala je za 44 %.
Međutim, 303.000 žena umrlo je tijekom trudnoće ili porođaja
9 milijuna djece mlađe od 5 godina umrlo u 2015. godini.
Procjenjuje se da je zbog loših uvjeta življenja u 2012. godini umrlo 4,3 milijuna ljudi.
Od 2015. do 2016., službena razvojna pomoć (ODA) porasla je za 8,9 %, i to na 142,6 milijarde dolara. Međutim, bilateralna pomoć zemljama u razvoju manja je za 3,9 % u usporedbi s 2000. godinom.
Na području održive energije, dok se pristup čistim gorivima i tehnologijama za kuhanje popeo na 57 % u 2014. godini, što je više od 50 % u usporedbi s 2000. Godinom. Više od 3 milijarde ljudi nije imalo pristup čistim gorivima za kuhanje.
Razvitak je nejednak
U izvještaju se zaključuje kako mogućnosti razvoja i dalje nisu jednaki. Na temelju podataka iz razdoblja od 2010. do 2016. godine, žene su u prosjeku trošile gotovo trostruko više vremena na neplaćeni kućni i skrbnički posao nego muškarci. Gospodarski gubici zbog prirodnih nepogoda sada dosežu prosječno od 250 do 300 milijardi američkih dolara godišnje, s nerazmjernim učinkom na male i ranjive zemlje. Unatoč padu globalne stope nezaposlenosti sa 6,1 % u 2010. na 5,7 % u 2016. godini, tri je puta bila veća vjerojatnosti da mlada osoba, u usporedbi sa starijom, ostane bez posla. Dodatno, u 2015. godini 85 % urbanog stanovništva koristilo je sigurne sustave za upravljanje pitkom vodom, u usporedbi sa samo 55 % ruralnog stanovništva.
Upotreba snage podataka
Učinkovito praćenje napretka Globalnih ciljeva zahtijeva dostupne, pouzdane, pravovremene i razvrstane podatke na svim razinama, što predstavlja veliki izazov nacionalnim i međunarodnim statističkim sustavima. Dok se dostupnost podataka te njihova kvaliteta neprestano poboljšavaju, globalno jačanje statističkog kapaciteta i dalje je potrebna. Zašto? Upravo kako bismo dobili jasniju sliku o tome u kojim područjima napredujemo, a u kojima, ipak, još uvijek kaskamo.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i Hrvatska udruga poslodavaca pozivaju na predstavljanje mjera aktivne politike zapošljavanjaZaposli se u Hrvatskojkoje će biti održano u utorak, 3. srpnja 2018. u 11 sati u prostorijama HUP-a, Radnička cesta 52/I., Zagreb (Green Gold).
Osim obraćanja ministra Marka Pavića i glavnog direktora Davora Majetića, na predstavljanju ćete doznati iskustva poslodavaca koji su već iskoristili jednu od raspoloživih mjera, a članovima HUP-a će tom prilikom biti na raspolaganju predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji će odgovoriti na sva pitanja.
Organizatori pozivaju da iskoristite ovu priliku kako biste razjasnili sve nedoumice na navedenu temu i istražite koje su najbolje mogućnosti i mjere aktivne politike zapošljavanja prema vašim potrebama.
Radi pripreme materijala molimo vas da svoj dolazak potvrdite na adresu e-pošte hup@hup.hr.
Online platforma za dobrotvorni fundraising Čini pravu stvar slavi svoj drugi rođendan. Svi su zainteresirani pozvani da zajedno s organizatorima, udrugama i ambasadorima platforme obilježe prve dvije godine djelovanja.
Čini pravu stvar pokrenuo je Vipnet 2016. godine kao kombinaciju društvene mreže i crowdfunding platforme koja na jednostavan način omogućava svakome da uz pomoć prijatelja i poznanika prikupi donacije za dobrotvorni cilj po izboru. Obilježavanje nastavka rada ove hvalevrijedne inicijative održat će se u utorak, 3. srpnja 2018. godine, s početkom u 9 sati i 30 minuta, u HUB385, Petračićeva ulica 4, 10000 Zagreb.
