HEP: Novi podmorski energetski kabel – podrška održivosti otoka Lošinja i Ilovika

Objavio
Odgovorno
-

Sačuvati i obogatiti život naših otoka dio je strategije održivog razvoja RH. U tom svjetlu promatrajmo zamjenu postojećeg 10 kilovoltnog s novim 20 kilovolnim podmorskim kabelom od Malog Lošinja do Ilovika, dugim preko dva kilometra.

HEP-Operator distribucijskog sustava, Elektroprimorje Rijeka uspješno je završilo taj posao 11. srpnja 2016.

Investicijom vrijednom 2,85 milijuna kuna omogućena je kvalitetnija  i sigurnija opskrba električnom energijom kupaca na području Lošinjskog otočja te je obavljena priprema za prijelaz mreže s 10 kV na 20 kV koja se planira do proljeća 2017.

Novi ciklus ulaganja

Polaganjem ovog podmorskog kabela HEP ODS započinje novi ciklus ulaganja u podmorsku infrastrukturu, kojim se u sljedećem desetogodišnjem razdoblju planiraju zamijeniti postojeći podmorski kabeli na području Pule, Rijeke, Zadra, Šibenika i Dubrovnika, kojima je životni vijek pri kraju. Riječ je o više od 130 kilometara kabela, a cijela investicija vrijedna je više od 100 milijuna kuna.

„Ovom investicijom HEP pokazuje odgovornost i razumijevanje za važnost održanja kvalitete života i na najudaljenijim otocima, te osigurava nesmetanu opskrbu električnom energijom, bez koje je današnji život nezamisliv“ istaknuo je Željko Šimek, direktor HEP-Operatora distribucijskog sustava povodom završetka polaganja podmorskog kabela.

ODRŽIVO GOSPODARENJE OTPADOM – četiri osnovna načela kao putokaz!

Objavio
Odgovorno
-

Načela održivog gospodarenja otpadom su doista nova civilizacijska stečevina. Velik ljudski korak naprijed u zadnjih 30-ak godina. Načela snažno utječu na mnoga naša ponašanja. No, čovjeku donose održivu budućnost, opstanak. Zato je poznavanje istih naročito važno svakom menadžeru, poslovnim ljudima, dužnosnicima, svima onima koji vode.

Načela gospodarenja otpadom – Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke, a osobito na sljedećim načelima

  1. “načelo onečišćivač plaća” – proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad
  2. “načelo blizine” – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš
  3. “načelo samodostatnosti” – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada
  4. “načelo sljedivosti” – utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu

Proizvođač proizvoda od kojeg nastaje otpad, odnosno proizvođač otpada snosi troškove gospodarenja tim otpadom.

Red prvenstva gospodarenja otpadom

U svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom primjenjuje se red prvenstva gospodarenja otpadom, i to:

  1. sprječavanje nastanka otpada
  2. priprema za ponovnu uporabu
  3. recikliranje
  4. drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba
  5. zbrinjavanje otpada

Prema redu prvenstva gospodarenja otpadom prioritet je sprečavanje nastanka otpada, potom slijedi priprema za ponovnu uporabu, zatim recikliranje pa drugi postupci oporabe, dok je postupak zbrinjavanja otpada, koji uključuje i odlaganje otpada, najmanje poželjan postupak gospodarenja otpadom.

Način gospodarenja otpadom

Gospodarenje otpadom se provodi na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i koji ne dovodi do štetnih utjecaja na okoliš, a osobito kako bi se izbjeglo sljedeće:

  1. rizik od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti
  2. pojava neugode uzorkovane bukom i/ili mirisom
  3. štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti te drugih vrijednosti koje su od posebnog interesa
  4. nastajanje eksplozije ili požara

Gospodarenjem otpadom mora se osigurati da otpad koji preostaje nakon postupaka obrade i koji se zbrinjava odlaganjem ne predstavlja opasnost za buduće generacije.

Izvor: http://www.mzoip.hr/hr/otpad/odrzivo-gospodarenje-otpadom.html

PUNA JE SEZONA KUPANJA – Hrvatska ima najčišće more!

Objavio
Odgovorno
-

Hrvatska ima čisto more! 98,5% svih uzoraka uzetih duž Jadranske obale krajem lipnja i početkom srpnja 2016. dobilo je ocjenu – IZVRSTAN! Razlog za ponos!

Hrvatska ima veliko bogatstvo – mogućnosti uživanja u kupanju, komparativnu prednost za turizam… Ima veliku obvezu to sačuvati. I šansu pretvoriti to u brand.

Trenutačna ocjene kakvoće mora:

Ispitivanja od 21.06.2016. 08:57 do 08.07.2016. 13:00

Broj uzoraka: 923

905

 8 10

0

98.05%

 0.87% 1.08%

0.00%
Kazalo:

izvrsno

 dobro zadovoljavajuće

nezadovoljavajuće

Ocjene se određuju na temelju kriterija definiranih Uredbom o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08) i EU direktivom o upravljanju kakvoćom vode za kupanje (br. 2006/7/EZ). Izborom pogleda (poveznica) HR ili EU dostupan je pregled ocjena kakvoće mora za kupanje prema željenim kriterijima.

Odabirom pojedine točke ispitivanja na http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca dostupan je pregled konačne, godišnje i pojedinačne ocjene kakvoće mora za kupanje na plažama u RH.

Velebit ponovno ima svoje pastirske stanove

Objavio
Odgovorno
-

Opet možemo vidjeti pastirske stanove na Velebitu!  Stanove opjevane u kultnim knjigama Šime Balena i Ede Popovića – Velebit se nadvio nad more i  Priručnik za hodače, i u mnogima još. U surovim predjelima Velebita stanovi su ljudima značili život. Zadnji su napušteni u drugoj polovici 20.st. Žalili  smo nad njihovim propadanjem…

I konačno dobra vijest – OBNOVA PASTIRSKIH STANOVA NA VELEBITU!   Velika vijest za sve ljubitelje planina, i još više… za sve svjesne kako je održivi svijet jedini mogući svijet i kako su posebna zaštita izvornosti prirode i vjekovnog načina života čovjeka s njom presudne dimenzije svake održivosti.

Upravo je obnovljeno 10 pastirskih stanova na dvije lokacije – Lubenovcu i Alanu. Na Lubenovcu su obnovljena 4 objekta, a na Alanunarednih 6 objekata. Objekti će služiti za smještaj djelatnika Parka (nadzornici, stručna služba), znanstvenika i suradnika, a od sredine lipnja 2016. i za smještaj posjetitelja. Također, služit će za provedbu interpretacijskih i edukacijskih programa na temu ‘Natura vrsta i staništa’ i tradicionalnog života lokalnog stanovništva.

‘Ministarstvo je putem Projekta integracije u EU Natura 2000 sa 4,4 milijuna kuna financiralo obnovu pastirskih stanova na Lubenovcu i Alanu. Ovo je iznimno važan projekt za park jer će zahvaljujući obnovi i uređenju pastirskih stanova posjetitelji dobiti brojne nove sadržaje dok će djelatnicima parka biti omogućen kvalitetniji nadzor nad ovim zaštićenim područjem. Ovaj projekt, uz uređenje centra za posjetitelje Krasno na kojemu upravo traju radovi, značajno će povećati ponudu parka. Nadam se da će što više ne samo turista, nego i naših građana posjećivati Sjeverni Velebit i uživati u njegovoj ljepoti. To je iznimno bitno za Ličko-senjsku županiju jer će omogućiti razvoj turizma, otvaranje novih OPG-ova i plasman domaćih poljoprivrednih proizvoda’ – rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović danas u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit.

