HRVATSKO DRUŠTVO ZA ALERGOLOGIJU I JGL u širokoj akciji podrške građanima – “Alergični na alergije”

Objavio
Odgovorno
-

Održiv svijet je onaj koji je čovjeku dobar. Dobar je kad smo zdravi, uvijek je naša prva misao. I zato je važno ovdje istaknuti i dalje afirmirati široku akciju koja ima za cilj smanjiti tegobe velikoj skupini stanovništva u Hrvatskoj koja pati od alergija na pelud biljaka, posebno na agresivnu ambroziju.

Hrvatsko društvo za alergologiju i kliničku imunologiju Hrvatskog liječničkog zbora u suradnji s tvrtkom sponzorom, domaćom farmaceutskom  tvrtkom Jadran galenski laboratorij ovog ljeta provodi široku javnozdravstvenu akciju „Alergični na alergije“. U okviru akcije razvijena je mobilna aplikacija za mapiranje staništa ambrozije pod nazivom “Alergični“.

„Alergije pogađaju više od trideset posto stanovništva, a čak dvadeset i pet posto mladih ima neku od alergijskih bolesti, što znači da samo u Republici Hrvatskoj više od 1,2 milijuna ljudi pati od posljedica izloženosti alergenima“, naglasila je prof.dr.sc. Asja Stipić Marković, predsjednica Hrvatskog društva za alergologiju i kliničku imunologiju.

Ravnatelj Specijalne bolnice za plućne bolesti prim. Marinko Artuković, dr.med., podsjetio je kako je pelud ambrozije jedan je od najjačih poznatih alergena: „Na sluznicama dišnih organa pelud kod osjetljivih bolesnika može prouzročiti alergijsku reakciju. Klasični simptomi su primjerice crvenilo očiju, suzenje, začepljenje nosa, kihanje, kašalj, otežano disanje, astma i promjene na koži“.

Vanja Mrša, voditeljica brendinga za bezreceptni program JIE u tvrtki JGL, podsjetila je kako ova riječka tvrtka, u skladu sa strategijom društveno odgovornog poslovanja, rado sudjeluje u aktivnostima koje doprinose općem boljitku društva : “Hrvatsko društvo za alergologiju i kliničku imunologiju godinama radi na podizanju svijesti o opasnostima alergena. Kao društveno odgovorna tvrtka, svjesni smo da uvjet opstanka suvremenih poduzeća u tržišnoj utakmici postaje pružanje veće vrijednosti za društvo, a to je moguće ostvariti primjenom društveno odgovornih poslovnih praksi. Rado smo podržali inicijativu i odlučili pomoći građanima koje muče alergije. Vjerujemo kako će aplikacija Alergični u sklopu javnozdravstvene akcije “Alergični na alergije” dugoročno imati pozitivan utjecaj na živote građana”.

Aplikacija korisnicima omogućuje da fotografiraju i prijave stanište ambrozije, koje će zatim biti prijavljeno nadležnoj jedinici lokalne i regionalne samouprave. Korisnici pametnih telefona na Android i iOS platformama aplikaciju mogu besplatno skinuti i instalirati na svoje uređaje. Korištenje je iznimno jednostavno – dovoljno je da korisnik fotografira područje pod ambrozijom, a aplikacija će fotografiju s točnom geolokacijom ucrtati na kartu. Svaki korisnik aplikacije „Alergični“ koji prijavi deset lokacija dobiva poklon paket sponzora akcije, tvrtke JGL, s proizvodima Aqua Maris 4Allergy, Vizol S Allergy i Pantexol Repair.

Sve fotografije lokacija zaraslih ambrozijom bit će vidljive u aplikaciji, ali i na interaktivnoj karti Hrvatske objavljenoj na službenoj web stranici akcije – www.alergicni.com.

Uz to, na www.alergicni.com korisnici mogu pronaći zanimljive informacije o alergijama, vijesti o borbi protiv ambrozije, peludni kalendar, kao i informacije o proizvodima JGL-a iz linija Aqua Maris, Vizol S, Pantexol i Normia koji pomažu u borbi protiv alergijskih simptoma.

CEMEX HRVATSKA: Društvena odgovornost – strateška sastavnica u svim aspektima poslovanja, u svim dijelovima tvrtke !

