Tvrtka Bernarda podržava i pomaže mnogima, i kad je dobro i kad je nevolja. Sada je podržala obnovu doma unesrećenim obiteljima koje su zbog eksplozije plina 7.11.2016. ostale bez krova nad glavom

U akciju pomoći bez razmišljanja  se uključila i tvrtka Bernarda, odnosno njezina vlasnica i direktorica Bernarda Cecelja. Tvrtka je odmah donirala novčani iznos od 50.000 kuna. Uz to, Bernarda Cecelja svojim renomeom uspješne poduzetnice i direktorice poznate tvrtke Bernarda doo krenula je agitirati kod svojih vjernih poslovnih partnera, ali i drugih društveno odgovornih i uspješnih tvrtki na području Varaždinske te Međimurske županije. Svima je cilj u što kraćem roku prikupiti potrebna sredstva kako bi obitelji koje su u trenu ostale bez krova nastavile živjeti normalnim životom u vlastitom domu.

Na glas o nesreći odmah su u pomoć prikočili i građani organiziravši prikupljanje osnovnih potrepština za život stradalih obitelji (hranu, odjeću, obuću..). Grad Varaždinske Toplice se obvezao na plaćanje najma stana za obitelj Stupalo-Matkun. Naravno, to je samo privremeno rješenje. Zajednica športskih udruga Grada Varaždinskih Toplica pokrenula je veliku humanitarnu akciju „Zajedno – do novog doma“.

***

Snažna je eksplozija 7. studenog 2016. oko 17.20 odjeknula je Varaždinskim Toplicama. Muškarac (53) u samoubilačkoj nakani, zapaljenjem zemnog plina puštenog po vlastitom objektu, presudio je samom sebi. Tragedija je tim veća jer je u eksploziji ozlijeđeno još pet osoba od kojih je najstarija 78-godišnja žena podlegla ozljedama te preminula sljedeći dan.

Poginuli 53-godišnji muškarac je dojavio policiji da je u stanu u Ulici braće Radić pustio plin. Na mjesto događaja odmah su došle službe za distribuciju plina i struje te vatrogasci. Policija je osigurala i zatvorila Ulicu braće Radić i Ludbrešku ulicu. Zbog pojačanog mirisa plina, zatvoren ventil na vanjskom dijelu zgrade.

U trenutku zatvaranja odjeknula je eksplozija zgradi, a uslijed detonacije ozlijeđen je i 29-godišnji policijski službenik.

Uz tragično stradale, dom su izgubile dvije obitelji. Kuća u kojoj je došlo do eksplozije je u potpunosti razrušena, uništen je kat na kojem je dom imala obitelj Stupalo-Matkun. Susjedna kuća koja je bila dom obitelji Grdašić, oštećena u tolikoj mjeri da bez odgovarajuće sanacije daljnje stanovanje u njoj nije moguće.

Ljudska solidarnost i odgovornost za sugrađane jošjednom će pobijediti

NP PLITVICE: Lani stiglo ozbiljno upozorenje iz UNESCO-a – u siječnju 2017. ministar Dobrović najavio novi program upravljanja

Najavljena je izrada plana upravljanja našim najstarijim nacionalnim parkom. Plitvice su opterećene izuzetnim rastom broja posjetitelja, a brojni su i drugi veliki problemi.

Na konferenciji predstavljanja početka izrade Plana upravljanja NP Plitvička jezera bili su nazočni ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, v.d. ravnatelja JU NP Plitvička jezera Anđelko Novosel, veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj Julieta Valls Noyes, veleposlanik Kanade Daniel Maksymiuk te prof. Stephen McCool (na gornjoj slici)

Plitvička jezera se moraju zaštititi od ljudi, da ljudima dugo budu na radost

Posljednjeg dana siječnja u Hotelu Jezero u Nacionalnom parku Plitvička jezera okupilo se mnoštvo novinara. Ne čudi, jer tema konferencije za novinare bila je intrigantna: predstavljanje projekta participativne izrade Plana upravljanja NP Plitvička jezera za razdoblje od 2017. do 2027. godine, koji uključuje i Akcijski plan upravljanja posjetiteljima.

Ipak, oni koji su očekivali predstavljanje konkretnih mjera, prevarili su se. Ovom je prilikom tek najavljen početak izrade plana upravljanja parkom koji bi trebao biti dovršen početkom iduće godine. Tada, naime, ističe i trenutačno važeći plan upravljanja.

Kao što je poznato, zbog prevelikog broja posjetitelja, apartmanizacije ovog područja, neriješene vodoopskrbe i odvodnje prošle su godine na adresu NP Plitvička jezera iz UNESCO-a stigla ozbiljna upozorenja, a sapominje se i moguće skidanju Plitvica s UNESCO-vog popisa zaštićene svjetske prirodne baštine. Zato je svima jasno da se nešto pod hitno mora poduzeti.

Plitvice – među 203 prirodna blaga svijeta

Nacionalni park Plitvička jezera sa svojim prelijepim vizurama područje je iznimne prirodne ljepote koje zaslužuje naziv pravog zemaljskog raja. NP Plitvička jezera bio je prvi hrvatski prirodni dragulj koji je davne 1979. godine uvršten na UNESCO-v popis zaštićene svjetske prirodne baštine. I danas je jedini iz Hrvatske u ekskluzivnom društvu 203 prirodna blaga s UNESCO-vog popisa. Međutim, složeni prirodni sustav sedrenih barijera starih oko 7.000 godina na kojemu počiva jedinstveni plitivički spoj jezera i slapova, šuma i livada te bogatog i raznolikog životinjskog i biljnog svijeta danas je ugrožen.

Što su kazali o predstojećem poslu

Anđelko Novosel, v.d. ravnatelja NP Plitvička jezera, rekao je da je pokrenut i cijeli niz monitoringa i znanstveno-istraživačkih projekata čiji će rezultati pokazati postoji li i kakav je utjecaj čovjeka na prirodu Plitvica iako je taj utjecaj, kako je rekao, „vidljiv i golim okom“. Najavio je također da će se primijeniti „model upravljanja posjetiteljima koji se u SAD-u pokazao uspješnim, a podrazumijeva adaptivno upravljanje“.

