OTP banka: Prva banka s vlastitom energijom iz solarnih elektrana

Objavio
Odgovorno
-

Kada velika tvrtka, a time i veliki potrošač energije, osvijesti potrebu da mora doprinijeti zaštiti okoliša, onda je to vijest koja zaslužuje objavu. OTP banka učinila je upravo to – ugradnjom solarnih elektrana uvelike je smanjila svoju ovisnost o konvencionalnim izvorima energije i smanjila svoj utjecaj na okoliš. Kao tvrtka koja značajni dio svog poslovanja ostvaruje u gradovima uz obalu, OTP banka odlučila je iskoristiti Sunčevu energiju te je u trima sunčanim gradovima – Dubrovniku, Zadru i Puli – u svojim upravnim zgradama ugradila solarne elektrane.

Tako je u kolovozu u pogon puštena solarna elektrana na upravnoj zgradi u Zadru. Fotonaponski sustav snage 21 kW dosad je proizveo 8,33 MWh, a do kraja godine proizvest će oko 10 MWh električne energije potrebne za klimatizaciju, rasvjetu, razgranatu IT infrastrukturu, liftove i druge potrebe u upravnoj zgradi. Vrijednost projekta je 313.000 kuna, od čega je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao 40 posto opravdanih troškova. Povrat ulaganja očekuje se za osam i pol godina.

To je već druga solarna elektrana OTP banke. Prva, u poslovnom centru u Dubrovniku, snage 25 kW, koristi se već godinu dana. Dosad je dubrovačka solarna elektrana proizvela 29,40 MWh električne energije, a do kraja godine proizvest će 31 MWh. Taj je projekt stajao 361.000 kuna, a sredstva je u potpunosti osigurala OTP banka. Sljedeće, 2017. godine OTP banka planira izgradnju i treće solarne elektrane, i to na zgradi poslovnog centra u Puli, snage do 30 kW.

Zbog proizvodnje struje u svojim solarnim elektranama u okoliš će se ispustiti 15,4 tona manje ugljičnog dioksida. Inače, OTP banka provodi i program „Zeleno svjetlo za okoliš“, kojim na različite načine nastoji smanjivati svoj utjecaj na okoliš, razvijati projekte energetske učinkovitosti i unaprijediti svoj sustav odvajanja otpada. Svoju ekološku svijest iskazuje i proizvodom tzv. „Sunčanih kredita“.

Više…

HEP ODS ELEKTRA SLAVONSKI BROD: Priznanje Poslodavac godine!

Objavio
Odgovorno
-

HEP ODS Elektra Slavonski Brod iskazala je davno svoju socijalnu osvještenost i upravo zato dobila vrijedno priznanje lokalne zajednice – Poslodavac godine za osobe s invaliditetom 2016. Socijalna osjetljivost poslovnog sektora za situacije osoba s povišenim i posebnim potrebama, pa u tom smislu i prema osobama s invaliditetom, važna je odrednica društveno odgovorne poslovne politike. I dobro je to stalno isticati, ukazivati uzor-primjerima na ispravne pristupe u praksi i okolini.

Priznanje Poslodavac godine za zapošljavanje 15 osoba s invaliditetom

U gradskoj vijećnici u Slavonskom Brodu, 2. prosinca 2016.g., dodijeljene su godišnje volonterske nagrade i nagrade za poslodavca godine za osobe s invaliditetom. S ciljem poticanja i socijalne uključenosti osoba s invaliditetom Povjerenstvo za osobe s invaliditetom Grada Slavonskog Broda odabralo je HEP ODS Elektra Slavonski Brod, kao primjer dobre prakse i otvorenosti na području suradnje i poticanja osoba s invaliditetom.

Nagradu za poslodavca godine primila je direktorica Elektre Branka Balašević.

Predsjednik Udruge slijepih Brodsko-posavske županije Zvonko Morosavljević koji je invalid rada I. stupnja, zaposlenik je Elektre Slavonski Brod. U Udruzi je 170 članova, od kojih su samo dva u radnom odnosu, a jedan od njih je Zvonko Morosavljević. Prije 25 godina doživio je nesreću uslijed koje je potpuno izgubio vid. Poslije pet operativnih zahvata vid mu je djelomično vraćen na način da ne može čitati crni tisak, ali je osposobljen za samostalno kretanje u poznatom prostoru. U toj situaciji Morosavljević je odlučio odbiti invalidsku mirovinu te se u Centu za školovanje slijepih i slabovidnih osoba Vinko Bek Osijek prekvalificirao za poslove telefoniste. Od 16. svibnja 1988. radi u Elektri Slavonski Brod na poslovima telefonske centrale.

Predsjednik Povjerenstva Željko Pudić se u toj prigodi ponovno posebno zahvalio Elektri Slavonski Brod:

„Zakonskim odredbama olakšan je pristup tržištu rada osoba s invaliditetom a u sklopu aktivne politike zapošljavanja. Stoga hvala svima, tvrtkama i pojedincima volonterima koji su prepoznali stručnost, kvalitetu i mogućnosti naših članova u procesu rada i drugim aktivnostima. Samo, primjerice, Elektra u Slavonskom Brodu zapošljava 15 osoba s invaliditetom.“

AGENCIJA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE: MAMFORCE certifikat

Objavio
Odgovorno
-
Na gornjoj fotografiji, s lijeva na desno: mr. sc. Dijana Kobas Dešković, autorica metode procjene MAMFORCE, Anita Cvetić Oreščanin, članica Uprave Poslovne inteligencije, Višnja Ljubičić, Pravobraniteljica RH za ravnopravnost spolova i dr. sc. Vesna Dodiković Jurković, zamjenica ravnateljice AZVO-a

Vrijedno priznanje za obiteljski i rodno odgovornu politiku –  certifikat MAMFORCE, primila je Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), prva takva organizacija u javnom sektoru RH. Potvrda je to vođenja jedne afirmativne politike – poticaj drugima.

Zastupajući visoke standarde suvremenog poslovnog upravljanja koji u središte stavljaju čovjeka, odnosno zaposlenika, Agencija za znanost i visoko obrazovanje uključila se 2016. godine u projekt „Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje poslovnog i privatnog života“ čiji je nositelj Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. U sklopu projekta, Agencija je uspješno prošla i postupak procjene organizacijske kulture prema metodologiji MAMFORCE i po tome postala prva MAMFORCE organizacija hrvatskog javnog sektora.

Potvrdilo se time kako pojedine izazovne i aktualne teme nisu rezervirane samo za privatni sektor – dapače, od važnosti su za sve nas, za društvo i državu uopće. „Uključivanje u ovaj projekt potaknulo nas je da jasnije sagledamo naše dobre strane te istovremeno prepoznamo i prilike za daljnji rast i razvoj. Mamforce standard ima za nas posebnu težinu jer su u cijeli postupak bili uključeni i naši djelatnici – njihov je glas bio najvažniji“, ističe ravnateljica Agencije, prof. dr. sc. Jasmina Havranek.