Uz dodjelu priznanja najboljim projektima u protekloj godini, svim predstavnicima udruga i prijateljima predstavit će se nove funkcionalnosti na platformi, a kroz panel raspravu predstavit će se najbolje i najuspješnije priče iz prethodne godine.
Molimo vas da svoj dolazak potvrdite na mail: info@cinipravustvar.hr ili na broj telefona 091/ 2788 – 027
Kompanija HEINEKEN Hrvatska objavila je neka od svojih postignuća na području održivosti u protekloj godini. U skladu sa strategijom „Stvaramo bolji svijet“ ostvaren je napredak u svim ključnim segmentima održivog poslovanja – bilo da je riječ o očuvanju prirode, sigurnosti na radnom mjestu, kvaliteti života lokalne zajednice ili promicanju odgovorne konzumacije alkohola.
Važan aspekt održivog poslovanja kompanije uključuje i održivu nabavu sirovina domaćeg podrijetla. Tako je 2014. godine pokrenut projekt nabave domaćeg ječma za Karlovačko pivo te se otada uspješno provodi u partnerstvu s Poljoprivredno prehrambenim kompleksom iz Nove Gradiške, Slavonija sladom te Poljoprivrednim institutom iz Osijeka. Konkretno, to znači da se za Karlovačko pivo koristi ječmeni slad proizveden od 100% hrvatskog ječma. Time se izravno podupire domaća poljoprivreda i održivost domaće proizvodnje pivarskog ječma, a to pokazuje i statistika. Od 2013./14. do 2016./17. otkupljena količina ječma gotovo se udvostručila (povećanje od čak 84%), broj OPG-ova koji uzgajaju ječam povećao se za 18%, a površina polja zasijanih pivarskim ječmom za 21%.
Nadalje, redovitim ulaganjima kompanija neprestano nastoji smanjiti štetan utjecaj na okoliš. Najveća investicija u 2017. godini bilo je zeleno skladište u krugu pivovare u Karlovcu. Skladišni prostor površine 5.100 m² izgrađen je prema principima zelene gradnje, što je pomoglo da se maksimalno smanji utjecaj na okoliš tijekom, ali i nakon izgradnje. Prilikom izgradnje fokus je bio na energetskoj učinkovitosti, korištenju kvalitetnih, ekološki prihvatljivih materijala te smanjenju količine otpada pa je tako objekt svrstan u energetski razred A+.
Osim toga, od kraja 2016. kompanija HEINEKEN Hrvatska u svojoj pivovari u Karlovcu koristi električnu energiju (ZelEn) dobivenu isključivo iz obnovljivih izvora. Od ove godine u proizvodnji piva koristit će se i solarna energija. Naime, na krovu zelenog skladišta u krugu pivovare u Karlovcu postavljeno je 1.380 solarnih panela koji će prema procjenama godišnje proizvoditi oko 395.000 kWh električne energije te doprinijeti smanjenju emisije CO₂. Inače, na smanjenju emisije CO₂ HEINEKEN Hrvatska radi konstantno – u odnosu na 2016. emisija je smanjena sa 6,3 kg na 6,2 kg/hl.
Mnogo se radi i na drugim područjima koji doprinose očuvanju okoliša: potrošnja vode smanjena je za čak 40% od 2008. godine, a nereciklirani industrijski otpad za čak 86% također od 2008. Važno je istaknuti i da je 11% više piva u 2017. prodano u povratnim staklenim bocama – ambalaži koja je ekološki prihvatljivija.
Također, HEINEKEN Hrvatska nastavlja brinuti i o zajednici u kojoj posluje pa je prošle godine u razne projekte i lokalne inicijative uloženo 983.000 kuna. Nastavljena je i podrška projektu KAkvart koji doprinosi društvenoj dobrobiti lokalne zajednice. Pokrenuo ga je Grad Karlovac, a cilj mu je unaprijediti kvalitetu života građana na širem karlovačkom području, i to kroz poticanje mjesnih odbora i građana da se aktivno uključe i volontiraju u realizaciji lokalnih projekata.
