HND i HEP OPSKRBA – Po 19. put dodijeljena nagrada VELEBITSKA DEGENIJA za najbolje novinarske za radove o zaštiti okoliša

U Novinarskom domu svečano je dodijeljena „Velebitska degenija“, nagrada za najbolji novinarski rad s područja zaštite okoliša i prirode u pisanom i internetskom, radijskom i televizijskom novinarstvu te novinskoj fotografiji u 2016. godini.

Duga tradicija – od 1988.

Prva nagrada „Velebitska degenija“ dodijeljena je 1999. godine i od tada se kontinuirano dodjeljuje već 19. godinu za tri područja (tisak i internet, radio i TV), dok je od prošle godine uvedena i nagrada u kategoriji najbolje novinske fotografije.

Godišnju nagradu za najbolje novinarske radove u zaštiti okoliša „Velebitska degenija“, pokrenuli su 1998. godine Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva i tvrtka APO, koju je prošle godine naslijedila druga članica HEP grupe – HEP Opskrba.

Nagrade 2017.

U kategoriji tisak i internet dobitnica je Tanje Rudež za seriju  članaka („Hrvat koji čisti oceane“;„Hans Joachim Schellnhuber: Da, deklarirani sam agnostik, ali papa Franjo me imenovao svojim ambasadorom“ i „Još 226 biljnih vrsta moglo bi nestati poput jabučnog karanfila“) objavljenih u Jutarnjem listu. U području radijskog novinarstva nagrada „Velebitska degenija“ dodijeljena je novinarki Tei Škrinjarić za emisiju „Čuvarkuća“, koja je emitirana na sisačkom Radiju Quirinus.

Za najbolji novinarski rad s područja zaštite okoliša i prirode u televizijskom novinarstvu Ocjenjivački sud je proglasio prilog Ivana Ćorkala „Smeće u Jasenovcu“, objavljenom u emisiji Provjereno Nove TV, a  najboljim fotografskim radom u 2016. godini proglašena je fotoreportaža „Život na održivom imanju“, autora Mirka Jankovića, koja je objavljena u časopisu Sensa.

Uzvanicima na svečanoj, 19. dodjeli nagrade, obratili su se Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, Perica Jukić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d., Tina Jakaša, direktorica HEP Opskrbe te Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.

„Nagrada Velebitska degenija dio je sveobuhvatne zelene priče unutar HEP grupe“, izjavila je Tina Jakaša te dodala da je na tom konceptu nastao i proizvod HEP Opskrbe ZelEn – električna energija dobivena isključivo iz obnovljivih izvora

Perica Jukić, predsjednik Uprave HEP-a d.d., čestitajući svim dobitnicima poručio je kako je svima u interesu da Hrvatska razumno, ali odlučno krene u izgradnju niskougljične energetike i drugih sektora odgovornih za emisije stakleničkih plinova, zbog čega HEP i prije donošenja niskougljične strategije provodi projekte koji će se uklopiti i biti oslonac te strategije.

Nagrada „Velebitska degenija“ sastoji se od novčanog iznosa u visini od 10.000 kuna i plakete.

Kontakt:  Sektor za korporativne komunikacije (odnosisjavnoscu@hep.hr)

Počinje manifestacija „Hrvatska volontira 2017.“

U ponedjeljak, 22. svibnja počinje manifestacija „Hrvatska volontira 2017.“, koja će i ove godine okupiti brojne pojedince i organizacije kako bi promovirala i potaknula razvoj volonterstva u Hrvatskoj. Dosad je već prijavljeno više od 280 volonterskih aktivnosti.

Hrvatska mreža volonterskih centara organizira ovu manifestaciju kako bi potaknula što veći broj građana, organizacija i institucija iz cijele Hrvatske na volontiranje u različitim društveno korisnim aktivnostima. Ove godine manifestacija će trajati do 27. svibnja i održavati se u 55 hrvatskih gradova i mjesta.

„Hrvatska volontira“ održava se u sinergiji s „Danima otvorenih vrata udruga“, u organizaciji Vladinog Ureda za udruge te festivalom „Gledaj (u)druge“. Tema ove, sedme po redu manifestacije je „Volontiraj! – biraj zajednicu u kakvoj želiš živjeti“, čime se želi ukazati na važnost uloge građana u zajednici te promovirati vrijednosti i doprinos koje volontiranje ima na razvoj demokracije i aktivnog građanstva.

Izvor: Hrvatska mreža volonterskih centara (HMVC) i Volonterski centar Zagreb

Više…

ZAKLADA ZAMAH I 10 TVRTKI RAZVIJAJU STRATEŠKU FILANTROPIJU

Strateška korporativna filantropija, sustavna i planska, uz snažnu podršku uprave tvrtke, itekako je više od davanja novca i darova. Takve modele strateške filantropije i odgovornog investiranja u zajednicu krenuli su zajednički afirmirati tijekom 2016./2017. dvije Zaklade – Zamah i Slagalica, a u suradnji sa 10 hrvatskih tvrtki i primjeniti ih u konkretnoj praksi.

Strateška korporativna filantropija, može u sinergijsko djelovanje okupiti više službi u organizaciji, mnoge  zaposlenike, dionike izvan svog kruga – druge tvrtke, udruge i zaklade, ustanove te razne skupine krajnjih korisnika – osoba. Takve su akcije dragovoljne, maštovite, na teret vlastitih resursa davatelja (novac, rad, marketing…), planirane, vremensk, sadržajno i financijski na godišnjoj razini, mogu biti veoma zahtjevne i kompleksne po organizaciji. Veći broj zaposlenika može sudjelovati u izvedbi, na desetke osoba čine strožer za višemjesečne pripreme projekata.

Cilj je naučiti se razmišljati i provoditi filantropske projekte na strateški način.

Očekuju se da će desetak raznolikih, motivirajućih projekata u praksi saživjeti do ljeta i jeseni 2017.

Ovo je prvi sustavni projekt promicanja korporativne filantripije u RH. A još jedna od dobrih stvari koja se dogodila u zadnjih par godina jest donošenje novog Zakona o volonterstvu, važnog također za rad i razvoj filantropije u nas.

Zašto je filantropija važna za poslovni sektor

Za neke  lidere i vlasnike korporativno davanje i/ili filantropija može izgledati  kao nešto „extra” ili nešto što se radi samo kad se ima dovoljno – i vremena i novca. Znamo to da je svaka tvrtka u poslu zbog  novca – financijska stabilnost i razvoj nužan su preduvjet poslovnog postojanja. Ali – da li je to dovoljno, pogotovo u današnje vrijeme? Nije. Imati viziju i dužnost koja nadilazi osnovnu svrhu profita i tržišne stabilnosti daje tvrtkama puno širi osjećaj svrhe.

Nema boljeg osjećaja i nema većeg zadovoljstva od spoznaje da imate pozitivan utjecaj u društvu.  Za poslovni sektor davanje natrag u zajednicu nije samo dobro djelo, već je dobro  i za posao. Dobro je i za zaposlenike; raste njihovo zadovoljstvo i poštivanje tvrtke kojoj pripadaju. Ako je ulaganje kvalitetno i dobro povezano sa zajednicom, to dodatno potiče na angažman zaposlenika izvan tvrtke. Pokušajte  razmisliti o svemu tome.  Filantropija je  također način za dodatno razvijanje odnosa s klijentima i potencijalnim klijentima. Činjenica je da je poslovni sektor dio zajednice. Ne kaže se tek tako: „Ne posluje tvrtka u vakumu svemira, već u društvu, ovdje na Zemlji.“  Tvrtka dijeli sa zajednicom sve, dijeli sve dobro i loše unutar užeg društva (države), ali i najšire svjetske zajednice pa se očekuje da je osjetljiva na potrebe društva

Filantropsko ponašanje poslovnog sektora ima utjecaj na  reputaciju tvrtke, daje dobar osjećaj da ste učinili nešto korisno,  potiče  partnerske odnose, volontiranje u zajednici, razvoj novih vještina i  zajedničke projekte. Promjenom ponašanja otvaraju se  mogućnosti poslovnom sektoru na kvalitetniji društveni i ekonomski doprinos  unutar zajednice.