Što Mamforce znači za zaposlene u Agenciji?

U Agenciji za znanost i visoko obrazovanje gotovo 80 posto zaposlenih su žene. One čine većinu na rukovodećim pozicijama – 80 posto. Na pozicijama voditelja poslova ih je 73 posto. Takva struktura istodobno je i izazov i prilika za razvijanje dobrih praksi gdje se odnos prema obitelji i ulozi žena visoko vrednuje, a organizacijski odnos je humani odnos.

Tim za evaluaciju

U smislu dobre vlastite prakse u Agenciji posebno ističu kulturu međusobne kolegijalne podrške. “Mnogi su – ne samo kolege s posla – nego i prijatelji izvan poslovnih krugova”, ističu u Agenciji.  Potiče se međusobno poštovanje i povjerenje; briga o obiteljskim i privatnim potrebama zaposlenih čime se pozitivno utječe na angažiranost i produktivnost zaposlenih. Zaposlenici su, među ostalim, naveli kako se njihovo privatno vrijeme poštuje, a prilike koje im se pružaju u obliku profesionalnog usavršavanja i cjeloživotnog učenja vrlo su im važne.

Dobrobiti za zaposlenike AZVO-a:

  • redovno praćenje zadovoljstva i potreba zaposlenih, u vidu anketa, ali i neposrednih razgovora s nadređenima
  • poštuje se privatno vrijeme zaposlenih
  • visoko razvijena praksa kolegijalnosti, uvažavanja i solidarnosti
  • skrbi se o zdravlju zaposlenih – redovito se provode sistematski pregledi
  • program profesionalnog usavršavanja i cjeloživotnog učenja se provodi i dopunjava
  • zaposlenicima se izlazi se u susret za akademske, obiteljske i privatne potrebe
  • djelomično se koriste fleksibilni radni aranžmana, sukladno zakonu.

U idućem razdoblju planiraju se nova unapređenja:

  • više pozornosti pridavati fleksibilnim radnim aranžmanima, u skladu sa zakonskim odredbama koje uređuju područje javnog sektora.
  • postupno omogućiti prilagođeno uvođenje u posao – nakon rodiljnog/roditeljskog dopusta, dužeg bolovanja i sl.
  • omogućiti posjete djece zaposlenika radnim prostorima
  • aktivno informirati zaposlenike o svim pogodnostima koje im agencija pruža, poticati pozitivan stav o vrijednostima radnog ozračja 
  • raditi na razvoju i evaluaciji kanala komunikacije
  • definirati kompetencije vođenja ljudi i usmjeravati njihov razvoj sukladno programima razvoja karijere
  • aktivno promovirati model roditeljskog dopusta za tate.

Poticaj drugim institucijama iz javnog sektora

Biti dobar – i prvi u tome – zadovoljstvo je. Davati poticaj drugima da se priključe  jednako tako.

U Agenciji ističu nekoliko najvažnijih motiva za uključivanje u ovaj projekt organiziranog djelovanja. “Prvenstveno zato jer smo ponosni na organizacijsku kulturu koja pridaje veliku važnost održavanju sklada između poslovnih obveza i privatnog života pojedinca te jednakom tretmanu zaposlenika s obzirom na spol i rod. Isto tako, motiv je bio i jačanje svijesti zaposlenih o vrijednosti i važnosti jednakih prilika i izgradnji podržavajućeg radnog okruženja. Našim primjerom želimo potaknuti i druge iz javnog sektora da uđu u projekt, osvijeste mogućnosti i vrijednosti upravljanja ljudskim potencijalima, i u okviru toga intenzivnije promišljaju rodne i obiteljske politike.“

Primjer Agencija za znanost i visoko obrazovanje ukazuje na još jedan put prema učinkovitijem i modernijem javnom sektoru Republike Hrvatske.

Mina Đorđević i Željka Plužarić, Agencija za znanost i visoko obrazovanje

Siječnja 2017., Priređeno sukladno metodologiji Poslovne inicijative za promociju i afirmaciju društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja „Dobra Hrvatska“

VLADA I MINISTARSTVA: Na kraju 2016. nije usvojen Plan gospodarenja otpadom

Objavio
Odgovorno
-

Iako je bilo najavljeno i iako smo to bili obvezni prema EU, na posljednjoj sjednici Vlade RH u 2016. godini održanoj 29. prosinca 2016. nije donesen Plan gospodarenja otpadom.  Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović izjavio je nakon sjednice Vlade da će Plan najvjerojatnije biti na dnevnom redu sjednice Vlade početkom 2017. godine, a kao razlog zašto se na sjednici o njemu nije raspravljalo naveo je „formalne razloge, zbog potrebe da se jedan mali dio doradi“.

Plan odgođen zbog „formalnih razloga“. Ali i bitna promjena pristupa.

Ministar smatra da nedonošenje Plana unatoč isteku roka (podsjetimo, rok je bio kraj 2016. godine) „neće prouzročiti nikakvu štetu za Republiku Hrvatsku“. Po njegovu mišljenju, važno je što su doneseni akcijski planovi za recikliranje otpada.

Posljednjih dana u javnosti se puno govorilo o gospodarenju otpadom. Taj „vrući“ krumpir prebacuje se s jedne na drugu Vladu, s jednog na drugog ministra. Tako se Plan koji je osmislio Dobrovićev tim uvelike razlikuje od onoga bivšeg ministra Mihaela Zmajlovića. A upravo su po Zmajlovićevom planu županije već pripremile projekte, uložile novac i osigurale dozvole za izgradnju centara za gospodarenje otpadom.

No, ministar Dobrović ima drugačiji pristup te od županija traži hitnu prenamjenu planiranih centara i izgradnju nekih novih pogona. Zmajlovićeva je strategija, naime, predviđala 13 centara za gospodarenje otpadom, dok ministar Dobrović svoj koncept tzv. kružnog gospodarstva temelji na ideji da otpad nije smeće već sirovina pa se naglasak stavlja na izgradnju reciklažnih dvorišta, sortirnica i kompostana. No, koliko će prilagodba novom konceptu već zahuktalih projekata koštati, to ministar Dobrović ne otkriva jer i nije tako jednostavno sagledivo.

Kako je u Hrvatskoj moguće toliko mijenjati temeljne pristupe? Zato što struka ne dominira, ili je i nema dovoljno, nije artikulirana. A politika smatra da je i to „njezino dvorište“. Po kojem može trčkarati amo-tamo, bez posljedica po sebe, kako hoće. Ali s velikim utjecajem, zasad negativnim, na živote i ekonomiju društva.

Nezadovoljstva je mnogo!