Objavio
Odgovorno
-
Maslinici trvornice cementa Cemex 170410

CEMEX Hrvatska,vodeći proizvođač građevinskog materijala, dobro razumije kakvu ključnuulogumože imati urješavanju izazovavezanih uzrast svjetskog stanovništva ipovećanuurbanizaciju ipotrebezaštitedragocjenihprirodnihresursa i osiguranjakvalitete života. Toje razlog zaštoje tvrtkauključilaodrživeprakse u svoje svakodnevne aktivnosti, u radne proceseidonošenje odluka

CEMEX-ovi projekti usmjereni ka društvenoj odgovornosti i kompanijskoj održivosti najčešće su dugotrajni, a cilj im je trajno stvaranje dodane vrijednosti za društvo, okoliš i gospodarstvo.

Jedan od najboljih primjera za to je njegov projekt “Lintar”, projekt sanacije i rekultivacije površina rudnika na južnim obroncima planine Kozjak. Nakon skoro stotinu godina eksploatacije, sanacijom rudnika rekultivirano je više od 200.000 četvornih metara površine na kojoj je eksploatacija završena. Osim autohtonih vrsta mediteranskog bilja, na tom je prostoru, na površini od 35.000 četvornih metara, zasađen i maslinik o kojem se kroz zadrugarski rad brinu branitelji, većinom naši zaposlenici. “Lintar” je prvo maslinovo ulje u Hrvatskoj proizvedeno na rekultiviranim površinama rudnika i već je dobilo brojne nagrade za kvalitetu, a cijeli je projekt prepoznat i na međunarodnoj razini – godine 2011. dobio je međunarodnu poslovnu nagradu Stevie Award kao najbolji europski projekt okolišne odgovornosti.

Briga za okoliš posebno je važna za CEMEX kao proizvodnu industriju te stoga kontinuirano ulažemo znatna sredstva u modernizaciju pogona te zaštitu okoliša u što je u zadnjih desetak godina uloženo više od 900 milijuna kuna.

U svom poslovanju CEMEX se, u suradnji s Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, snažno zalaže za promociju održive, zelene gradnje te i sam pokreće inicijative poput projekta CEMGRA, gradnje niskoenergetskih domova inovativnim betonskim rješenjima, koje donose znatne uštede kućanstvima. I u izgradnji infrastrukture tvrtka se snažno zalaže za korištenje održivih materijala, poput betona, promovira gradnju betonskih kolnika koji predstavljaju održivije i ekonomičnije rješenje od asfaltnih zbog veće trajnosti i nižih troškova održavanja.

CEMEX vodi stalnu brigu o optimiranju vlastitoga održivog otiska radeći na smanjenju emisija, povećanju energetske učinkovitosti operacija, korištenju zamjenskih umjesto tradicionalnih fosilnih goriva, upravljanju otpadom i vodama te promoviranju obnovljivih izvora energije.

Kontinuirano ulaže napore da osigura sigurno radno mjesto za zaposlenike, nastojeći ostvariti cilj: “nula ozljeda na radu”, kao i najbolje uvjete za njihov profesionalni razvoj. Zahvaljujući tome, u 2014. godini zabilježeno je smanjenje stope bolovanja na samo 1,6 posto, što je jedna od najnižih stopa u kategoriji industrijskih tvrtki u Hrvatskoj. Napokon, ali ne i manje važno, CEMEX želi biti i najbolji susjed i pridonositi razvoju i kvaliteti života zajednice u kojoj posluje. U zadnje dvije godine donirao je 4,3 milijuna kuna za društveno odgovorne projekte i inicijative.

CEMEX-ov trud na području društvene odgovornosti priznali su i Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj koji su mu u sedam godina, 2008.-2015. dodijelili čak pet nagrade Indeks DOP-a.

Godine 2014. tvrtka je dobila i nagradu Hrvatske udruge poslodavaca za najbolju praksu društveno odgovornog poslovanja u svim oblastima poslovanja, prezentiranu kroz opise čak 10 primjera.

Sve svoje aktivnosti CEMEX je predstavio u Izvještaju o održivom razvoju dostupnom na stranici www.cemex.hr.

Martina Tadin

Koordinator za odnose s medijima

Objava u ediciji Učinkoviti menadžer i uspješni tim 2016

CEMEX HRVATSKA: 2016. – dobiveno još jedno priznanje Poslodavac Partner, sporazumom osigurana još veća materijalna prava za radnike!

Objavio
Odgovorno
-

U 2016. godini tvrtka CEMEX Hrvatska još jednom je primio priznanje za kvalitetno upravljanje ljudskim resursima, certifikat Poslodavac Partner. CEMEX iz godine u godinu u procesu recertificiranja ostvaruje sve bolje rezultate te je ove godine osvojio izvrsnih 98 posto mogućih bodova što ga svrstava u sam vrh kompanija u Hrvatskoj po kvaliteti strateškog upravljanja zaposlenicima.