Vodeće tvrtke ulažu milijune kuna u marketing, inovacije proizvoda i tehnologiju proizvodnje. Ono što nije uvijek očito rukovoditeljima  i/ili vlasnicima  jest da je  filantropija danas odlično područje i za promociju vrednota tvrtke. Filantropija pomaže u izgradnji i podržava vašu misiju i vaš brand.

Poslovni sektor  svoj odnos prema zajednici promiče na način  društveno odgovornog poslovanja (DOP), kojeg je korporativna filantropija jedan važan dio. Ovdje valja naglasiti da kod jednog dijela poslovnog sektora volontiranje u zajednici jest društveno odgovorno poslovanje, ali začudo to nije filantropija. Još je učestalo viđenje u našem poslovnom sektoru kako filantropija jest – samo – puko davanje novca. Drugim riječima vraćamo dug prema društvu samo zato jer smo vlasnici kapitala, tvrtki i koristimo različite resurse koje nam je društvo dalo na raspolaganje a ne vraćamo jednakom mjerom!? Zapravo nije tako!

POSTOJE ČETIRI VRSTE ODGOVORNOSTI:

Ekonomska odgovornost

Tvrtka se prvenstveno bavi i usmjerena je stvaranju dobiti. Jednostavna činjenica je ako tvrtka ne zaradi novac, neće opstati, zaposlenici će izgubiti posao i tvrtka neće ni moći razmišljati o brizi u području društvene odgovornosti.

Zakonska odgovornost

Pravna odgovornost svake  tvrtke su zahtjevi koji su prema njoj  postavljeni zakonskim odredbama. Pored profitabilnosti tvrtke, valja osigurati da se tvrtka pridržava svih zakona. Pravne odgovornosti mogu se kretati od propisa o vrijednosnim papirima do radnog prava, okolišnog prava, pa čak i kaznenog prava.

Etička odgovornost

Etičke odgovornosti su odgovornosti koje tvrtka (najčešće vlasnik/ici i/ili dioničari) razvijaju radi osobnih uvjerenja i vjeruju da je to ispravna stvar – ne zato što imaju obvezu da to učine. Etičke odgovornosti danas  uključuju područja kao što su; zaštita okoliša, pravedno plaćanje rada, poštivanja ljudskih prava i/ili odbijanje bilo kakvih poslova koje imaju izrabljivačke namjere.

Filantropska odgovornost

Ako se tvrtka pridržava svih navedenih odgovornosti, tada je zrela i   može početi ispunjavati filantropske odgovornosti. Filantropska odgovornost je podizanje ljestvice više; radi se o odgovornosti koja ide iznad i izvan onoga što je jednostavno potrebno ili što tvrtka vjeruje da je nužno napraviti. Najčešće je to zakonski minimum. Oni koji razumiju potrebe društva i složenost modernog društva uključeni su u razvoj zajednice, rješavanje društvenih problema različitim oblicima pomoći – na primjer; pomoć ranjivim skupinama , stipendiranje, partnerstvo sa udrugama; aktivni su u projektima zaštite okoliša,  zalažu se za prva žena, bave se humanitarnim radom i volontiranjem…

Projekt razvoja strateške filantropije – 10 tvrtki i Zaklada Zamah u akciji!

Regionalna zaklada za lokalni razvoj Zamah u listopadu 2015. započela s provedbom projekta pod nazivom „Stvaranje filantropske kulture u Hrvatskoj“. Projekt je financiran iz EU programa. Opći cilj projekta je doprinijeti razvoju individualnog davanja te razvoju strateške korporativne filantropije u Hrvatskoj. Specifični ciljevi su povećati prisutnost i broj modela strateške korporativne filantropije davanja u Hrvatskoj, te razviti inovativne individualne modele davanja u Hrvatskoj u kojima su glavni akteri promjena djeca i mladi. U sklopu projekta razvili smo pet novih modela strateške korporativne filantropije[1] kroz rad sa deset odabranih malih i srednjih tvrtki.

Tvrtke su stekle nova znanja o mogućnosti implementiranja strateške filantropije koja za tvrtku i zajednicu donosi puno više koristi od nasumičnih akcija darivanja koje nisu usmjerena na trajne rezultate. Osim modela strateške filantropije, radimo na razvoju mjernih alata za praćenje i vrednovanje investicija koji bi pomogli tvrtkama da znaju gdje, kako i zašto su investirali svoj novac, vrijeme i znanje u zajednicu.

Nerazvijena svijest, neznanje, kao prepreke razvoju korporativne filantropije u RH

Ozbiljno nerazumijevanje, neznanje i krive predodžbe dodatni su uteg u sporom razvoju organizirane filantropije.  Još uvijek najveći dio poslovnog sektora  nije upoznat s činjenicom da je Člankom 5. stavka 15.,  Zakona o porezu na dobit propisano da se u rashode poreznog razdoblja priznaju i darovanja u naravi ili novcu doznačena na žiro račun, a u kulturne, znanstvene, odgojno obrazovne, zdravstvene, humanitarne, športske, vjerske i druge svrhe, udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima. Porezno priznatim rashodom smatraju se sva davanja u novcu ili naravi do visine 2% od ostvarenih prihoda u prethodnoj godini, osim u slučaju kada su ti rashodi nastali prema posebnim programima i rješenju nadležnog ministarstva, te tada mogu biti i veći. Moramo se zapitati zašto je rijetkima stalo da se ova olakšica jače promovira u javnosti.

Jedan od problema kojeg vidimo u poslovnom sektoru jest nedostatak povjerenja u osobe koje dolaze iz civilnog društva, pa se tako i ne prepoznaju kapaciteti postojećih zaklada, ne koriste dobra iskustva i resursi.

Zaklade kao jedan od ozbiljnih izraza strateške filantropije i jedan od modela za poticanje istog u Europi i kod nas

Nažalost, u Hrvatskoj  još nema dovoljno inicijativa u poslovnom sektoru za osnivanjem zaklada koje će podupirati filantropij. Svega nekoliko korporativnih zaklada registrirano je u posljednjih desetak godina.

Zaklade su izraz organizirane filantropije. Worldwide Initiative for Grantmaker Support (WINGS) navodi da su zaklade “nezavisno konstituirane, neprofitne organizacije s uspostavljenim vlastitim i pouzdanim izvorom prihoda (obično, ali ne isključivo) od temeljnih sredstava ili kapitala”. Organizacije imaju vlastita upravljačka tijela i distribuiraju financijska sredstva za obrazovne, kulturne, vjerske, društvene ili druge općekorisne svrhe putem potpore udrugama, dobročinstvima, obrazovnim institucijama, pojedincima ili kroz vlastite programe.

Prema podacima iz European Foundation Centra,  u Europskoj uniji djeluje približno oko 110.000  zaklada koje djeluju za opće dobro, što u prosjeku predstavlja 4 zaklade na svakih 10.000 stanovnika u Europskoj uniji. Približno 45% zaklada pokrenuto je u ranim 90-im. Jedan dio upućenijih osoba iz ovog područja smatra da je novi val zaklada pokrenut zbog raspada komunizma u istočnom bloku te raspadom i ratom na tlu bivše Jugoslavije. Kada govorimo o održivosti u zapošljavanju, prema tvrdnjama EFC-a zaklade u EU zapošljavaju između 750.000 i 1 milijun osoba.

Jačanje i razvoj  civilnog društva, strukture socijalnih i društvenih zahtjeva, u današnje su vrijeme doprinijele sve većoj potrebi za jačanjem uloge filantropije (općeg dobra) te razvoju institucija kao što su zaklade.  Prema  svojoj naravi zaklade bi trebale promicati vrijednosti općeg dobra.