Nezadovoljni su župani koji moraju mijenjati ono što su dosad napravili, a nezadovoljna je i javnost jer se promjene događaju presporo, a zbunjuju i različiti pristupi, koncepti koji će određivati budućnost, bolju ili lošiju.

Građani su nezadovoljni pogledom na ulice pretrpane smećem… Kontejneri su prepuni, ne prazne se, a događa se da već odvojeni otpad završi u jednom kamionu i na tzv. deponiju općeg tipa.

I stručnjaci i građani svjesni su da se posve malo napravilo na promjeni svijesti građana i poslovnih subjekata, a od te točke sve počinje. Još i gore, od toga doima se dojam nerada, neodgovornosti  i nestručnosti nekih u državnoj administraciji, od lokalne do nacionalne razine. Pojedini gradovi su zaraženi „napuljskim sindromom“ –  vizija gušenja u otpadu postala je stvarnost.

Nezadovoljstvo je i glasnije kada se spomene mogućnost da Europska komisija i financijski kazni Hrvatsku za kašnjenje u ovom važnom pitanju. Rezerviran je i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević, koji je svjestan da prilagodba novom konceptu iziskuje izmjene županijskih, općinskih i gradskih prostornih planova u jako kratkom roku.

S optimizmom u 2017.?

Stoga je važno što prije usvojiti Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2016. do 2022. godine. Ali – dobar plan! Kako bi Hrvatska što prije mogla početi koristiti 475 milijuna eura iz EU fondova, točnije iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za područje zaštite okoliša i gospodarenja otpadom. I kako bi se nezadovoljavajuće stanje počelo intenzivnije mijenjati. Nabolje.

Dodatno: https://vlada.gov.hr/vijesti/ministar-dobrovic-plan-gospodarenja-otpadom-donijet-cemo-vrlo-brzo/19903

OSVRT: „Plastic-free“ adventski eko-sajam. Veliki-mali korak! Šibenik!

Objavio
Goran Tudor
-

U Šibeniku je u tijeku adventski sajam. Po mnogočem sličan ostalima, a u jednome poseban. Nosi naziv Plastic-free, što odmah govori o njegovu karakteru i želji organizatora: Smanjit ćemo plastiku, izbaciti! I zato taj sajam može služiti kao metafora, kao poticaj. Neka svatko počne od svog dvorišta! Milijuni malih ekoloških koraka u svijetu, svakoga dana –  to će biti velik korak!

Među mnogim prelijepim adventskim sajmovima u Hrvatskoj 2016. jedan se razlikuje – onaj u Šibeniku.

Šibenski adventski sajam Adventura počeo je 9. prosinca paljenjem tisuća lampica u Perivoju Roberta Visijanija. No, ovogodišnje njegovo izdanje ima i posebnu, dodatnu dimenziju – ekološku; organizatori sajma odlučili su reći NE jednom dijelu plastike koja se masovno i redovito koristi na svakom sajmu. Adventura je prvi „plastic-free“ adventski sajam u Hrvatskoj i posve je lišen plastičnog jedaćeg pribora. Na sajmu možete jesti i piti te uživati u finoj božićnoj hrani i piću, a da ne zagađujete okoliš jer sve što se u ugostiteljstvu i prodaji tamo koristi je biorazgradivo. Riječ je o jednokratnim čašama, tanjurima i priboru za jelo.

„Želja nam je bila ekološkom osviještenosti božićno-novogodišnjeg programa još jednom potvrditi put Šibenika prema pametnim i ekološko održivim gradovima“, kažu iz ureda šibenskog gradonačelnika Željka Burića.

Očito, u gradu koji proslavlja 950 godina svoga postojanja ima dovoljno proaktivnosti, razbori i snage da se gleda naprijed. I poduzima nešto, ne čekajući da „i drugi počnu“.

Možda nećemo uspijeti promijeniti svijet, ali možemo sebe, kaže se. U ovom slučaju, međutim, mijenjanjem sebe, vlastitih navika i djelovanja, doista mijenjamo i svijet. Djelujemo odgovorno, ne prepuštamo prirodi da se muči s onim što za nama ostaje toliko obilno – otpadom.

Ekološki način življenja zapravo znači svakodnevno promišljanje o vlastitom mogućem boljem djelovanju, novom zalaganju i doprinosu, nastojanje da smanjimo svoj ekološki trag na tijelu Zemlje.

Praksa na sajmu u Šibeniku malen je korak, ali ipak velik! Neka svatko učini isto, neka nešto „pomete u svom dvorištu“, već danas, ovaj i idući tjedan… Kad mine godina, smijemo reći – promijenili smo se i mijenjamo svijet!

Počinje od mene, od svakoga! Korak po korak – iskorak!

Možda netko potaknut šibenskom pričom, možda i ovim tekstom, počne s nekom novom praksom, ili je već i ispred nje. Ispred ili iza, nije najvažnije. Važno je sudjelovati, tako se pobjeđuje!

Podsjećanja radi, navest ćemo neke mogućnosti, kako bi to u našem konkretnom hrvatskom okružju, željom i odlukom vodstva tvrtki, ustanova i institucija… mogli izgledati ti mali koraci, na radost zemljana i Zemlje.

Liftovi u poslovnim zgradama i hotelima – koliko je mramora i željeza (dojma i ukrasa radi) u tim kabinama?! Hoće li naši projektanti i naručitelji, i oni poznati svjetski i naši hrvatski nešto poduzeti? Taj mali korak da kabina bude duplo lakša!

Ili, monografije i luksuzni katalozi. Povrh papira lijepi se mikronski tanka plastična zaštitna – folija (tzv. „sjajna“ ili „mat“ plastifikacija). Tko će ih uopće razdvojiti da bi započeo proces reciklaže? Ili tvrde korice knjiga. Vole ih naručivati uprave tvrtki, dužnosnici, nakladnici, gradski knjižničari, i možda pokoji čitatelj. A zna se da je ljepenka debljine dva milimetra kudikamo manje ekološka od običnog debljeg papira (tzv. meke korice, težine 300 grama/m²).

Neki dan izašao je novi pametni mobitel. Kineski, prodaje se u kutiji veličine 20x20x3 centimetra. Crna, masivna, kartonska kutija. Luksuzna, dojmljiva, ali izrazito neekološka! Koliko energije, transportnog i skladišnog prostora je već utrošilo njezino postojanje! Nakon povlačenja po kući i uredu, kutija će sigurno završiti u kontejneru.

Kolike su mogućnosti uprava gradova? Imaju bezbroj prilika za ekološko djelovanje, čini se. Ne bi li dio tzv. „prometnih stupića“ na ulicama mogao biti i niži i tanji. Mogao bi. Ovako, dojam je, rasipa se. Pitaju se ljudi – zašto se radi baš tako? Na račune sugrađana, i dodajmo – na račun Zemlje. Ili, biciklistuičke staze: zašto se cijele plohe obilježavaju slojem crvene plastike debljie 5 mm. Da pocrvenimo od stida. Sve bi bilo moguće obilježiti bojom, i to samo po vanjskim rubovima staze.

