LJUBLJANA – Zelena prijestolnica Europe za 2016

Objavio
Odgovorno
-

Veliko priznanje našim susjedima! Lijepo je živjeti u Ljubljani! Nama novi poticaj! Ljubljana je u 2016. godini ponijela titulu Zelene prijestolnice Europe koje priznanje i status Europska komisija dodjeljuje od 2010. gradovima koji prednjače u brizi prema okolišu i težnji za održivim razvojem.

Prvom Zelenom prijestolnicom proglašen je Stockholm 2010. godine, a slijedili su ga Hamburg, baskijska prijestolnica Vitoria-Gasteiz, Nantes, Bristol i Kopenhagen, da bi ove godine titulu ponijela Ljubljana.

U obzir za nositelja titule dolaze svi gradovi EU-a s više od sto tisuća stanovnika koji se rangiraju po nekoliko indikatora, poput: prometa, zelenih površina, razine zvučnog zagađenja, gospodarenja otpadom, biodiverziteta, kvalitete zraka i vode, borbe protiv klimatskih promjena i slično.

Ljubljana je u posljednjih devet godina realizirala 1700 projekata. Transformacija grada je postignuta između ostalog i na području održivog prometa, zatvaranjem centra grada za automobile, boljim upravljanjem vodama i otpadom, njegovanjem biorazličitosti, revitalizacijom degradiranih područja i održavanjem i čuvanjem zelenog identiteta.

Ljubljana prednjači u mnogočemu!

  • Ljubljana ima najveći postotak odvojeno prikupljenog otpada od svih glavnih gradova u Europi – 65 posto.
  • Ljubljana je i prva europska prijestolnica u mreži Zero Waste Europe sa “zero waste” strategijom koja teži tome da se svi proizvodi koriste više puta, da se stvari recikliraju i općenito smanjuje količina otpada.
  • I sada, Ljubljana je postala Zelena prijestolnica Europe za 2016.

Inicijativa za izbor Europske zelene prijestolnice pokrenuta je 2006. godine u Tallinu, gdje su predstavnici 15 europskih gradova, među njima i Ljubljana, kroz memorandum predložili Komisiji EU da prepozna napore koje gradovi čine za svoj okoliš.

Danas u gradovima živi oko 70% europskih stanovnika zbog čega je baš urbanim sredinama najviše potreban održivi ekonomski i društveni razvoj.

Izvor: http://eu.hina.hr/content/9163080

ZAGREBAČKI HOLDING / ZAGREBPARKING koristi od sada dva električna dostavna vozila

Objavio
Odgovorno
-

Od lipnja 2016. godine u voznom parku Zagrebačkog holdinga d.o.o., podružnice Zagrebparking nalaze se dva električna dostavna vozila. Dostavna vozila Peugeot partner koristit će se u svakodnevnom obavljanju radnih zadataka čime će se ostvariti izravne energetske i financijske uštede. Vozila su kupljena vlastitim sredstvima uz subvenciju 35% bespovratnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Održivi urbani transport na bitno mjesto stavlja e-mobilnost. Podružnica Zagrebparking se aktivno uključila u podizanje svijesti o korištenju obnovljivih izvora energije, ekološki prihvatljivih goriva i električnih vozila. Prošle godine u srpnju, u pet javnih garaža kojima Podružnica upravlja, također uz subvenciju 40% bespovratnih sredstava FZOEU, postavljene su punionice za besplatno punjenje električnih vozila, sukladno Direktivi o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva.

Korištenjem električnih vozila direktno se smanjuje emisija štetnih plinova i negativni učinci na okoliš uz čišći Grad bez buke. Vlastitim primjerom podrške e-mobilnosti daje se naglasak na razvoj zelenih projekata. Zagrebački holding u budućnosti planira nabavku većeg broja električnih vozila, kako bi u što većoj mjeri bili aktivni u održivoj urbanoj mobilnosti, s ciljem pružanja podrške očuvanju prirode, provođenjem politike upravljanja okolišem te postizanju EU cilja 20-20-20.

Sajam “Lijepa naša Sava” oduševio mnoge i ove godine

Objavio
Odgovorno
-

Ovogodišnja manifestacija Savski sajam Lijepa naša Sava održana je od 3. do 5. lipnja na zagrebačkom Bundeku u okviru međunarodne vrtne izložbe Floraart.

Lijepa naša Sava projekt je društveno odgovornoga poslovanja koji su 2008. partnerski pokrenuli Coca-Cola HBC Hrvatska, Međunarodna komisija za sliv rijeke Save, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i Hrvatske vode radi promicanja svijesti o važnosti zaštite okoliša i vodnih bogatstava u Republici Hrvatskoj te poticanja održivoga kontinentalnoga turizma. Već devetu godinu promiče se ideja povratka rijeci Savi i poticanja ekoturizma uz nju, a koja se ove godine održava u Slavonskome Brodu, Županji i Sisku.