CEMEX Hrvatska ponovno odličan poslodavac – Poslodavac Partner !

Predsjednik Uprave CEMEX-a, Trpimir Renić te Direktor ljudskih resursa, Ivan Bartulović, primili su Certifikat od Aleksandra Zemunića, člana Uprave tvrtke SELECTIO koja dodjeljuje certifikat.

„Kad smo prije devet godina primili prvi certifikat Poslodavac Partner, bili smo u samom začetku stvaranja strateškog pristupa ljudskim resursima u našoj tvrtki. Učili smo i trudili se stvoriti standard upravljanja surađujući s kolegama diljem naše grupe i preuzimajući CEMEX-ovu dobru praksu. Danas smo ponosni jer ne samo da smo dostigli one ciljeve koji su još prije samo nekoliko godina djelovali nedostižni, već i zato što smo u određenim segmentima postavili i nove standarde te redefinirali poimanje strateškog pristupa upravljanju ljudskim resursima. Ovaj certifikat je rezultat napora uloženih u unapređenje liderstva u ljudskim resursima, kao i jasne strategije tvrtke koja želi i uspijeva biti „korak ispred“, izjavio je Ivan Bartulović, Direktor ljudskih resursa CEMEX Hrvatska.

U CEMEX-u je ostvarena transparentna povezanost sustava procjene radne uspješnosti sa sustavom nagrađivanja te sa strategijom i razvojem zaposlenika. Individualni ciljevi radnika proizlaze iz poslovnih ciljeva tvrtke, a razvojni planovi definiraju se na temelju jaza između postojeće i željene razine kompetencija, poslovnih potreba tvrtke i karijernih ciljeva samih zaposlenika.

Projekt Certifikat Poslodavac Partner podržava generalni pokrovitelj portal MojPosao i poslovni tjednik Lider kao medijski pokrovitelj. Trenutno je 36 nositelja certifikata u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Srbiji.

Poslodavac i Sindikat potpisali novi aneks kolektivnom ugovoru – zaposlenicima Cemexa veća materijalna prava !

Nezavisni sindikat Dalmacijacementa i CEMEX Hrvatska potpisali su u 2016.  aneks Kolektivnog ugovora koji osigurava veća materijalna prava za zaposlenike.

Potpisivanjem dvogodišnjeg Kolektivnog ugovora u lipnju prošle godine, socijalni su se partneri između ostalog dogovorili i da se u prvom kvartalu 2016. razmotre rezultati i planovi temeljem kojih će se odlučiti i o mogućnosti povećanja plaća koje ugovor uređuje. Slijedom ovog dogovora, aneks Kolektivnog ugovora zaposlenicima jamči povećanje osnovice božićnog bonusa sa 2.500 kuna u 2015. godini na 5.000 kuna bruto u 2016. godini.

„Ovim sporazumom s našim socijalnim partnerima stavljamo dodatan naglasak na ostvarenje naših strateških ciljeva te još jednom potvrđujemo predanost efikasnosti kao trajnom cilju nužnom za našu dugoročnu konkurentnost. Inovativni model kojeg smo razvili omogućuje direktno povezivanje individualnih ciljeva svakog pojedinog radnika sa strateškim ciljevima tvrtke, omogućujući na taj način da, usred ostvarenja ciljeva, radnici povećaju svoja ukupna primanja.“, izjavio je Ivan Bartulović, direktor sektora ljudskih resursa u CEMEX Hrvatskoj.

„Kolektivni ugovor potpisan s CEMEX-om ne samo da je zadržao beneficije koje su bile osigurane zaposlenicima i u kriznim vremenima, nego je i osigurao mogućnost svima da vide izravnu vlastitu korist u stvaranju nove vrijednosti. Ovim aneksom tvrtka pokazuje da vrednuje svoje ljude i rezultate koje oni ostvaruju i da nastoji očuvati svoju najveću vrijednost, stručne i predane zaposlenike“, rekao je Mladen Radić, predsjednik Nezavisnog sindikata Dalmacijacementa.