U našim domovima – slično. S krupnim automobilima, sve težim biciklima, masivnim predmetima, tucetima rasvjetnih tijela po prostorijama.. živimo neekološki život. Preobilje je svega što bi sutra moglo biti skromiije a ljepše, manje a veće, jednostavnije a funkcionalnije. Tako smo dosad živjeli a i sad. No, drugo je vrijeme za nama, a novo ispred.

Dokle će Zemlja popravljati iza nas?

Kome ostavljamo da toliko toga za nama popravlja i ispravlja? Nema tih gradskih čistoća i državnih službi koje bi uspjele počistiti toliko koliko mi možemo onečistiti! U knjizi Povijest znanja autor Charles Van Doren navodi kako je gornja granica rasta stanovništva na Zemlji – 15 milijardi ljudi. I to ne zbog nedostatka vode, hrane i sl…. iako je i to presudno važno. Ograničavajući činitelj po Van Dorenu je – smeće, otpad kojeg iza sebe i svog današnjeg načina življenja ostavlja ČOVJEK.

Svatko se može osvrnuti unatrag i oko sebe. Iznenadit će se količinom mogućnosti koje ima „pri ruci“

Korak kojeg su učinili dizajneri udruženi u „Cradle to Cradle“ – konretan primjer

Tu budućnost već su započeli neki od najpoznatijih svjetskih dizajnera. Udruženi u organizaciju „Cradle to Cradle“ (http://www.c2ccertified.org/) , odlučili su da više neće sudjelovati u dizajnu bilo kojeg proizvoda ili usluge koji u sebi imaju neki element štetnosti ili ekološke neodrživosti. Pokretači ove inicijative, William McDonough i Dr. Michael Braungart započeli su time, kako sami kažu, „revoluciju promjene načina na koji radimo stvari“. Cilj im je uvesti nove standarde u korištenju materijala, bioloških i tehnoloških komponenti i njihove upotrebe u predmetima i stvarima koje svakodnevno koristimo. Ako je bilo koja komponenta nekog proizvoda štetna, zamijenimo je drugom. Ako je bilo koji proces izrade bilo čega ekološki upitan, zamijenimo ga drugačijim, prihvatljivim i održivim. Ako je bilo koji predmet koji proizvodimo nerazgradiv ili se ne može reciklirati, zamijenimo ga predmetom koji će se, kad bude „potrošen“, skladno ugraditi u naše okruženje, umjesto da ga uništava i nagrđuje.

Američki Indijanci svaku bi važnu odluku testirali pitanjem: kakav će biti njen utjecaj na sedmu generaciju. Dakle, brinuli su ne o tome kakav će svijet ostaviti svojoj djeci, već praunucima svojih praunuka. Svoje su odgovorno ponašanje prema okolišu temeljili na jednostavnoj mudrosti da svijet nismo naslijedili od naših predaka, nego smo ga posudili od naših potomaka. Šibenska priča s početka ovog članka vraća nas toj mudrosti, a svatko od nas može u nju, svaki dan, malo po malo, ugraditi svoj skromni doprinos.

Korak po korak. Ekološki koraki! Na radost Zemlje, naše i budućih generacija ljudi.

Goran Tudor i Velimir Srića

ODRŽANA TRADICIONALNA 8. KONFERENCIJA O DOP-a

Objavio
Odgovorno
-

U Zagrebu je 1. prosinca 2016. održana je tradicionalna 8. konferencija o DOP-u koja će donijeti još jedan podstrek raspravi i afirmaciji DOP, posebno na planu ljudskih prava i nefinancijskog izvještavanja te širenja uspješnih praksi . Dodjeljeno je i 9 nagrada Indeks DOP-a 2016., a sve u organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) i HGK.

Uvodna izlaganja

Nakon pozdravnih govora, konferenciju je otvorila Froukje Boele, analitičarka odgovornog poslovanja u OECD-u, nakon koje je Tomislav Ivančić, savjetnik u tvrtki Shift održao predavanje na temu ljudskih prava u poslovnom sektoru. Svoj osvrt na stanje u Hrvatskoj po pitanju ljudskih prava iznijela je Lora Vidović, pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske. Erik Nooteboom, voditelj odjela za računovodstvo i financijsko izvještavanje u Europskoj komisiji govorio je o smjernicama i obvezama nefinancijskog izvještavanja, dok je načelnica odjela iz Ministarstva financija Ivana Ravlić Ivanović nazočne informirala o obvezama hrvatskih poduzeća vezanih uz nefinancijsko izvještavanje.

“I ove godine Konferencija je predstavila novosti i ključne trendove u području društveno odgovornog poslovanja. Na ovaj način informiramo naše gospodarstvenike i pomažemo im da prilagode svoje poslovanje novim standardima koje propisuje EU u suradnji s međunarodnim organizacijama. Ključne teme su bile ljudska prava i nefinancijsko izvještavanje, kao alati za doprinos Globalnim smjernicama održivog razvoja UN-a. No posebnu vrijednost Konferencije čine stručni i znanstveni radovi koje naši stručnjaci i praktičari predstavljaju na Konferenciji. Na taj način predstavljamo DOP u praksi i potičemo njegovu praktičnu primjenu i razvoj“, izjavila je Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a.

Dva okrugla stola – na temu poslovnog sektora i ljudskih prava te nefinancijskog izvještavanja

U okviru konferencije su održana dva okrugla stola, jedan na temu poslovnog sektora i ljudskih prava u kojem su sudjelovali T. Ivančić; Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice; Valentina Otmačić, UNICEF-ova predstojnica ureda za Hrvatsku; Katarzyna Nowak, direktorica korporativnih komunikacija i DOP-a, Accorhotels; Malgorzata Marek, voditeljica korporativne odgovornosti, PwC Poland&CEE; Goran Selanec, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Tema drugog okruglog stola bila je nefinancijsko izvještavanje, a na njemu su sudjelovali E. Nooteboom; I. Ravlić Ivanović; Ana-Maria Boromisa, znanstvena savjetnica na IRMO-u i Ivan Mišetić, generalni tajnik, Atlantic Grupa.

Prezentacije s panela

Poslovni sektor i ljudska prava:

– Froukje Boele, Globalni ciljevi održivog razvoja: uloga poslovnog sektora

– Tomislav Ivančić, Poslovni sektor i ljudska prava

Nefinancijsko izvještavanje

– Erik Noteboom, Nefinancijsko izvještaanje: smjernice i obveze

– Ivana Ravlić Ivanović, Obveze za hrvatska poduzeća

Tri stručna panela

I ove godine je u sklopu konferencije održano predstavljanje prijavljenih i recenziranih stručnih radova o DOP-u kroz tri panela: Odgovorni odnosi sa zajednicom i strateško obrazovanje za održivi razvoj, Teorija DOP-a i strateško upravljanje i Doprinos kružnom gospodarstvu: Zaštita okoliša, očuvanje resursa i energije, zaštita i sigurnost na radu, sustavi upravljanja. Svi prezentirani radovi obuhvaćeni su u Zborniku radova 8. konferencije o DOP-u.