– Park ima 27 kilometara staza oko jezera, a ljeti je gotovo polovica tih staza neposjećena. Dakle, posjetitelji se koncentriraju na ona mjesta koja sami odaberu i zato mi kao javna ustanova moramo početi upravljati posjetima – rekao je Anđelko Novosel.

– Situacija kada nahrupi 200 autobusa loša je za sve. Ali, posjetiteljima se može kvalitetno upravljati, i to ne nužno tako da se limitira njihov broj. Uz dobru organizaciju posjetitelji se mogu kvalitetno rasporediti – izjavio je ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović.

Ustvrdio je da dosad sankcija UNESCO-a nije bilo, ali ćemo „vidjeti što će dalje biti“. Uz preveliki broj posjetitelja ministar Dobrović istaknuo je i druge probleme Plitvica: prekomjernu izgrađenost, problem upravljanja prostorom te probleme odvodnje i vodoopskrbe, za koje očekuje da će biti kvalitetno riješeni. Najavio je i razvojne planove i projekte suradnje s lokalnim stanovništvom radi proizvodnje autohtonih poljoprivrednih proizvoda koji će obogatiti turističku ponudu.

– Vjerujem da ćemo uz napore koji se sada poduzimaju za nekoliko godina imati bitno bolju situaciju – kazao je ministar Dobrović.

Na pitanje koliko je građevina sagrađeno na ovom zaštićenom prostoru mimo prostornog plana rekao je tek da „postoji problem različitog tumačenja prostornog plana“.

– Moramo vidjeti gdje i što možemo dozvoliti, koji su uvjeti po pitanju zaštite okoliša za te objekte i sve to staviti na papir i poštivati.

Ministar je najavio i da se „radi na detaljnoj analizi svih problema koje opažamo u parku“ i da se ne smije „desiti da se procesom upravlja bez nadzora tijela nadležnih za zaštitu prirode“.

Počinje se s radom

Sve su oči uprte u skupinu za izradu plana zaštite našeg najstarijeg i najpoznatijeg nacionalnog parka.

U toj su se skupini našli domaći stručnjaci mr. sc. Ognjen Škunca, Vesna Vukadin i dr. sc. Vladimir Lay te dva ugledna inozemna stručnjaka u području upravljanja posjetiteljima u zaštićenim područjima – prof. Stephen McCool iz Sjedinjenih Američkih Država i prof. Paul Eagles iz Kanade, čiji su angažman sufinancirali američko, odnosno kanadsko veleposlanstvo u Hrvatskoj. Izrada plana upravljanja uključuje i niz radionica, i to ne samo za upravu NP Plitvička jezera, već i za uprave drugih nacionalnih i parkova prirode kao i učenje iz primjera dobre prakse drugih svjetskih zaštićenih područja. Izradi plana prethodit će i široka rasprava svih dionika, pa tako i lokalnog stanovništva. Pokrovitelji plana upravljanja su Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu te UNDP-ov projekt PARCS.

Bit će zanimljivo vidjeti koje će mjere za zaštitu biti predložene. Ništa konkretno nije rečeno, a tek je nejasno nagoviješteno da se razmatra mogućnost povećanja cijena ulaznica. Inače, NP Plitvička jezera godišnje posjeti više od 1,3 milijuna posjetitelja, što je dvostruko više nego prije rata. Gotovo polovica svih posjetitelja u park dolazi ljeti, pa se tako u srpnju i kolovozu u parku dnevno nađe više od 13.000 posjetitelja. Dobro je poznato da svi oni žele vidjeti Veliki slap i kreću se uglavnom istim dijelom staza, dok je ostatak staza prazan. U najatraktivnijem dijelu parka stoga nastaju gužve, pa je i doživljaj plitvičke prirode mnogim posjetiteljima uvelike narušen. Valja znati da je sadašnji sustav staza i mostova uspostavljen 30-ih godina prošlog stoljeća i otad se nije puno mijenjao. Već 40-ak godina gotovo je nepromijenjen i sustav posjećivanja. Dakako, tako velik broj posjetitelja potiče izgradnju restorana, apartmana, hotela i sličnih objekata, a sve to u uvjetima neriješene odvodnje i vodoopskrbe. I prihodi lokalnog stanovništva uvelike ovise o dolasku posjetitelja.

Glavno je stoga pitanje kako očuvati to unikatno područje prirodne ljepote, a u isto vrijeme omogućiti posjetiteljima pravi doživljaj, kako potaknuti održivi razvoj cijelog područja, a istodobno zaštititi njegov osjetljiv ekosustav.

Dobro je da su nadležni napokon jasno rekli da problemi postoje i da su uprli prstom u one najveće. Nadajmo se samo da će sve analize, rasprave i planovi koji prethode poduzimanju mjera biti dovršeni što prije i da će se pronaći najbolja rješenja za zaštitu ugroženog ekosustava Plitvičkih jezera. Samo tako će i buduće generacije moći uživati u njihovoj nenadmašnoj ljepoti. Plitvice više ne mogu i ne smiju čekati!

 

HEP Opskrba

REGENERACIJA ZAJEDNO S VAŽNIM DOBAVLJAČIMA SIROVINA – uspješan lanac u 2016.!

Protekla 2016.  godina poslovanja u Regeneraciji d.o.o. iz Zaboka donijela je nove rekorde te opetovanu potvrdu stabilnosti. Prihodi od prodaje iznosili su 76 milijuna kuna. Više je to nego lani za 12%.

I velika većina od toga plasirana je na zahtjevna zapadna tržišta EU, tako da je izvoz u 2016. iznosio 70 mil. kn, što čini čak 91%   ukupnog prihoda.

Uzlet je postao trend!

Ovo je već treća godina uzastopnog rasta. Uzlet je postao trend! Ono na čemu se temelje dobra sadašnjost i budućnost za sve nas uključene dionike – poslodavca, zaposlenike, vlasnije, klijente, dobavljače pa i zajednicu, dobilo je čvrste temelje

Naši kupci su zadovoljni, postali su stalni. Regeneracija dobro rješava sve njihove potrebe – i  to uz  visoku kvalitetu i profesionalnu poslovnost s cijenama koje su konkurentn na evropskom tržištu.