Božićni bonus integrira božićnicu i regres, a prema ovom je ugovoru povezan s financijskim rezultatom tvrtke i osobnom izvedbom pojedinca. Ovakav način nagrađivanja jedinstven je u Hrvatskoj te omogućuje svim zaposlenicima CEMEX-a da ravnopravno i izravno sudjeluju u ostvarivanju ciljeva i postizanju rezultata tvrtke te budu dodatno nagrađeni za svoj doprinos.

Kolektivni ugovor na snazi već je četrnaesti u nizu koji je CEMEX potpisao sa svojim socijalnim partnerom. On sadrži beneficije poput dopunskog zdravstvenog osiguranja, jubilarnih nagrada, dara djeci, božićnog bona, prijevoza za zaposlenike, a iznos osiguran kao naknada za novorođenu djecu u ovom je razdoblju podignut je na 4.000 kuna neto.

BJELE RODE – još veća briga za njihov nesmetan život u krajevima RH – novi dogovori i potpisani sporazumi

Objavio
Odgovorno
-

Bijele rode, simbol sklada i mira, ljepote prirode i naših ukupnih života dobile su ljetos novu potporu svom nesmetanom životu u hrvatskim krajevima. Tome pridonosi i novi Sporazum o suradnji za trajnu zaštitu rode u Republici Hrvatskoj, potpisan od predstavnika 16 institucija u lipnju 2016. u selu Čigoč, prvom proglašenom Europskom selu roda.

Bijela roda je strogo zaštićena vrsta, a njezin život i opstanak su neizostavno vezani za seosku sredinu i ljude. Rode se gnijezde na krovovima kuća, gospodarskih objekata, električnim stupovima, i zato je iznimno važno provoditi mjere kojima ćemo ih zaštititi i očuvati njihova gnijezda. Projektima koji se provode i pripremaju štite se bijele rode, ali se istovremeno stvaraju i bolji uvjeti za razvoj ekološkog turizma u ruralnim područjima, čime Hrvatska može postati još prepoznatljivija u Europi, kao turistička destinacija s posebno očuvanim prirodnim vrijednostima.

„Sporazum o suradnji za trajnu zaštitu rode u Republici Hrvatskoj“ potpisali su zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Mario Šiljeg, direktor HEP ODS-a Željko Šimek, ravnatelj parka prirode Lonjsko polje Ivor Stanivuković, te predstavnici županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. Sporazumom su obuhvaćene županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostimaiz Požeško-slavonske, Bjelovarsko-bilogorske, Zagrebačke, Međimurske, Brodsko-posavske, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Sisačko-moslavačke, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije.

 „Uvjeren sam da ćemo zajedničkom suradnjom svih dionika na provođenju ovog Sporazuma dodatno pridonijeti suživotu bijele rode i ljudi na ovim prostorima. Posebno mi je zadovoljstvo što mogu istaknuti da je upravo ovog tjedna Ministarstvo putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osiguralo sredstva za isplatu naknada za očuvanje gnijezda. Vlasnicima kuća i gospodarskih objekata na čijim se krovovima gnijezde rode i ove će se godine isplatiti naknade u iznosu od 700 kuna. Projekt očuvanja gnijezda roda ukupno je vrijedan 449 tisuća kuna, a naknade će se isplatiti za ukupno 642 gnijezda u 12 županija koje sudjeluju u provedbi projekta“ – rekao je zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Mario Šiljeg.

 „Na stupovima distribucijske mreže gnijezdi se više od polovice bijelih roda na području Hrvatske. Briga za rode koje dolaze u doticaj s mrežom HEP ODS-a tako je postala dio svakodnevnih poslovnih aktivnosti naših radnika, koji trenutno brinu za gotovo 1.000 gnijezda bijelih roda diljem Hrvatske“ – rekao je Željko Šimek, direktor HEP – Operatora distribucijskog sustava.

Sporazumom o suradnji pri provedbi mjera zaštite, praćenja populacija i prstenovanja strogo zaštićene vrste bijele rode će se definirati prava i obveze potpisnika o suradnji pri provedbi mjera zaštite, praćenja populacije i prstenovanja strogo zaštićene vrste, bijele rode (Ciconiaciconia L.), zbog osiguranja povoljnih uvjeta gniježđenja na dijelovima nadzemne distribucijske elektroenergetske mreže na kojima se utvrdi pojavljivanje ove vrste.

Sporazum će sadržavati plan aktivnosti, mjere zaštite i uvjete zaštite prirode za provedbu monitoringa i prstenovanja ptica, te odgovornosti kod izvanrednih događanja.