‘Obnovom pastirskih stanova će se na području Parka stvoriti preduvjeti za boravak ljudi te, u perspektivi, i za uvođenje tradicionalnog stočarstva kao neophodne upravljačke mjere namijenjene očuvanju biološke raznolikosti. Važna komponenta projekta je omogućiti posjetiteljima da se, boravkom na prostoru i u obnovljenim pastirskim stanovima, upoznaju s tradicionalnim načinom života i rada na Velebitu te spoznaju koliko je takav način života bio u potpunom suglasju s prirodom i koliko se zapravo temeljio na principima održivosti’ – istaknula je Mirjana Javor, ravnateljica Javne ustanove Nacionalni park Sjeverni Velebit.

Što nam znače i donose novi pastirski stanovi

Riječ je o projektu ukupno vrijednom 6.370.330 kuna, od čega je Ministarstvo osiguralo 4,4 milijuna kuna za obnovu stanova, dok je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitosti sa gotovo 2 milijuna kuna financirao opremanje stanova, aktivnosti postavljanja signalizacije, interpretacije, edukacije i promocije.

Najveći objekt na Alanu uređen je kao Edukacijsko-interpretacijski centar pod nazivom ‘Planinska igraonica’, te sadrži niz interaktivnih izložaka na temu ‘Natura vrsta i staništa’ Nacionalnog Parka (velike zvijeri, duboke jame, biljke kamenjarke), i tradicionalnog načina života pastira. Ispred ‘Planinske igraonice’ postavljena su tri vanjska intepretacijska izloška (Mahovit vjetar, Voda u kršu i Život pastira). U dijelu igraonice uređen je prostor za edukaciju djece, za slučaj da se ista ne može odvijati vani. Osim kao izložbeno-edukativni prostor, ovaj će objekt služiti i kao info-punkt Parka, a u njemu je uređena i mala suvenirnica. I objekti za smještaj su stavljeni u funkciju edukacije i interpretacije, te se u njima interpretira po jedna vrsta važna za NP Sjeverni Velebit (Kuća mrke strizibube, Kuća velebitske pijavice, Kuća tetrijeba), kao i dijelovi namještaja koji su se tradicionalno koristili u stanovima.

Na Lubenovcu je uređena kružna poučna staza pod nazivom ‘Pastirska staza’, duž koje je postavljeno pet interpretacijskih ploča o prirodnim pojavama ili vrijednostima koje se na pojedinim mjestima mogu uočiti. Uz to, na Lubenovcu će se staviti veći naglasak na interpretaciju održivosti tradicionalnog načina života.

Osim obnove pastirskih stanova u NP Sjeverni Velebit u tijeku je realizacija još jednog kapitalnog projekta, a to je izgradnja posjetiteljskog centra Krasno. Radovi su u tijeku. Projekt je vrijedan 30 milijuna kuna, a financira se sa 95% sredstava iz EU fondova, dok je preostalih 5% osigurano iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Državnog proračuna.

Više: MZIOP

PAZIN: Pionir u demokratskom participativnom budžetiranju

Objavio
Odgovorno
-

Po iskoracima koje u Hrvatskoj čini grad Pazin je poseban i velik, iako sa svojih 4800 stanovnika koji žive u gradu i 4000 u okolnim naseljima nije velika jedinica lokalne samouprave.

Pazin je pionir u demokratizaciji upravljanja gradom, posebno onoga njegovoga najosjetljivijeg dijela – gradskog proračuna. Prije dvije godine GONG je pozvao Pazin da se priključi projektu Europskoga socijalnog fonda. Iz toga je nastao model PAZI(N) PRORAČUN, projekt participativnog budžetiranja, prvi takve vrste u RH. Model podrazumijeva presudno sudjelovanje građana, interakciju, dijalog i dogovor u procesu optimiranja proračuna grada. Prvi u svijetu pokrenuo ga  je 1989. godine brazilski grad Porto Alegre, odakle se širi na gotovo sve kontinente.

Kako taj model funkcionira pokazuje usvajanje proračuna Pazina za 2015. Građanima je ponuđeno da sami, dijalogom, odluče u što će utrošiti proračunskih 300.000 kuna, namijenjenih malim lokalnim akcijama. Prvi korak, početak demokratskog zalaganja za svoju stvar, isticanje je prijedloga pa je na adresu grada tijekom ljeta 2014. stiglo njih 100. Javne rasprave nakon toga postale su živo mjesto sučeljavanja i mirenja interesa građana, naselja, sela, kvartova. Uspjehu je pridonio i moderator, nepristrana osoba iz Udruge SMART koja nije bila stanovnik Pazina. I konačno, u rujnu je općom javnom raspravom odlučeno o pozicijama – njih 19 – koje će ući u proračun za 2015.

Model i ono najvrijednije u njemu…

Možda će netko reći da to i nisu velika sredstva u odnosu na cijeli proračun od 61 milijun kuna. No, dobra iskustva upućuju na to da se iznos poveća te da se u budućnosti i o nekim većim gradskim projektima odlučuje prema tome modelu. Ali, ovdje je važno, možda i važnije, nešto drugo – participativno upravljanje potvrđuje opću vrijednost, prelijeva se naokolo, gradi se dobro ozračje, politički i komunalni život grada se mijenja. Postaje dinamičniji i življi a, opet, mirniji i sređeniji. Iako demokratski procesi zahtijevaju više koordinacije, vremena i sredstava, u konačnici je najviše zadovoljnih, najmanje pogrešaka i forsiranja nečijeg pojedinačnog interesa. Građanin se osjeća subjektom; on sudjeluje. U takvom se ozračju za očekivati je da će se i odlučivanje u Gradskom vijeću odvijati na sličan način, a tako i jest.

O načinu upravljanja

Najveći broj odluka na Vijeću usvaja se dvotrećinskom većinom kao što je bilo i pri usvajanju zadnjeg proračuna kada je 13 glasova bilo “za” i dva “suzdržana”, u situaciji kad većinska stranka ima šest glasova. Važnim sjednicama prethode dobre pripreme, stvari se “izbruse” i prije odlučivanja. Čak 20% vijećnika je s nezavisnih lista, što opet odražava jednu pazinsku specifičnost – opseg, rast i utjecaj civilnog sektora. U Pazinu, naime, djeluje više od udruga, što građanima pruža mogućnost i veliko zadovoljstvo sudjelovanja, druženja, stvaralaštva.

U svemu tome važna komponenta je informiranje jer bez njega nema prave participacije. Na e-stranicama grada vidljive su sve stavke proračuna izražene i u prosječnoj plaći grada (5000 kn), kako bi se lakše “osjetilo koliko što vrijedi”. A u svibnju na kućne adrese stiže brošura o proračunu, o planu, tekućem punjenju i trošenju proračunskih sredstava.

Priznanja vesele

I naravno da su Pazinu stigla razna priznanja, koja uvijek vesele. U sklopu projekta Dijalogom do boljeg društva više je hrvatskih udruga izdvojilo grad Pazin kao primjer najbolje prakse participativnog odlučivanja u Hrvatskoj. On je među svim hrvatskim gradovima zauzeo i izvrsno četvrto mjesto prema kriteriju transparentnosti proračuna.