Ovogodišnji sajam privukao je rekordan broj izlagača, njih tridesetak; tijekom tri dana na Bundeku se predstavljaju autohtoni proizvodi, hrana i piće te tradicijski obrti, zanati i rukotvorine savskoga kraja. Posjetitelji na tridesetak štandova mogu razgledati ekološku posteljinu i posoblje Lijepa naša Sava, besplatno kušati riblji paprikaš i ekološke pekarske proizvode Crustum pripremljene od krupice i raži uzgojenih u područjima uz rijeku Savu. Također, moguće je degustirati i kupiti domaće povrće i voće, džemove, vina, ulja te suvenire.

U subotu su sajam posjetili Goran Šarić, pomoćnik pročelnika zagrebačkoga Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo, Željko Milković, zamjenik tajnika za plovidbu Savske komisije te glumice Doris Pinčić Rogoznica i Marija Borić.  Njihove riječi nose optimizam i dobro raspoloženje

Željko Milković iz Savske komisije ovim je putem istaknuo: „Drago mi je što Savska komisija već devetu godinu surađuje na projektu Lijepa naša Sava i da je Savski sajam ponovno uspio te privukao velik broj Zagrepčana. Savski je sajam lijep način da se ljudima u Zagrebu približe ljepote rijeke Save jer mnogi od njih nisu ni svjesni da kroz njihov grad teče rijeka koja pruža tolike različite mogućnosti, od turizma do razvoja poljoprivrede“. Ponudom sajma oduševile su se i glumice Doris Pinčić Rogoznica te Marija Borić, koja je s veseljem isprobala i narodne nošnje poznate etnodizajnerice i umjetnice Mine Petre Petričec.

Boška Trbojević, direktorica Odjela za komunikacije i odnose s javnošću Coca-Cole HBC Hrvatska naglasila je: „Ponosni smo što već devet godina podsjećamo i potičemo građane na povratak rijeci Savi predstavljanjem tradicijskih običaja i proizvoda Posavine. Želim zahvaliti svim partnerima koji su dosadašnjih godina podržali projekt Lijepa naša Sava te tako dali doprinos poticanju kontinentalnoga turizma i neiskorištenih gospodarskih potencijala uz rijeku Savu na temeljima održivosti“. Drugu godinu zaredom predstavljen je i panoramski rafting Lijepa naša Sava, prvi turistički i rekreacijski sadržaj na Savi u Zagrebu. Savski rafting pokrenut je 2014. godine s ciljem vraćanja života na obale rijeke Save te iskorištavanja njezinoga silnog potencijala. Brojni građani uživali su u nesvakidašnjemu pogledu na grad tijekom jednoipolsatnoga spusta rijekom Savom od Jankomira do Bundeka pod stručnim vodstvom.

Projekt se, nakon savskih sajmova u Županji i Zagrebu, nastavlja sajmovima u Sisku 18. i 19. lipnja te poznatom Fišijadom 1. srpnja u Slavonskome Brodu. Obuhvatit će brojne kulturne, turističke i rekreacijske sadržaje koji imaju za cilj promicanje svijesti o važnosti očuvanja rijeke Save i povratka građana na nju te poticanje održivoga gospodarstva i ekoturizma. Obrazovni i drugi sadržaji povezani s projektom trajat će do kraja godine, a moći će ih se pratiti na Facebook stranici i na novoj mrežnoj stranici www.lijepanasasava.hr.

HEP OPSKRBA: ZelEn – 365 dana zelene odgovornosti

Objavio
Odgovorno
-

Upitate li prolaznika što je to zelena energija, u najvećem broju slučajeva čut ćete kako je riječ o energiji dobivenoj od vjetra i sunca. Rijetki među njima spomenut će i vodu. A naša hrvatska energetska snaga je upravo voda. Hrvatska ima veliko, moćno vodotočje i čak 26 hidroelektrana. Ona prva od njih, izgrađena je davne 1895. na rijeci Krki i  među prvima je u svijetu. Od ukupne HEP-ove proizvodnje električne energije u 2015., čak 35% bilo je iz hidroelektrana, a 7 % proizvele su vjetroelektrane i sunčane elektrane. Danas se u poslovanju ravnamo i direktivom EU o ciljevima razvoja – da se do 2020. poveća proizvodnja energije iz obnovljivih izvora za 20%, a istovremeno osigura i smanjenje potrošnje električne energije za 20% te smanjenje emisije CO2 za 20%.

HEP-ov proizvod ZelEn

Naše hidroelektrane kao obnovljivi izvori energije, temelj su za kreiranje i razvoj proizvoda ZelEn, jedinstvenog proizvoda HEP Opskrbe, vodećeg nacionalnog opskrbljivača električnom energijom u Republici Hrvatskoj. Riječ je o električnoj energiji dobivenoj iz 26 certificiranih HEP-ovih hidroelektrana. Proizvod ZelEn je namijenjen isključivo kupcima HEP Opskrbe koji su u svom poslovanju odlučili biti društveno odgovorni, koji brinu o okolišu i korištenju energije iz obnovljivih izvora i time čine razvoj i život održivim. ZelEn im sve to omogućava – jer je riječ, ne samo o jedinstvenom, nego i  ekološkom, modernom i vjerodostojnom proizvodu. Osim što kupcu garantira da je sva energija koju dobije kroz proizvod ZelEn, dobivena isključivo iz obnovljivih izvora, sve ima i svoju dodanu vrijednost kroz korištenje zaštićenog žiga ZelEn – Prijatelj prirode.