Osim o zajednici, kompanija brine i o svojim zaposlenicima. Tako je u 2017. zahvaljujući internoj kampanji „Hvala što ne jurite“ smanjen broj mjesečnih upozorenja za prebrzu vožnju za čak 94% što je pivovari u Karlovcu donijelo nagradu središnjice u Nizozemskoj. Uz zaposlenike, tu su i potrošači među kojima kompanija promiče odgovornu konzumaciju alkohola. Stoga je 10% lanjskog budžeta za oglašavanje brenda Heineken® potrošeno na kampanju odgovorne konzumacije #Herowanted.
„Održivost je sastavni dio našeg poslovanja, a cilj nam je stvarati bolji svijet u svakom segmentu našeg djelovanja. Ponosna sam što, ukupno gledajući, stalno napredujemo u različitim područjima održivosti od očuvanja okoliša, odnosa prema zajednici i zaposlenicima do promicanja odgovorne konzumacije alkohola“ izjavila je Ljudmila Bratko Gašpić, rukovoditeljica korporativnih poslova kompanije HEINEKEN Hrvatska.
Više o postignućima kompanije HEINEKEN Hrvatska u području održivosti dostupno je u kratkom video zapisu.
„Nemjerljiva je vrijednost kada vratimo osmijeh na lice bolesnom djetetu“, prvo je što će vam reći u udruzi CRVENI NOSOVI klaunovidoktori. Klaunovi i klaunese sa smiješnim crvenim nosovima obilaze bolnice diljem zemlje i razveseljavaju bolesnu djecu, olakšavajući im teške bolničke dane. Posjećuju i djecu s teškoćama u razvoju, a druže se i sa štićenicima domova za starije osobe. Ne treba puno nakon što klaunovi uđu u bolesničku sobu da se napaćena lica malenih pacijenata ozare i nasmiješe. Smiješe se s njima i njihovi roditelji, ali i medicinsko osoblje, koje je vrlo brzo uočilo koliki poticaj ozdravljenju imaju CRVENI NOSOVI.
Ova humana udruga osnovana je 2010. godine na inicijativu Zorana Vukića, prvog profesionalnog klauna u Hrvatskoj. Klaunovidoktori nisu zabavljači, a njihovi nastupi u bolnicama nisu poput drugih nastupa. Oni obilaze djecu u vrlo osjetljivim i teškim trenucima, ulaze u bolesničke sobe i susreću se s tugom, strahom i suzama malih bolesnika, ali i dosadom kod dugotrajnog liječenja. Stoga je Zoran dobro procijenio da za takvu misiju treba profesionalni pristup i profesionalna organizacija. Tako je nastala udruga CRVENI NOSOVI klaunovidoktori kao partnerska organizacija međunarodne organizacije RED NOSES Clowndoctors International.
U početku u udruzi je bilo tek deset klaunova. Nije bilo lako ni nadležnima u bolnicama objasniti zašto bi u svoje prostorije trebali pustiti klaunove.
– Vrata Kliničkog bolničkog centra Zagreb – Rebro prva nam je otvorila tamošnja voditeljica pedagoških aktivnosti Ivanka Gregurinčić. Malo-pomalo o nama se pročulo, a danas nas bolnice same pozivaju da dođemo. Srećom, našu je misiju lako prepoznati, ona je jednostavna, a slika klaun-bolnica-dijete stvara jasnu vidljivost s kojom se ljudi brzo povezuju. Za naš razvoj i uspjeh ključna je bila i podrška koju nam pruža međunarodna organizacija, jer nam je ona omogućila pristup 25-godišnjem iskustvu rada klaunova u bolnicama u deset zemalja – objašnjava Mladenka Majerić, izvršna direktorica CRVENIH NOSOVA.