Većinom se izvozi u Njemačku, Italiju i Austriju.

Lanac zadovoljnih: kupci finalnog proizvoda , Rageneracija kao proizvođač i sve uspješniji njezini dobavljači

Na drugoj jednako važnoj poslovnoj strani stoje izvori sirovina i polufabrikata, dakle, naši dobavljači. Dok se do prije godina gotovo sav poluproizvod u vidu tekstilnog regenerata (tekstilnih vlakana nastalih razvlaknjivanjem tekstilnog otpada) uvozio, u prošloj godini veliki dio sirovina je došao s domaćeg terena. U tvorničke hale dopremljeno je iz Hrvatske 4.000 tona dok je iz uvoza nabavljeno cca 2.000 tona.

Onako kako je rasla proizvodnja netkanog tekstila u Regeneraciji, još je i više rastla doprema sirovine iz Hrvatske. Neobično nam je drago vidjeti i bilježiti sve veći pomak i napredak na planu dobave sirovine iz Hrvatske, u čemu  jako dobro teče suradnja s nekoliko hrvatskih tvrtki. Do prije pet godina toga jednostavno nije bilo.

Ukazujemo na dobre primjere nekoliko tvrtki, ne umanjujući i ostale koje se bave istim.

  • E-kolektor je tvrtka osnovana nedavno. Njihovo poslovanje prati brz rast: količinski, tržišno i tehnološki. Samo u odnosu na 2015. godinu količine koje su nabavljene od njih, udvostručile su se u 2016.
  • Čistoća Varaždin se odlikuje  visokom organiziranošću, usmjerenošću na odvojeno prikupljanje otpada. Količine nabavljene od njih u 2016. godini bile su za čak 7 puta veće u odnosu na godinu ranije.
  • Čistoća Zagreb također se ozbiljno uključuje u prikupljanje tekstilnog otpada na području Zagrebe, a veseli nas činjenica da konstantno rastu u prikupljenim količinama i povećavaju broj mjesta i kontejnera u koje je moguće odložiti staru odjeću iz kućanstava. Njihov rast u prikupljenim količinama također je bio dvostruk u 2016. u odnosu na 2015.

Visoka je društvena važnost od rada ovakvih i sličnih tvrtki. Važno je da tako i dalje bude, budući da su naši planovi sve veći i veći. U ovoj, 2017. godini plan je prikupiti 9.000 t tekstilnog otpada, a 2020. godine planiramo prikupiti i reciklirati  20.000 tona tekstilnog otpada na godišnjoj razini.

Prikupljanjem razvrstanog tekstilnog otpada iz domaćinstava, industrije, hotela, bolnica, domova – Hrvatska postaje čišća, nema više tekstilnog otpada kao smeća. Taj otpad je sirovina i to vrlo vrijedna sirovina!

Daljnja unapređenja

U neposrednoj budućnosti predstoji unaprijediti čitav lanac:

  • Educirati građane u smislu da se kod njih razvije svijest o važnosti odvojenog odlaganja otpada te da tekstilni otpad može bit vrijedna sirovina. Kad se sve baca na deponije, ima se još jedan značajan ekološki problem. Zato bismo građanima poručili da staru odjeću iz ormara odlože na pravo mjesto, da se potrude čak otićii do kontejnera koji je nešto udaljen od kućnog praga.
  • Organizirati kanale prikupljanja, međuskladištenja  i dopremanja otpada u tvorničke hale, na temeljima dobrih početaka kako smo opisali gore
  • Tehnološki, organizacijski i ekonomski postaviti proizvodne procese u našim halama, što znači nastaviti investicije koje su već zaplanirane do 2020.

Sakupljači tekstilnog otpada, i svakog drugog, kritična su i presudna karika dugog lanca kružne ekonomije (ako se u tome zanemari da je svijest građana na početku svega). I zato sve nas trebaju veseliti njihovi dobri poslovni koraci i pomaci.

Kružna ekonomija je model koji je na planu obrade tekstilnog otpada i u 2016. potvrdio vrijednosti. Otvorena su nova radna mjesta, nađena nova tržišta,  širena i stabilizirana stara.

Tvrtke koje se ovime bave u perspektivnoj su matici hrvatskog gospodarstva.

 

Goran Mikac, direktor Marketinga Regeneracija d.o.o.

(sukladno Metodologiji oblikovanja teksta – Dobra Hrvatska i Učinkoviti menadžer)

 

Naš intervju s Nadom Podnar, direktoricom Sektora marketinga HEP OPSKRBA

Nastavak uspjeha programa „ZelEn“, afirmacija održive energije, osvješćivanje tržišta i javnosti… sve to obilježava godinu 2016. tvrtke HEP Opskrba.

 

Hrvatska elektroprivreda općenito i njezina tvrtka HEP Opskrba u zadnje vrijeme zadobivaju ulogu predanih i afirmiranih promotora održive energije. Takav je utisak.

Svjesni smo da smo senzibilizirali javnost i svojim zalaganjem potaknuli  mnoge poslovne potrošače da jače prihvate održivu energiju. Izvršavamo zasigurno širu – pozitivnu – poslovnu i društvenu ulogu. Tome u prilog govore i činjenice: HEP Opskrba se pozicionirala kao tržišni lider, održava korak i s ciljevima energetske strategije EU (20/20/20 ), a više naših brendiranih proizvoda – ZelEn i ELEN – sve to još očitije potvrđuju.

 

Na tom ste tragu 2013-e kreirali poseban tržišni program – brend – pod nazivom ZelEn, kojem posvećujemo ovaj razgovor. Podsjetite nas na strukturu istog i glavni tržišni motiv, prije nego Vas zapitamo za ocjenu protekle 2016.

U nastojanju da zadovoljimo potrebe svojih kupaca i prateći tržišne trendove, prvi smo tržištu električne energije u RH ponudili jedinstveni proizvod – ZelEn. Riječ je o zelenoj energiji dobivenoj isključivo iz obnovljivih izvora. Zajedno s našim partnerima promičemo ekološki pristup proizvodnji, afirmiramo održive izvore energije. U našem slučaju prvenstveno vode, ali i sunca, vjetra, biomase i sl.

