Plastične slamke i štapići za uši mogli bi biti zabranjeni u Engleskoj iduće godine

plastic-straw
Foto: hartono subagio / Pixabay

Engleska bi sljedeće godine mogla zabraniti prodaju štapića za uši, plastičnih slamki i ostale plastike za jednokratnu upotrebu kao dio kampanje u kojoj se pokušava zaustaviti onečišćenje rijeka, mora i oceana. Britanska premijerka Theresa May nada se kako će njihov primjer slijediti i ostali čelnici vlada Commonwealtha, koje je pozvala na sudjelovanje riječima: “Commonwealth je jedinstvena organizacija s velikom raznolikošću divljih životinja i bogatog okoliša – tako da je od vitalnog značaja da sada djelujemo.”

Plastika se danas ustalila kao neizbježan proizvod ili sastavni dio proizvoda, stoga ne čudi da je od 1950-ih proizvedeno 8,3 milijarde tona plastike čiji utjecaj na okoliš postaje sve teži. Njena rasprostranjenost je toliko velika da sustavi recikliranja gube korak, a plastika u velikoj mjeri završava u okolišu što će dovesti do situacije da će plastični otpad 2050. godine u oceanima biti prisutan u većoj količini od same ribe.

U svjetskim je oceanima preko 150 milijuna tona plastike

Zastrašujuće brojke iznose akademici iz SAD-a koji tvrde da je od 1950-ih do 2015. godine reciklirano samo 9% plastičnog otpada, 12% je spaljeno, a čak 79% akumulirano na odlagalištima ili okolišu. Stoga ne čudi procjena da je u svjetskim oceanima preko 150 milijuna tona plastike, što dovodi do smrti 100 000 morskih sisavaca koji umiru od gutanja ili zapletanja u plastični otpad. Korištenje mikroplastičnih čestica u proizvodima je već zabranjena u Engleskoj, a uvođenje sustava naplate plastičnih vrećica je dovelo do dramatičnog pada njihove upotrebe, pokazuju podaci Odjela za okoliš, hranu i ruralni sektor (Defra). Michael Gove, tajnik Defra, rekao je: “Jedino sinergija vlade, poslodavaca i javnosti može sačuvati naš okoliš za sljedeće generacije”. Zabrana o prodaji plastike planira se provesti 2019.

Konzultacije o zabrani prodaje plastike za jednokratnu upotrebu započet će u drugoj polovici 2018. godine, dok se zabrana može provesti već sljedeće godine.

Također, Europska komisija trebala bi krajem svibnja objaviti svoj prijedlog o plastici za jednokratnu upotrebu u sklopu prve europske Strategije o plastici. Škotska je već preduhitrila Englesku, nakon što je njihova vlada u siječnju najavila konzultacije o planovima za zabranu proizvodnje i prodaje plastičnih štapića za uši. Kampanjom su poručili da će upola smanjiti zagađenje svoje obale od plastičnog otpada Druge mjere, kao što je uvođenje poreza na jednokratne šalice za kavu i povrat depozita na plastične boce, nastoje odvratiti Britance od njihovih zagađivačkih navika. S druge strane, ponašanje ljudi nije dovoljno mijenjati kroz regulaciju i prisiljavanje, već bi javnost trebala biti bolje informirana o plastici koja se može ponovno iskoristiti i reciklirati, stoga cijeli proces treba biti dobro podržan.

Naprednije zemlje počinju reagirati na oštećenja okoliša i onečišćenje. Najbolji primjer je Kina koja je prekinula uvoz plastičnog smeća, što je pokazalo ovisnost Ujedinjene Kraljevine o izvozu plastičnog smeća preko granice.

Izvor: Davor Škrlec

Koje je stanje bioraznolikosti i zaštite prirode u Hrvatskoj?