Zaklade se osnivaju od strane pojedinaca, grupe građana, država i državnih institucija te korporacija. Razlozi za osnivanjem mogu biti osobne prirode, pomoć razvoju lokalnih zajednica, pomoć u rješavanju ozbiljnijih zdravstvenih problema, dugotrajna zaštita kulturne ili umjetničke baštine, pomoć u obrazovanju i slično.

Hrvatska u usporedbi s EU, trenutačno ima nešto više od 200 registriranih zaklada koje većim dijelom dolaze iz javnog sektora (osnovane od strane državnih institucija/jedinica lokalne i regionalne samouprave, fakulteta i /ili drugih javnih ustanova). Ovdje se postavlja pitanja jesu li uvijek opravdani razlozi osnivanja javnih zaklada, te opravdanost raspolaganja novcem poreznih obveznika.

Mišljenja sam da slaba razvijenost filantropije, gospodarsko-socijalna kriza,  visok stupanj korupcije i nepovjerenje građana imaju vrlo negativan utjecaj na filantropsko ponašanje pojedinaca i društva u cjelini. Tim više što je  društvena solidarnost na vrlo niskoj razini, a osjeća se porast društvene apatije. Valja naglasiti da loša socijalno ekonomska struktura stanovništva te slaba srednja klasa u Hrvatskoj nosi i gubitak za kvalitetnijom potporom i razvojem zakladništva.

Ne treba zaboraviti da je filantropija značajna za razvoj civilnog društva pa tako i za razvoj udruga u Hrvatskoj kojih je danas preko 55.000.

Svaki  pomak u razvoju filantropije i zakladništva u Hrvatskoj je danas značajan pomak u razvoju društvene svijesti o potrebi  za jačanjem solidarnosti prema pojedincima te prema svim ranjivim skupinama u društvu.  Iz istih razloga važno je uvidjeti nužnost da razvijamo vlastite ljudske i financijske resurse,  kako bismo mogli bolje odgovoriti na potrebe i rješavanje društvenih problema. Radi toga nužno je veće razumijevanje filantropije kod pojedinaca, države, poslovnog sektora  te bolja percepcija u javnosti. Za početak mogli bi modernizirati zakon o zakladništvu. Više od 15 godina negdje u ladicama ministarstva kiseli se zadnji prijedlog za izmjenu postojećeg zakona o zakladama. Možda se čeka njegova punoljetnost.

Primjeri kao poticaj – filantropi i osnivači poznatih zaklada iz poslovnog svijeta:

  • Njemački IT poduzetnik Dietmar Hopp je predsjednik suosnivač i bivši i direktor tvrtke SAP, multinacionalna tvrtka koja prodaje aplikacije i softverske usluge vezane za poduzeća širom svijeta – Prije dvadeset godina osnovana zaklada Dietmar Hopp / dao 1 milijardu dolara- http://www.wealthx.com/articles/2015/dietmar-hopp/
  • Iransko-američki državljanin Pierre Omidyar je suosnivač i trenutni predsjednik eBaya. 1998, zajedno sa ženom osnovao je Omidyar Foundation, organizacija koja sada uključuje Omidyar Network, HopeLab. U kolovozu 2015., Omidyar je navodno prodao 10% svojih dionica u eBay i darovao u dobrotvorne svrhe – u vrijednosti od gotovo 270 milijuna $- http://www.wealthx.com/articles/2015/pierre-omidyar/
  • Godine 1980. osnovana je Li Ka-Shing Zaklada (1.4 milijarde dolara) za potporu obrazovanju, zdravstvu, kulturi i pomoć zajednici. Najveći projekt Zaklade do sada je financiranje Shantou University, jedinog privatnog javno sveučilišta u Kini. Osobno je donirao Kinesku zakladu za osobe s invaliditetom i  žrtve poplava. http://www.wealthx.com/articles/2015/ka-shing-li/
  • Michael Dell je predsjednik i izvršni direktor Dell računale tvrtke. Od 1999. godine, bio je direktor Michael i Susan Dell Foundation. Zaklada prvenstveno pomaže u obrazovanju, socijalnom području, području kulture i umjetnosti, te razvoju zajednice – donacija 1.1 milijarda dolara- http://www.wealthx.com/articles/2015/michael-dell/
  • George Kaiser, predsjednik je financijske korporacije BOK. Utemeljitelj je George Kaiser Family Foundation, koja je usmjerena na pružanje potpore za obrazovne, zdravstvene, vjerske i socijalne svhe te za razvoj zajednice. Potporu pruža i kroz  Tulsa Community  College Foundation, Oklahoma City educare,  Tulsa Community Foundation i Sveučilište u Tulsi. U 2010. godini, George Kaiser pridružio se inicijativi Giving Pledge, te na taj način prisegnuo da će pola svog bogatstva donirati u dobrotvorne svrhe. http://www.wealthx.com/articles/2015/george-kaiser/
  • Osim kao predsjednik indijske tvrtke za savjetovanje i IT, tvrtka Wipro, Azim Premji je osnivač i predsjednik zaklade Azim Premji Foundation, kojoj je misija reforma školstva u Indiji i reforma sustava za polaganje državnih ispita. Ukupna donacija je 8 milijardi dolara
  • Zaklada je začetnik inicijative kao što je računalno potpomognuto učenje. Program pruža računalnu edukaciju  kroz 18 jezika. Neprofitno sveučilište Azim Premji dodjeljuje svjedodžbe za obrazovanje nastavnika. http://www.wealthx.com/articles/2015/azim-premji/

Više Zakladi ZAMAH,  možete pronaći na mrežnim stranicama: www.zamah.hr.

Javite se i za potreban savjet.

Drago Vručić, Upravitelj Zaklade Zamah

[1]Strateška filantropija je jedinstveni i kvalitetan način kombiniranja marketinških i osnovnih ciljeva vaše tvrtke s vašom željom za strukturiranim doprinosom pomoći i  dobrobiti u zajednici.

 

ERICSSON NIKOLA TESLA – prva hrvatska kompanija „Prijatelj bicikliranja“, istaknuta u cjelovitoj zaštiti okoliša, štednji i zamjeni energije…

Mnogi zaposlenici dolaze na posao biciklom, a kompanija im je osigurala mnoge povoljne uvjete za to. A da se u kompaniji misli „zeleno“, vidi se i iz mnogih drugih akcija kojima je cilj isti: smanjiti onečišćenje prirode, štedjeti energiju i resurse te pozitivno utjecati na poslovanje, život ljudi, ali i okoliš.

Prva tvrtka i prva ustanova – „Prijatelji bicikliranja“u RH

Ericsson Nikola Tesla prva je kompanija u Hrvatskoj kojoj je dodijeljen europski certifikat “Prijatelj bicikliranja” u organizaciji Sindikata biciklista. Time se ova kompanija pridružila inicijativi društveno odgovornih kompanija u Europi koje žele smanjiti stakleničke plinove, a istodobno pozitivno utjecati na zdravlje svojih zaposlenika. Prethodno je i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu stekao isti certifikat kao prva ustanova u Hrvatskoj, pa se nadamo da će ove dvije organizacije svojim pozitivnim primjerom biti primjer i drugima kako bi se i Hrvatska priključila prilično masovnom pokretu u Europi koji zagovara i prakticira održiv oblik kretanja, odgovornost prema okolišu i zdravlju, javnom prostoru i uštedi dragocjene energije.

Koordinator za certificiranje u Hrvatskoj je Sindikat biciklista, koji u ime Europske biciklističke federacije provodi program certificiranja “Prijatelj bicikliranja”. “U današnje vrijeme kada je smanjenje utjecaja motoriziranog prometa na okoliš i zdravlje od presudne važnosti primjer prve certificirane tvrtke pokazuje pozitivan pomak prema izravnom i aktivnom djelovanju u ovom području”, kažu u Sindikatu biciklista.