Svaki grad, neovisno o tome je li malen, velik ili metropola, naći će svoj način upravljanja. Pazin je našao svoj put, i dalje traga, uz to brinući najviše o tome kako ponovno ojačati gospodarsku osnovu za sve to. Doline i brežuljci Pazinštine omogućuju razvoj poljoprivrede i agroturizma, i broj OPG-a raste. Turistička noćenja će uskoro dostići brojku od 200.000 na godinu, 10 puta više nego prije 10-ak godina. Na Veleučilištu u Pazinu planira se uskoro otvoriti studij održivog agroturizma – kao prvi u Hrvatskoj.

Više od tisuću malih i srednjih poduzetnika te obrtnika daju isto tako svoj doprinos onom najvažnijem – punjenju proračuna koji zajednički moramo iskoristiti za dobar život i razvoj pazinskog kraja.

Renato Krulčić, Gradonačelnik grada Pazina

2015.10

HEP: svečana 22. dodjela Nagrade učenicima IMAM ŽICU!

Objavio
Odgovorno
-
????????????????????????????????????

Održana je 22. dodjela Nagrade učenicima  IMAM ŽICU!, koju Hrvatska elektroprivreda još od 1995. godine dodjeljuje učenicima osnovnih i srednjih škola za uspješna postignuća na  području matematike i fizike, a od 2005. godine i najboljim mladim elektrotehničarima.

Ugledna i vrijedna nagrada

Nagrada IMAM ŽICU! najdugovječniji je društveno odgovorni projekt u Hrvatskoj koji spaja gospodarstvo s osnovnim i srednjoškolskim obrazovanjem. Ove godine novčanu nagradu u iznosu od 2.500 kuna dobilo je 37 učenika iz cijele Hrvatske, dok je s ovogodišnjim nagradama HEP od 1995. godine dodijelio ukupno 681 nagradu IMAM ŽICU!.

Dobitnici novčane nagrade u iznosu od 2.500 kuna su svi učenici koji osvoje prvu nagradu na državnim natjecanjima znanja iz matematike i fizike i javnog izlaganja eksperimentalnih radova iz fizike za proteklu školsku godinu u RH. Nagradu dobivaju i učenici srednjih strukovnih škola koji osvoje prva tri mjesta na državnim natjecanjima iz osnova elektrotehnike i elektrotehničkih mjerenja te na natjecanjima učenika trećih razreda koji uče za elektromehaničara. Partnerske institucije HEP-a u projektu IMAM ŽICU! su Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Agencija za odgoj i obrazovanje, kao organizatori državnih natjecanja znanja te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Svečanost 29. lipnja 2016

Dodjeli Nagrade, uz učenike, mentore i roditelje prisustvovali su: Zdeslav Matić, pomoćnik ministra gospodarstva, Momir Karin, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta, Katarina Milković, pomoćnica pročelnika za odgoj i obrazovanje Grada Zagreba, Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Žarko Bošnjak, viši savjetnik u Agenciji za odgoj i obrazovanje.

„Jedan od strateških ciljeva HEP-a je da postane tvrtka znanja, centar izvrsnosti i točka u kojoj će ogledati konkurentnost čitavog znanstveno-istraživačkog, proizvođačkog i graditeljskog potencijala na području energetike u Hrvatskoj. U tome svi mi želimo vidjeti i vas, najbolje od najboljih, bilo u HEP-u, bilo u hrvatskim tvrtkama i institucijama koje rade za HEP – na fakultetima, institutima, u projektantskim i proizvođačkim tvrtkama.“, izjavio je Perica Jukić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d.

KONTAKT ZA MEDIJE:

Sektor za korporativne komunikacije; e-mail odnosisjavnoscu@hep.hr;  telefon: 01 6321 893

Porsche Croatia – Svečano otvoreno novo dječje igralište u Motovunu

Objavio
Odgovorno
-

Porsche Croatia nastavlja s ulaganjima u budućnost Hrvatske otvaranjem jubilarnog 20. dječjeg igrališta u sklopu svog donatorskog projekta koji traje već 10 godina.

U prekrasnom Motovunu, u središtu Istre, pod pokroviteljstvom tvrtke Porsche Croatia, generalnog uvoznika za automobilske marke Volkswagen, Volkswagen Gospodarska vozila, Audi, SEAT i ŠKODA otvoreno je dječje igralište Veli Jože. To je jubilarno 20. dječje igralište u sklopu donatorskog projekta kojim je tvrtka pokazala svoju brigu za budućnost Hrvatske.

Dječje igralište Veli Jože je posebno jer se radi o tematskoj cjelini s jedinstvenim spravama

izrađenima za općinu Motovun, koje opisuju povijesnu cjelinu Motovuna. Središnji lik igrališta, na kojem je u trenutku svečanog otvaranja uživalo 30-ak djece, je Veli Jože, glavni junak poznate pripovijetke Vladimira Nazora, čija se radnja odvija upravo u Motovunu. Poanta priče je da nije lijepo tlačiti poštene ljude koji rade i koji se trude te da pravda uvijek na kraju nađe svoj put i tako dobro pobijedi zlo. Upravo tu poantu su razigranoj dječici prenijele i naše olimpijke, „kume“ igrališta, najpoznatije sportske blizanke na svijetu, Ana i Lucija Zaninović, zaštitna lica SEAT-a, koje će u kolovozu braniti hrvatske boje na Olimpijskim igrama u Riju. Uz Anu i Luciju, svečanom otvorenju prisustvovali su i načelnik općine Motovun, gospodin Tomislav Pahović te član Uprave Porsche Croatije, gospodin Ivo Ivančević.

„Projekt koji je započet prije gotovo deset godina dobio je svoj jubilarni poklon. Taj smo poklon mi, kao Porsche Croatia odlučili darovati djeci koja su budućnost Hrvatske. Do sada smo ovaj donatorski program usmjeravali prema hrvatskim otocima, zbog dobro poznatog problema odljeva mladog stanovništva. Međutim, vidimo da takvih problema ima i u najrazvijenijim dijelovima Hrvatske, što je nedvojbeno Istra. A gotovo je nevjerojatno da u Motovunu, koji je jedan od simbola Istre i jako popularna turistička destinacija, nema adekvatnog dječjeg igrališta.

To je bio okidač i odlučili smo da naš ovogodišnji poklon djeci i mladosti Hrvatske bude upravo u Motovunu“, rekao je Ivo Ivančević.

Načelnik općine Motovun Tomislav Pahović je iskreno zahvalio: „Općina Motovun sa svojim skromnim proračunom sama nikako nije mogla krenuti u realizaciju ovog projekta o kojem smo dugo razmišljali. No zahvaljujući tvrtki Porsche Croatia, san je postao stvarnost. Ovim putem još jednom zahvaljujem Porsche Croatiji ispred svih 1004 stanovnika Motovuna, od kojih je stotinjak djece koja će sasvim sigurno na ovom igralištu provoditi lijepo i korisno vrijeme.“

Intervju s Anđelkom Švaljekom, predsjednikom Uprave Regeneracija d.o.o.

Objavio
Goran Tudor
-

Održivo gospodarenje tekstilnim otpadom –  REGENERACIJA iz Zaboka integrator u Hrvatskoj i jedan od lidera u Europi

Regeneracija daje snažan doprinos očuvanju okoliša i održivom razvoju u Hrvatskoj, a svojim poslovnim rezultatima i stabilnosti našeg gospodarstva i prestižnoj hrvatskoj nazočnosti na tržišta Europe, zar ne?