Foto: Depositphotos
Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj tradicionalno se obilježava 22. svibnja. Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom bioraznolikosti kako bi utjecali na povećanje svijesti o važnosti bioraznolikosti u održivom razvoju i skrenuli pozornost na očuvanje bioraznolikosti kao temeljno međunarodno načelo u zaštiti prirode i zajedničku obavezu čovječanstva. Republika Hrvatska se 2003. godine pridružila globalnim nastojanjima za očuvanjem bioraznolikosti i unaprjeđenjem zaštite prirode, kada je Hrvatski sabor 22. svibnja proglasio Danom zaštite prirode u Hrvatskoj.
Hrvatska je po bioraznolikosti jedna od najbogatijih zemalja u Europi. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta čiji se broj kreće između 50 i 100 tisuća.
Krajobrazna i biološka raznolikost Hrvatske ogleda se i u činjenici kako je trećina našeg teritorija dio ekološke mreže Natura 2000 te u 408 zaštićenih područja od kojih su najljepša i najvrjednija zaštićena u 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode. Prirodni resursi u koje spada i iznimna bioraznolikost ključni su za dugoročni održivi razvoj Republike Hrvatske zbog čega se kontinuirano ulažu napori u njezino očuvanje. To je nužno radi opstanka svih vrsta koje ovdje obitavaju, ali i zbog zdravog okoliša za čovjeka. Naime, nestankom biljnih i životinjskih vrsta trajno se umanjuje biološka raznolikost i stabilnost, odnosno održivost ekoloških sustava čije posljedice na kraju osjeća i sam čovjek kao dio sveukupne bioraznolikosti.Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je kroz Operativni program “Konkurentnost i kohezija” osiguralo financijsku alokaciju od preko 900 milijuna kuna EU sredstava za projekte koji doprinose očuvanju bioraznolikosti, odnosno aktivnostima koje doprinose uspostavi okvira upravljanja ekološkom mrežom Natura 2000, uspostavi sustava praćenja bioraznolikosti, istraživanja morskih staništa pod nacionalnom jurisdikcijom, uklanjanjem pritisaka na prirodu prvenstveno kontrole invazivnih stranih vrsta, te razminiranja i obnove staništa prvenstveno šuma u Natura 2000 područjima. Uz podršku Ministarstva, Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode uspješno su prijavile 20 projekata unapređenja posjetiteljske infrastrukture s ciljem edukacije šire javnosti o važnosti očuvanja bioraznolikosti. Riječ je o projektima vrijednima oko 650 milijuna kuna EU bespovratnih sredstava.
Izvor: MZOIP

Buba Bar pokazuje koliko je važna aktivna uloga osoba s invaliditetom na tržištu rada

Socijalno uključivanje osoba s marginaliziranim statusom u društvo prioritet je brojnih organizacija pa tako i vinkovačke udruge Bubamara. S obzirom na stečeno iskustvo i znanje, udruga je aktivna u educiranju, pružanju konzultacija, savjetovanju, upravljanju i ostalim aktivnostima kada je riječ o poboljšanju kvalitete života onih čiji se glas dovoljno ne čuje. Kroz  mnogobrojne projekta i programe koje provodi, udruga iznimno pozitivno utječe na zajednicu.

Osnovne pokazatelje uspješnog doprinosa udruge na opće dobro društva pronalazimo u sljedećim čimbenicima, specifično usmjerenima na Globalne ciljeve održivog razvoja: 1. Širenje socijalnih usluga u zajednici, 2. Poticanje ekonomskog rasta kroz otvaranje mogućnosti zaposlenja i stjecanja dodatnih znanja i vještina, 3. Podizanje kvalitete života osoba s invaliditetom kroz usluge koje im omogućuju neovisnost, mobilnost i uključenost te preveniraju njihovu institucionalizaciju i život na rubu društvene zajednice, 4. Suradnja s različitim dionicima društva koja je pridonijela ne samo vidljivosti osoba u nepovoljnom položaju u zajednici već je potpomogla njihovu integraciju i afirmaciju kao korisnih i ravnopravnih članova.