Ericsson Nikola Tesla jedan je od onih poslodavaca koji je osjetljiv prema pitanjima zaštite okoliša i racionalnog gospodarenja energijom te sudjeluje u različitim inicijativama.

“U kompaniji već dugi niz godina djeluje petnaestak sekcija, a među njima i biciklistička. Sve sekcije, pa tako i biciklisti, za interno informiranje koriste medijski prostor na intranetu kompanije, a pomažu im i Kompanijske komunikacije, osobito putem članaka u časopisu Komunikacije koji potiču odgovorno ponašanje prema zdravlju i okolišu. Već u lipnju 2015. kompanija se pridružila inicijativi “Biciklom na posao”, a unutar kampusa smo izgradili i uredili više parkirališta za bicikle na kojima tijekom sezone parkira i do 250 naših djelatnika. U listopadu prošle godine pokrenuta je i inicijativa za certifikaciju tvrtke kao ‘bike-friendly’ poslodavca, a postupak smo, kao prva takva komercijalna tvrtka u Hrvatskoj, uspješno završili u travnju ove godine. Certifikacija koju smo uspješno prošli dio je nacionalne kampanje “Biciklom na posao”, koja se provodi pod okriljem Ministarstva zaštite okoliša i EU programa Intelligent Energy Europe”, kažu u tvrtki Ericsson Nikola Tesla.

Cijeli projekt još nije završen, a u planu je povećanje broja parkirnih mjesta i pristupnih staza za bicikle te proširenje broja lokacija na kojima se nalaze. U tome će im pomoći i plan upravljanja prometom koji je nastao tijekom certifikacije te podaci iz opsežne samoprocjene, koja je sastavni dio procesa za dodjelu certifikata. U kompaniji ističu da im certifikat sam po sebi nije svrha, “već je samo dokaz i službeno priznanje ciljanih aktivnosti koje se sustavno provode godinama” te ističu da je “odgovoran odnos prema okolišu sastavni dio poslovne strategije i kulture Ericssona Nikole Tesle”.

ERICSSON NIKOLA TESLA – poklonik, promotor i provoditelj sustavnih aktivnosti u zaštiti okoliša od onečišćenja, štednje i zamjene energije …

Na kompanijskom intranetu objavljuju se brojni članci i informacije koje potiču zaposlenike da razmišljaju “zeleno”, a u časopisu Komunikacije jedna od stalnih rubrika posvećena je “zelenim rješenjima i tehnologijama” te odgovornom ponašanju prema okolišu. I neke interne edukacijske aktivnosti uključuju ove teme, a odnos prema okolišu uvršten je i u godišnji izvještaj o poslovanju kompanije.

„Aktivnosti vezane uz upravljanje okolišem odvijaju se i koordiniraju kroz mrežu za operativnu izvrsnost, koja je sastavni dio procesa vezanih uz razvoj i kvalitetu poslovanja. Članovi posebnog kompanijskog tima redovito i sustavno provode unutarnje i vanjske prosudbe funkcioniranja sustava upravljanja okolišem kako bi zadržali, na korporacijskoj razini stečeni, certifikat ISO 14001“, kažu u ovoj kompaniji.

Kvalitetnim upravljanjem kompanija racionalizira korištenje  resursa, a posebno ističu da na svojim ispitnim sustavima, odnosno u testnoj okolini koja je njihov najveći potrošač električne energije, postižu i do 60 posto uštede električne energije, zahvaljujući inovacijama vlastitih stručnjaka.

Od sredine 2014. godine u svom poslovanju koriste isključivo ZelEn energiju iz obnovljivih izvora. Također, optimiziraju servisne usluge te otpremu i distribuciju proizvoda, a korištenjem videokonferencija, sustava e-učenja, e-sastanaka i sl. reducirali su broj poslovnih putovanja te implementirali pametna rješenja koja štede novac i vrijeme te smanjuju onečišćenje okoliša.

Ericsson Nikola Tesla poznat je po “zelenoj tehnologiji” svojih ICT rješenja, proizvoda i usluga koji pozitivno utječu na poslovanje, život ljudi i okoliš, uključujući i klimatske promjene. Ericsson Nikola Tesla razvio je i/ili sudjeluje u razvoju i primjeni niza e/m-proizvoda i usluga poput Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava RH (CEZIH), eRecepta ili Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra, što sve utječe na smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Opis fotografija:

  1. Jedno od natkrivenih parkiralište za biciklistički vozni park djelatnika Ericssona Nikole Tesle
  2. Snježana Bahtijari, direktorica Marketinga i DOP-a u Ericssonu Nikoli Tesli preuzima certifikat od Tomislava Nakića-Alfirevića, predsjednika Sindikata biciklista
  3. Certifikat „Prijatelj bicikliranja“
  4. „Akcija“ na terenu, bicikliranje u prirodi

DOBRA HRVATSKA, svibanj 2017.

Sukladno Metodologiji oblikovanja DOP-primjera

HEP OPSKRBA u sklopu akcije „100 zelenih stabala“ ove godine uredila okoliš HE Zakučac

U sklopu projekta ZelEn HEP Opskrba četvrtu godinu zaredom provodi akciju „100 zelenih stabala“. Ove godine uredili su okoliš HE Zakučac, najveće hidroelektrane u Hrvatskoj.

Četvrtu godinu zaredom, zajedno sa sadašnjim i budućim  kupcima proizvoda ZelEn, zaposlenici HEP Opskrbe uredili su okoliš jedne HEP-ove hidroelektrane. Ove godine to je hidroelektrana Zakučac, najveća hidroelektrana u Hrvatskoj, koja se nalazi u donjem toku rijeke Cetine, pokraj Omiša.
HEP Opskrba, pridružila se proslavi 55 godina rada hidroelektrane Zakučac i manifestaciji obilježavanja Kaštelanovih dana koju provodi grad Omiš, selo Zakučac i Srednja škola Jure Kaštelan iz Omiša. Sadnjom 55 jablana za drvored „Jurini jablani“ na simboličan način obilježeni su Kaštelanovi dani, a učenici Srednje škole Jure Kaštelana izveli su prigodni recital.

U protekle tri godine, u sklopu akcije „100 zelenih stabala“ uređen je okoliš i posađena su stabla oko  hidroelektrana Ozalj,  Kraljevac i Čakovec, s ciljem povećanja svijesti o odgovornom poslovanju prema prirodi i okolišu u kojem živimo i djelujemo.
Ovom akcijom HEP Opskrba, dobitnica nagrade Greenovation, za najbolji ukupni program zelenog gospodarstva, želi doprinijeti programu Ujedinjenih naroda, pokrenutom 2010. godine, pod nazivom “Milijarda zelenih djela – međunarodni pokret kojim štitimo planet i osiguravamo održivu budućnost“.

Naše hidroelektrane kao obnovljivi izvori energije, temelj su za kreiranje i razvoj proizvoda ZelEn, jedinstvenog  okolišno i društveno održivog proizvoda, kojeg je prepoznalo više od 60 društveno odgovornih kompanija u Hrvatskoj. Broj hrvatskih poduzeća koja odabiru električnu energiju iz obnovljivih izvora stalno se povećava i to je još jedan od načina kako svi zajedno brinemo o očuvanju okoliša. Do danas smo prodali više od 630  milijuna kWh zelene električne energije. Posebno nas veseli činjenica da se sredstva od prodaje proizvoda ZelEn prikupljaju u fond iz kojeg se realiziraju projekti iz područja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti i to za potrebe ustanova koje skrbe za socijalno osjetljive kategorije stanovništva. Još jednom zahvaljujemo svim kupcima ZelEna na iskazanom povjerenju i sudjelovanju u našoj zajedničkoj zelenoj priči.“ istaknula je, tijekom akcije, Nada Podnar, direktorica marketinga HEP Opskrbe.