Svoju vjerodostojnost ZelEn dokazuje  „zelenim certifikatom“, specifičnim jamstvom podrijetla, gdje jedan certifikat predstavlja 1 MWh električne energije proizveden isključivo iz obnovljivih izvora. Jednom kupljen zeleni certifikat trajno se „umirovljuje“ kod Hrvatskog operatora tržišta, koji i vodi registar svih certifikata. Na taj način kupcu se još jednom, dodatno, jamči da je energija koju koristi za svoju proizvodnju ili usluge, doista iz obnovljivih izvora.

Osim što smo kupcima osigurali električnu energiju iz obnovljivih izvora, osigurali smo im i zaštićeni žig Prijatelj prirode, kojeg mogu staviti na svoje proizvode, internet stranice, godišnja izvješća i sl., čime javno očituju svoje opredjeljenje za održivi razvoj.

 

Koliko je proizvodna pozicija HEP-a poticajna za promociju energije sa „zelenim“ žigom?

Svoj optimizam i uspjeh zasnivamo i na relativno povoljnoj proizvodnoj poziciji: od ukupne HEP-ove proizvodnje električne energije u 2015., 35% nje dolazi nam iz hidroelektrana, a cca 7% od vjetroelektrana i sunčanih elektrana. Sve to daje poticaja našem poslovnom uspjehu i dobroj „sudbini“ tržišnog projekta ZelEn. Naglasila bih: zahvaljujući upravo HEP-ovim certificiranim hidroelektranama bilo je moguće lansiranje jednog ovakvog suvremenog proizvoda kakav je ZelEn.

 

Što je protekla godina 2016. značila za Zelen? Jača li „zelena orijentacija“ kod vaših korisnika?

Ne samo da su kupci HEP Opskrbe prepoznali naša nastojanja, nego su proizvod prihvatili iznad svih očekivanja. Iako smo svi mi na dnevnoj razini suočeni s nizom poslovnih problema, naši partneri – gospodarski subjekti  optimistično se okreću proizvodnji i poslovanju, nastoje se izboriti za bolje uvjete rada i života, stvarajući svima nama preduvjete za bolje i ljepše sutra. Svojim opredjeljenjem za održivo, pa i za ZelEn, dokazuju kako su lideri na tržištu, da prepoznaju trendove, brinu za održivi razvoj. Čine mnogo toga na društveno odgovoran način.

 

Koliko tvrtki sada koriste ovu energiju? Možete li navesti neke svima nama poznatije, pri čemu ne želimo umanjiti značaj i dobrodošlicu svim partnerima HEP Opskrbe

Prednost ekološkog proizvoda Zelen prepoznalo je u Hrvatskoj dosad više od 50 najvećih  tvrtki. Zasad energiju sa žigom ZelEn nudimo samo kupcima iz kategorije poduzetništva. No, cilj je da taj ekološki proizvod čim prije ponudimo i kućanstvima.

Među našim kupcima su Aquafilcro, Croatia Airlines, Drvenjača, Ericsson Nikola Tesla, Heineken Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Ilirija, JGL, Kraš, NP Plitvička jezera, Odašiljači i veze, Pliva, Plodine, Regeneracija, Valamar Riviera, Vivera, …

 

Događa li se nešto novo kod obveznika javne nabave?

Broj kupaca intenzivno raste. Među njima valja spomenuti sve više tvrtki koje su obveznici javnih nabava i koje u svoje tendere za nabavu električne energije sve više uključuju kriterij „energije iz obnovljivih izvora“.

 

Imate li konkurenciju u ovom poslu ? Predstoji li i tu teška utakmica?

Kada smo krenuli u projekt, HEP Opskrba bila je jedini opskrbljivač koji je u svojoj ponudi imao energiju iz obnovljivih izvora. Danas svi opskrbljivači mogu na burzi kupiti određeni broj zelenih certifikata registriranih u neovisnom državnom tijelu – HROTE-u, i ponuditi kupcima. Ono što posebno razlikuje nas od konkurencije jest pravo na korištenje spomenutog zaštićenog žiga Prijatelj prirode koje ustupamo kupcima. I ne samo to. Sva sredstva koja prikupimo od posebne naknade koju kupci plaćaju pri preuzimanju zelenih certifikata doniramo socijalno osjetljivim skupinama društva, kroz projekte poboljšanja energetske učinkovitosti ustanova koje skrbe o njima.

 

Raduje li se još netko uspjehu projektu Zelen, uz vas Hepovce? Na primjer, dječji domovi, vrtići?

Ponosni smo što su već ove izuzetno hladne zime 2016/17. djeca u Dječjem domu za nezbrinutu djecu Ivana Brlić Mažuranić u Lovranu imala nove prozore i uređene podove u prostorijama gdje borave. Rezultat je to naše prve donacije njima, u vrijednosti 400.000 kuna . Već rekoh, sredstva smo sakupili iz naknade koju plaćaju korisnici energije ZelEn. A odbor koji odlučuje o tome čine predstavnici HEP-a i kupaca ZelEna.

Ovih dana  završava i novi natječaj za 2017. kojim se dodijeljuju nove donacije, ovaj put u iznosu od čak milijun kuna. Tim iznosom podržat ćemo poboljšanje standarda u više ustanove koje skrbe za osjetljive kategorije društva – dječje vrtiće, škole, domove i sl.

Da zaključim:

Svijet se intenzivno okreće gradnji održivog načina života, čemu se zdušno priklanja i HEP Opskrba.

 

 

HEP I HEP OPSKRBA 2016.: ELEN – spoj elektromobilnosti i obnovljive energije

Hrvatska elektroprivreda još od 2010-e potiče rast upotrebe električnih vozila kao svoj važan projekt, kao svoj novi prilog održivom razvoju, zaustavljanju klimatskih promjena smanjenjem emisije CO2, štednji prirodnih resursa, smanjenju buke i drugog za ljude i prirodu nepovoljnog. Do sredine 2016. HEP je otvorio javne punionice za električna vozila na 22 lokacije u 14 gradova Hrvatske. U Zagrebu, na Trgu Stjepana Radića, u srpnju 2016., puštena je u rad najsuvremenija ultra brza solarna stanica, ELEN LEAF, prva takva u Hrvatskoj. Pomoću solarnih panela, stanica će godišnje proizvoditi 3000 kWh električne energije iz obnovljivog izvora, puneći istovremeno dva automobila. Tim je povodom ponovo naglašena vrijednost projekta ELEN u smislu spoja koncepata elektromobilnosti i obnovljive izvora energije, okolišno najprihvatljivih tehnologija.