Osobe s invaliditetom žele, mogu i hoće raditi

Trenutačno najvažniji projekt udruge, kojim se želi pozicionirati aktivna uloga osoba s invaliditetom na tržištu rada, jest “Buba bar”. Projekt smo pokrenuli prema škotskom uzoru, koji nas je uvjerio u dobru praksu. Cilj nam je pokazati kako osobe s invaliditetom žele, mogu i hoće raditi, a “Buba bar” će biti mjesto na kojem će osobe s invaliditetom pokazati kako su jednakovrijedni i ravnopravni članovi društva, spremni raditi i zaraditi.

Nakon uspješno prezentiranog projekta lokalnoj zajednici, dobili smo prostor u centru Vinkovaca od 500 m2 i u suradnji s lokalnom zajendicom adaptaciju sada privodimo kraju . Na ovaj način želimo omogućiti zapošljavanje osoba s invaliditetom, povećati njihovu socijalnu uključenost te pridonijeti uklanjanju prepreka u izjednačavanju mogućnosti osoba s invaliditetom, suzbijanju diskriminacije i marginalizacije. Otvorenjem “Buba bara” zaposlit će se osobe sa sindromom Down, ali i druge osobe s invaliditetom. Alen, Domagoj, Ivana, Tina, Marija i Dario vrijedni su članovi udruge koji su već dulje vrijeme uključeni u intenzivan radni trening za rad u “Buba baru”. Trening je započeo u proljeće 2016. godine, a “Dani otvorenih vrata” održani su već u svibnju i imali su velik odjek u našoj lokalnoj zajednici, ali i šire. Crowdfunding kampanja provedena je u prosincu, a otvorenje bara još se čeka jer su radovi potrajali tijekom cijele 2017. godine. Čekajući otvorenje pravog “Buba bara”, Bubamarci se rado odazivaju pozivima za angažman na različitim događajima na kojima s ponosom pokazuju svoje vještine ophođenja s gostima, pripremu i posluživanje napitaka, prezentaciju vina te posluživanje hrane. Želja je da “Buba bar” bude najbolja kafeterija u Vinkovcima. Osim na stjecanja vještina koje će im omogućiti zaposlenje, osposobljavanje Bubamaraca usmjereno je na njihovu bolju socijalizaciju, povećanje samopouzdanja, osjećaja kompetentnosti i samoefikasnosti, ali i na vidljivost njihova problema u društvu te mijenjanje stavova prema osobama s invaliditetom.

Kava s malo više srca

Specifičnost je u tome što će u “Buba baru” raditi osobe sa sindromom Down, što će kava biti  drugačija – bit će to kava s malo više srca. Vjerujemo da će naši Vinkovčani, ali i drugi, prihvatiti ovu inicijativu i biti naši redovni gosti. Projekt bi trebao biti profesionaliziran jer nam je namjera da kafeterija postane stalno radno mjesto za osobe sa sindromom Down. Nadamo se da ćemo u tome uspjeti kako bi se osigurala održivost projekta i osigurale plaće za djelatnike jer je Bubamara neprofitna organizacija. Posebno nam je važno da javnost vidi osobe s invaliditetom u radnom okruženju, da oni mogu, žele i znaju raditi i na taj način pridonositi cijeloj zajednici. Voljeli bismo kad bi ideja “Buba bara” zaživjela u više gradova diljem Hrvatske jer smo sigurni da bi hrvatski građani podržali takve priče. Naš projekt poslužit će kao primjer dobre prakse lokalnim/regionalnim i nacionalnim dionicima koji nastoje osigurati socijalne usluge u zajednici.