Svjesni smo svojih pozitivnih ostvarenja u zadnjih desetak godina, ali i obveza neprestanog razvoja i investiranja te stalnog pronalaženja načina za održavanje i povećanje konkurentske sposobnosti na jedinom nam mogućem i najboljem tržištu – u Europi.

Tekstilna indutrija u svijetu uspostavila je cjeloviti model cirkularne ekonomije i u tome, uže gledajući, model održivog gospodarenja tekstilnim otpadom. Predočite nam kako to funkcionira.

Filozofija je izražava kroz apsolutni cilj – „Zero Waste“ (nula otpada) koji se postiže sinergijskim djelovanjem više povezanih temeljnih modela: Re-Wear, Re-Use i Re-Cycle. Najmanji dio otpada, kolokvijalno kažemo „nula“, smije završiti na deponiji ili u spalionici. Svaki od tih navedenih blokova funkcionira samostalno, a u suradnji sa ostalima omogućava kompanijama i društvu postizanje zadanog ideala. Kad je u pitanju rabljena odjeće, jedan dio prolazi kroz sustav Re-Wear te se prodaje kao moderna i funkcionalna odjeća, drugi dio se kroz sustav Re-Cycle konvertira u nov industrijski proizvod, a treći se kroz sustav Re-Used u svojoj originalnoj formi upotrebljava na potpuno nov način. Lider u Europi i svijetu u tom cjelovitom modelu je njemačka Soex grupa u čije pogone ulazi dnevno 300 tona tekstilnog otpada.

Gdje je u tome Regeneracija danas?

Regeneracija je poslovnu nišu našla u podmodelu Re-cycle i u tome je nositelj aktivnosti u RH. Poticanje i sudjelovanje u sakupljanju, sustavan otkup tekstilnog otpada, reciklaža, nova proizvodnja te plasman proizvoda u zapadnoj  Europi, srž je našeg poslovanja u čemu egzistenciju nalazi 200 zaposlenih.

Kakvo je stanje – prije i sad – s tekstilnim  otpadom u Hrvatskoj?

Zbog nepostojanja učinkovitog sistema zbrinjavanja tekstilnog otpada u RH u prošlosti taj je otpad većinom završavao na deponijama, a Regeneracija dugo godina bila prisiljena tekstilni regenerat kao sirovinu nabavljati na zapadno-europskom tržištu. Do prije nekih pet godina 90% sirovina i usluga nabavljano je iz uvoza. Ali, na sreću, nije više tako! Svakodnevno nam se i danas nudi tekstilni otpad iz zemalja EU, međutim, naš osnovni cilj, a i naša vizija je uspostaviti centar za gospodarenje tekstilnim otpadom i sav tekstilni otpad koji nastaje u Hrvatskoj – zbrinjavati u Regeneraciji.

U kojoj mjeri posjedujete potencijal za biti integrator održivog gospodarenja tekstilnim otpadom u RH?

U Hrvatskoj godišnje nastaje oko 15 000 tona tekstilnog otpada (2-3% od ukupnog komunalnog otpada), no važno je dodati kako se radi o materijalu s visokim stupnjem mogućnosti recikliranja i široke ponovne primjene. Naš je cilj od toga u 2016. prikupiti 6.000 tona. Realno? O izuzetnom rastu tijekom zadnjih godina govore brojke:  2012. godine sakupili 800 t, 2013. – 1500 t, a  2014. – 2.500 t, a 2015. – 3.500 t.

Kapacitet linije za reciklažu u Regeneraciji je 8000 tona tekstila godišnje pa će doskora sva vama potrebna sirovina biti domaća. Hrvatska se čisti o bacanog tekstilnog otpada! Ponosni ste na to?

Naravno, ponosni smo na svoj doprinos održivom svijetu, a i poslovno time zadovoljni. Regeneracija je sve više na putu da u u Hrvatskoj preuzima sav tekstilni otpad i rabljenu odjeću te industrijski otpad i to nam je vizionarski cilj. Manji dio sadašnjih potreba za sirovinom zadovoljavamo i dalje iz uvoza.

U novije doba sve više preuzimate i rabljenu odjeću. Da li su vam građani postali „partneri“ u tome?

Kod građana još uvijek ne postoji dovoljna razina svijesti o tome da se stari tekstil, umjesto na smetlište, može odložiti na za to predviđena mjesta, i time značajno doprinijeti održivosti svijeta. Ali, stvari se mijenjaju. Rabljena odjeća kao tekstilna sirovina stalno raste i u 2016. će možda zadovoljavati 30% svih naših potreba. Danas ljudi mogu dobiti 0,50 kuna po kg stare odjeće. Smijem kazati da smo mi potakli jendog kooperanta da uđe u taj program, imajući u vidu njegove izuzetne logitičke kapacitte .

Na kraju, ipak, nešto mora biti tzv. neiskoristivi otpad? Kako to planirate riješiti – da bi sve bilo „zero waste“?

Naš krajnji cilj je „zero waste“. Neiskoristivi dio kojeg ne uspijevamo vratiti u proizvodnju (tekstilna prašina), kroz dogledno vrijeme ćemo briketirati i koristiti kao pogonsku energiju.

Vaš proizvodni program – što proizvodite od otpadnog tekstila, i što najviše?

Osnova programa – netkani tekstili koji nam daje preko 90% ukupnog prihoda – nalazi široku primjenu u mnogim industrijama kao što su građevinska, autoindustrija, industrija namještaja i filtracije. Ali tu su i poznati visokokvalitetni, najčešće unikatni i personalizirani, ručno taftani tepisi od prirodne vune u godišnjoj proizvodnji 10-tak tisuća m2.

Sirovina iz Hrvatske, rad hrvatski, a kupci po mnogim zemljama Europe!

Da, izvoz ismo izabrali kao imperativ i uvjet opstanka još prije 15-tak godina. Naše glavno tržište su zemlje EU, a najviše Njemačka, Italija, Austrija, zatim Nizozemska, Francuska, Španjolska. U posljednjih pet godina izvoz nam je porastao za 35 %, na 87 % ukupnog prihoda. U 2016. očekujemo novi rast izvoza – cca. 30 %. Izvoz se pokazao kao težak, ali  jedini ispravni put. To se kod nas pokazalo dobrim, a mišljenja sam da bi taj put trebalo slijediti sve više tvrtki.

Smatrate se liderom u Europi?

Uspjeli smo se nametnuti kao jedan od lidera. Nismo jedini koji se bave ovom proizvodnjom u EU, ali ima nešto važno: jedino Regeneracija zaokružuje cijeli proces – od sudjelovanja u skupljanju otpadnog tekstila, otkupu, preko njegove reciklaže do gotovog proizvoda.

U materijalima koji se koriste u završnim radovima u građevinarstvu – kao što su malerski, knauferski i podopolagački radovi, zauzimamo zbilja lidersku poziciju na tržištu Evropske unije. Naš je udjel na tom tržištu preko 35 posto To nam donosi i najveći dio prihoda.

Investiranje je sastavni i permanetni dio vaše svakodnenvice. U zadnjem programu postavili ste za cilj, između ostalog, i rast plaća 30% – nije li presmiono tako što otvoreno reći?