HEP je u trendu s najvuvremeniji europskom i svjetskom politikom! U Hrvatskoj je danas milijun i pol automobila, od kojih je na električni pogon njih 400. Za ostvariti cilj da do 2020. 1% automobila vozi na električni pogon, veoma je važno postojanje mreže punionica u kojem pravcu HEP ulaže velike napore. Najbolje to potvrđuje i 2016-a godina s čitavim nizom otvorenih novih punionica.

Projekt elektromobilnosti u HEP grupi pokrenut je u Sektoru za razvoj HEP-a d.d. 2010. Godine pod vodstvom Tine Jakaše. Njezinom prelaskom u HEP Opskrbu, projekt je dalje dodijeljen tom društvu na daljnju brigu. Time je uočena prigoda za pozicioniranje HEP Opskrbe kao inovativne tvrtke. Osnovan je tim za eMobilnost kojeg uspješno vodi Ivica Skorić. U svemu tome HEP Opskrba je odigrala važnu ulogu i važne je zadaće čekaju u budućnosti.

Naziv brenda ELEN dolazi od početnih slova riječi: električna energija. Zelena boja simbolizira ekološki proizvod, a dvije točke na kraju znaka simbol su za utičnicu. Odlukom Uprave, 2012. godine naziv brenda službeno je prihvaćen, da bi ga potom HEP Opskrba i službeno zaštitila u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo RH, čime ELEN postaje vlasništvo HEP-a. Popratni slogan brenda je Izvor električne energije te šalje jasnu poruku – da je svaki kupac koji dođe na našu punionicu zapravo došao po električnu energiju.

U svom voznom parku HEP ima za sada 22 električna vozila, a u garaži u Zagrebu izgrađen je sustav s osam punećih mjesta.

U narednim godinama HEP će uspostaviti mrežu punionica duž najvažnijih hrvatskih prometnica, na odmorištima na autocestama, u gradovima… Očekuje se sufinanciranje iz fondova Europske unije. Naravno, planovi razvoja usklađuju se i razvijaju sa gradovima, lokalnim samoupravama i svim drugim zainteresiranim stranama .

Ovim projektom HEP iskazuje i potvrđuje svoju odgovornost za održivi razvoj Hrvatske i očuvanje planeta Zemlje kakvim ga danas uživamo.

Nada Podnar, direktorica Marketinga & Tina Barbarić, poslovi marketinga

(DOP-primjer objavljen u knjizi Učinkoviti menadžer 2017.)

IZNENAĐENJE U FONDU! Prijavljena čak 648 projekata za energetsku obnovu zgrada!

Neočekivano velik interes vlasnika stanova!

Na natječaj za energetsku obnovu višestambenih zgrada, koji je istekao u ponoć 31. siječnja, u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pristiglo je čak 648 projektnih prijedloga energetske obnove višestambenih zgrada, od kojih je 616 dobilo Izjavu o spremnosti projektnog prijedloga. Riječ je o investicijama većim od milijardu kuna, a traženi iznos bespovratnih sredstava je 629 milijuna kuna. To je čak i više od cjelokupnog iznosa dobivenog iz fondova Europske unije za tu namjenu za razdoblje od 2014. do 2020., koji iznosi 70 milijuna eura.

Ni u najoptimističnijim prognozama nije se očekivao ovoliki interes građana. Bilo je predviđeno oko 152 milijuna kuna za sufinanciranje obnove višestambenih zgrada, no iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja umiruju građane i poručuju da će za sve koji udovoljavaju kriterijima biti novca. Po prvi put ove godine obnova višestambenih zgrada sufinancira se novcem iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Operativni program Konkurentnost i kohezija, pa su i uvjeti prijave bili prilagođeni EU procedurama. Stoga je i natječajna dokumentacija ovog puta bila zahtjevnija. Upraviteljima i predstavnicima stanara cijelo su vrijeme savjetima pomagali zaposlenici Fondovog sektora za energetsku učinkovitost. Oni su detaljno pregledali oko 700 projekata. Za četiri mjeseca bit će poznato tko je prošao na natječaju te će ministar graditeljstva donijeti odluku o prihvaćenosti projekata, što nestrpljivo iščekuje 17.000 stanara koji se nadaju obnovi. Prvi radovi na zgradama očekuju se u lipnju ove godine.

Najviše je projekata primljeno iz Rijeke – 128, zatim iz Zagreba 80, Splita 30, Osijeka 27, Pule 25, Labina 22, Pakraca 21, Velike Gorice 20, Zadra 14, Siska 12, Čakovca 12, Vinkovaca, Varaždina i Karlovca po 11. Najveći je planirani projekt obnove zgrada u Velikoj Gorici u vrijednosti investicije 15,4 milijuna kuna. Više …

UDRUGA UZOR HRVATSKE: Važan partner Koprivnici u održivom životu grada, poslodavac za 5 produktivnih radnika, promicatelj teretnih bicikala – a u 2016.-oj ponovno uspješnija…

U 2016. godini UZOR-ova društvena inovacija „Teretnim biciklom do održive zajednice“ opet je zabilježila pozitivan trend razvoja, i to već sedmu godinu zaredom. Protekle su godine količine na ovaj način sakupljenog starog papira sedmerostruko veće nego u početnoj, 2010. godini. Ponovno je dokazano da se teretnim biciklima može još i više doprinositi održivom razvoju i životu grada Koprivnice.

Opravdanost i široku prihvaćenost teretnih trocikla u prikupljanju starog papira potvrđuju odlični rezultati u čitavom razdoblju od 2010. do 2016. godine, u kojem je teretnim biciklima dosad sakupljeno ukupno više od 1.800 tona starog papira!

Ova društvena inovacija temelji se na inovativnom sustavu za odvojeno sakupljanje staroga papira potpuno ekološkim vozilima (teretnim biciklima) u kućanstvima, „od vrata do vrata“.