Danas klaunovidoktori redovito posjećuju djecu u 14 bolnica s dječjim odjelima te još četiri doma za starije i nemoćne u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Splitu, Zadru, Vukovaru i Vinkovcima. U jednom mjesecu klaunovi imaju i po 50 posjeta malim pacijentima, a kada se tome pridodaju posebni programi udruge, posjeta se skupi i po 70 u mjesec dana. U sedam godina rada klaunovidoktori posjetili su gotovo 100.000 djece. Klaunova je 25 i, premda je u početku bilo dosta volonterskog rada, danas klaunovi primaju naknadu za svoj rad u bolnicama, a direktorica Majerić kaže da će ih nastojati u budućnosti i zaposliti kako bi mogli zadovoljiti potrebe bolesnih i nemoćnih za svakodnevnom psihosocijalnom podrškom. Objašnjava također koliko je to naporan i emocionalno iscrpljujući posao. Posao klauna, koji obično nastupaju u paru, nije samo posjet bolnici, nego uključuje i pripreme, uvježbavanje umjetničkih točki, edukacije iz brojnih područja, pa tako i zdravstvene, psihološke, komunikacijske i ostale radionice, pisanje izvještaja o svakoj posjeti, supervizijske sastanke, posjete ostalim organizacijama klaunovadoktora u okviru međunarodne organizacije, te ostale aktivnosti nužne za kvalitetnu provedbu programa u zdravstvenim i socijalnim ustanovama. Od klaunova se očekuje da u prosjeku mjesečno posvete navednima aktivnostima oko 80 radnih sati. Ipak, najzahtjevniji je susret s malim pacijentima što njihovu poslu daje visoki emocionalni intenzitet.
Prošle godine udruga CRVENI NOSOVI ostvarila je u 612 posjeta zdravstvenim i socijalnim ustanovama te su posjetili 23.700 bolesnih i nemoćnih osoba. Godinu ranije, 2016., posjeta je bilo 440, a ove godine planiraju više od 800 posjeta. Također, otkriva nam Mladenka Majerić, nadaju se da će dobiti potporu za europski projekt programa Varijatea za starije osobe u domovima. Već su proveli pilot-projekt u Rijeci, a ljudi starije životne dobi bili su njime oduševljeni jer su, uz pomoć klaunova, oživjeli i usavršili svoje zapuštene i neprepoznate talente za sviranjem, pjevanjem, žongliranjem i drugim umjetničkim vještinama.
Osim redovitih posjeta, udruga CRVENI NOSOVI provodi i više posebnih programa. Jedan je od njih „Intenzivan osmijeh“, program osmišljen tako da klaunovi pomažu djeci da lakše podnesu invazivne medicinske procedure. Klaunovi djeci pružaju psiho-socijalnu podršku i svojom točkom im odvlače pažnju od bolne pretrage, a najveća im je nagrada dječji osmijeh umjesto straha i plača. Zanimljiv je i program „Cirkus pacijentus“, u kojemu klaunovi podučavaju djecu različitim umjetničkim vještinama, na primjer uče ih trikovima, žonglirati, vrtiti tanjurićei sl. Program traje cijeli tjedan i završava zajedničkom predstavom djece i klaunova. CRVENI NOSOVI provode i program za djecu s teškoćama „Karavan orkestar“, koji je financirala Zagrebačka banka u okviru projekta ZabaMoj start. Divno je vidjeti kada nakon polusatnog druženja ova djeca pjevaju i vesele se s klaunovima.
Dragocjene financijske potpore građana i tvrtki
Upitali smo izvršnu direktoricu Majerić kako je udruga riješila problem financiranja.