Zadobiveno povjerenje, upotreba žiga ZelEn – Prijatelj prirode

Žig je zaštićen u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo u RH i susjednim zemljama u regiji. Korištenjem žiga ZelEn, kupac javno komunicira svoje odgovorno ponašanje i brigu za zaštitu okoliša. Kupci proizvoda ZelEn su lideri su na tržištu, društveno odgovorni, prepoznaju trendove i u skladu s tim vode svoje poslovanje. Zaštićeni žig koriste na  svojim interntskim stranicama, istaknuto na proizvodima i promotivnim materijalima. Tako će i kupci njihovih proizvoda, znati prepoznati i nagraditi tvrtke koje koriste ZelEn i doprinose odgovornosti svijeta, zaštiti okoliša.

S posebnom pažnjom ističe se vjerodostojnost  ovog proizvoda. Da je električna energija koju koriste kupci ZelEna dobivena isključivo iz obnovljivih izvora, dokazuje se „ukidanjem“ dovoljnog broja jamstva podrijetla električne energije u registru jamstava podrijetla električne energije kojeg vodi nezavisno državno tijelo, Hrvatski regulator tržišta energije (HROTE). Jedan zeleni certifikat predstavlja 1 MWh električne energije proizveden isključivo iz obnovljivih izvora. Za svaki potrošeni MWh koji je kupac kupio, HEP Opskrba kod HROTE-a kupi te zelene certifikate, koji se registriraju i trajno „umirove“ kako se jedna te ista zelena energija ne bi preprodavala. Istina, postoje certifikati s kojima se trguje, ali i za njih se vodi poseban registar i u svakom trenutku se zna gdje su i tko ih je kupio. Kupujući i tako pomno prodajući zelenu energiju dokazujemo vjerodostojnost proizvoda kojeg nudimo.

Prednost ovog ekološkog proizvoda dosad je prepoznalo više od 50 društveno odgovornih kompanija u Hrvatskoj. Među njima su i Hrvatska radiotelevizija, Gavrilović, Ericsson Nikola Tesla, Odašiljači i veze, Ilirija, Aquafilcro, Drvenjača, Vivera, JGL, Regeneracija, NP Plitvička jezera, Croatia Airlines, Brodotrogir, Valamar Riviera…

ZelEn donosi dodatno dobro društvenim ustanovama

Ono što nas posebno veseli jest činjenica da se sredstva koja se prikupe   od prodaje proizvoda ZelEn prikupljaju u poseban fond. Nakon što se plati trošak certifikata, sva preostala sredstva prikupljena u fond koriste se za  realiziaciju  projekata od općeg dobra  u iz područja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti i to za potrebe socijalno osjetljivih kategorija korisnika usluga javnog sektora, kao što su vrtići, škole, domovi i slične institucije. Do sada je prikupljeno više od 800.000 kn i u tijeku su radovi na prvom projektu, na objektu Dječjeg doma „Ivana Brlić Mažuranić“ iz Lovrana.

ZelEn nije samo odabir zelene energije koju koriste naši kupci, već i smjer u kojem njihova tvrtka ide, a to je odgovornost prema okolišu i našim budućim naraštajima. HEP Opskrba je odavno postala svjesna činjenice da ekologiju treba svakodnevno živjeti, stoga je naše poslovanje kroz zelene projekte usmjereno kako na jačanje društvene odgovornosti, tako i na odgovornost prema prirodi i svijetu koji nas okružuje. Sadnjom stabala, zelenom proizvodnjom, lancem punionica za lektrične automobile i drugim zelenim akcijama dajemo prilog zaštiti prirode, odnosno zaštiti čovjeka i opstanku, ovako lijepe i izdašne. Djelujemo odgovorno i mislimo na budućnost svih 365 dana u godini! Zelena priča postala je dio našeg identiteta. Biti danas odgovoran prema okolišu više nije pitanje trenda, već imperativ u suvremenom poslovanju i briga za budućnost Zemlje i svijeta u cjelini.

Nada Podnar, direktorica Sektora za marketing, HEP OPSKRBA d.o.o.

Tetra Pak potiče povrat upotrijebljene ambalaže – Floraart, Bundek 2016

Objavio
Odgovorno
-

Neka vam priroda bude nagrada!