Bubamara, udruga osoba s invaliditetom, osnovana je 1984. godine kako bi promovirala izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom kroz efikasan i kvalitetan sustav usluga. Jedna je od najvećih organizacija civilnoga društva u Hrvatskoj koja ima više od 1400 članova i više od 120 zaposlenih 20 stalnih volontera. Jedinstvena je i s obzirom na činjenicu da obuhvaća sve vrste invaliditeta – tjelesne i/ili intelektualne prirode odnosno mentalne.

Maja Šibenik, mag. psih.
Paolo Bogdan, voditelj “Buba bara”

 

Ne propustite prvu konferenciju na temu poslovne etike i usklađenosti

Tvrtka Ravecon d.o.o. za poslovno savjetovanje poziva na prvu međunarodnu konferenciju Zagreb Ethics and Compliance 2018 na temu poslovne etike i usklađenosti, koja će se održati od 13 do 14.06.2018. u hotelu Westin.

Konferencija obrađuje teme poslovne etike, usklađenosti, upravljanja rizicima, anti-korupcije, društveno odgovornog poslovanja i nefinancijskog izvještavanja te je jedina takva konferencija u široj regiji. Kao sudionici, konferenciji će prisustvovati stručnjaci iz privatnog i javnog sektora iz cijele Europe, kao i zemalja Balkana i Mediterana zaduženih za programe odgovornog i etičnog poslovanja.

Dodatne informacije možete pronaći ovdje.

Prvi ”Najdonator” otišao u ruke Dukatu!

Tvrke Dukat i Konzum u prošloj su godini donirale najviše hrane u Hrvatskoj, a za taj humanitarni angažman 18. svibnja su im u Europskom parlamentu uručena prva priznanja „Najdonator“. Inicijativu „Najdonator“ zajednički su pokrenuli europarlamentarka Biljana Borzan i koalicija udruga Mreža hrane

– Osnovna ideja ‘Najdonatora’ je nagraditi tvrtke koje se ističu doniranjem hrane na način da im se brand povezuje s društveno odgovornim poslovanjem. Ovom nagradom želimo pokazati da postoje tvrtke koje su izrazito humanitarno angažirane i želimo da građani znaju koje su to tvrtke – rekla na svečanoj dodjeli priznanja Biljana Borzan. Istaknula je kako je tijekom rada na izvještaju o smanjenju bacanja hrane za Parlament, naišla na niz primjera dobre prakse iz zemalja EU.

– Jedan od načina za povećanje doniranja u Hrvatskoj je svakako podizanje marketinške privlačnosti donatora i doniranja – dodala je. Naglasila je kako će se tijekom današnjeg dana u Hrvatskoj baciti 1000 tona hrane, od čega 132 tone kruha, ali istodobno pučke kuhinje neće imati dovoljno obroka kako bi nahranile potrebite.

– Sve skupa u Hrvatskoj, gdje je četvrtina stanovništva u riziku od siromaštva, godišnje se baci oko 400.000 tona hrane – rekla je Borzan. Naglasila je kako u Hrvatskoj ne postoji uređen horizonatalni i vertikalni sustav doniranja hrane nego se ono zasniva na humanitarnoj pomoći. Primjer uređenog sustava doniranja hrane ima Francuska – ustvrdila je Borzan istaknuvši i talijanski, danski i španjolski model u doniranju hrane.

Prema podacima Porezne uprave, ukupna nabavna vrijednost donirane hrane bez PDV-a u 2017. godini kod nas je iznosila 10.757.848 kn. Riječ je o napretku u odnosu na 2016. godinu u kojoj je nabavna vrijednost donirane hrane bila 9.244.233 kn.

Priznanje „Najdonator“ Dukatu je dodijeljeno u kategoriji proizvođača hrane, a Konzumu u kategoriji trgovaca. Tako je Dukat 2017. godine donirao hranu u vrijednosti 4.470.400 kuna bez PDV-a, što je 41,5 posto donirane hrane. Konzum je, pak, donirao hrane u vrijednosti 3.178.000 kuna što je oko 30 posto donacija u prošloj godini.