– U početku smo dosta bili usmjereni na traženje donacija tvrtki, no u tvrtkama je taj proces često dugotrajan i složen. Prva veća donacija bila je prikupljena humanitarnim koncertom u KD Lisinski, koji smo organizirali uz pomoć austrijske ambasade, jer im je bilo poznato što rade CRVENI NOSOVI u Austriji. Tada smo dobili 10.000 eura kao početni impuls za dalji rad. Počeli smo intenzivno raditi na izgradnji komunikacijske strategije i imidža udruge, pri čemu su nam uvelike pomogli mediji. Kasnije je sve bilo lakše. Naša udruga djeluje za opće dobro i stvara zdrave društvene odnose, što su prepoznali ne samo građani, nego i tvrtke. Trenutačno se dobrim dijelom, čak 82 %, financiramo donacijama građana, ali i korporativnim donacijama (16 %). Prosječna donacija građana iznosi oko 70 kuna – kaže Mladenka Majerić i dodaje: – Upravo zahvaljujući dobroti građana klaunovidoktori mogu biti svakodnevno prisutni u bolnicama i domovima. Bez takve podrške našu misiju donošenja osmijeha i životne radosti bolesnima i nemoćnima bilo bi teško, gotovo nemoguće, realizirati. Uspjeh CRVENIH NOSOVA je rezultat podrške svakog našeg donatora koji zajedno s nama stvara bolji svijet, makar u nekoliko kvadratnih metara bolničke sobe.
Pro bono usluge raznih tvrtki velika je pomoć redovitom radu i djelovanju Udruge
Ističe da bi im rad bio gotovo nemoguć i da nema pro bono usluga raznih tvrtki. Tako im konzultantska tvrtka Ernst & Young zadnje tri godine besplatno radi reviziju financijskih izvješća te savjetuje kako poboljšati procese u poslovanju. Od tvrtki Europlakat i B1 plakat te Media oglasi dobili su besplatno prostor za oglašavanje, a od Ine radni prostor u sklopu Ininog projekta SpajaLICA i „Prostor za vaše ideje“.
– To nam zaista jako puno znači, jer možemo raditi u ugodnom prostoru, a tu se okupljaju i klaunovi, održavaju radionice, sastanci, tu primamo donatore i još puno toga – govori Mladenka Majerić.
Značajnu suradnju i podršku imaju i od NOVE TV, koja rad klaunovadoktora aktivno prati već godinama.
Prvih su godina surađivali s Henkelom, koji im je donacijama pomogao da ostvare redovite posjete bolnicama u Zagrebu, ali i Splitu i Osijeku, a također im je povećao i vidljivost u javnosti putem svojih marketinških aktivnosti. Donacije su im dale i tvrtke Colgate Palmolive, zatim Kraš, Erste Bank, a uz podršku Wiener osiguranja organizirali su radionice cirkuskih vještina Cirkus pacijentus te trenutno provode zajednički projekt marketinga za opće dobro. Tvrtka Press Clipping već osam godina šalje im medijske objave o njihovu radu, restorani Submarine Burger u protekle dvije godine dio sredstava od prodaje burgera i deserata donirali su klaunovimadoktorima skupivši 70.000 kuna. Tvrtka Infinum je udruzi izradila web stranicu, a INA im je, osim besplatnog korištenja prostora, donirala i 50.000 kuna.
Tvrtka Tommy pomogla im je u realizaciji posjeta bolnicama i domovima u Splitu, kao i tvrtka Brodosplit, a uz podršku trgovačkog lanca Sonik uveli su redovne posjete zadarskoj bolnici.
crveni nosovi – klaunovidoktori – snimio drazen bota
Odvjetnička kuća Wolf Theiss pruža im besplatnu podršku za sve ugovorne i pravne poslove, tvrtka C&A na međnarodnoj razini podržava rad CRVENIH NOSOVA, Emmezeta im je donirala namještaj za uređenje prostora, a na službenom automobilu gume im mijenja Vulkal. Tvrtka Varius grafika je od svakog svog računa 5 kuna izdvojila kao donaciju udruzi.
Pored navedenih velikih poduzeća, veliki broj donacija stiže i od malih tvrtki, poput obrtničkih radnji ili stomatoloških ordinacija. Za razliku od donacija građana, iznos donacija malih tvrtki je veći, u prosjeku oko 350 kuna.
Mnoštvo je lijepih primjera kako tvrtke i građani mogu podržati humani rad udruge CRVENI NOSOVI klaunovidoktori, na kojima su im članovi udruge zahvalni, baš kao i mali bolesnici te starije osobe kojima svaki posjet klaunova znači trenutke istinske radosti i novu nadu u bolje sutra.