Svi posjetitelji Floraarta 2016 koji će donijeti pet komada upotrijebljene Tetra Pak ambalaže na izložbeni štand kompanije dobivaju na dar sadnicu ljetnice. Cilj ove akcije pod nazivom „Neka vam priroda bude nagrada“ je potaknuti građane na recikliranje i odgovorno ponašanje spram prirode

Za najmlađe ali i one nešto starije posjetitelje Tetra Pak organizira edukativne radionice, nagradne natječaje i zabavne igre uz koje će posjetitelji moći učiti kako reciklirati i brinuti o prirodi.

Nakon netom završenog projekta Eko paket, u sklopu kojeg su djeca iz stotinjak eko vrtića i škola diljem Hrvatske imala priliku upoznati rad „pulper“ stroja, to će sada moći vidjeti i svi građani na Floraartu 2016. Radionica na kojoj će se prikazati rad „pulper stroja“, koji reciklira upotrijebljenu Tetra Pak ambalažu i stvara reciklirani papir, edukativnog je karaktera te demonstrira na koje načine od upotrijebljene Tetra Pak ambalaže mogu nastati kreativni i vrijedni predmeti. Cilj je posjetitelje informirati gdje završava upotrijebljena Tetra Pak ambalaža nakon što je oni stave u žute kontejnere na području Grada Zagreba.

Otpad nije smeće, već vrijedna sirovina!

Uz edukativne radionice, tijekom vikenda organizira se i likovna radionica „Drvo i ja rastemo zajedno“ u sklopu koje djeca izrađuju radove od upotrijebljene ambalaže i natječu u Facebook nagradnom natječaju. Pobjednik dobiva „vlastito drvo“ koje će i osobno posaditi na Bundeku.

Tetra Pak, kao vodeća svjetska kompanija u proizvodnji rješenja za preradu i pakiranje prehrambenih proizvoda, u svom poslovanju veliku pažnju posvećuje ekologiji. Nastojeći  isporučivati sigurne, inovativne i ekološki ispravne proizvode osigurava potrebe stotina milijuna ljudi u više od 170 zemalja diljem svijeta. S više od 23 000 zaposlenika koji rade u više do 80 zemalja svijeta kompanija realizira održiv pristup poslovanju, s motom

ZAŠTITI ONO ŠTO JE DOBRO!

Financijski klub: 1162 studenta vježbala odgovorno i razborito trgovanje na burzi

Objavio
Odgovorno
-

Studentska udruga Financijski klub u suradnji s generalnim partnerom Admiral Markets-om te Zagrebačkom burzom, investicijskom kućom Positive Equity i Hrvatskom udrugom za tehničku analizu želi poboljšati financijsku pismenost među mladima. Projekt studentskog  natjecanja u trgovanju vrijednosnim papirima – University Trading Tournament – želi preko standardizirane elektroničke platforme besplatno poučiti mlade o načelima funkcioniranja financijskih tržišta, odnosu rizika i prinosa i u skladu s time donošenju odgovornih i razboritih odluka.

Poznato je kako malo pojedinaca u Hrvatskoj sudjeluje u aktivnostima tržišta kapitala, iako je trgovanje dionicama, obveznicama,valutama, oduvijek pobuđuje prvi interes. Jedan od mogućih uzroka svakako je nedostatak informiranosti prosječnog građanina o načinima funkcioniranja financijskih tržišta te instrumentima i provođenju trgovanja, što se nastoji otkloniti o ovim projektom.

Dana 18. svibnja 2016. završio je 2. University Trading Tournament, regionalno studentsko natjecanje u trgovanju vrijednosnim papirima. Pobjednik natjecanja je Luka Macan, student Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zgrebu koji je u dva tjedna koliko je trajala ova 2. runda ostvario prinos od 2116 %. Drugo mjesto osvojio je Luka Ajduković, student politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a treća Katarina Leko s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Ove je godine na natjecanju sudjelovao izuzetno velik broj studenata – njih 1162 s 49 fakulteta i 15 veleučilišta i visokih škola. Posebnu vrijednost natjecanju daje činjenica o sudjelovanju studenata s 12 fakulteta i visokih škola iz inozemstvu. Natjecatelji su trgovali iz 22 različita grada, najviše iz Zagreba (63%), Splita(13%) i Rijeke (6%. Najviše natjecatelja pohađa ekonomske fakultete (46%), tehničke (32%) te prirodoslovno matematičke (9%).  Nagrađeno je 16 studenata. Tri najbolje plasirana studenta zavrijedili su po 1000 HRK te  1450 USD/ 700 USD/ 450 USD koji su ih čekali na live računu kod svog brokera. Pobjednici su dobili i besplatnu kotizaciju za seminar Akademije Zagrebačke burze  te godišnje članstvo  u Hrvatskoj udruzi za tehničku analizu (HUTA).