Nagrađene tvrtke su na godinu dana dobile pravo korištenja titule „Najdonator“ i službenog logotipa. Uručena im je i statua čiji je dizajn, kao i logotipa, izabran na natječaju na kojem je pobijedio Mirko Tivanovac, gimnazijalac iz Vukovara.

Izvor: HRT

Sve veći broj managera uz UNICEF-ovu CSR akademiju uči o DOP-u i dječjim pravima

Potaknuti nastavkom interesa hrvatskih tvrtki za temu utjecaja poslovanja na djecu, UNICEF i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), organiziraju drugi ciklus edukacije o dječjim pravima i poslovanju – „Djeca su naš najvažniji posao“. Edukaciji se priključuju 22 nova polaznika iz vodećih hrvatskih tvrtki koje djeluju u područjima energetike, financija i bankarstva, osiguranja, nafte i naftnih derivata, trgovine i komunikacijskog savjetovanja.

UNICEF-ova CSR akademija prvi je edukacijski program u Hrvatskoj o uključivanju dječjih prava u svakodnevno poslovanje i upravljanje tvrtkama. Razvijen je kao odgovor na sve veći interes poslovnog sektora za teme društvene odgovornosti, održivosti i ljudskih prava kao i za njihovu integraciju u nefinancijske izvještaje.

Pod vodstvom renomiranih stručnjaka za pitanja društvene odgovornosti, CSR akademija osigurava stručna znanja o utjecaju poslovanja na djecu, kao i praktične alate i smjernice koji će pomoći tvrtkama da postanu istinski prijatelji djece i njihovih prava. Uz zajednički rad na ovoj temi, UNICEF i HUP žele podržati tvrtke da dobrim poslovnim rezultatima pridruže i dodatnu vrijednost – brigu o održivom razvoju i dječjim pravima.

Program edukacije „Djeca su naš najvažniji posao“ uključuje četiri radionice na temu dječjih prava i poslovanja. Sljedeće radionice na rasporedu su u lipnju, listopadu i studenom 2018. godine, a održavaju se u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca, Zagreb, Radnička cesta 52/I.

UNICEF poziva sve tvrtke u Hrvatskoj da se informiraju o načinima na koje njihovo poslovanje utječe na djecu i da svojim djelovanjem doprinesu zaštiti dječjih prava.

Za više informacija o programu i prijavama za CSR akademiju posjetite službene stranice ili kontaktirajte Lidiju Gamulin, voditeljicu Odjela za partnerstva, UNICEF, lgamulin@unicef.org.

Poslovna inicijativa DOBRA HRVATSKA i tvrtka M.E.P. istražili i objavili 100 primjera društveno odgovornog poslovanja!

DOP sve vidljiviji u Hrvatskoj.

Na portalu odgovorno.hr do sada objavljeno 100 primjera dobrih praksi društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja, a cilj u 2018. je novih 40.

61 organizacija izložila javnosti svoje prakse trajnim zapisom u Hrvatskom registru DOP primjera.

Hrvatske organizacije najviše ulažu u zajednice te zaštitu okoliša.

Zahvaljujući brojnim inicijativama, naporima pojedinaca, entuzijasta i organizacija – lidera, društveno odgovorno poslovanje u Hrvatskoj u posljednjem je desetljeću uvelike uznapredovalo te, malo po malo, hvatamo korak sa svjetskim trendovima. Poslovna inicijativa za afirmaciju DOP-a i održivosti DOBRA HRVATSKA osnovana je upravo kako bi se organiziranim i zajedničkim djelovanjem promovirale i unaprjeđivale postojeće prakse, stvarale nove, ali i davao veći javni prostor za vidljivost svega dobrog – kako bi se educirale i druge organizacije koje se žele razvijati, pa i javnost koja ipak, još uvijek, nije dovoljno informirana o onoj dobroj Hrvatskoj koja postoji tu uz nas, radi, stvara, proizvodi, uči, izvozi. Poslovna inicijativa DOBRA HRVATSKA ima u članstvu dvadeset i tri organizacije, a surađuje s njih preko stotinu. Osnovana je i djeluje kao neprofitni sektor unutar tvrtke M.E.P. d.o.o.