„Za rode u selu Čigoč i ostalim naseljima Parka prirode Lonjsko polje ovakva suradnja znači učinkovitiju zaštitu i provedbu aktivnosti na praćenju i prstenovanju mladih roda. I do sada smo imali vrlo dobru suradnju sa HEP-om koji po našem pozivu dostavljaju vozilo i postavljaju podloške na električne stupove. Iako je gotovo dvije trećine  gnijezda u parku prirode Lonjsko polje na krovovima kuća i gospodarskih zgrada, za što vlasnici objekata primaju naknadu od 700 kn po gnijezda, možemo reći da je ove godine bila “velika potražnja” za stupovima. Tako je npr. Elektra iz Novske imala čak tri intervencije za postavu podložaka za gnijezda i čak 2 intervencije ELektre iz Sunje. Također korisitimo priliku zahvaliti se Elektri Sisak koja je i prije potpisivanja ovog nama značajnog sporazuma donirala 3 dana vozilo za prstenovanje mladih roda u parku“ – rekao je Ivor Stanivuković, ravnatelj Javne Ustanove Park prirode Lonjsko polje.

Izvor – više: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode RH

NOVE INICIJATIVE! „Otpad“ iz proizvodnje hrane – korisna sirovina! Prehrambeno-tehnološki fakultet – u krugu finalista!

Objavio
Odgovorno
-
glass bulb on a ground full of vegetation with a background of clouds and a plant inside it. 3d render

Dosadašnji otpad iz proizvodnje hrane sve više postaje vrijedna sirovina za nove proizvode. Inicijativa na tom planu sve je više, održivi razvoj dobiva sve noviju i noviju potporu. Tako je s kominom grožđa iz proizvodnje vina ili sirutke iz proizvodnje sira i mnogočime ostalim.

Naši projekti dobivaju nagrade!

Projekt Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (PBF) u Zagrebu je postao jedan od 23 finalista u izboru za RegioStars nagradu EU 2016. Finalisti dolaze iz 14 zemalja članica Europske unije, a ukupno je nominirano 104 projekta.

Riječ je o projektu koji razvija tehnološke načine da se iz organskog otpada (komina) koji nastaje pri preradi grožđa u vino izdvoje bioaktivni spojevi koji se u daljoj preradi mogu iskoristiti kao kvalitetna sirovina za stvaranje novih proizvoda u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Industrijski partner PBF-u u projektu je Agrolaguna, članica Agrokor koncerna. Naime, cilj je projekta jačati spregu znanstvenog i poslovnog sektora te kroz transfer tehnologije komercijalizirati rezultate istraživanja, što je predviđeno u sljedećoj fazi. Projekt ima velik ekološki potencijal (bio-otpad će se prerađivati umjesto da onečišćuje okoliš), a i financijski (vinari izdvajaju velika sredstva za zbrinjavanje bio-otpada). Očekuje se da će ova znanstvena rješenja vrlo skoro naći svoju primjenu u proizvodnji ne samo u hrvatskim tvrtkama i OPG-ovima, već i onima iz regije.

Inače, program RegioStars nagrađuje dobre prakse – originalne i inovativne regionalne projekte koji se provode uz potporu kohezijskih fondova EU-a, a koji i drugima mogu poslužiti kao inspiracija. Pri tome su osnovni kriteriji izbora inovativnost, utjecaj, održivost i partnerstvo.

Projekt PBF-a nazvan „Primjena inovativnih tehnologija u izolaciji bioaktivnih spojeva iz organskog otpada u proizvodnji vina“ ušao je u uži izbor RegioStars nagrada u kategoriji „Održivi rast: kružno gospodarstvo“. Završna ceremonija i proglašenje pobjednika održat će se 11. listopada u Bruxsellesu.

Više na: http://www.pbf.unizg.hr/vijesti_i_najave/nas_projekt_je_nominiran_za_regiostars_nagrade_za_2016_godinu

PONOVLJENI POZIV: 8 . konferencija o DOP-u, 01.12.2016.

Objavio
Odgovorno
-

Osma konferencija o društveno odgovornom poslovanju rezultat je aktivnosti suradničke mreže organizacija koje već niz godina organiziraju aktivnosti i događanja na temu društveno odgovornog poslovanja.