Projekt University Trading Tournament je pokrenula studentska udruga Financijski klub 2015. pri  Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Više informacija o natjecanju možete pronaći na www.finance.hr/tournament

TURISTHOTEL: Uspješno upravljanje, rad i rezultati tvrtke u vlasništvu zaposlenih – tako 20 godina

Objavio
Odgovorno
-

Turisthotel d.d. – zadarska tvrtka u pretežnom je vlasništvu zaposlenih.  Otkupom vlastitih dionica zaposlenici i drugi, uglavnom Zadrani, postaju dioničari tvrtke, počev od 1996. Nije bilo dvojbe treba li to učinit, jer motiv je bio: “Mi možemo i znamo voditi i izvršavati poslove poduzeća!” Velika većina tadašnjih zaposlenih ušla je time u jedno novo iskustvo, poneki u to založivši svoju vlastitu imovinu. Poduzetnički duh ušao je u poduzeće kao novi poticaj, povrh znanja i iskustva akumuliranih u „starom“ Turisthotelu koji postoji još od 60-ih. Raste domaćinski odnos – svako se mora upitati: što će biti s našom tvrtkom, koja je sigurnost radnih mjesta?

Poduzeće o kojem brinu vlasnici-zaposlenici

Danas, krajem 2015-e, Turisthotel ima preko 700 dioničara. Tržišna vrijednost dionica penje se na 2.600 kuna, prema onih 100-njak krajem 90-ih. Na staroj osnovi izgrađeno je novo poduzeće s liderskom ponudom. Godišnji prihod je oko 200 milijuna kuna. U zadnjih 10-ak godina redovito se isplaćuje dividenda dok se druga polovica znatne dobiti reinvestira. Shvaćamo: bolje je imati kapital u dionicama Turistotela nego na štednji ili u nekretninama, što je najveća potvrda uspjeha. Ljudi osjećaju: dobro je biti zaposlenik i dioničar Turiosthotela.

Uspješno poslovanje je dobro za sve: dioničare, zaposlenike i državu koja dobiva poreze i doprinose.  A sve to vodi stalna ekipa i realiziraju radnici koji su 1996-e bili poprilično mladi, ali već iskusni i visoko motivirani.

Dugogodišnja razvojna politika se potvrdila. Uspješno tržišno i financijsko poslovanje i dugoročna stabilnost, stalna unapređenja i inovacije, kriteriji su svakog dobrog upravljanja. Permanenta ulaganja u rast kvalitete i raznovrsnost ponude jamče nam rast prihoda, dobiti i položaja na tržištu. Svakogodišnje investicije su značajne ali i podnosive, s brigom da se ne ugrozi tekuća stabilnost. Izvori financiranja su pretežito vlastiti. Tvrtkom se upravlja prema zakonima ekonomije, transparentno na svaki način.  Tržišna pozicija je zadovoljavajuća, dobra , naša glavna sezona se produljuje, a i novi programi donose i porast prihoda, kako i mora biti .

Turisthotel zapošljava oko 350 zaposlenika na bazi sati rada i oko 400 sezonaca.

Poduzeće ostvaruje funkciju kroz pet profitnihcentara! Svaki se intenzivno razvija, svaki treba dati novi doprinos uspjehu. Velikim ulaganjima u Zaton Holliday Resort objekt je prerastao u respektibilan centar obiteljskog turizma sa mnogim obilježjima turističkog grada, kampingom, apartmanima, sadržajima visoke kvalitete. To privlači novu vrstu klijentele te omogućuje rast cijena. Druga naša jedinica – Hostel, predstavalja iskorak u toj vrsi ponudie. Visoka kvaliteta i odlična lokacija na Forumu dovodi ga u vrh te vrste objekta u RH i šire. Treća poslovna jedinica, nova praonica rublja u Gaženici, jedna je od najsuvremenijih u Hrvatskoj – afirmira novu vrstu ponude  velikim  korisnicima na Jadranu – najam čiste posteljine po principu „banke rublja“. Gradsko ugostiteljstvo i Catering profitni su centri koji zaokružuju ponudu i omogućuju cjelogodišnju zaposlenost.

Mi živimo s gradom i zavičajem. Dugačak je niz ustanova, društava, mnogih udruga, pojedinaca koje Turisthotel podržava, novčano i na druge načine. Invalidima i braniteljima smo potpora, podržavaju se mnogi sportovi, bolnici pomažemo nabavu sofisticirane opreme, školama… Svaki dan stiže neki zahtjev, ali nije moguće uvijek udovoljiti svima.

Nagrade su dodatni znak prihvaćanja. Tržište – agencije, udruženja, gosti, ne ostaju ravnodušnim. Kamp Zaton dobiva priznanja prema anketama prestižnih udruženja i klubova  (njemački ADAC, nizozemski ANWB i drugi). Domaća priznanja – spomenemo samo neka: Najbolji hostel 2015, više puta Najbolji kamp, Zlatna kuna, Nagrada grada Zadra….