Inicijativa je posljednje tri godine putem portala www.odgovorno.hr javnosti nastojala približiti poticajne priče iz društveno odgovornog poslovanja, održive programe unutar poslovnog sektora, učvrstiti B2B pristup te razvijati benchmarking. Portal je danas centralno mjesto za svakodnevnu objavu i razmjenu informacija i znanja o očiglednom napretku društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja u Hrvatskoj i regiji. Na portalu se nalazi i Hrvatski registar DOP prakse, kao mjesto trajnog zapisa i kronika hrvatskih promjena i pomaka.

Kronika razvoja DOP-a u posljednje tri godine, ne samo tvrtki – već i agencija, javnih institucija, škola…

Nakon tri godine aktivnog djelovanja, u trajnom zapisu ostaje, u ovome trenutku, sto priča – primjera dobrih praksi u kategorijama okoliša, zaposlenika, zajednice, potrošača, dobavljača i partnera, sve pod nazivom Hrvatski registar DOP primjera. Doprinoseći osvještavanju javnosti, registar istovremeno osigurava široku paletu case studyja koji su na korist različitim dionicima – poduzećima, članovima uprava, projekt menadžerima, civilnom sektoru, a napose studentima i mladima, kao možda prvi uvid u odgovorno ponašanje u hrvatskom društvu.

Objavljenih 100 priča dokazuju kako hrvatske organizacije, velike, male i srednje, javni sektor, udruge, ali i gradovi, kontinuirano ulažu i rade na vlastitoj održivosti i održivosti zajednice u kojoj djeluju. Čak sedam organizacija objavilo je više od tri primjera dobre prakse. Prikupljeni i objavljeni materijal motivira na daljnju akciju, s nadom kako će broj dobrih praksi rasti eksponencijalno u budućnosti. Iako i dalje uviđamo kako su velika poduzeća ona koja svojom praksom prednjače u organiziranim aktivnostima, i među manjim i javnim organizacijama vidljivi su izuzetno vrijedni primjeri.

Goran Tudor, menadžer Poslovne inicijative DOBRA HRVATSKA, ovom je prilikom izjavio: „Izlaganje u javnosti, veća vidljivost dobrih djela nužna je, pogotovo u ovoj fazi razvoja DOP-a kada se aktivnosti za održivost tek trebaju ustoličiti kao dominantna svijest. O dobrim praksama potrebno je javno govoriti i ukazati da oni koji su društveno odgovorni, provode aktivnu socijalnu i okolišnu politiku, zbilja čine nešto važno. Iako „100 primjera“ predstavlja hvalevrijednu činjenicu za Hrvatsku, nije nepoznata dugogodišnja socijalna i ekološka orijentacija i komponenta u strategijama mnogih naših poduzeća, na tisuće njih. A poznati su nam mnogima, pa i u javnosti, i oni suprotni slučajevi rigidnog upravljanja i zanemarivanja svega osim vlastita profita. Iz takvih tvrtki zaposlenici bježe čim mogu, uskoro će im i (osviješteni) potrošači počinjati okretati leđa. Na koncu konca, nerijetko se takve tvrtke slome i same od sebe, kako sad imamo prilike vidjeti.“

DOBRA HRVATSKA zahvalna je svim organizacijama i pojedincima koji su zajedno s njom u timskom ozračju predstavili svoje primjere dobre prakse bez kojih ova inicijativa ne bi mogla napredovati. U istinskom angažmanu organizacija kojem svakodnevno svjedočimo vidimo dodatni poticaj za daljnje djelovanje. U narednoj fazi rada 2018/2019 očekuje nas objava 40 novih primjera, među njima veći broj „nezvučnih“ imena.