Konferencija se održala pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva Financija, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Gradske Skupštine Grada Zagreba i Veleposlanstva Kraljevine Norveške.

Dodijeljeno 9 nagrada INDEX DOP

U sklopu konferencije, dodijeljene su i nagrade Indeks DOP-a, za najbolja postignuća u društveno odgovornom poslovanju. Indeks DOP-a je metoda procjene društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj koja se temelji na sustavu rangiranja koji omogućuje objektivnu procjenu društveno odgovornih praksi poduzeća i usporedbu s praksama drugih.

Nagrade su dodijeljene prema sljedećim kategorijama:

U kategoriji Velikih poduzeća

Dobitnik nagrade je: Ericsson Nikola Tesla d.d.

U kategoriji Srednjih poduzeća

Dobitnik nagrade je: Vivera d.o.o.

U kategoriji Malih poduzeća

Dobitnik nagrade je: DVOKUT-ECRO d.o.o.

U kategoriji Javnih poduzeća

Dobitnik nagrade je: Plovput d.o.o.

Za područje: Odgovorne politike i prakse u radnoj okolini

Dobitnik nagrade je: CEMEX Hrvatska d.d.

Za područje: Odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem

Dobitnik nagrade je: Regeneracija d.o.o.

Za područje: Društveno odgovorni odnosi sa zajednicom

Dobitnik nagrade je: Hrvatski Telekom d.d.

Nagrada za najveći napredak

Dobitnik nagrade je: AD Plastik d.d.

Novitet ovogodišnje konferencije je kategorija Posebne nagrade za ljudska prava, koja je uručena Podravka d.d.

 

Više na http://www.hrpsor.hr

BOMARK I ZAKLADA „CIVILIZACIJA LJUBAVI“ spajaju ljude

Objavio
Odgovorno
-

Varaždinska Bomark grupa je prije 13 godina osnovala Humanitarnu zakladu CIVILIZACIJA LJUBAVI  sa željom da služi čovjeku, pomogne mu vratiti dostojanstvo i učvrstiti vjeru u humane vrijednosti. Njezina je briga usmjerena prije svega ranjivim skupinama, onima koji su se našli u nepovoljnoj situaciji. Godine 2016-te  Zaklada je proširila svoje djelovanje i predstavila jedinstven projekt – humanitarni portal koji spaja ljude, one kojima je potrebna pomoć s onima koji daju na raspolaganje svoje mogućnosti, sposobnosti, višak sredstava – jer naprosto žele pomoći.

Jedinstveni online portal „Civilizacija ljubavi“ omogućuje jednostavno i lako pružanje pomoći kao nikad dosad!

Potaknuti željom da se proces pomaganja maksimalno pojednostavi i pronađe efikasan način da ljudi-donatori i u današnjoj užurbanoj svakodnevici dospiju odvojiti vrijeme, pažnju i sredstva za druge, osmišljen je portal „Civilizacija ljubavi“ – suvremeni alat za promicanje socijalne angažiranosti. Uz samo nekoliko „klikova“ osugurava se brza i konkretna pomoć potrebitima, bez suvišne birokracije. Pomaganje je sustavno, lako izvedivo, podržava neposredni kontakt, a ono što je, čini se,  jedinstveno u svijetu, jest obveza djelovanja u timu od po dvije do tri osobe. Time se potiče ljude na okupljanje i druženje van virtualnog svijeta, kako bi izravno i neposredno komunicirali, razgovarali o problemima koji ih muče i pokušali ih riješiti zajedničkim snagama. Posebno je značajno što novi projekt „Civilizacija ljubavi“ naglasak stavlja na vještine, sposobnosti i materijalne viškove davatelja, a manje na pomoć u financijama. Dugoročno, cilj portala „Civilizacija ljubavi“ je postati društvena mreža za pomaganje. Ideja o svemu tome tinja još od početaka Zaklade.

Procedura registracije

Registracija na portalu www.civilizacijaljubavi.hr je jednostavna. Na naslovnici se vide oglasi kojima pojedinci traže ili nude pomoć. Klikom na iste otvara se kratka forma za registraciju i prijavu korisnika, uz pomoć Facebook ili Google logina. Da bi registracija bila valjana korisnik treba upisati svoj OIB koji se provjerava kroz algoritme za verifikaciju valjanosti – time se potvrđuje da se radi o pravoj osobi. Ovaj proces služi jedino u svrhu zaštite korisnika portala.

Znajući da mnogi potrebiti nemaju računalo ni internet, osigurano je da u njihovo ime pomoć može zatražiti druga osoba.

Učlanite se!

Postoje ljudi kojima je iznimno potrebna pomoć, makar to bila samo pažnja ili lijepa riječ. Pružanjem pomoći, olakšati ćete im život, a svoj obogatiti. Također, postoje ljudi koji iskreno žele pomoći, ali ne znaju kome i na koji način. Portal „Civilizacija ljubavi“ spaja ljudi na mnogostruko zadovoljstvo svih uključenih.

Posjetite portal www.civilizacijaljubavi.hr, učlanite se, stvorite svoj tim i krenite!

Novim djelovanjem Zaklade, društveno odgovorno poslovanje Bomark grupe ponovno je potvrđeno kao bitan čimbenik razvoja tvrtke i njezina prosperiteta.Sinergija Bomark grupe i humanitarne zaklade „Civilizacija ljubavi“

Bomark grupa i njezina Zaklada Civilizacija ljubavi nastoje još od 2003. pomoći ranjivim skupinama ljudi i svojim primjerom potaknuti ljude na više solidarnosti, pomaganja, suosjećanja. Kontinuiranom nizu humanitarnih projekata, poput stipendiranja studenata i učenika, školovanja djece u Africi, sufinanciranja toplih obroka za djecu oboljelu od cerebralne paralize te svakodnevne kupovine kruha za korisnike pučke kuhinje, pridružen je sada i „portal koji spaja ljude“ – www.civilizacijaljubavi.hr.

Bomark grupa se sastoji od više tvrtki specijaliziranih za proizvodnju i distribuciju pakiranja, među kojima treba posebno istaknuti tri tvrtke:

  • Bomark d.o.o. koji djeluje kao tvrtka majka,
  • Bomark Pak d.o.o. koji je najveći proizvođač stretch folije u ovom dijelu Europe
  • Bomark Ambalaža d.o.o. koji je ambalažni lider u Hrvatskoj i regiji.