Hrvatska ima prednosti za razvoj turizma! Toplo i čisto more, blizinu tržišta, kulturnu baštinu,  atraktivnu obalu, mogućnost uzajamnog razvoja turizma i poljoprivrede, morskog i gorskog turizma. Sve to nije dovoljno za uspjeh ako nema i motivacije, znanja i uključenosti ljudi. Zato ističemo naš primjer. Iz naše perspektive možemo kazati kako je šteta za Hrvatsku što više dobrih poduzeća nije pošlo putem Turisthotela i nekih drugih tijekom privatizacije. Činjenica da su zaposlenici ujedno i vlasnici nama nije teret, već prednost.

Sutra, za deset godina… I mi znamo za probleme, ali stvari idu. Prošlo je skoro 20 godina novog Turisthotela. Mnogi dobri pokazatelji i relativna stabilnost turističkog tržišta idu nam na ruku. Zato nastavljamo se strateškim ulaganjima. U pripremi je izgradnja aquaparka i novog kampa što će dati novu dimenziju Zatonu.

Nailazi vrijeme kad će se trebati jasnije distancirati status vlasnika od statusa zaposlenika. Jednako tako provesti i distinkciju menadžmenta od vlasništva. Predstoji nam do kraja u praksi provesti suvremeno upravljanje, vođeno ciljevima, budžetiranjem troškova, ovlastima i odgovornostima na svim razinama, tako da i primanja najbolje odražavaju pojedinačni i skupni rezultat. Vođenje tvrtke trebat će sve više prepuštati profesionalcima u struci i novoj mlađoj generaciji, po onoj poznatoj misli Petera Druckera: „Najveći ispit uspješnog vodstva dolazi na kraju:  pripremiti i uvesti u posao uspješno buduće vodstvo!“

Turisthotel, „poduzeće u vlasništvu domaćih ljudi“, nastavlja s konceptom razvoja profitabilnog društva kapitala i društveno odgovornog poslovanja, na dobrobit Grada, Županije i Hrvatske

Frane Skoblar, predsjednik Uprave Turisthotel d.d.

Zero Waste strategija od 2002. poziva na minimum otpada ….

Objavio
Odgovorno
-

Zero Waste strategija poziva na minimum otpada i njegovo daljnje ili ponovno korištenje

Ideja i početak djelovanja u smjeru Zero Waste strategije započeli su davne 2002. godine na konferencijama posevećenim resursima u organizaciji švicarskog instituta EMPA, nakon čega je 2003. formirana međunarodna udruga za Zero Waste – Zero Waste International Alliance (ZWIA) u cilju zalaganja za koristi koje imamo kada otpad gledamo kao resurs i u cilju stvaranja pozitivnih alternativa odlagalištima i spalionicama otpada. ZWIA se sve više razvija i raste zajedno s potrebom da se s upravljanja otpadom prijeđe na upravljanje resursima kao odrednicom za održivu budućnost. (http://zwia.org/)

U praksi Zero Waste ili nula otpada podrazumijeva dizajniranje proizvoda i procesa na način da se što više smanji i količina i toksičnost otpada, da se svi prirodni resursi čim bolje očuvaju, da se redovito i obnavljaju te da se na koncu svede na minimum (ili potpuno izbjegne) svako spaljivanje i bacanje otpada. Prema konceptu ZW svaki preostali materijal kao i isluženi proizvod treba kružno vratiti u ekonomiju kroz ponovnu upotrebu, reciklažu i kompostiranje. Teži se redukciji otpuštanja u prirodu svih elemenata koji bi mogli predstavljati opasnost za zdravlje ljudi, biljaka i životinja u zemlju, vodu i zrak.

Zero Waste strategiju i praksu u Europi zagovara udruga Zero Waste Europe utemeljena 2013. godine u Nizozemskoj.

U Hrvatskoj Zero Waste strategiju promovira Zelena Akcija – Friends of the Earth Croatia kao član mreže Zero Waste Europe

Ono što Europa smatra nužnim za učiniti je sljedeće:

Promjena kulture

Postojeća europska shema linerane proizvodnje, konzumacije i odlaganja otpada nije održiva. Europljani su u posljednja dva desetljeća živjeli u ekološkom deficitu u odnosu na ostatak svijeta tako što su uvozili četiri puta više materijala nego što su izvozili. Europska strategija održivog razvoja zahtijeva promjene, no te promjene ne misle se odnositi samo na politike odlaganja otpada već i na smanjenje potrošnje materijala i energije. Tek tako se može ostvariti pravo Zero Waste društvo.

Uključivanje društva

Informiranost i obrazovanost te aktivno sudjelovanje svih djelova društva preduvjet je za uspjeh koncepta Zero Waste. Građani trebaju sudjelovati u primjeni prakse za smanjenje otpada i aktivno djelovati na razvoj upravljanja resursima. Potrebno je provoditi javne kampanje informiranja i osvješćivanja o važnosti sudjelovanja društva u cjelini.