Razvoj i investicije teku stalno, uporedno s tekućom proizvodnjom. Ukupna vrijednost prvog investicijskog cilkusa u periodu 2012 – 2015. iznosila je sedam milijuna kuna, sa strukturom ulaganja netkani tekstila – 80 %, tepisi – 10 % i reciklaža 10 %. Krajem 2015. počinje drugi ciklus koji će trajati do 2018. – deset milijuna kuna (netkani tekstil – 10 %, tepisi – 30 % i recikliranje – 60 %.) Ciljevi prvog ciklusa su bili povećanje prihoda i izvoza, a drugog povećanje prihoda, profita, zadržavanje postojeće zaposlenosti te rast plaća. Preuzeli smo odgovornost za rast plaća jer vjerujemo u Regeneraciju, u sebe – vodstvo i sve zaposlene.

Želite sudjelovati u razvoju održivog gospodaranje tekstilnim otpadom u Hrvatskoj, potaknuti bolja i brža rješenja?

Na današnjem stupnju razvoja tehnologije, nivoa znanja i dostignute razine ekološke svijesti  tekstilni otpad ne bi smio biti problem u HrvatskojHrvatskoj . Ključnu odgovornost u organizaciji sustava ima Vlada Republike Hrvatske kao regulator (zakoni, pravilnici, itd.) i kontrolor provedbe. No, potrebna je zapravo aktivnost mnogih. Veoma pozitivnom vidimo ulogu nevladinih ekoloških udruga koje su već i do sada dale veliki doprinos u senzibilizaciji javnosti i podizanju ekološke svijesti. Oni će u budućnosti sve više biti i korektor cjelokupnog procesa.

Regeneracija želi biti i predvodnik u razvoju tog sustava?

Tradicija, znanje i iskustvo daju nam pravo i obvezu da predložimo budući model postupanja s tekstilnim otpadom u Republici Hrvatskoj, da sudjelujemo u njegovoj implementaciji i koristima koje on donosi. Mišljenja smo da je Regeneracija jedini subjekt na tržištu koji može ponuditi cjelovito rješenje zbrinjavanja tekstilnog otpada, a također bismo voljeli da se u cjelokupni proces uključe i nove tvrtke – sakupljači, što bi mogao biti i dodatni poticaj zapošljavanju u toj branši. Također, naš je generalni stav da se sustav posloži po načelu „onečišćivač plaća“, a što je u principu i ekološka politika EU.

I… uz sve to, za kraj, naš osnovni cilj su da se pozicioniramo kao jedinstvena i nezamjenjiva tvrtka u svojoj tržišnoj niši u Europi.

Zahvaljujemo, lijepo je bilo slušati. Svakom hrvatskom građaninu – drago!

g.t.

*****

REGENERACIJA d.o.o. – POSLOVNI PROFIL ODRŽIVE TVRTKE

Regeneracija d.o.o. iz Zaboka je tvrtka-lider u Hrvatskoj i jedna od lidera u Europi u području recikliranja tekstilnih materijala te proizvodnji izolacija za potrebe raznih industrija – građevinarske, automobilske, namještaja i filtracije. Dopunski program su unikatni ručno taftani tepisi od vune.

Regeneracija je unatrag pet godina u suradnji s nekoliko drugih tvrtki pokretač prikupljanja tekstilnog otpada u Hrvatskoj na koji način iz domaćih zadovoljava sve više svojih potreba za sirovinom. Plan je ove godine 2016. u Hrvatskoj otkupiti 6000 tona tekstilnog otpada, dok  proizvodnja zahtijeva 8000 tona.  Do prije 5-6 godina uvoz je činio 90% svih nabava! Tim procesima tvrtka postaje značajan činitelj održivog gospodarenja tekstilnim otpadom u RH i preuzima atribut prave eko-tvrtke. Istovremena i veoma značajna činjenica je da Regeneracija gotovo svu svoju proizvodnju plasira u zemlje Zapadne Europe pa izvoz čini 87  % ukupnog prihoda. U 2016. planira se ostvariti 82 milijuna kuna prihoda na čemu radi 207 zaposlenih.

Primjenom ekološki prihvatljivih materijala i tehnologija te stalnom edukacijom zaposlenika, kontinuirano se smanjuje količina svih emisija koje nastaju djelovanjem tvrtke. Svojim poslovnim aktivnostima u području recikliranja tekstilnih materijala, Regeneracija daje snažan doprinos očuvanju okoliša i održivom razvoju.

Regeneracija je osnovana 1954. godine kao tvrtka za prikupljanje, sortiranje i preradu tekstilnog otpada, a od 1955. posluje pod imenom Regeneracija. Prva linija za proizvodnju netkanog tekstila na bazi regeneriranih tekstilnih vlakana iz vlastite proizvodnje instalirana je 1964. Proizvodnja tepiha pokrenuta je 1967., a 1990-te Regeneracija je u Guinnessovu knjigu rekorda upisana kao proizvođač najveće tapiserije na svijetu površine 1242 m2.

Jedan od najvažnijih događaja u novijoj povijesti tvrtke je uspješno provedena privatizacija od strane zaposlenika i strateških partnera iz Njemačke 2005. god. Posljedice toga su veliki rast izvoza, popunjenost proizvodnih kapaciteta, osnivanje Regeneracije GmbH u Waiblingenu 2008. god. kao i preuzimanje tvrtke CO DESIGN 2014. god.

Briga o odnosima sa zajednicom kao istinsko načelo duboko je ukorijenjeno u poslovanje. Stoga su zaštita okoliša, održivi rast, kultura, donacije, sponzorstva i partnerstva bitan dio svakodnevnih napora.

Godinama iz Regeneracije stiže potpora mnogima – za kulturne događaje, umjetničke projekte i autore čime se daje doprinos promicanju hrvatske kulture i umjetnosti. Podupire se niz sportskih događaja, klubova i natjecatelja. Sudjeluje na svaki način u životu uže i šire zajednice. Regeneracija proizvodi, ali i živi u potpunosti u Hrvatskoj i sa Hrvatskom.

NEFINANCIJSKO IZVJEŠĆIVANJE – Umjesto dosadašnjih Smjernica G4 vrijedit će GRI Standardi – 1.1.2017. Važno za sve velike tvrtke!

Objavio
Odgovorno
-

GRI (Global Reporting Initiative) odlučila je preoblikovati Smjernice za izvještavanje G4, koje su trenutno najzastupljeniji i najšire korišten alat za nefinancijsko izvješćivanje na svijetu, u GRI Standarde. Ovi standardi važni su za velika poduzeća (500 i više zaposlenih) koja sukladno Direktivi 2014/95/EU Europske unije od 1. siječnja 2017. ili tijekom kalendarske godine 2017. u svoje izvješće o poslovodstvu trebaju uključiti nefinancijsko izvješće kako bi se poboljšala dosljednost i usporedivost nefinancijskih informacija koje se objavljuju diljem Unije.

Smatra se kako će se s GRI Standardima napraviti daljnji koraci u procesu razvoja izvještavanja. Standardizacija će omogućiti lakše referiranje na pojedine teme ili standarde iz G4 te će ih na taj način lakše koristiti druge javne politike i inicijative u svijetu. Očekuje  se  da  će  novi  GRI  Standardi  biti  objavljeni  u  listopadu  2016.  godine  te  da  će  se  za  potrebe izvještavanja G4 smjernice koristiti do zaključno kraja 2017. godine kada će na snagu stupiti  izvještavanje prema novim GRI Standardima.