Osim  zaposlenika HEP Opskrbe i  HEP Proizvodnje, ovu zelenu akciju podržali su i kupci proizvoda ZelEn. Andrija Polić iz Stelle Croatice izjavio je ovim povodom: „Kupnjom proizvoda ZelEn pokazujemo kako ulaganje u zelenu proizvodnju nije samo trošak i nova „obveza“, već i pametna investicija u održivi razvoj. Stella Croatica vodi brigu o ljudima i okolišu i na taj način integrira gospodarske, ekološke i društvene faktore u svakodnevno poslovanje. Odlukom o korištenju električne energije dobivene isključivo iz obnovljivih izvora Stella Croatica je još jednom potvrdila  opredijeljenost za kontinuiranu brigu o zajednici u kojoj posluje. Uključivanjem u projekt „100 zelenih stabala“, posebnu pažnju pridajemo očuvanju prirode.“

Henkel i NTL pomažu SOS dječje selo Ladimirevci

Velika akcija „Zajedno za SOS Dječje selo Ladimirevci i njihov čisti dom“ završena je –  predstavnici organizatora akcije – tvrtki Henkel i NTL posjetili su selo i uručili vrijednu donaciju.

Djecu i zaposlene u SOS Dječjem selu Ladimirevci nakon proljetnih praznika dočekalo je ugodno iznenađenje. Zajedničkim snagama, u akciji koja je trajala od početka ožujka do sredine travnja 2017., obje kompanije, a uz podršku svojih vjernih kupaca, ovime pomažu rad i život SOS Dječjeg sela Ladimirevci. Zahvaljujući akciji, koju je podržao svatko tko je u NTL prodavaonicama kupio Henkel proizvode za čišćenje kućanstva, SOS Dječjem selu donirana je godišnja zaliha proizvoda za čišćenje 17 SOS kuća  u Ladimirovcima i dvije SOS zajednice mladih u Osijeku.

Smijeha i veselja u ovom selu, nedaleko od Osijeka, ne nedostaje, a čak osamdesetoro djece u SOS obiteljima žive u kućama i 23 mladih u domovima u Osijeku, gdje sve odiše duhom zajedništva i sigurnosti koju pruža ovo SOS Dječje selo.

Obiteljski model dugoročne skrbi o djeci djeci pruža sigurno okruženje i odrastanje ispunjeno ljubavlju. Svaka pomoć koju pritom mogu dobiti, dobro je došla. U samim temeljima kompanija Henkel i NTL briga za zajednicu nije samo jedno od načela nego cilj kojim se s velikom pažnjom posvećuju.

„Obiteljski tip skrbi ono je po čemu su SOS Dječja sela u Hrvatskoj posebna. Djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi pružamo svu ljubav i pažnju kako bi odrastali u sretnoj zajednici, a SOS mame ključne su osobe zaslužne za sretno djetinjstvo svakog djeteta u SOS Dječjem selu. Osim što skrbe o djeci, SOS mame brinu se i za kućanstvo SOS kuće, u čemu će im uvelike pomoći ova hvalevrijedna donacija tvrtke Henkel i trgovačkog lanca NTL. Od srca hvala našim donatorima koje se radujemo ponovno vidjeti kao naše goste u Ladimirevcima“, rekao je gospodin Zoran Relić, direktor SOS Dječjeg sela Ladimirevci.

„Društveno odgovorno poslovanje predstavlja brigu o zajednici i o okolini, a djeca kao najmlađi članovi našeg društva zaslužuju najviše pažnje i pomoći. Mi smo posebno sretni i ponosni što smo danas ovdje u Ladimirevcima i što možemo pomoći da ovih 17 SOS obitelji bar malo olakšamo svakodnevicu. Smijeh i dobra atmosfera koja nas je ovdje dočekala su najbolji dokaz koliko je dobre energije uloženo u ovom SOS Dječjem selu i sretni smo što smo danas ovdje“, kazala je Maja Kukec, trade marketing manager, Henkel Adria, Laundry&Home Care.

Trgovački lanac NTL sa zadovoljstvom je prihvatio poziv za sudjelovanje u ovoj akciji. „Svi znamo da su djeca budućnost zemlje, nešto najvrednije u našem društvu i naša je obveza pomagati im u svakom pogledu. Djeca u domovima bez odgovarajuće roditeljske skrbi još su ranjivija društvena skupina te nam je obveza prema njima još i veća. Zato se društvo Narodni trgovački lanac rado odaziva svakoj dobro osmišljenoj akciji koja ima za cilj pomoći djeci. Posebno nam je drago kada to možemo učini u sredini u kojoj smo i sami prisutni, kao što su to Ladimirevci“, izjavila je Ivana Vergot, komercijalna direktorica društva Narodni trgovački lanac.

Kontakt za medije: Romana Dugandžija, public relations manager

RED agencija

romana.dugandzija@redagencija.hr

www.redagencija.hr

+385 99 238 2258

„KAKO POSLOVANJE UTJEČE NA DJECU“– tema druge UNICEF-ove radionice o pravima djece i poslovnom sektoru, 18. svibnja 2017.

Činjenica je da tvrtke svakodnevno stupaju u interakciju s djecom, na izravan ili neizravan način, a da mi odrasli ne osvješćujemo to dovoljno. Upravo će o tome biti riječi na 2. radionici programa edukacije poslovnog sektora o uključivanju dječjih prava u svakodnevno poslovanje i upravljanje – “Djeca su naš najvažniji posao” koju zajednički organiziraju UNICEF i Hrvatska udruga poslodavaca.

RADIONICA – UVOD U DJEČJA PRAVA I POSLOVANJE – održana  6. travnja 2017.

RADIONICA –  KAKO POSLOVANJE UTJEČE NA DJECU – 18. svibnja 2017.

Program edukacije nastavlja se novim radionicama u lipnju, listopadu i studenom 2017. godine u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca, Zagreb, Radnička cesta 52/I.

Petrinja 10.7. 2015, Mala kuća – prostor koji vodi udruga osoba sa invaliditetom SMŽ
Detalj nsa zida Male kuće – rad koji su napravili korisnici programa na kreativnim radionicama

UNICEF poziva sve tvrtke u Hrvatskoj da se istraže svoju praksu, da osvijeste sve načine na koje njihovo poslovanje utječe na djecu općenito,  da svojim djelovanjem doprinesu boljoj zaštiti dječjih prava. Poslovni sektor može i ubuduće računati na UNICEF-ovu podršku, korištenje njegova višegodišnjeg iskustva i znanja na planu odgovornog poslovanja.

PRIJAVITE SE ZA NAREDNI CIKLUS RADIONICA U 2018.

Ako i u vašoj tvrtki ima interesa za sudjelovanjem u novom ciklusu radionica 2018., molimo pošaljite nam upit na lgamulin@unicef.org.

Tvrtke i ljudska prava idu zajedno!

Više

PLOVPUT IZ SPLITA: DOBRI RAZLOZI ZA DOBIVANJE NAGRADE INDEKS DOP-A 2016.

PLOVPUT-svetionik-Veli-Rat-FOTO-Boris-Kacan

Tvrtka Plovput d.o.o. iz Splita dobila je 2016-te vrijednu nagradu Indeks DOP koju tradicionalno svake godine od 2008. dodjeljuju HRPSOR i HGK . Na svečanosti nagrada je uručena direktoru Darku Meštroviću. Uspješno i inovativno izvršenje vizije i misije na dobrobit mnogih, od pomoraca i brodara, šire i uže zajednice, države Hrvatske kao vlasnika, dobavljača, okoliša, zaposlenika kojima se jamči najviša zaštita prava i bez kojih ne bi bilo moguće realizirati postavljene ciljeve i drugih, bijahu glavnim razlogom za takvo što. U misiji je „Plovputa“ osiguranje sigurnosti plovidbe na moru u svrhu očuvanja ljudskih života i imovine. Vizija je tvrtke postići razinu sigurnosti plovidbe na hrvatskom Jadranu na razini najviše internacionalne kvalitete i kvalitete uopće.