Teretni bicikli imaju transportni kapacitet do 100 kg staroga papira, a koriste se za besplatnu dostavu i pražnjenje eko kutija u koje sugrađani u kućanstvima odvojeno sakupljaju stari papir. Zbog činjenice da sakupljaju stari papir iz kojeg se proizvodi novi papir, teretni bicikli su iznimno vrijedni čuvari naših šuma i jedinog nam planeta Zemlje. Tako su svojim predanim radom u razdoblju od 2010. do 2016. godine sačuvali život ukupno čak više od 36.000 stabala, koja bi inače trebalo posjeći za proizvodnju novog papira!

Osim toga, teretni bicikli za svoj rad ne troše nikakva fosilna goriva već se pokreću isključivo energijom čovjeka/vozača teretnog bicikla, a samim time su i njihove emisije stakleničkih plinova jednake nuli. Dakle, teretni bicikli su i veliki prijatelji naše klime jer su svojim radom u razdoblju od 2010. do 2016. godine spriječili ukupno više od 7.300 tona emisija stakleničkih plinova koji bi inače nastali u procesu sakupljanja starog i proizvodnje novog papira na „business as usual“ način!

Povrh svega, društvena inovacija je u razdoblju od 2010. do 2016. godine stvorila pet novih, ranije nepoznatih, održivih radnih mjesta vozača teretnih bicikala u gradu Koprivnici te omogućila barem privremeni posao još trinaestero osoba iz dugotrajno nezaposlenih i marginaliziranih društvenih skupina putem programa „Radom za zajednicu i sebe“ koji provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje!

Društvenom inovacijom se ostvaruju značajni ekološki, društveni i ekonomski rezultati, a inovacija je skalabilna odnosno primjenjiva i u drugim naseljima u Hrvatskoj, Europi i svijetu.

A kako se uopće dogodio taj sretni teretni bicikl?

U jednom se srcu pojavila strast za rješavanjem društvenog problema nepotrebnog bacanja starog papira u smeće, a u istoj vizionarskoj glavi ideja za njegovim rješavanjem na potpuno drugačiji, održivi način. I tako je započeo još jedan put s bezbroj izazova, skrivenih podsmijeha i pogleda ispod oka, jer se netko usudio krenuti putem kojim još nitko nije išao.  Ali – mnogošta je i dosad u ljudskoj povijesti postalo normalno onda kad je većina shvatila i prihvatila manjinu. Entuzijaste, pionire.

Udruga za održivi razvoj Hrvatske:

Matija Hlebar, predsjednik

Kolodvorska 7, HR-48000 Koprivnica, www.uzorhrvatske.hr, uzorhrvatske@gmail.com
tel. ++385 48 222 694, MB: 2568292, OIB: 23040021931, ŽR HR2925000091101310184 Addiko bank

 

HEP: SUSTAVNA BRIGA ZA MLADE! Sklopljena nova 27 ugovora o stipendiranju, a u zadnjih 10-ak godina njih preko stotinu. Uz to ide i poznati program IMAM ŽICU.

????????????????????????????????????

U posljednjih desetak godina Hrvatska elektroprivreda (HEP) je stipendirala više od stotinu redovnih studenata visokih učilišta – primarno tehničkih struka iz znanstvenih polja elektrotehnike, strojarstva, građevinarstva, računarstva i geodezije, ali i iz polja društvenih znanosti. Time je omogućio darovitim, a nerijetko i socijalno potrebitim mladim osobama, da zađu u akademsku zajednicu, steknu visoka stručna znanja i zacrtaju ambiciozno svoj radni i životni put.

Zalog za budućnost

HEP je tako ove godine za potrebe svojih tvrtki HEP-Proizvodnja i HEP-Operator distribucijskog sustava potpisao stipendijske ugovore s novih 26 studenata prve ili druge godine diplomskih studija. Studenti su ostvarili pravo na stipendiju na temelju provedenog Natječaja za dodjelu stipendija za akademsku godinu 2016./2017.

„Jedan od strateških ciljeva HEP-a je da postane tvrtka znanja, centar izvrsnosti i točka u kojoj će se ogledati konkurentnost hrvatske energetike. U budućnosti HEP svoju konkurentnost može graditi jedino na znanju i stručnosti. Jedan od načina koji nam to može osigurati je i stipendiranje studenata. Želimo privući najbolje mlade stručnjake u Hrvatskoj i time možda zaustaviti njihov odlazak u druge sredine i druge države.“, izjavio je Saša Dujmić, član Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d.

Ugovore o stipendiranju potpisali su redoviti studenti 1. ili 2. godine diplomskih studija s direktorima organizacijskih jedinica HEP grupe koje su potencijalno buduće mjesto rada stipendista unutar HEP Proizvodnje i HEP-Operatora distribucijskog sustava. Po završetku studija, stipendirani studenti će zasnovati radni odnos u organizacijskoj jedinici koja ih je stipendirala u svojstvu pripravnika na neodređeno vrijeme.

Na temelju ugovora o stipendiranju, studentima se kontinuirano mjesečno isplaćuje novčana potpora do završetka redovnog studiranja. Neto iznos stipendije za prvu godinu diplomskog studija iznosi 1.400 kuna, a za drugu godinu 1.600 kuna. Ovisno o postignutim rezultatima u prethodnoj godini studija (prosjek ocjena od 4,6 do 5,0), stipendist može ostvariti pravo na dodatak od 200 kuna mjesečno.

Životna povezanost dva dugovječna HEP-ova programa

Svakako da bi HEP-ov program stipendiranja trebalo promatrati u određenoj međuvezi i sa jednim drugim programom, onim poznatim i vrijednim, simboličnog naslova: IMAM ŽICU. Još od 1995. godine Hrvatska elektroprivreda, naime, dodjeljuje nagrade učenicima osnovnih i srednjih škola za uspjehe na državnim natjecanjima u području matematike i fizike, a od 2005. godine i najboljim mladim elektrotehničarima.