Promjena infrastrukture

Sustav proizvodnje i upravljanja otpadom u Europi treba promijeniti kako bi se ostvarili sljedeći prioriteti:

  1. Spriječavanje nastanka otpada
  2. Odvajanje otpada
  3. Smanjenje količine otpada

Stvaranje nove ekonomije, one s niskom količinom ispušnih plinova, učinkovitim korištenjem resursa, socijalno uključivu i otpornu na promjene koja poštuje raznolikost ekosustava i povećava društenu koheziju predstavlja glavni je izazov Europske unije, a Zero Waste strategija pruža osnovne pretpostavke takvih nastojanja.

Zero Waste – poruka tvrtkama!

Otpad je znak neučinkovitosti sustava i/ili procesa. Uspješne tvrtke pokušavaju optimizirati procese i eliminirati / reducirati otpad. Tvrtka koja proizvodi velike količine otpada, ostvarujući istovremeno dobre poslovne rezultate, zapravo neopravdano prebacuje teret i nevolje sa sebe na druge dijelove društva.

Osnovne postavke Zero Waste poslovanja:

  • korištenje sirovina od reciklirajućih materijala u što većem opsegu. Kod uspješnih Zero Waste tvrtki 90% otpada ne ide na odlagališta i u spalionice.
  • linerani sustav proizvodnje zamijenjen je cirkularnim kojim se maksimizira reciklirajući potencijal
  • proizvodni procesi redizajnirani su na način da se maksimalno smanjuje stvaranje otpada
  • konzumacija energije i generiranje otpada od strane proizvoda ili uređaja uključeni su u kalkulacije za optimizaciju
  • primjenjuje se eco-dizajn i integrirana politika proizvoda
  • mijenja se fokus s produktivnosti radne snage na produktivnost resursa.

Broj tvrtki koje primjenjuju strategije Zero Waste koncepta u svojem poslovanju neprestano raste u Europi i svijetu. U današnjoj globalnoj ekonomiji tvrtke koje su implementirale Zero Waste strategije imaju više izgleda za dugoročnu poslovnu održivost. Ali tome se okreće i naša lokalna zajednica – pa je  sedam općina i gradova u Međimurju te više njih na otoku Krku preuzelo ovu strategiju.

Razumijevanjem i pristupanjem ideju Zero Waste izražavamo svoj stav prema održivosti. Tvrtke i mjesta preuzimaju i jačaju time svoju novu ulogu i svoj ugled u društvu.

Izvor:

https://www.zerowasteeurope.eu/

http://zwia.org/

„Spori grad“ kao dobar model održivog grada!

Objavio
Goran Tudor
-

Spori grad je svjetski trend, a talijanski gradići u Toskani prednjače. Tko živi u „sporom gradu“ i sretniji je i uspješniji, pokazuje to i život i znanstvena istraživanja!

Pokret sporih gradova ili SlowCity (CittaSlow) utemeljen je 1999. kad su se u gradu imena Orvieto četiri manja talijanska grada dogovorila da žele postati oaze mirnijega života, da će svaki aspekt urbanog života nastojati oblikovati u skladu s veoma važnim i jednostavnim načelima: grad građanima, sporost iznad brzine, ljudska bića ispred kompanija, zadovoljstvo iznad profita. Stanovniku jednoga kaotičnog Londona, New Yorka ili Tokija već bi i čitanje riječi „spor“ ispred riječi „grad“ moralo biti krajnje privlačno. No, ovdje nije riječ ni o kakvoj novoj promociji tehnofobije ili lijenosti, već o stremljenju tome da život ljudi postane ljudskiji, da se prevelika brzina i stres izbace iz naših života. Tvrdi se da to neće ugroziti poslovne aktivnosti, nego ih u dugoročnom smislu i potaknuti jer opuštenije ozračje, humaniji život i zadovoljstvo pomažu radu i biznisu. U sporom ste gradu „obvezni“ više vremena posvetiti razmišljanju, više razgovarati, otvarati vrata i graditi duh gostoprimstva.

Značajke  „sporog grada“

Spori grad ima politiku čuvanja i unapređenja okoliša, razvija gradsko vrtlarstvo, pruža potporu lokalnim farmerima, a njeguje kulinarske posebnosti i upotrebu hrane iz lokalnih izvora. Spori grad, da nastavimo dalje, daje potporu očuvanju lokalnih arhitektonskih vrijednosti, podržava renoviranje starih fasada. Međutim, i nove fasade i krovovi moraju se graditi da budu prepoznatljivo lokalni, „tradicionalni“. Nastoji se smanjiti buka u prometu, uvećati zelene površine i pješačke zone, maknuti promet i javne garaže iz središta. Također se potiču stanovnici na zdrav način života. Svaki spori grad nastoji njegovati svoju prepoznatljivost – „jedinstvenost“ grada, po kojoj se pamti kao poseban, čega su stanovnici svjesni i na to ponosni. Takav grad pazi na očuvanje svoje „duše“. Primjerice, ako neki grad ima čuvenu starinsku promenadu, stare obrte ili ga rese jezera i poseban park, onda on do toga jako drži. Po tome i naše bi kumice na tržnicama trebale osjetiti više pažnje, jer i one su naša specifičnost, dio tradicije o kojoj se spori grad ima brinuti. U svakom slučaju, to znači oduprijeti se poznatim negativnim aspektima i nus-učincima homogenizacije, unifikacije, globalizacije. U takvom gradu ljudi vole živjeti, ponosni su, sretniji i u svemu uspješniji.