Nagrada Indeksa DOP-a za javna poduzeća u 2016. godini koju je tvrtka dobila na 8. Konferenciji o društveno odgovornom poslovanju u prosincu 2016. godine, odraz je rada svih zaposlenika i verifikacija uspješnosti djelovanja po svim aspektima vrednovanja. Takva nagrada raduje i motivira, a istovremeno i obvezuje na novi rast razine uspješnosti po svim aspektima poslovanja tvrtke na zadovoljstvo mnogih dionika

Dvjesto je godina

U lipnju 2018. godine slavimo 200 godina organizirane svjetioničarske službe – jer početci organizirane svjetioničarske službe sežu u davnu 1818. godine kad je izgrađen prvi pomorski svjetionik na Savudrijskom rtu. Godine 1833. izgrađen je i drugi, pomorski svjetionik Porer u blizini Pule pa treći 1839. – pomorski svjetionik Struga na otoku Lastovu, četvrti je bio 1849. svjetionik Veli rat na Dugom otoku… i tako dalje do 1899. kada je izgrađen posljednji takav u „seriji“ jadranskih svjetionika tog doba, svjetionik Rivanjske sestrice. Kamena lijepa zdanja, ukras su svojih otoka i čitavog Jadrana. Svjetionici su najvažniji i najveći objekti sigurnosti plovidbe na moru koji omogućuju sigurnu dnevnu i noćnu plovidbu određenim morskim područjem. Izgrađeni su na najistaknutijim i/ili najudaljenijim točkama našeg teritorijalnog mora. Danas je u funkciji 46 pomorskih svjetionika, od čega sa svjetioničarskom posadom njih 17, a bez posade 29. Svi svjetionici su automatizirani i nadzirani putem sustava daljinskog nadzora kojim ostvarujemo permanentni uvid u stanje opreme i uređaja na najvažnija 103 objekta pomorske signalizacije za sigurnost plovidbe na moru, kako bi se, prvenstveno,  u slučaju pogašenja svjetla osigurala žurna intervencija i svjetlo vratilo u funkciju sigurnosti plovidbe.

Odgovorna društvena uloga Plovputa

„Plovput“ trenutno skrbi o ukupno 1091 objektu pomorske signalizacije na 6278 km hrvatskog dijela Jadrana. Povećanje broja novoizgrađenih objekata pomorske signalizacije definira se Planom izgradnje objekata pomorske signalizacije koje odobrava Ministarstvo, a sukladno utvrđenim prioritetima s lučkim kapetanijama diljem Jadrana i investitora na morskoj infrastrukturi.

Obavljanje poslova pomorske radijske službe je pored pomorske signalizacije, važan segment temeljene djelatnosti i obavlja se kroz permanentnu službu bdijenja na frekvencijama za pogibelji i sigurnost putem triju obalnih radijskih postaja: Rijeka radio, Split radio i Dubrovnik radio. Obalne radijske postaje se nalaze u sklopu istoimenih plovnih područja. Preko obalnih radijskih postaja odašilju se redovne i izvanredne važne pomorsko sigurnosne poruke, od vremenskih izvješća, meteoroloških prognoza, navigacijskih upozorenja do poruka brodovima vezanih za akcije traganja i spašavanja. Cilj je da pravovremena i korisna informacija dođe do krajnjih korisnika – pomoraca. „Plovput“ permanentno radi na modernizaciji pomorske radijske službe, odnosno službe bdijenja na frekvencijama za pogibelj i sigurnost u svrhu zaštite ljudskih života i imovine na moru.

„Plovput“ u svojoj floti ima četiri velika radna broda (dvije betonare), sedam brzih radnih brodica i jednu radnu brodicu.

Obavljanje važne djelatnosti – na odgovoran način!

Jedan od parametara uspješnosti „Plovputa“ mjeri se po visokim međunarodnim standardima koje propisuje svojim preporukama Međunarodna organizacija svjetioničarskih  službi – IALA (International Association of Lightouse Authorities). Radi se o minimalnoj dostupnosti objekata pomorske signalizacije koja se izračunava u razdoblju od jedne godine prema preporukama IALA-e  (IALA preporuka O-130), a minimalna preporučena dostupnost objekta pomorske signalizacije ovisi o stupnju kategorizacije. Dostupnost se mjeri po formuli: ukupno vrijeme trajanja rada objekta pomorske signalizacije minus ukupno vrijeme pogašenja, kroz ukupno vrijeme trajanja rada svjetla, izraženo u postotku. Konkretno za 2016. godinu preporuka IALA-e za objekte I. kategorije je iznosila 99,8%, a „Plovput“ je postigao dostupnost za spomenute kategorije (kojih je ukupno bilo 264) 99,99%.

U ovom trenutku „Plovput“ na 6.278 km obale skrbi ukupno o 1.091 objektu pomorske organizacije, od toga je 906 sa svjetlosnom karakteristikom.

Jedan od najvažnijih parametara uspješnosti „Plovputa“ je smanjenje broja pogašenja objekata pomorske signalizacije. Konkretno, u odnosu na 2011. godinu „Plovput“ je zaključio 2016. godinu sa smanjenjem broja pogašenja objekata pomorske signalizacije za dva i po puta. Naime, krajem 2011. godine ukupnoj je skrbio za 1034 objekta pomorske signalizacije, od čega 855 sa svjetlosnom karakteristikom. Tada su ukupno evidentirana 154 pogašenja.

Kraj 2016. godine „Plovput“ je zaključio s 1091 objekta pomorske signalizacije od toga 906 sa svjetlosnom karakteristikom. Zabilježeno je samo 61 pogašenja što je smanjenje broja pogašenja za više od dva i pol puta, ne uzevši u obzir značajno povećan broj objekta pomorske signalizacije u odnosu na 2011. godinu.

Vrijedno je istaknuti da je „Plovput“ u siječnju 2016. godine, vlastitim sredstvima u splitskom škveru izgradio novi radni brod i time značajno povećao i osnažio svoje tehničke kapacitete koji će omogućiti izgradnju potrebnog broja novoizgrađenih objekata pomorske signalizacije u cilju podizanja razine sigurnosti plovidbe na moru, sukladno utvrđenim prioritetima lučkih kapetanija od Pule do Dubrovnika. Novi motorni radni brod  je projektiran za izgradnju najsloženijih hidro-građevinskih objekata na moru. Motorni brod „Plovput Split“ popularno nazvan „Betonara“ izgrađen je prema projektno-tehničkoj dokumentaciji koju je izradio „Brodarski institut“ d.o.o. i koju je odobrio Hrvatski registar brodova koji je ujedno vršio nadzor nad gradnjom broda.

Zaposleni, kolegice i kolege iz Plovputa, od sjevera do krajnjeg juga našeg lijepog Jadrana ponosni su na činjenicu da je kuma broda bila gđica Adriana Batušić (19), nekadašnja štićenica Doma za djecu “Vladimir Nazor” iz Karlovca (dom za djecu bez adekvatne roditeljske skrbi). Prethodno je „Plovput“ u zajedništvu s tvrtkom “Odašiljači i veze”, u koordinaciji i suradnji sa Zakladom “Vaša pošta” osigurao policom životnog osiguranja koja joj daje životnu i metarijalnu sigurnost tijekom dvije godine, po izlasku iz doma u njezinoj 19. godini

Bitne odrednice svakodnevnog poslovanja i što treba posebno istaći – na financijskom planu tvrtka je likvidna, solventna i sve svoje obveze podmiruje u zakonski predviđenom roku.

Tvrtka Plovput ističe se zalaganjem i praksom u mnogim područjima društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja;  i to je uistinu svrstava u poklonike i promotore takvog načina djelovanja. Jednako se to veže i za odnos prema zaposlenicima, dobavljačima i partnerima, kao i na plodnu suradnju s akademskom zajednicom i društvom uopće, sve do dugog niza konkretnih akcija u lokalnoj zajednici, filantropiji i sl.