Nagrada IMAM ŽICU! najdugovječniji je društveno odgovorni projekt u Hrvatskoj koji tako dobro spaja gospodarstvo s osnovnim i srednjoškolskim obrazovanjem. U 2016.-oj  godini, po 22. put od početka, novčanu nagradu (2500 kuna) dobilo je 37 učenika iz cijele Hrvatske. Sveukupno, HEP je od 1995. do 2016. dodijelio ukupno 681 nagrada IMAM ŽICU!.

Program Stipendiranja i Program Imam žicu! izraz su jedinstvenog viđenja vlastite odgovornosti i vrihe HEP-a za mlade i u širem smislu za društvenu zajednicu, kao i suvremenog vođenja poslovne politike.

Naš intervju s prof. dr. sc. Jasminom Havranek, ravnateljicom Agencije za znanost i visoko obrazovanje

Agencija koja posjeduje certifikat Mamforce  – prva u javnom sektoru Hrvatske –  promiče rodne i obiteljske politike,  ponosi se kolegijalnim i timskim ozračjem, rezultatima …

Hrvatska Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) dobila je 2016. godine certifikat Mamforce Company (osnovni stupanj). Čestitamo zaposlenima i vodstvu. Imati takav certifikat svojevrsna je potvrda suvremene politike upravljanja ljudskim potencijalima.

Moram priznati da od osnutka Agencije radimo na način kao da se stalno pripremamo za Mamforce. Zadovoljstvo radnim uvjetima, ravnotežom privatnog i poslovnog života, mogućnostima profesionalnog usavršavanja, napredovanja, rodnom ravnotežom i slično – od samih početaka vrlo su nam važni. Već u definiranju ciljeva i vizije Agencije kvalitetno upravljanje ljudskim resursima bilo je visoko postavljeno na “listi” planova Agencije, osobito kada je riječ o unutarnjem životu i organizaciji naše institucije.

Upoznajte nas s dostignućima te politike kroz proteklo razdoblje.

Svake godine provodimo interno istraživanje zadovoljstva zaposlenika u kojem oni otvoreno izražavaju svoje stavove, prijedloge i primjedbe. Tako Uprava dobiva jasne i nedvosmislene povratne informacije koje se onda koriste za daljnje unapređenje upravljanja ljudskim potencijalima. Nastojimo održavati okruženje koje će biti poticaj zaposlenicima za poslovni, ali i osobni napredak. U tom smislu osmišljavamo i provodimo programe profesionalnog usavršavanja te cjeloživotnog učenja.

Poštivanje privatnog vremena, kao i skrb o zdravlju vrlo su nam važni, zbog čega, između ostalog, i organiziramo sistematske preglede. Nadalje, toliko koliko nam dopušta zakonski okvir, omogućili smo korištenje plaćenog dopusta za akademske, obiteljske i privatne potrebe, pružili mogućnost korištenja neplaćenog dopusta, primjerice, za njegu člana uže obitelji i slično te mogućnost djelomičnog korištenja fleksibilnih radnih aranžmana u skladu s propisima. Posebno smo ponosni na visoko razvijenu kolegijalnu podršku, što i sami zaposlenici uvijek ističu kao prednost AZVO-a.

A gdje vidite novi prostor za napredak?

Upravljanje ljudskim potencijalima je kontinuirani proces – ne možemo napraviti nešto i reći – to je to, sad smo gotovi. Uvijek ima prostora za napredak. Iznimno važno u tome  jest –  da slušamo jedni druge. I to je jedan od razloga za naše uključenje u program Mamforce – da čujemo razna mišljenja, dobijemo nove poticaje.

S obzirom na to da smo dio javnog sektora, u uvođenju dodatne fleksibilnosti ograničeni smo propisima. Nadamo da će naš primjer potaknuti i druge institucije da se uključe te da u partnerstvu s kolegicama iz Mamforcea pokrenemo nove inicijative i moguće promjene na korist svih djelatnika u javnom sektoru. Jasno je da prostora za napredak ima i u samoj Agenciji. U idućem ćemo razdoblju aktivno raditi na promociji različitih pogodnosti koje su na raspolaganju zaposlenicima, dodatno ćemo unaprijediti kanale unutarnje komunikacije, aktivno promovirati roditeljski dopust za očeve te uvesti i neke druge novitete.

Čeka nas još dosta posla; trebamo ostvariti planirane aktivnosti iz našeg Akcijskog plana, proći re-audit i, vjerujemo, ostvariti pravo na višu razinu Mamforce certifikata.

Kaže se: “Žena nosi tri ugla kuće”(Slažemo se s tim.). Što je najvažnije jednoj majci, obiteljskoj ženi – koja vrsta organizacijske brige, razumijevanja i izlaženja u susret?

Daleko najvažnije je, rekla bih, da se i muškarci i žene jednako bave ovom temom. Nije to tek „žensko pitanje”, to je pitanje kojim se društvo treba baviti. I same žene moraju osvijestiti da im pripadaju jednaka prava kao i muškarcima.

Ravnoteža poslovnog i privatnog, je li to moguće? Zašto organizacije češće ne pokazuju takvo zalaganje? Ovisi li to o vrsti djelatnosti, poslovanja i tipu organizacije, pa se nekad to može a nekad ne; ili je za sve to presudan onaj osobni pečat, „boja” koju korporativnoj kulturi daje čelna osoba?

Iznimno je važno kakav primjer daje čelna osoba. Navest ću primjer Marisse Mayer iz Yahoo-a. Radi se o iznimno uspješnoj ženi u tehnološkom svijetu, u kojem većinu čine muškarci. Na čelo Yahoo-a došla je kada je ta tvrtka bila u nepovoljnoj situaciji, a sada je prodana drugom telekomunikacijskom divu. Međutim, neki kritičari kažu kako je njezin propust zapravo nešto drugo – propustila je biti dobar vođa, uzor zaposlenicima i ženama diljem svijeta. Nerijetko je isticala kako radi puno, čak i previše, čime zapravo neizravno poručuje svojim zaposlenicima da i od njih očekuje isto. Dobar vođa mora biti dobar uzor.

Human odnos, skladni odnosi između vodstva i radnika i među ljudima općenito, preduvjet i prvi korak su izgradnji timskog duha. S te točke, također, počinje borba za veću učinkovitost zaposlenika. Zadovoljni ste radom ljudi i učincima ustanove?