Vodeću ulogu u grupi ima Bomark Pak d.o.o, izvoznik koji na tržištima Europe ostvaruje 75%  prometa. Svoju tehnološku osnovu tvrtka je ove godine upotpunila novim strojevima za proizvodnju papirnih cijevi čime je zaokružen najsuvremeniji proizvodni krug.

Bomark Ambalaža d.o.o. je distribucijski lider u Hrvatskoj. Ekspertna znanja i dugogodišnje iskustvo osiguravaju kupcima veoma kvalitetnu uslugu te savjete za poboljšanje procesa pakiranja.

Bomark grupa broji oko 200 zaposlenih (jesen, 2016.), s time da broj raste iz dana u dan.

Strateški poslovni ciljevi grupe su povećanje udjela izvoza, širenje na druga tržišta i uvođenje novih tehnoloških procesa. Ali uz sve to i raditi za opće dobro te biti društveno odgovorna tvrtka.

Posjetite portal www.civilizacijaljubavi.hr, učlanite se, stvorite svoj tim i krenite!

Ana Marić, voditeljica marketinga

Domagoj Borščak, upravitelj Zaklade Civilizacija ljubavi

DM – „AMBASADORI ZDRAVLJA“ – njih 43, od 2016. podučavaju kolege-zaposlenike

Objavio
Odgovorno
-

Brojne nagrade u području društveno odgovornog poslovanja te priznanja za najpoželjnijeg poslodavca govore o dm uspješnosti. Kao društveno odgovorna tvrtka, dm u središte poslovanja stavlja čovjeka, bio on kupac, dobavljač, partner ili djelatnik. Naši djelatnici su uključeni u oblikovanje mjera za povećanje zadovoljstva na radnom mjestu te ih se poziva da želje i mišljenja izraze na razne načine, a osobito internim istraživanjem koje se provodi svake tri godine u zemljama koncerna.

Imajući u vidu da statistike u svijetu pokazuju kako čak trećina povreda na radu potječe od povreda nastalih nepravilnim rukovanjem teretom, kao i želju naših djelatnika za poboljšanjem zdravlja na radnom mjestu, godine 2015. pokrenuli smo inicijativu dm… jer tu živim zdravo. Cilj je bio osvijestiti djelatnike o važnosti brige o zdravlju, što je moguće redovitim vježbanjem, masažom, fizioterapijom i zdravom prehranom.

Projekt Ambasadori zdravlja

U poslovnoj godini 2016. dm ide i korak dalje i pokreće projekt nazvan Ambasadori zdravlja, čiji je glavni cilj brinuti o zdravlju djelatnika na radnom mjestu, ali i općenito. U skladu s tim, djelatnici svih prodavaonica i Distributivnog centra dobili su priliku sudjelovati na edukaciji održanoj u organizaciji Odjela razvoja ljudskih resursa i izvedbi stručnjaka Sportskog i rehabilitacijskog centra Motus Melior. Prije edukacije stručnjaci Centra analizirali su rad djelatnika u prodavaonicama i u Distributivnom centru te identificirali situacije koje utječu na zdravlje kralježnice.

Edukacijom u trajanju od četiri dana 43 ambasadora usvojila su osnovna znanja o zdravlju kralježnice, anatomiji, pravilnom držanju, pravilnom dizanju tereta i drugom, što će prenositi na kolegice i kolege i biti im motivacija i služiti kao primjer. Naše polaznike iznenadila je činjenica koliko se već i malim izmjenama može podići kvaliteta života i zdravlja kralježnice. Među ostalim stvarima koje činimo nesvjesno, na primjer i – disanjem. Da se pravilnim disanjem itekako može stabilizirati kralježnica, većina polaznika nije ni slutila. Potrebno je samo duboko udahnuti te angažirati cijelu dijafragmu ili ošit. Po rođenju svi smo znali pravilno disati, a kako starimo, to zaboravljamo.

Mnogi ljudi misle da nije važno iz kojeg položaja treba podizati teret. No svako neadekvatno saginjanje i rotiranje kralježnice može uzrokovati probleme. Posljedice se možda ne vide u mladosti, ali s godinama počinju otežavati svakodnevni život.

Ambasadori zdravlja dobili su važnu ulogu – promovirati novu inicijativu u tvrtki te poučavati djelatnike kako pravilno izvoditi osnovne pokrete na radu i općenito u životu. Sljedeći im je zadatak uz pomoć ciljanih testova napraviti dijagnozu zdravlja kralježnice kolegica i kolega iz dm-a i dati im savjete o izvođenju vježbi za jačanje mišića i očuvanje kralježnice.

I još je jedna njihova važna uloga: među djelatnicima podizati opću svijest o važnosti zdravlja. Svima bi nam trebala biti važna briga o vlastitom zdravlju. Mi u dm-u svjesni smo da vodeći brigu o djelatnicima ulažemo i u naš najvredniji resurs – čovjeka.

Naša zaposlenica Silva Srok o projektu Ambasadori zdravlja – u zadnjem broju Podmornice

„Tijekom listopada dva puta po dva dana imali smo edukaciju za ambasadore zdravlja.

Riječ je o hvalevrijednom projektu dm-a u kojem nas je sudjelovalo više od 40 iz cijele Hrvatske.

Mogu s ponosom reći da mi je jako drago što sam dio tima koji se upušta u tako velik, human i hvalevrijedan projekt koji razmatra kako bar malo pomoći sebi i svojim kolegama pravilno dizati teret, smanjiti bolove u leđima i produžiti radni vijek bez bolova ako je to ikako moguće.

Znamo svi da je posao u dm-u jako složen, fizički jako težak i zahtjevan, da to nije samo bijela kuta i prodavanje šminki, kako nas često kupci doživljavaju. Tako i ja nisam shvaćala, tj. nisam razmišljala o tome s kakvim se problemima bore naši kolege u DC-u, primjerice biti osam sati na viličaru u istom položaju.

Bilo je jako zanimljivo, poučno i dinamično, dobili smo mnogo informacija, a kao i uvijek s dm-ovcima i dm-ovkama, bilo je veselo i lijepo. S ostalim se ambasadoricama iz regije dogovaramo kada krenuti s pregledima i prijedlozima vježbi po prodavaonicama.

Za početak, moji su me kod kuće ispočetka zafrkavali gdje mi je ambasada, kakva sam ja to ambasadorica, a nemam plavu registraciju (tablice na automobilu), iz koje države dolazim i sl. – znate kako to već ide doma. J

Imam veliku nećakovu potporu, koji je sportaš već 20 godina, pa smo zajedno komentirali neke vježbe, ali i njihovo pravilno odrađivanje.