„Plovput d.o.o.“ je trgovačko društvo u 100% vlasništvu RH, čija je temeljna djelatnost obavljanje poslova sigurnosti plovidbe na moru objedinjena kroz dva aspekta: pomorska signalizacija i pomorska radijska služba. Sabor Republike Hrvatske 1997. godine donio je Zakon o Plovputu, Split, kojim je „Plovput“ postao trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću skraćenog naziva ”Plovput d.o.o. Split”.

Društveno odgovorno poslovanje je ugrađeno u politiku kvalitete kojoj je mjera uspješnosti realizacija postavljanih ciljeva, odnosno zadovoljstvo krajnjih korisnika usluge, a to su pomorci i brodari. „Plovput“ d.o.o. temelji društveno odgovorno poslovanje na strateškom upravljanju tvrtkom sukladno Strategiji razvoja Plovputa d.o.o. 2014. – 2018., godišnjim planovima poslovanja, Antikorupcijskom programu, Kodeksu korporativnog upravljanja, Strategiji upravljanja rizicima, Mapi/knjizi poslovnih procesa, Sustavu upravljanja kvalitetom i drugim poslovnim dokumentima, kojima se postiže uspješnost, ali i transparentnost poslovanja.

Fotografija svjetionika Veli rat na Dugom otoku: autor Boris Kačan

Dobra Hrvatska, travnja 2017.

Sukladno Metodologiji oblikovanja DOP primjera za portal www.odgovorno.hr

PILOT-PROJEKT: Procjena ekološkog zdravlja urbanih potoka grada Zagreba – dobiveni su prvi rezultati!

Gradom Zagrebom protiče 30-ak lijepih potoka. U kakvom su stanju, jesu li u svom donjem toku i dalje lijepi i čisti?

Prošle godine započeo je pilot-projekt procjene ekološkog stanja urbanih potoka u gradu Zagrebu. Projekt provode biolozi zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u suradnji s Institutom Ruđer Bošković. Istraživanjem se razmatraju glavni fizikalno-kemijski i biološki pokazatelji izloženosti zagrebačkih potoka različitim pritiscima gradskih djelatnosti i infrastrukture, u svrhu procjene razmjera utjecaja tih pritisaka na potočne ekosustave.

Ispitivanje kvalitete vode u potocima Bliznecu i Črnomercu

zagrebački potoci 2017 Črnomerec (Veliki potok) – Fallerovo šetalište

Tokom 2016. uzeti su uzorci vode i bioloških pokazatelja (beskralježnjaka, među kojima su najbrojnije ličinke kukaca i račići) na istraživačkim postajama duž dva potoka izložena različitim urbanim utjecajima: Bliznecu i Črnomercu (Velikom potoku). Oba potoka izviru u Parku prirode Medvednica, podno Sljemena, te u gornjem toku teku kao planinski šumski potoci. U srednjem i donjem toku nastavljaju teći različitim dijelovima Zagreba, pri čemu je izražen rastući stupanj urbanizacije prema središtu grada. Na naseljenom gradskom području većim su dijelom regulirani (popločeni i kanalizirani) te povremeno zakopani ispod prometnica. U podsljemenskoj zoni teku uz kućanstva s okućnicama, a u središtu grada okruženi su zgradama, vrlo gustim prometom i sportsko-rekreacijskim sadržajima poput šetnica i igrališta. Bliznec na izlazu iz parka prirode teče uz poučnu šumsku stazu na dohvat izletnicima. Donji tok obilježava okruženje Parka Maksimir i poljoprivrednih dobara Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Črnomerec je više izložen utjecaju industrije. Središtem grada teče nadzemno u većem dijelu nego Bliznec, pri čemu prolazi i kroz tvornički okrug farmaceutskog istraživačkog instituta „Pliva Hrvatska d.o.o.“. Još jedno bitno obilježje ovog potoka jest da u gradskim naseljima uzvodno od Črnomerca tok nije reguliran i još ne postoji kanalizacijski kolektor, pa uslijed velike količine oborinske vode i septičkih ispusta potok izaziva snažnu eroziju obala koja ugrožava obližnja kućanstva. Sanacija klizišta i izgradnja kolektora čeka na realizaciju. Oba potoka završavaju svoj put u rijeci Savi: Črnomerec u blizini Gredica, a Bliznec putem odvodnog kanala na Žitnjaku.

Onečišćenja, ali ne i zabrinjavajuća!

Analiza uzoraka prikupljenih u istraživanju još nije dovršena, no prema prvim rezultatima, utjecaj gradske sredine je prisutan, iako ne već i zabrinjavajuć. Uočene su promjene u gotovo svim mjerenim pokazateljima na dijelovima toka izloženim pritiscima gradske sredine. One su bile veoma slične duž Blizneca i Črnomerca. Fizikalni (temperatura) i kemijski parametri vode (pH, količina kisika, nitriti, nitrati, fosfati, metali…) rasli su sa stupnjem urbanizacije. Ovakav porast tipičan je za urbane potoke, u koje se ispiru razne kemijske tvari s gradskih i poljoprivrednih površina, a povišena temperatura zraka i uklanjanje obalne vegetacije (čime se smanjuje zasjenjenost potoka) uzrokuju zagrijavanje vode i razvoj algi. Koncentracije mjerenih onečišćujućih tvari (nitrita, nitrata, fosfata, metala) nisu, međutim, prelazile dopuštene granice u vodi za piće, a nisu primijećeni niti drugi znakovi alarmantnog onečišćenja. Uz to, kao specifična značajka ovih tokova istaknula se velika nestabilnost i promjenjivost. Tijekom toplih ljetnih dana Črnomerec je u središtu grada potpuno presušio, dok je nakon kiša izuzetno bujao. Materijal erodiran bujicama dodatno doprinosi nestabilnosti korita, zatrpavajući prirodne meandre i taložeći se kao nestabilan sediment dna. Što se tiče bioloških pokazatelja, potoci su bujali životom na svim promatranim postajama što je dobar znak, no sastav vrsta se razlikovao u pojedinim dijelovima toka. Na urbanim dijelovima, crvolike životinjice koje podnose onečišćenje bile su brojnije, dok su vrste beskralježnjaka vrlo osjetljive na onečišćenje (pojedine vrste rakova i kukaca obalčara), poznate kao dobri pokazatelji kakvoće vode, bile pronađene u manjem broju ili su u potpunosti nestale.

Opći ugrožavajući činitelji na ekološko stanje zagrebačkih potoka

Rezultati za sad ukazuju na relativno dobro ekološko stanje promatranih potoka, no potencijal da ono u budućnosti bude još bolje, ali na žalost i lošije. U Zagrebu se, naime, neprestano gradi nova infrastruktura i gradski sadržaji, prenamiienjujući zelene površine u npr. „neophodne“ šoping centre, pa čak i umjetne „vodene oaze“ okružene betonskim stazicama. S obzirom da su  materijali poput betona vodonepropusni, takve površine utječu na vodni režim podzemnih i površinskih voda. Na samom potoku Črnomercu predloženo je natkrivanje dijela toka ispod nove prometnice ispod okretišta Črnomerec, što je još jedan korak unazad. Umjesto otkrivanja zatrpanih dijelova zagrebačkih potoka, koji bi svojom punom dužinom predstavljali prirodne koridore u obliku šetnica od Medvednice prema Savi te pružali nova staništa biljnim i životinjskim vrstama, potoci se još više „sakrivaju“. Navedene prakse, kao i činjenica da se onečišćujuće tvari u organizmima mogu nakupljati kroz vrijeme te u određenoj koncentraciji uzrokovati nepoželjne posljedice, prijetnja su ekološkom zdravlju potoka u budućnosti. Kako se takav scenarij ne bi ostvario, nužna je prevencija onečišćenja i neprimjerenih zahvata. Time će se zdravlje potoka održati na trenutnoj razini, a moglo bi se i dodatno poboljšati rješavanjem trenutnih nedostataka: izgradnjom kanalizacijskih sustava, primjerenim uređenjem dostupnih dijelova tokova i redovitim praćenjem ekološkog stanja.