Najvažnije nove koristi:

Prelazak s G4 smjernica na izvještavanje GRI Standardima će:

  • Unaprijediti vjerodostojnost i primjenu GRI standarda diljem svijeta
  • Omogućiti GRI Standardima da budu snažnije referencirani u javnim politikama te da se time ojača primjena vjerodostojnog izvještavanja o održivosti
  • Omogućiti da se pojedini standardi dodatno samostalno unapređuju omogućujući njihovu  trajnost
  • Olakšati  dostupnost  Standarda  za  nove  i  postojeće  korisnike
  • Pružiti  podršku  trajnijom  i  kvalitetnijom  strukturom  izvještavanja

Najvažnije promjene

  1. GRI Standardi su modularne strukture i sastoje se od tri opća standarda koje mogu primijeniti sve organizacije  koje  izvještavaju  te dodatno 35  tematski  specifičnih objava  (standarda)  koji  se mogu odabrati  ovisno  o  listi materijalnih  tema  (aspekata).  Tematski  specifični  Standardi  se  temelje  na aspektima G4 Smjernica.
  2. Standardi predstavljaju jasniju razliku između zahtjeva (treba), preporuka (bi bilo dobro) i smjernica (može) kao različite razine važnosti primjene.
  3. Sadržaj G4 smjernica  je  prerađen  kako  bi  se  poboljšala  jasnoća,  pojednostavio  jezik  te  kao  bi  se Standardi učinili jasnijim i lakšim za korištenje
  4. Neki dijelovi sadržaja G4 su premješteni ili povezani kako bi se izbjeglo ponavljanje
  5. Dodatna pojašnjenja  su  ponuđena  za  elemente  G4  koji  su  bili  češće  problematični  kao  što  je definiranje granica aspekata ili kako izvijestiti o temama koje nisu pokrivene GRI standardima.

***

U NASTAVKU – CJELOVITA INFORMACIJA O NAJAVLJENOJ IZMJENI,

  • priredio Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HRPSOR)

GRI napušta G4 smjernice i razvija nove Standarde za izvještavanje o održivosti

U Amsterdamu  je od 18. do 20. svibnja održana 5. globalna konferencija GRI-a. Okupljanje nekoliko tisuća ljudi iskorišteno je za mnoge rasprave o budućnosti izvještavanja o održivosti te je razmijenjeno mnogo novih ideja  i  dobre  prakse. No  najvažnija  novost  koja  je  dominirala  Konferencijom  odluka  je GRI-ja  da  napusti posljednje G4 smjernice te da izradi nove standarde izvještavanja o održivosti.

Smjernice za izvještavanje G4 trenutno su najzastupljeniji i najšire korišten alat za izvještavanje o održivosti na svijetu kojeg koriste tisuće organizacija u više od 90 zemalja svijeta. GRI  je odlučio postojeće smjernice preoblikovati u standard. Smatra se kako će se time napraviti daljnji koraci u procesu razvoja izvještavanja te kako će na taj način smjernice za izvještavanje biti lakše prilagodljive novim i stalno rastućim zahtjevima za izvještavanje, a nove teme se lakše moći integrirati u proces  izvještavanja u budućnosti. Standardizacija će

isto tako omogućiti lakše referenciranje odnosno referiranje na pojedine teme ili standarde iz G4 te će ih na taj način lakše koristiti druge javne politike i inicijative u svijetu.

Očekuje  se  da  će  novi  G4  Standardi  biti  objavljeni  u  listopadu  2016.  godine  te  da  će  se  za  potrebe izvještavanja G4 smjernice koristiti do zaključno kraja 2017. godine kada će na snagu stupiti  izvještavanje prema novim GRI Standardima.

Najvažnije promjene

  1. GRI Standardi su modularne strukture i sastoje se od tri opća standarda koje mogu primijeniti sve organizacije  koje  izvještavaju  te dodatno 35  tematski  specifičnih objava  (standarda)  koji  se mogu odabrati  ovisno  o  listi materijalnih  tema  (aspekata).  Tematski  specifični  Standardi  se  temelje  na aspektima G4 Smjernica.
  2. Standardi predstavljaju jasniju razliku između zahtjeva (treba), preporuka (bi bilo dobro) i smjernica (može) kao različite razine važnosti primjene.
  3. Sadržaj G4 smjernica  je  prerađen  kako  bi  se  poboljšala  jasnoća,  pojednostavio  jezik  te  kao  bi  se Standardi učinili jasnijim i lakšim za korištenje
  4. Neki dijelovi sadržaja G4 su premješteni ili povezani kako bi se izbjeglo ponavljanje
  5. Dodatna pojašnjenja  su  ponuđena  za  elemente  G4  koji  su  bili  češće  problematični  kao  što  je definiranje granica aspekata ili kako izvijestiti o temama koje nisu pokrivene GRI standardima.

Najvažnije koristi

Prelazak s G4 smjernica na izvještavanje GRI Standardima će:

–  Unaprijediti vjerodostojnost i primjenu GRI standarda diljem svijeta

–  Omogućiti GRI Standardima da budu snažnije referencirani u javnim politikama te da se time ojača primjena vjerodostojnog izvještavanja o održivosti

–  Omogućiti da se pojedini standardi dodatno samostalno unapređuju omogućujući njihovu  trajnost pomoću relevantnih međudržavnih instrumenata i njihovog razvoja u specifičnim područjima

–  Olakšati  dostupnost  Standarda  za  nove  i  postojeće  korisnike  zahvaljujući jednostavnijem  jeziku  i modularnoj strukturi

–  Pružiti  podršku  trajnijom  i  kvalitetnijom  strukturom  izvještavanja  lakšim  razlikovanjem  zahtjeva, preporuka i uputa.

Posebno  korisno  je  dodatno  naglašavanje  onih  dijelova  smjernica  koje  su  se  u  izvješćima  najčešće zanemarivale  kao  što  je  Pristup  upravljanju  sada  izvučen  u  seriju  SRS  300  čime  se  naglašava  potreba  da izvještaj prezentira dovoljno informacija o procesu upravljanja pojedinim nefinancijskim utjecajem poduzeća.

Struktura GRI Standarda

GRI Standardi su organizirani kao set modularnih Standarda: Tri su opća Standarda koji se mogu primijeniti na bilo koju organizaciju  (serije 100, 200  i 300) te tematski specifični Standardi (serije 400, 500  i 600) koji pokrivaju ekonomske, okolišne i društvene teme.

Sadržaj Standarda je predstavljen drugačije nego li je bio u G4 Smjernicama što je rezultat reorganizacije G4 sadržaja  u  multiplicirane,  modularne  Standarde  koji  su  unaprijeđeni  jasnijim  i  jednoznačnim  opisima  i uputama.  Svaki  se  Standard  sastoji  od  slijedećih  dijelova:  Uvoda  koji  sadrži  pregled  sadržaja  standarda, informacije  o  tijelu  koje  snosi  odgovornost  za  kreiranje  Standarda,  svrhu  Standarda,  popis  referentnih dokumenata  koji  se  koriste  uz  Standard,  upute  kako  koristiti  Standard,  te  druge  važne  informacije  koje pomažu uspostavu okvira izvještavanja. Nakon uvoda slijedi sam Standard koji se temelji na sadržaju G4 te relevantne reference.

Standardi su dizajnirani kako bi pojednostavili informaciju o tome što se  od organizacije koja izvještava traži te kako da izvijesti na pravi način. Tri su tipa sadržaja svakog Standarda: zahtjevi, preporuke i upute. Sadržaj G4 je prerađen na način da je sada potpuno jasno što organizacija mora izvijestiti, što je preporučljivo te što može ali i ne mora izvijestiti.