Mislim da je u pitanju svima nama u dm-u potreban projekt kojim si možemo malim promjenama u radu, pristupom, držanjem i s nekoliko laganih vježbi itekako pomoći te olakšati svoj radni dan, a time i život. Naša je kralježnica stup koji nas drži cijeli život i bilo bi poželjno očuvati ga za što kvalitetniji nastavak života.“

***

Prva dm prodavaonica u Hrvatskoj otvorena je 1996. u Zagrebu. Dvadeset godina poslije imamo 156 prodavaonica diljem zemlje. No police, atraktivni proizvodi i svjetla nisu naša najveća snaga, najdragocjeniji resurs, već je to 1327 djelatnika, članovi dm obitelji.

Nataša Odak, menadžerica Razvoja ljudskih resursa

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA: Natječaj za sufinanciranje energetske obnove zgrada – do 16. siječnja 2017.

Objavio
Odgovorno
-

Ove godine natječaj za obnovu višestambenih zgrada raspisan je nešto kasnije nego što se najavljivalo, 17. listopada 2016.,  zbog prilagodbe dosadašnjih natječajnih uvjeta onima koji su propisani na europskoj razini.

Objava novog javnog natječaja izazvala je veliko zanimanje javnosti. Važno je to za stanare koji u zgradama žive, za građevinski sektor koji time dobiva snažan vjetar u leđa, ali to je i šansa za značajnu uštedu energije na razini cijele države.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nizom je radionica zainteresiranoj javnosti predstavio novosti u odnosu na dosadašnju praksu energetske obnove. Mnogi se slažu da su uvjeti nešto stroži nego dosad, potrebna dokumentacija kompliciranija, ali – ono što je najvažnije – i financijske uštede su mnogo veće.

Novih je odredbi puno, pa krenimo redom.

Elementi iz natječaja

Energetski pregled i energetski certifikat, prije i nakon obnove, glavni projekt energetske obnove te upravljanje projektom i administracija sada će se sufinancirati s 85 posto prihvatljivih troškova (dosad je to bilo 40 posto). Radovi na obnovi, korištenje obnovljivih izvora energije te provođenje stručnog i projektantskog nadzora sufinancirat će se do 60 posto investicije (dosad 40 posto). Tako suvlasnici po projektu, naravno ovisno o obuhvatu izvedenih radova, iz EU fondova mogu dobiti od 100.000 do čak 13 milijuna kuna!

Novost je i to da je od ove godine iznos sufinanciranja jednak za sve dijelove Hrvatske (ranije je na područjima posebne državne skrbi sufinanciranje bilo veće nego u ostalim dijelovima). Ipak, i sad će se uvažavati indeks razvijenosti jedinice područne samouprave pa će zgrade u nerazvijenim područjima dobivati više bodova, kažu u Fondu.

Novost je i to da se odsad boduju i mjere kojima se osigurava pristupačnost i prilagodba višestambene zgrade osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, a to konkretno znači da će se sufinancirati i rampe, odnosno dizala, ako ih suvlasnici uključe u projekt obnove.

Doduše, povećana je potrebna ušteda energije za zagrijavanje/hlađenje prostora, koja mora biti veća od 50 posto u odnosu na potrošnju energije prije obnove. Veliko je to povećanje u odnosu na dosadašnjih propisanih 30 posto uštede. Ipak, u Fondu smatraju da to neće biti nikakav problem jer su dosad obnovljene višestambene zgrade potrošnju energije u prosjeku smanjile za 62 posto.

Svima koji se odluče da iskoriste novac iz EU fondova za obnovu svoje zgrade Fond, odnosno njegov Sektor za energetsku učinkovitost, pomagat će savjetima, i to u pripremi projekta, kompletiranju opsežne dokumentacije te tijekom provedbe i praćenja projekta. Na kraju će im Sektor izdati i potvrdu o spremnosti projektnog prijedloga, čime zapravo Fond želi povećati prolaznost projekata na natječaju, a time i uspješnost u povlačenju sredstava iz europskih fondova.

Postoji i nekoliko osnovnih uvjeta za obnovu zgrada. Obnavljati se mogu samo one zgrade čiji je energetski razred D, E, F i G u kontinentalnoj, odnosno C, D, E, F i G u primorskoj Hrvatskoj. Mogu se obnavljati samo cjelovite zgrade koje čine jednu arhitektonsku cjelinu, pa tako obnovu ne mogu zahtijevati, na primjer, stanari samo jednog stubišta. Također, s energetskom obnovom mora biti suglasna natpolovična većina suvlasnika zgrade.

Zgrade  – projekti koji će dobiti više bodova:

Prijave će se rangirati po broju bodova, a više će bodova dobiti zgrade:

  • kod kojih je projektiran veći postotak ušteda od propisanog,
  • one s većim brojem stanova,
  • nižim energetskim razredom,
  • spremnijim projektom (sklopljeni ugovori s izvođačima radova, s bankom za kreditiranje i sl.),
  • starije zgrade,
  • one koje projektom uključuju i zamjenu izvora energije, a osobito korištenje obnovljivih izvora energije za grijanje,
  • koje koje ukjlučuju pripremu potrošne tople vode i dr.

Prijava – postupa i rok:

Rok za predaju projektnih prijedloga je 90 dana, dakle do 16. siječnja iduće godine. Potrebna dokumentacija i prijava dostavljaju se Posredničkom tijelu razine 2 Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Postupak ocjenjivanja i odabira traje 120 dana. No, oni koji ne budu stigli pripremiti potrebnu dokumentaciju za prijavu do polovice siječnja iduće godine ne trebaju se brinuti – novi se natječaj očekuje već u proljeće iduće godine.

Više o svim detaljima prijave na natječaj za obnovu višestambenih zgrada potražite na internetskoj stranici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost: http://www.fzoeu.hr

PROGRAM ENERGETSKE OBNOVE VIŠESTAMBENIH ZGRADA U RH – velika nužnost, velika i višestruka korist! Znači – uštede na računima za grijanje domova, novu zaposlenost građevinskog sektora, ali i još jedan doprinos očuvanju planeta Zemlje.

Objavio
Odgovorno
-

Teško stanje hrvatskog stambenog fonda

Stambene zgrade i kuće u Republici Hrvatskoj troše čak 42 posto ukupne energije u nas. Kod nas je posve uobičajeno vidjeti obiteljske kuće bez fasade i bez odgovarajuće toplinske izolacije. Jednako tako i sa stalno poluotvorenim prozorina – „na šiber“. O kolikom je rasipanju energije riječ, jasnije je kada se zna da obiteljske kuće čine 65 posto stambenog fonda u Hrvatskoj. S druge, pak, strane većina je višestambenih zgrada izgrađena do 1987. godine, a prije te godine tehnički propisi nisu uopće predviđali niti zahtijevali bilo kakvu toplinsku izolaciju zgrada. Ne čudi stoga da većina hrvatskog stambenog fonda pripada najlošijim energetskim razredima E, F ili G. Njihova je potrošnja energije ogromna – troše od 200 do 250 kWh po kvadratnom metru. Izvedbom dobre toplinske izolacije njihova potrošnja može se smanjiti i na 50 kWh/m², odnosno čak peterostruko.