Na izlaganje i povećanu vidljivost svojih primjera dobrih praski pozvani su svi tipovi organizacija koji u svojem djelovanju naglasak stavljaju na održivost i društvenu odgovornost, bez obzira radilo se o jednom ili nizu projekata. I vi se slobodno možete javiti na odgovorno@odgovorno.hr. Učlanite se u Poslovnu inicijativu DOBRA HRVATSKA.

U priloženoj se infografici može vidjeti slikovit prikaz ostvarenih uspjeha.

Kontakt za sva pitanja:
E-mail: odgovorno@odgovorno.hr, Tel: 01/5509-805.

Tele2 i zaklada Reach for Change predstavljaju uspješne društvene projekte

Tele2 u Hrvatskoj već nekoliko godina surađuje sa međunarodnom zakladom Reach for Change – Budi promjena. Kroz tu su suradnju Tele2 i Reach for Change do sada podržali preko 10 projekata društvenog poduzetništva koji svojim djelovanjem utječu na poboljšanje kvalitete života djece u Republici Hrvatskoj. Organizacije sada pozivaju na događanje tijekom kojeg će se predstaviti rezultati ostvareni kroz suradnju.

Predstavljanju rezultata prethodit će zanimljive rasprave na dva okrugla stola i inspirativna iskustva koja će podijeliti predstavnici nekih od podržanih projekata.

Detalje o satnici i govornicima preuzmite ovdje.

BRIGA ZA FAUNU: Spašen ris Martin, jedinka jedne od najugroženijih vrsta u Hrvatskoj

Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike stiže lijepa i humana vijest – prošlog ljeta spašeni ris Martin uspješno se uklopio u svoj prirodni okoliš.

Populacija risa (Lynx lynx) u Hrvatskoj vrlo je mala, a te su životinje iz roda mačaka jedna od najugroženijih vrsta. Prema procjenama stručnjaka, u Hrvatskoj danas živi SAMO od 40 do 60 jedinki risa.

Mladunče risa pronašao je lovac u srpnju 2017. u šumi iznad Bribira kraj Novog Vinodolskog. Mladunče je bilo napušteno i izgladnjelo, pa je lovac obavijestio predsjednika lovačkoga društva, a kako je riječ o strogo zaštićenoj vrsti, na teren su izašli članovi Interventnog tima za vuka i risa Ministarstva zaštite okoliša i energetike, uključujući i djelatnike Javne ustanove Priroda Primorsko-goranske županije. Prema uputi stručnjaka s Veterinarskoga fakulteta, mladunac risa primio je potrebnu terapiju u veterinarskoj ambulanti u Crikvenici nakon čega je prebačen u Zoološki vrt grada Zagreba. Mladi je mužjak nazvan Martin. Zagrebački ZOO brinuo se o Martinu do kraja rujna 2017. kada je premješten u NP Risnjak gdje mu je izgrađena privremena nastamba.

Pri tome se izričito pazilo da se izbjegava izravan kontakt mladunčeta s ljudima kako bi ris zadržao obilježja divlje vrste i kako se ne bi naviknuo na prisutnost i miris ljudi. Martin je 29. siječnja ove godine pušten iz privremene nastambe, a dobio je i dodatak – GPS ogrlicu, koja omogućava praćenje njegova kretanja i predstavlja i sigurnosnu mjeru.

Nakon dva mjeseca praćenja ustanovljeno je da ris Martin boravi na području Gorskog kotara i Slovenije u dubokim šumama, izbjegavajući naselja. Stoga su stručnjaci ustvrdili da je opravak mladog risa uspješno proveden te da je on  spreman za samostalan život.