Članom svjetske asocijacije sporih gradova može postati samo grad koji ima manje od 50.000 stanovnika i koji prihvati povelju s 50 pravila o organizaciji i razvoju gradskog života. Gradovi s više stanovnika mogu dobiti status „Podupiratelja SC-a“, a pojedinci i obitelji – „Prijatelja SC-a“. Gradovi se koriste poznatim logom „CittaSlow“, koji je jako zanimljiv turističkoj ponudi, a periodično im u posjet dolaze inspektori radi provjere stanja prema odredbama povelje.

Talijanski gradić Bra – ikona pokreta ST

Zaštitni znak pokreta sporih gradova talijanski je grad Bra. On je ikona cijelog pokreta SC i ondje se doista lijepo živi. U njemu je mnogo toga uređeno na „ljudski način“. U središtu nema neonskih reklama, stare se demontiraju, nove i ne pomišljaju stavljati. U njegovim se bolnicama, školama i vrtićima pripravljaju obroci od lokalnog voća i povrća, obavezno organskog. Mali dućani hranom ne rade četvrtkom i subotom, kako bi na ulicama bilo više „svečane atmosfere“. Mnogi gradovi iz 30 država sa svjetskog popisa SlowCity najprije su čitali o njemu, a onda i sami počeli raditi na tome.

Spori grad kao svjetski pokret

Pokret SC prerasta u globalni trend. U samo prvih četiri 4 godine od osnivanja, do 2004., 28 talijanskih gradova dobilo je člansku iskaznicu, a barem ih je još toliko čekalo u redu za primitak. U srpnju 2015., ima ih 77. Pokret je postao internacionalnim 2006., kada su mu pristupili gradovi iz Velike Britanije, Njemačke i Norveške. Na portalu www.cittaslow.org mogao se pročitati popis sa 30 država članica: 18 iz Europe i 12 s raznih strana svijeta. Mnoge imaju nacionalne internetske stranice. Neočekivano, u prijestolnici novih tehnologija, užurbanosti i biznisa – Južnoj Koreji – čak je 11 takvih gradova. Na korejskoj stranici naći ćete i posebnu „zamolbu“ da ih se podrži: „Korejski spori gradovi trebaju više ljubavi i podrške od svih vas!“ Od istočnoeuropskih tranzicijskih zemalja zastupljene su zasad Mađarska i Poljska koja je sa 20 gradova druga iza lidera Italije.

„Tko si kupi bicikl ili krene na posao pješice, na dobrom je tragu“, kaže gradska zastupnica Bruba Sibille iz grada Braa. Gradski zastupnik koji glasuje protiv izgradnje novih garaža u središtu – i on je na tom putu. „Nije lako zastupati te ideje, nove i drugačije u odnosu na one većine ljudi. Ali čini se da je način upravljanja gradovima filozofijom SporiGrad daleko najbolji i da mu nema suvremene alternative“, kaže gospođa Sibille. To je dugoročna strategija koju rado podržavaju svi građani i vlasti, neovisno o dolasku i odlasku političkih stranaka.

Goran Tudor

Zero Waste koncept – prednjači Međimurje u Hrvatskoj!

Objavio
Odgovorno
-

Sedam gradova i općina Međimurske županije – Donjeg Međimurja je krajem veljače 2016. pristupilo strategiji Zero Waste Europe 2020., i to: Prelog, Goričan, Donji Kraljevec, Sveta Marija, Donji Vidovec, Donja Dubrava i Kotoriba.

Zero Waste koncept ima u cilju sprječavanje nastanka otpada uz uspostavu reciklažnih dvorišta, sortirnica i kompostišta. To ne znači da se više neće proizvoditi otpad, jer to nažalost nije moguće, već da se odgovorno upravlja resursima. Jedino tako se može povećati recikliranje i ponovna uporaba proizvoda. Ovi projekti u skladu su s novim paketom o kružnom gospodarstvu Europske unije.

Područje Donjeg Međimurja je dostiglo europske standarde:

  1. više od 60% korisnog otpada sakuplja se odvojeno!
  2. do 2020. cilj je smanjiti količine odloženog otpada sa sadašnjih 98 kg na 50 kg/stanovnik / god.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost do sada je investirao 64,5 milijuna kuna na ovom području u izgradnju reciklažnih dvorišta, sortirnica i kompostišta, a nastavit će poticati i druge projekte koji imaju za cilj sprječavanje nastanka otpada kao što su centri za ponovnu uporabu.

Izvor: http://www.fzoeu.hr/hr/novosti/zero_waste_koncept_provediv_je_i_u_hrvatskoj/

1...174175176...182Stranica 175 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z