Važnost očuvanja ekološkog zdravlja urbanih potoka

Vodotoci bitno doprinose kvaliteti života u gradu. U kontekstu vodotoka kao dijela veće prirodne cjeline, oni su poput žila u našem tijelu. Potok transportira tvari i hranjiva te njima opskrbljuje nizvodna obalna područja ili vodeno tijelo u koju se ulijeva. Također, on može „sanirati“ manje onečišćenje, sprječavajući da se onečišćivač koncentrira na jednom mjestu. Vodene površine uz to održavaju gradsku mikroklimu. Uz njih je ljetna žega manja, a zime toplije. Iznimno su važni za očuvanje biološke raznolikosti. Jedna od glavnim funkcija koja stoji na usluzi građanima je voda za piće i poljoprivredne djelatnosti. Također, radije ćemo prošetati ili istrčati jutarnji trening uz potok nego uz glasnu i zagušljivu prometnicu, a čista voda koja žubori niz kaskade je primamljiva opuštajuća oaza u gradskoj vrevi.  Znanstveno je dokazano da plave i zelene urbane površine pozitivno utječu na smanjenje stresa, poboljšanje raspoloženja te fizičkog i mentalnog zdravlja ljudi. Na posljetku, potoci su dio identiteta grada, posebice četvrti kroz koje prolaze.

Povećanjem broja gradskog stanovništva i širenjem urbanih zona, gradovi su postali najveći izvori onečišćenja. Uz problem buke, zagađenja zraka i tla te svjetlosnog zagađenja, najčešće se ističe upravo problem pitkih voda. Osim što se onečišćuju, urbani vodotoci često se reguliraju ili zatrpavaju, a već sama prisutnost gradske infrastrukture koja ih okružuje – nepregledne površine prekrivene vodonepropusnim betonom, mostovi, gradnja na samim obalama, promjena u mikroklimi svojstvena većim gradovima (poglavito povišenje temperature zraka) – znatno mijenja prirodni vodni režim i karakteristike tokova.

U nastojanju da zaštitimo okoliš, potaknemo održivi razvoj i stvorimo „zelene“ gradove, očuvanje zdravlja vodotoka ističe se kao jedan od prioriteta. Oni pomažu u promociji zdravog načina života i prevenciji bolesti. Očuvanjem njihovog prirodnog izgleda u najvećoj mogućoj mjeri, izgradnjom zadovoljavajućih kanalizacijskih i drugih sustava odvodnje, smanjenom „betonizacijom“ i upotrebom štetnih kemijskih sredstava koja izravnim unosom ili ispiranjem dospijevaju u vodu, kao i očuvanjem i primjerenim uređenjem obalne zone, pomažemo u ostvarenju navedenih ciljeva.

Marta Mikulčić

Osvrt za portal www.odgovorno.hr , na temelju diplomskog rada

CROCON D.O.O. I UDRUGA GS ACADEMY: Gluma i dramska rekreacija za sve dobi Riječana!

Tvrtka Crocon d.o.o  iz Kastva, njezino vodstvo i zaposlenici i nekolicina entuzijasta – prijatelja, preuzeli su prije nekoliko godina na sebe radosnu obvezu promicatelja pozitivizma i amaterskog kazališnog stvaralaštva u riječkoj lokalnoj zajednici i susljedno tome osnovali udrugu pod „logičnim“ nazivom – HAPPY THINGS ACADEMY ili skraćeno GS ACADEMY.

Sve je počelo u vijeme proslave 20-og rođendana Crocona, 2013-te, kad su  izvedena i dva cabaret performancea, s glumcima amaterima podržanim od „profesionalaca“ iz Riječkog teatra. Prva predstava, na hrvatskom jeziku, bila je namijenjena domaćim prijateljima i partnerima, a druga, na engleskom, bila je za strane partnere. Nakon stišavanja aplauza pala je velika ideja: osnovat ćemo udrugu koja će promicati kazalište i predstave. Htjeli smo time dati i novu priliku glumačkoj ekipi koja je izvela performance, nagraditi njihov izuzetan potencijal, posebno motivirati neke od glumaca koji su godinama bez posla, na birou, s visokom stručnom spremom. Tako su pozitivci-entuzijasti; Linda, Nataša, Dragana, Ana, Denis i cijeli Crocon u ruke uzeli instrumente u kojima su uvijek najvještiji: ruksak hrabrosti, pučinu mašte, balone optimizma, šljokice ljubavi prema zajednici, istraživačke naočale. „Novčanu injekciju“ na početku daje tvrtka Crocon, a support dolazi i od poslovnih partnera, pa i nekih stranih, i poletno krećemo u osmišljavanje programa. U okviru GS Academy danas uspješno i aktivno djeluju tri programa – za djecu, mlade i odrasle, a razmišlja se i o tečaju glume za „penziće“. Pođimo redom kroz sekcije i predstave 2014.-2016.:

HAPPY THINGS ACADEMY – Škola glume za djecu od 6 – 16 godina, okuplja mlade ljubitelje kazališta i kazališnog izražavanja i teče usporedo sa školskom godinom, od listopada do lipnja. Probe od najmanje dva sata na tjedan nauče djecu mnogo o kazalištu i glumi. Druga izvedba HAPPY THINGS ACADEMYIJE – Ljetni tečaj glume za djecu 6 – 16 godina odvija se tijekom ljetnih praznika i prilika je za one koji ljeto provode u Rijeci, željni druženja i učenja. Kroz dramsku vježbu, dva puta tjedno po 60 do 90 minuta, stiču se vještine glumačkog nastupa, razvijanja karkatera i uloge.

I treća izvedba akademije je Dramska rekreacija za odrasle 18+ okuplja sve odrasle u kojima čuči „malo dijete“ željno smijeha i zafrkancije! Na vježbama razgibavamo tijelo i glas, istražujemo kazališne forme i uloge… Posredni učinak dramske rekreacije za odrasle je razvoj vještina javnog i poslovnog nastupa što nekima u poslu može biti jako korisno. I još nešto, što vjerojatno znate: gluma = antistres terapija!

OSTVARENE PREDSTAVE ZA DJECU I ODRASLE NA KOJE SMO PONOSNI – 2014. / 2016.

Prva predstava bila je „Mudra knjiga“ imala je premijeru u 2014. Radnja se zasniva na temi dječjeg „filozofiranja“ o knjigama, o naslovima prema kojima djeca imaju najjaču emociju. Druga predstava „Momo“ praizvedena je u 2015. U radnji predstave, tzv. sivi agenti navode druge da u brzini prođu kroz život, radeći svašta, radeći sve više, družeći se sve manje. Naredna predstava „Retrica“ prvi put se igrala 2015. na temu glazbe od njezinih početaka do danas“. U radnji Obitelj Retrica uče glazbi dvojicu zločestih koji su okupirali radio i puštaju samo njima znanu glazbu sa svega nekoliko zvukova…Predstava „Šašavi dvor“ – premijera 2016. – napravljena je prema scenariju naše nagrađivane autorice Ane Ogrizović   u kojem je baš sve šašavo i naopako. I to jednom davno iza sedam galaksija i bezbroj sunca bilo jednom jedno zrnce prašine na kojem se smjestilo Kraljevstvo čudno. I na koncu, predstava „Babe Roge i babci Rogci“, premijerno izvedena 2016., stvarana je prema istoimenom tekstu Irene Kolar Vudrag koji nam jednostavno pokazuje da se svi pomalo možemo naći u tom naslovu. Mali Miro prisjeća se djetinjstva kada se često susretao s babama rogama i bapcima rogcima.

Svi koji su gledali naše zadnje predstave u lipnja i listopadu 2016-e izjavili su: „Fenomenalno!“

A mi iz Udruge i Crocona sve dobro znamo: oduvijek je samo fenomenalno!

Linda Poščić Borovac, direktorica Crocon d.o.o.

NAJČITANIJE