Mi se doista trudimo da svim osobama u našem radnom timu bude dobro i da naša organizacija dobro funkcionira, da izvršavamo dobro svoju odgovornu društvenu zadaću. Postoje slučajevi kada se to teže ostvaruje i kada neki modeli baš ne funkcioniraju. Ali zadatak nam je da se nađemo u onoj točki koja većini odgovara. Zadovoljni zaposlenici prenose svoje raspoloženje na radnu sredinu u kojoj onda ostvaruju i visoke poslovne rezultate.

Na tragu toga, spomenut ću i jedan projekt čiji je AZVO nositelj, a financiran je iz Erasumus + programa Europske unije. Riječ je o dvogodišnjem projektu HRMinHEI (Modernizacija visokih učilišta putem unapređenja funkcije upravljanja ljudskim potencijalima), čiji su glavni ciljevi poticanje izvrsnosti akademskog osoblja, jačanje organizacijske učinkovitosti visokih učilišta i njihove konkurentnosti.

Što je Agenciju potaklo na priključenje u program evaluacije i promocije obiteljski orijentiranih organizacija? Inozemni primjer, literatura, neka inicijativa s treće strane? Koliko vam je trebalo za odluku?

Izvrsno da ste me to pitali jer je inicijativa došla odozdo – od naše zaposlenice. Uprava je brzo prihvatila prijedlog. Dobili smo priliku za svojevrsno brendiranje naše organizacijske kulture, a na inicijativu samih zaposlenika.

AZVO je sada postao primjer! Znate li da još netko u društvenoj “nadgradnji” radi slično? Što preporučate drugima?

Želimo da naš primjer potakne i druge organizacije, a posebno institucije iz javnog sektora da se uključe u ovaj projekt te da skrbe o rodnoj i obiteljskoj politici. U svakodnevnom radu, koji može biti prožet različitim izazovima, nekad i problemima, dogodi se da organizacije stave posao ispred čovjeka. To ne bi smjelo potrajati, to treba prepoznati. Stoga naša Agencija želi poručiti da briga o zaposlenicima treba biti jedan od prioritetnih zadataka svake organizacije jer se jedino tako mogu graditi učinkoviti i uspješni radni timovi.

U kojoj je mjeri moguće to primijeniti na širu akademsku zajednicu – osobno je dobro poznajete? Biste li isto pokušali provesti da sada dođete na drugu poziciju, u drugu organizaciju?

Ako mislite na sama visoka učilišta, metodologija Mamforcea može se primijeniti, uz određene prilagodbe, i tom tipu organizacije. Kako sam i sama bila na čelu jednog visokog učilišta – Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, iskustvo mi govori kako je upravljanje ljudskim potencijalima, s naglaskom na rodne i obiteljske politike, jednako važno svugdje, u svakoj organizaciji.

Nedostaje li vam muškaraca u radnoj okolini? Je li možda previše „ženskog činitelja” u ustanovi s preko 80 % zaposlenica?

Činjenica je da smo ženski kolektiv, i činjenica je da ne možemo utjecati na to hoće li se na natječaje javljati žene ili muškarci. Žene su, moglo bi se reći, „osobe s više paralelnih zadataka, odnosno uloga” i to podržava njihov svestran razvoj. Naime, briga o djeci i obitelji te mnogobrojnim dnevnim obavezama, nauči ih da moraju istovremeno, a kvalitetno i učinkovito obavljati mnogo zadaća, što se onda i u radnom okruženju pojavljuje kao dodatna kvaliteta. Na našem primjeru pokazalo se da su žene itekako sklone kvaliteti i procesima povezanima s unapređenjem kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti i da to dobro rade.

Ravnoteža „muškog“ i „ženskog“ zasigurno je nešto čemu težimo. No, ipak najvažnije je, kakva god struktura bila, da se i jedni i drugi osjećamo dobro u svojoj sredini. Izuzetno, i jednako, cijenimo sve naše kolegice i kolege.

Na čelu ste Agencije više godina, stoga ste u sve ovo osobno i duboko involvirani.

Na neki način sam osnivač Agencije zajedno s predstavnicima Ministarstva znanosti i obrazovanja, prvo kao privremena ravnateljica, a nakon odluke Europske komisije te stupanjem Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju – kada su jasno definirani svi postupci – krenuli smo „punom parom”. Svega nekoliko nas krenulo je graditi ovu organizaciju. Danas smo prepoznatljivi u akademskoj zajednici i šire, u Hrvatskoj i izvan njenih granica, članica smo najvažnijih europskih organizacija iz područja osiguravanja kvalitete obrazovanja – Europske udruge za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (European Association for Quality Assurance in Higher Education – ENQA) i Europskoga registra agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (European Quality Assurance Register for Higher Education – EQAR) te drugih međunarodnih udruženja.

Zapošljavamo stručni i kvalitetan kadar, zajedno rastemo i razvijamo se. Izuzetno je dobar osjećaj imati povjerenje u svoje suradnike, biti siguran da sve što čine, zaista čine sa znanjem i velikom željom za stalnom edukacijom koja je nužna u ovom načinu rada. Prelijepo je svakodnevno susretati ljude koji vole svoje radno okruženje i koji ne dolaze samo po plaću, već ugrađuju sve veću i veću kvalitetu rada, što je prepoznato i u akademskoj zajednici na moje veliko zadovoljstvo. Sve su to stvari zbog kojih sam profesionalno i osobno ponosna.

Što će Vam ostati kao trajna uspomena na sve ovo?

Naš je zadatak odlaziti na visoka učilišta, tražiti od njih razne dokumente, razgovarati s nastavnicima i studentima, provjeravati i vrednovati. Sada smo se našli u obrnutoj situaciji, gdje smo imali priliku reći što i kako radimo u određenom segmentu upravljanja ljudskim potencijalima. Izdvajam to kao posebnost ovog projekta.

Kao trajna i lijepa uspomena, pored ugodnog ozračja u Agenciji, ostat će mi zasigurno i oni vidljivi pozitivni pomaci u institucijama visokog obrazovanja, promjene koje potvrđuju i sami čelnici institucija. A tome smo i mi pridonijeli. Svakako ću pamtiti svoje ambiciozne i marljive djelatnike pune entuzijazma.

NAJČITANIJE