Mirela Drkulec Miletić
Sukladno metodologiji oblikovanja DOP primjera Dobra Hrvatska
Čak 175 radova, u kojima su učenici uz pomoć profesora mentora obrazložili svoje poduzetničke ideje, zatrpalo je prostoriju u kojoj je žiri Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u sklopu nagradnog natječaja „Poduzetnici budućnosti“ ocjenjivao pristigle radove. Nije bilo lako procijeniti najbolje, jer sve su učeničke ideje bile zanimljive, a mnoge od njih bile su inovativne, domišljate i praktične. Učenici nisu trebali imati samo dobar „nos“ za biznis, nego su morali razraditi cijeli poslovni plan. Tako su svi prijavljeni projekti sadržavali poduzetničku ideju, ali i ciljeve, doseg tržišta te procjene mogućnosti za uspjeh i daljnji razvoj ideje, a svi su ti elementi, dakako, utjecali i na konačnu ocjenu žirija.
– Hrvatska udruga poslodavca u povodu 25. godina svoga rada željela je pokrenuti natječaj u svim srednjim školama u Hrvatskoj s ciljem snažnijeg poticanja poduzetničkog duha kod učenika, jer su mladi budućnost hrvatskog društva i garancija uspjeha hrvatskog gospodarstva. Time smo željeli potaknuti nastavnike i učenike na dodatne inicijative u svezi s poduzetništvom, što se posljedično i posredno odražava i na percepciju poduzetništva među roditeljima učenika te unutar lokalnih zajednica – kažu u HUP-u.
Natječaj je trajao od 15. ožujka do 15. svibnja, a HUP ga je proveo u partnerstvu s predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj, pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja i uz suradnju medijskih pokrovitelja, a nagrade su dodijeljene 12. lipnja na konferenciji Dan poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca.
HUP je ukupno nagradio 25 projekata. Prvih pet nagrađenih timova za svoje je srednje škole osvojilo po 25.000 kuna, drugih pet po 10.000 kuna, a preostalih 15 srednjih škola nagrađeno je s po pet tisuća kuna. Među nagrađenim srednjoškolskim projektima ima sjajnih poslovnih ideja, koje bi mogle vrlo brzo biti pretočene u konkretne proizvode i usluge.
– HUP je stavio na raspolaganje financijska sredstva svojih članica – nagradni fond od ukupno 250.000 kuna. To govori o podršci koju su hrvatski poslodavci spremni dati mladim potencijalima. Uz financijsku potporu nastojali smo omogućiti i medijsku pojavnost kao i priliku za predstavljanje najboljih projekata te razmjenu kontakata na najvećem godišnjem skupu poslodavaca. Nadamo se da će biti prilike da se pojedini projekti dodatno razvijaju. Kada smo raspisivali natječaj naša je namjera i bila da, uz ostalo, potičemo škole da sredstva dobivena ovim natječajem ulažu u izvrsnost tih mladih ljudi – objašnjavaju u HUP-u.
Kakav se veliki poduzetnički potencijal krije u srednjoškolcima, vidi se i na primjeru prvih pet nagrađenih škola. Tako je Prva ekonomska škola iz Zagreba nagrađena za projekt Pollinis narukvice, odnosno pametne narukvice za mjerenje koncentracije peludi u zraku. Pametna narukvica paljenjem žute, zelene ili crvene lampice upozorava onoga tko ju nosi na koncentraciju peludi u zraku. Ako se zna da u Hrvatskoj između 7 i 10 % ljudi pati od alergije na pelud, jasno je da bi ovakva narukvica bila dobro prihvaćena na tržištu.
Tim Ekonomske škole u Velikoj Gorici osmislio je Melem kapicu, opremljenu masažerom te eteričnim uljima kako bi ljudima koje muče glavobolje i migrene olakšali te tegobe. Tim Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile iz Pazina domislio se kako olakšati odlaganje otpada uz pomoć senzora za kontejner, koji omogućava lako otvaranje kontejnera samo pokretom ispred senzora, bez fizičkog napora. Senzor energiju dobiva pomoću solarnih panela na poklopcu kontejnera.