Foto: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

Svima se isplati! U Križevcima prva sunčeva elektrana koju izravno financiraju građani

Potpisivanjem ugovora s Gradom Križevcima, Zelena energetska zadruga danas je započela prvu kampanju grupnog ulaganja u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj pod nazivom “Križevački sunčani krovovi”, piše Gradonačelnik.hr. Građanima je ponuđena mogućnost da vlastitim sredstvima sudjeluju u financiranju sunčane elektrane te da ostvare povrat ulaganja uvećan za kamatu u iznosu od 4.5% godišnje.

Na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka u vlasništvu Grada, u Križevcima će uskoro biti izgrađena sunčana elektrana snage 30 kW, koja će se po prvi put financirati od strane građana po modelu mikro zajmova. Svaka fizička i pravna osoba može postati ulagač davanjem zajma na period od 10 godina, unutar koje će im se ulog povratiti s kamatama.

– Zadruga će primati naknadu od ušteda potrošnje električne energije ostvarenih radom sunčane elektrane. Ista naknada će se koristiti za povrat zajma s kamatom svim ulagačima – objašnjava Ivan Zoković, voditelj projekta grupnog ulaganja u sunčanu elektranu.

Modelom grupnog ulaganja otvara se mogućnost da članovi lokalne zajednice mogu već s minimalnim ulogom od tisuću kuna vlastitim doprinosom izgraditi elektranu koja će 10 godina nakon povrata investicije ostati u vlasništvu Grada kao nasljedstvo za buduće generacije.

– Ulaganjem u zelenu energiju građani sami stvaraju i potiču dobru i solidarnu ekonomiju jer novac ostaje u lokalnoj zajednici i koristi društvenom i ekološkom razvoju. Ovaj poslovni model koji se bazira na zadružnom financiranju putem mikrozajmova se može replicirati i na drugim objektima javne namjene – naglašava Zoran Kordić, upravitelj ZEZ-a.

Zelena energetska zadruga

Glavni nositelj i idejni začetnik projekta je Zelena energetska zadruga (ZEZ) uz podršku REA Sjever u tehničkom dijelu te uz podršku Greenpeacea, Terra Hub-a i Grada Križevaca u provođenju kampanje. Projekt podržavaju Europska federacija energetskih zadruga (REScoop.eu) i Europsko udruženje gradova Energy Cities.

– Ne mogu opisati svoje zadovoljstvo što postajemo prvi grad u Hrvatskoj koji će postaviti sunčanu elektranu na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci financiranu grupnim ulaganjem građana po principu mikro zajmova. Ovo je smjer u kojem grad želi ići prema obnovljivim izvorima energije i jedna od aktivnosti koja se tiče energetske obnove – istaknuo je gradonačelnik Grada Križevaca Mario Rajn.

Kao jedan od potpisnika Ugovora, u ime Križevačkog poduzetničkog centra d.o.o. koji je upravitelj Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci, a na čiji će se krov postaviti fotonaponska elektrana obratio se direktor mr.sc. Tihomir Hodak naglasivši kako se u RCTP-u radi na konceptu inovativnih tehnologija i kako je upravo grupno financiranje u obnovljive izvore energije jedan takav koncept: „Velika mi je čast biti sudionik na ovakvom projektu.“

Projekt će se prezentirati u Razvojnom centru i tehnološkom centru Križevci, 17.05.2018. u 17h., a građani će tada moći saznati i sve detalje o tome kako uložiti u ovu solarnu elektranu, stoji u najavi na Gradonačelnik.hr.

Sve potrebne informacije za ulaganje u sunčanu elektranu nalaze se na www.zez.coop/ulaganja. Za sva pitanja može se obratiti na ulaganja@zez.coop. (Grad Križevci)

NAJČITANIJE

zimsko računanje vremena

Ljetno i zimsko računanje vremena – Kada će Europa stati na...

Ove 2026. godine ljetno računanje vremena počinje 29. ožujka u dva sata ujutro. Kazaljke se pomiču za jedan sat unaprijed pa dva sata postaje...
Dan bez automobila

Dan bez automobila