Sve što je navedeno kao zahtjev za izvještavanje je obvezno za izvijestiti i nalazi se pod naredbom mora (shall). Organizacija koja izvještava mora se uskladiti sa svim relevantnim zahtjevima kako bi mogla deklarirati da je sukladna s GRI Standardima.

Preporuke  za  izvještavanje  nisu mandatorne  i  navedene  su  pod  preporukom  izvještavanja  (should).  Ovi dijelovi Standarda potiču razvoj pojedine aktivnosti u organizaciji koja izvještava. Treću razinu predstavljaju Smjernice  kao  dio  standarda  koji  nije  pod  zahtjevom  te  organizacija  sama  donosi odluku  hoće  li  ili  neće izvijestiti po ovom dijelu  (can). Ovaj dio  sadrži okvir  i primjere  za bolje  razumijevanje objava  informacija. Također opisuje moguće ili dostupne scenarije za objavljivanje informacija.

U  Standardu  je  poseban  naglasak  stavljen  na  pojašnjenja  nekih  dijelova G4  Smjernica  koji  su  se pokazali problematični u postupku primjene. Tako je primjerice pojašnjeno korištenje termina utjecaj (impact) kako bi bilo potpuno jasno u koje kontekstu se utjecaj ispituje i radi li se o utjecaju na ekonomiju, okoliš ili društvo. Na ovaj način želi se izbjeći dosadašnje nerazumijevanje riječi utjecaj unutar koje se često promatrao utjecaj na organizaciju  (kroz  smanjenje prihoda). Ako  se pak u  tekstu  radi o utjecaju na  samu organizaciju onda standard koristi druge termine kao npr. posljedice za organizaciju.

Sastav GRI Standarda

SRS 101 Osnove

Standard SRS 101: Osnove je dizajniran kao polazišna osnova za korištenje GRI Standarda. Donosi kriterije po kojima  se  izvještava  sukladno  Standardima  te  principe  izvještavanja  prema  kojima  se  definira  kvaliteta  i sadržaj izvješća sukladno G4.

SRS 201: Opće objave

Opći standardni podaci iz G4 su povezani u jedan Standard: SRS 201: Opće objave koje povezuju informacije o  organizaciji  koja  izvještava  i  praksi  izvještavanja  o  održivosti. Dodatno  uz Uvod  i  Reference,  Standardi donose 6 glavnih područja: 1. Organizacijski profil, 2. Strategija (prije Strategija i analiza), 3. Etika i integritet, 4.  Upravljanje,  5.Uključivanje  dionika,  6.  Prakse  izvještavanja  (kombinira  Profil  izvještaja  i  Identificirani materijalni aspekti i granice iz G4).

SRS 301: Pristup upravljanju

Sadrži prijašnji DMA – pristup upravljanju, a dizajniran je kako bi bio korišten zajedno s materijalnim temama, ali i temama koje nisu obrađene GRI Standardima. Standard traži od organizacije da ponudi opis pristupa koji se koristi za upravljanje materijalnim temama i povezanim utjecajima. Pristup upravljanju komplementaran je tematski specifičnim objavama.

Tematski specifični standardi

Svaki G4 aspekt  je sada prezentiran odvojenim  tematski specifičnim standardom. Svaki tematski specifični standard može biti korišten za objavu materijalnih tema te sadrži zahtjeve, preporuke i smjernice za svaku pojedinu tematski specifičnu objavu. Svaki tematski specifični standard je dizajniran kako bi se koristio sa SRS 301:  Pristupom  upravljanju,  kako  bi  organizacija  izvijestila  istovremeno  o  pristupu  upravljanju  i  tematski specifičnim objavama za svaku materijalnu temu. Tematski specifični standardi su organizirani u tri kategorije (serije)  i  sukladno  tome numerirani: Ekonomske  teme  (serija 400), Okolišne  teme  (serija 500), Društvene teme (serija 600).

Dodatna pojašnjenja

Opis Granica tema (aspekata)  je u novim Standardima dodatno revidiran, pojašnjen  i objašnjen detaljno u SRS 101 Osnove, SRS 301: Pristup upravljanju i Rječniku. Cilj je bio pojasniti kako organizacija treba definirati granice za svaku temu i daje više detalja kako odrediti granice teme ako se radi o području izvan organizacije.

Novi  Standardi  također  pojašnjavaju  kako  organizacija  koja  izvještava  treba  povezati  svoje  materijalne aspekte  s  listom  ponuđenih  tema  koje  nude  GRI  Standardi  (serije  400,  500  i  600).  Ova  su  pojašnjenja ponuđena zbog konfuzije koja je evidentirana kod korisnika G4 pri izvještavanju o aspektima koji su slični ali ne i identični temama (aspektima) koje je nudio G4.

Sektorski  pokazatelji  uključeni  su  u  SRS  101:  Osnove,  s  ciljem  povećanja  jasnoće  o  tome  kako  koristiti sektorske smjernice kako bi organizacija lakše identificirala materijalne teme. Korištenje sektorskih smjernica više nije zahtjev prilikom pripremanja izvještaja sukladnog sržnoj niti opsežnoj razini izvještavanja prema GRI Standardima.

Pojašnjena su i očekivanja o tome kako organizacija treba definirati granice utjecaja izvan organizacije (kao što su utjecaji dobavljačkog lanca jer nije uvijek moguće posjedovati sve potrebne informacije za jasnu objavu svih utjecaja). Ako su granice teme određene izvan organizacije, organizacija  i dalje o njima mora  izvijestiti ako  prati  GRI  Standarde.  Organizacija  mora  izvijestiti  o  svojem  pristupu  upravljanju  ovim  utjecajima korištenjem SRS 301: Pristup upravljanju. Ako je objava specifične teme u pitanju o kojoj se ne može izvijestiti zbog nedostatnih informacija, organizacija može koristiti pravo na izuzeće.

Izvještavanje o drugim materijalnim temama – Pojačane su upute o tome kako ugraditi sve materijalne teme pobrojane  u  201-47  (prije  G419,  lista  materijalnih  aspekata),  čak  i  ako  one  nisu  pokrivene  tematski specifičnim GRI Standardom. Ovo pojašnjava dilemu treba li uključiti materijalne teme koje nisu bile popisane u materijalnim  aspektima. Ukoliko materijalna  tema  nije  obrađena  specifičnim  standardom,  organizacija mora korištenjem SRS 301: Pristup upravljanju  izvijestiti o pristupu upravljanja ovom temom kao  i koristiti druge objave koje nude Standardi.

Pojašnjenje opisa tema (aspekata)

Standardi  sada  nude  revidirane  opise  svake  teme  (prije  aspekta)  u  uvodnom  dijelu  svakog  specifičnog standarda što bi trebalo olakšati izvještavanje organizacija te razumijevanje prirode svake teme te povezanih tema koje se mogu grupirati s ciljem zajedničkog izvještavanja.

Očekivanja o izvještavanju o dobavljačkom lancu dodatno su pojašnjena u SRS 201-9 (prije G4-12) kako bi se bolje  objasnila  očekivanja  od  organizacije  koja  izvještava.  Ovo  pojašnjenje  je  posljedica  nedosljednog izvještavanja po ovoj objavi (pokazatelju).