Nadbiskupska klasična gimnazija s pravom javnosti u Zagrebu autor je projekta sigurnosno-grijaćeg osvijetljenog pješačkog prijelaza, koji može smanjiti rizik stradavanja pješaka, ali i omogućiti vozačima motornih vozila da pravovremeno uoče pješake i bicikliste na „zebri“. Ideja je da se u dijelu habajućeg i veznog sloja kolnika ugradi modul koji u sebi sadrži rasvjetna tijela, grijače, senzore i solarne ploče.
Tim Industrijsko-obrtničke škole iz Virovitice projektirao je samonatapajući cvjetnjak, koji sadržava dovoljno vlage za rast biljaka čak i kad ih se ne zalijeva dulje vrijeme. Ovaj je projekt na međunarodnom sajmu „Inventum“ u Iloku dobio brončanu medalju za inovativnost, a ocjenjivačka komisija izrazila je mišljenje da je to inovacija koji ima budućnost u proizvodnji.
Nama se, pak, čini da sve ideje mladih uz nešto dorade imaju potencijal za komercijalno korištenje. Samo im treba dati vjetar u leđa, a HUP je svojim natječajem učinio prvi korak.
Iz Kohezijskog fonda ulaže se 63,6 milijuna eura kako bi se poboljšali vodoopskrbni sustavi u 14 gradova, odnosno općina u istočnim predgrađima Zagreba. Projekt uključuje gradnju novog vodocrpilišta, novih cijevi u Kosnici i gradnju ili rekonstrukciju gotovo 400 km vodovodne distribucijske mreže, odnose dodatne doprinose realizaciji Globalnog cilja održivog razvoja 6.
Zahvaljujući ovom ulaganju EU-a, izgradit će se vodovodna infrastruktura s oko 9000 novih priključaka za kućanstva za približno 30 000 stanovnika u okolici Zagreba. Uz to, rekonstrukcijom postojećih dijelova mreže osigurat će se bolja kvaliteta vode za više od 7000 korisnika.
Povjerenica za regionalnu politiku CorinaCrețu izjavila je: „Sigurna i kvalitetna pitka voda ključna je za ljudsko zdravlje i kvalitetu života. Ovaj je projekt, u širem kontekstu tridesetogodišnjih politika i mjera EU-a za osiguravanje sigurne pitke vode, savršen primjer Europe koja štiti svoje građane. Nekoliko dana prije petogodišnjice članstva Hrvatske u EU-u, to pokazuje kako EU brine za dobrobit hrvatskih građana i konkretno im pomaže.”
Nagrade su veliko priznanje i mentorima nagrađenih učenika. Prof. Ines Dukić bila je Bernardova mentorica.
Usprkos napretku, potrebno je pravo ubrzanje 
Mnogo se radi i na drugim područjima koji doprinose očuvanju okoliša: potrošnja vode smanjena je za čak 40% od 2008. godine, a nereciklirani industrijski otpad za čak 86% također od 2008. Važno je istaknuti i da je 11% više piva u 2017. prodano u povratnim staklenim bocama – ambalaži koja je ekološki prihvatljivija.
Prošle godine udruga CRVENI NOSOVI ostvarila je u 612 posjeta zdravstvenim i socijalnim ustanovama te su posjetili 23.700 bolesnih i nemoćnih osoba. Godinu ranije, 2016., posjeta je bilo 440, a ove godine planiraju više od 800 posjeta. Također, otkriva nam Mladenka Majerić, nadaju se da će dobiti potporu za europski projekt programa Varijatea za starije osobe u domovima. Već su proveli pilot-projekt u Rijeci, a ljudi starije životne dobi bili su njime oduševljeni jer su, uz pomoć klaunova, oživjeli i usavršili svoje zapuštene i neprepoznate talente za sviranjem, pjevanjem, žongliranjem i drugim umjetničkim vještinama.
Pro bono usluge raznih tvrtki velika je pomoć redovitom radu i djelovanju Udruge
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.