Energetskom obnovom i toplinskom izolacijom vanjske ovojnice zgrada i kuća postižu se velike uštede u potrošnji energije – od 30 do 60, katkad i do 80 posto.

Ušteda u potrošnji energije donosi i osjetne financijske uštede stanarima kroz manje račune za grijanje zimi i hlađenje ljeti. Stanovanje u obnovljenim zgradama je puno ugodnije, rješavaju se i problemi poput vlage i plijesni, a k tome, povećava se i vrijednost obnovljene nekretnine. Naravno, tu je i estetska dimenzija, jer nakon obnove zgrade doista izgledaju kao nove.

Program poboljšanja do 2020.

Već treću godinu provode se programi energetske obnove stambenog fonda, a novi natječaj, koji je raspisalo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 17. listopada 2016, uvodi niz novosti u dosadašnju proceduru. Najvažnija je da se odsad obnova financira sredstvima iz EU fondova, a ne iz državnih sredstava kao dosad. Za obnovu stambenog fonda u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ do 2020. godine u tu nam je svrhu na raspolaganju čak 100 milijuna eura – 70 milijuna eura za energetsku obnovu višestambenih zgrada te 30 milijuna eura za obnovu obiteljskih kuća. Prvim krugom natječaja za obnovu višestambenih zgrada dodijelit će se 147 milijuna kuna.

Do ove je godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kroz svoje natječaje odobrio sufinanciranje energetske obnove za više od 430 višestambenih zgrada u iznosu od 461 milijun kuna.

Prepoznali su to i vlasnici nekretnina, pa dok su 2014., kada je započeo program energetske obnove, uglavnom ispipavali o čemu je riječ, u 2015. godini došlo je do pravog buma obnove.

Važno je to za stanare koji u zgradama žive, za građevinski sektor koji time dobiva snažan vjetar u leđa, ali to je i šansa za značajnu uštedu energije na razini cijele države.

Objava novog javnog natječaja 17.10.2017. za obnovu višestambenih zgrada izazvala je veliko zanimanje javnosti.

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA: Natječaj za sufinanciranje energetske obnove – do 17. siječnja 2017.

Ove godine natječaj za obnovu višestambenih zgrada raspisan je nešto kasnije nego što se najavljivalo, 17. listopada 2016.,  zbog prilagodbe dosadašnjih natječajnih uvjeta onima koji su propisani na europskoj razini. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nizom je radionica zainteresiranoj javnosti predstavio novosti u odnosu na dosadašnju praksu energetske obnove. Mnogi se slažu da su uvjeti nešto stroži nego dosad, potrebna dokumentacija kompliciranija, ali – ono što je najvažnije – i financijske uštede su mnogo veće. Novih je odredbi puno, pa krenimo redom.

Energetski pregled i energetski certifikat, prije i nakon obnove, glavni projekt energetske obnove te upravljanje projektom i administracija sada će se sufinancirati s 85 posto prihvatljivih troškova (dosad je to bilo 40 posto). Radovi na obnovi, korištenje obnovljivih izvora energije te provođenje stručnog i projektantskog nadzora sufinancirat će se do 60 posto investicije (dosad 40 posto). Tako suvlasnici po projektu, naravno ovisno o obuhvatu izvedenih radova, iz EU fondova mogu dobiti od 100.000 do čak 13 milijuna kuna!

Novost je i to da je od ove godine iznos sufinanciranja jednak za sve dijelove Hrvatske (ranije je na područjima posebne državne skrbi sufinanciranje bilo veće nego u ostalim dijelovima). Ipak, i sad će se uvažavati indeks razvijenosti jedinice područne samouprave pa će zgrade u nerazvijenim područjima dobivati više bodova, kažu u Fondu.

Novost je i to da se odsad boduju i mjere kojima se osigurava pristupačnost i prilagodba višestambene zgrade osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, a to konkretno znači da će se sufinancirati i rampe, odnosno dizala, ako ih suvlasnici uključe u projekt obnove.

Doduše, povećana je potrebna ušteda energije za zagrijavanje/hlađenje prostora, koja mora biti veća od 50 posto u odnosu na potrošnju energije prije obnove. Veliko je to povećanje u odnosu na dosadašnjih propisanih 30 posto uštede. Ipak, u Fondu smatraju da to neće biti nikakav problem jer su dosad obnovljene višestambene zgrade potrošnju energije u prosjeku smanjile za 62 posto.

Svima koji se odluče da iskoriste novac iz EU fondova za obnovu svoje zgrade Fond, odnosno njegov Sektor za energetsku učinkovitost, pomagat će savjetima, i to u pripremi projekta, kompletiranju opsežne dokumentacije te tijekom provedbe i praćenja projekta. Na kraju će im Sektor izdati i potvrdu o spremnosti projektnog prijedloga, čime zapravo Fond želi povećati prolaznost projekata na natječaju, a time i uspješnost u povlačenju sredstava iz europskih fondova.

Postoji i nekoliko osnovnih uvjeta za obnovu zgrada. Obnavljati se mogu samo one zgrade čiji je energetski razred D, E, F i G u kontinentalnoj, odnosno C, D, E, F i G u primorskoj Hrvatskoj. Mogu se obnavljati samo cjelovite zgrade koje čine jednu arhitektonsku cjelinu, pa tako obnovu ne mogu zahtijevati, na primjer, stanari samo jednog stubišta. Također, s energetskom obnovom mora biti suglasna natpolovična većina suvlasnika zgrade.

Prijave će se rangirati po broju bodova, a više će bodova dobiti zgrade kod kojih je projektiran veći postotak ušteda od propisanog, zatim one s većim brojem stanova, nižim energetskim razredom, spremnijim projektom (sklopljeni ugovori s izvođačima radova, s bankom za kreditiranje i sl.), starije zgrade, one koje projektom uključuju i zamjenu izvora energije, a osobito korištenje obnovljivih izvora energije za grijanje, odnosno pripremu potrošne tople vode i sl.

Rok za predaju projektnih prijedloga je 90 dana, dakle do 16. siječnja iduće godine. Potrebna dokumentacija i prijava dostavljaju se Posredničkom tijelu razine 2 Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Postupak ocjenjivanja i odabira traje 120 dana. No, oni koji ne budu stigli pripremiti potrebnu dokumentaciju za prijavu do polovice siječnja iduće godine ne trebaju se brinuti – novi se natječaj očekuje već u proljeće iduće godine.

Više o svim detaljima prijave na natječaj za obnovu višestambenih zgrada potražite na internetskoj stranici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost: http://www.fzoeu.hr

1...166167168...182Stranica 167 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z