Struktura pokazatelja  iz poglavlja „Strategija  i analiza“ objašnjena u SRS 201-14  (G4-1  i G4-2)  je revidirana kako bi bila u skladu s ostalim objavama. Isti sadržaj je stoga prebačen iz dijela objava (pokazatelja) te se sada nalazi samo u preporukama za izvještavanje.

Izvještavanje  o  procesu  definiranja  sadržaja  izvještaja  (G-18)  dodatno  je  pojašnjeno  u  SRS  101:  Osnove (Poglavlje 2) i SRS 201: Opći podaci kako bi se pojasnila očekivanja od organizacija koje izvještavaju. Dodatno će se razviti vodič koji će obuhvatiti područje G4-18 uputu i služit će kao neobvezna referenca koja će se moći koristiti sukladno GRI Standardima.

Izvještavanje o Indeksu sadržaja (G-32) sada je razdvojeno u tri odvojene objave (201-54, 201-55, i 201-56). Objava sadržaja  je sada revidirana  te  je  format manje specificiran, a zahtjevi vezani uz objavu sadržaja su minimalni dok je tablica samo na razini preporuke.

Kao  i do sada ostaju dvije opcije razine  izvještavanja (sržna i opsežna). Ipak sada su  jasniji kriteriji za svaku opciju,  a  uz  objavu  razine  sada  se  zahtjeva  i  izjava  koju  je  potrebno  uključiti  u  sve  tiskane materijale. Korištenje pojedinih objava (pokazatelja) GRI Standarda i sada je moguće uz napomenu „sukladno SRS“.

Ukinuti aspekti

Revizijom  i preradom G4  smjernica u  SRS  Standarde, došlo  je do ukidanja  i grupiranja nekih materijalnih aspekata  iz  G4.  Ukinuti  su:  Prijevoz  (Okolišni),  Proizvodi  i  usluge  (Okolišni),  Opći  (Okolišni), Mehanizmi rješavanja  sporova u  vezi  s okolišem  (Okolišni), Mehanizmi  rješavanja  sporova u  vezi  s  radnim odnosima (Radni odnosi  i dostojan  rad), Ulaganje  (Ljudska prava), Mehanizmi  rješavanja sporova vezanih uz  ljudska prava (Ljudska prava), Mehanizmi rješavanja sporova vezanih uz utjecaje na društvo (Društvo).

Neki nazivi  iz G4 su pojednostavljeni  ili revidirani radi konzistencije te  je došlo do nekih promjena. Tako  je sada: Aspekt – Tema; Opći standardni podaci – Opći podaci; Specifični standardni podaci – nije u uporabi; Pokazatelj – Objava; DMA – Pristup upravljanju; Organizacija – Organizacija koja izvještava.

Izvor: http://www.hrpsor.hr/gri-napusta-g4-smjernice-i-razvija-nove-standarde-za-izvjestavanje-o-odrzivosti-2-602.html

ILIRIJA: Kapljica održivosti u poznatom kampu u Biogradu

Objavio
Odgovorno
-

Projekt Kapljica održivosti ujedinio je sva nastojanja tvrtle ILIRIJA za boljim gospodarenjem vodom i boljom informiranošću pa onda i rastom svijesti mnogih dionika – turista, zaposlenika, kooperanata, građana Biograda. Dio je to sveukupnih aktivnosti Ilirije na planu zaštite okoliša, odgovornog turizma i održivosti razvoja.

Biti dobar domaćin za 6.000 gostiju svakog dana, potvrda je uspjeha i ostvarenja vizije naših davnih pokretača iz 1957., kad su postavljeni temelji današnjoj kompaniji ILIRIJA d.d. iz Biograda na moru. Bili su to doista čvrsti temelji pa su turizam, ugostiteljstvo i srodne djelatnosti postali gospodarski smisao Ilirije i čitavog biogradskog kraja.

Važna organizacijska jedinica Ilirije je i njezin kamp Park Soline, smješten u hladu borove šume, uz pješčanu i šljunčanu plažu, na 20 hektara atraktivnih parcela za smještaj kampera, kamp prikolica i šatora. Kamp je kapaciteta 3.000 gostiju, nadomak je centru Biograda, spojen s njime novoizgrađenom šetnicom. Jednako kako svojim položajem i krajolikom te ponudom i brigom za gosta, kamp isto tako osvaja i pažnjom koju poklanja održivom razvoju i ekološkom gospodarenju resursima.

Projekt „Kapljica održivosti“

Projekt se posljednjih godina provodi u Ilirijinom kampu Park Soline. Voda je u središtu ove akcije. Od iskona voda je jedan je od najvažnijih elemanta okoliša, simbol i temelj života. Zbog hrvatskog vodnog bogatstva i lake dostupnosti pitke vode, često puta ne razmišljamo dovoljno o njenoj racionalnijoj potrošnji. Projekt Kapljica održivosti želi to opovrći. On se izravno ne dotiče globalnih razmjera, ali na lokalnoj i internoj sceni mnogo nam znači. Naša mikro-nastojanja iz Biograda doprinos su boljem velikom svijetu! Zajedničkim naporima svih nas „u kapljicama“, simbolično, korak po korak, poboljšavamo sustav gospodarenja vodom, provodimo aktivnu politiku zaštite okoliša.

Projekt Kapljica održivosti provodi se u tri važne točke: izgradnju vlastitog bunara vode, instaliranje sustava natapanja nasada „kap po kap“ te postavljanje ekonomičnih perlatora na konzumna trošila vode – slavine i tuševe.

Prvo: na području kampa sagrađen je vlastiti podzemni izvor koji 2013. dobiva i uporabnu dozvolu. Radovi su pokrenuti 2012., a obuhvaćaju sve – od pronalaska izvora, geološka ispitivanja, ispitivanje kakvoće vode, bušenje, ugradnju crpne/ tlačne opreme te postavljanja  infrastrukture za navodnjavanje travnih površina i nasada – „kap po kap“. Ispravno i ekonomično navodnjavanje ključno je za hortikulturalno održavanje površina, za njegu stotina vrsta biljaka pa i onih autohtonih. Treća značajna akcija bila je organizirano i sustavno postavljanje štednih perlatora na ukupno 700 slavina i tuševa u kampu. Perlator je nastavak koji omogućuje miješanje mlaza vode sa zrakom na slavini/tušu čime se štedi voda a ne narušava kvaliteta odnosno komfor korištenja vode.

Tijekom izvođenja radova provedeno je educiranje zaposlenika o značenju vodnih resursa kampa, ali i radionice za djecu iz lokalnih vrtića i goste. Svestrana edukacija činitelj je i poticatelj novoj svjesti i našem stalnom preispitivanju: poštujemo li vodu, čini li svatko od nas sve što treba?

U  prvih šest mjeseci 2014. potrošnja vode smanjena je za 30%! Napori Ilirije okrunjeni su i novom nagradom na području zaštite okoliša – međunarodnom ekološkom markicom pod nazivom Zeleni ključ.

Komapnija Ilirija d.d. svakim danom potvrđuje svoju stratešku orijentaciju k održivom razvoju. Čini to svojim ciljevima, projektima, politikama. A svakodnevnim ponašanjem potvrđuje da ono što zagovara i proklamira; i ekološka načela uspješno provodi u praksi.

Tvrtka Ilirija spada u 15-ak prvih turističkih tvrtki u Hrvatskoj.

Goran Ražnjević, predsjednik Uprave Ilirije d.d.

2015.11

 

1...172173174...182Stranica 173 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z