Konferencija se tradicionalno organizira na dan 1. prosinca 2016., Hotel Esplanade

Osigurajte svoje mjesto za sudjelovanje:  http://goo.gl/AlXcn0

Više informacija o prošlim konferencijama kao i nadolazećoj možete naći na: http://www.hrpsor.hr/8-konferencija-o-dop-u-1-110.html

Ciljevi konferencije su:

  • podići svijest o važnosti DOP-a u poslovnom sektoru, tijelima državne vlasti, jedinice lokalne uprave i samouprave, organizacijama civilnog društva, sindikatima te drugim udruženjima
  • razviti mehanizme za razmjenu iskustava, znanja i vještina potrebnih za razvoj DOP-a
  • promovirati uspješne poslovne prakse i posebno pružiti potporu malim i srednjim poduzeća u promicanju DOP-a,
  • potaknuti usvajanje kodeksa poslovnog ponašanja te unaprijediti nefinancijsko izvještavanje
  • zagovarati poboljšanje regulatornog okvira u kojem su propisi usklađeni sa standardima EU
  • pokrenuti inicijative vezane uz specifična područja poslovanja (radna okolina, korporativno upravljanje, dobavljački lanac i potrošači, zaštita okoliša, odnosi sa zajednicom).
  • poticati stručno umrežavanje s ciljem razmjene znanja i provedbe europskih standarda u Hrvatskoj i regiji
  • ponuditi platformu za dijalog i razvoj programa DOP-a
  • motivirati i inicirati buduće aktivnosti usmjerene na razvoj DOP-a.

Održivi razvoj predstavlja najbolji oblik razvoja koji omogućava racionalno korištenje resursa i distribuciju dobara, zadovoljavajući potrebe današnje i budućih generacija. Poslovne organizacije koriste društveno odgovorno poslovanje kako bi pridonijele održivom razvoju kroz odgovorno ponašanje prema okolišu, uz stvaranje pozitivnog doprinosa društvu. Održivi razvoj dio je politike Europske unije, a DOP način poslovanja na koji EU potiče svoje gospodarstvo. Navedeni modeli poslovanja dugoročno predstavljaju najbolji temelj konkurentnosti i pametnog razvoja kojemu težimo kao društvo.

DOP je koncept koji se odnosi na djelovanje poduzeća koje nadilazi obveze strogo definirane zakonskom regulativom i temelji se na dobrovoljnoj inicijativi organizacije koja u takvom djelovanju vidi svoj dugoročni poslovni interes, ono nije neobavezan dodatak poslovanju već način upravljanja poduzećem.

Na Konferenciji će biti dodijeljena deveta nagrada INDEKS DOP-a za postignuća u DOP-u za 2015. godini. Indeks DOP-a je metoda procjene društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj koja se temelji na sustavu rangiranja koji omogućuje objektivnu procjenu društveno odgovornih praksi poduzeća i usporedbu s praksama drugih. Metodologiju su izradili domaći stručnjaci po uzoru na renomirane strane metodologije rangiranja.

Nagrada Indeks DOP-a dodjeljuje se za najboljeg u svakoj od četiri jednakovrijedne skupine: velika, srednja, mala te javna poduzeća. Posebna nagrada za najveći napredak dodjeljuje se poduzeću koje je ostvarilo najveću razliku u sveukupnim bodovima u odnosu na prethodnu godinu.

Poduzećima koja ostvare najbolji rezultat u pojedinim područjima upitnika dodijelit će se sektorske nagrade za područja: Odgovorne politike i prakse u radnoj okolini; Odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem i Društveno odgovorni odnosi sa zajednicom.

Konferencija otvora mogućnost autorima da prijavljuju i prezentiraju radove na temu društveno odgovornog poslovanja. Time želimo:

  • Potaknuti organizacije i pojedince koji provode dobre prakse kako bi ih objavljuju na međunarodnoj razini u obliku koji je prihvaćen u međunarodnoj stručnoj i znanstvenoj zajednici;
  • Potaknuti razvoj istraživanja DOP praksi i oblika primjene održivog razvoja u RH i regiji;
  • Obogatiti konferenciju međunarodnim i domaćim istraživanjima i primjerima;
  • Omogućiti izdavanje zbornika radova;
  • Potaknuti da se održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje razvijaju kao struka.

OSVRT: Zašto je u NP Plitvička jezera zabranjena uporaba dronova?

Objavio
Odgovorno
-
Plitvička jezera
Foto: Sofia Cerqueira / Unsplash

U Nacionalnom parku Plitvička jezera Uprava je u srpnju 2016. zabranila uporabu dronova, malih letjelica-heliokoptera kojima se upravlja bežičnim putem sa zemlje. Njihova se uporaba brzo širi svijetom, prenose poštu, pošiljke, imaju na sebi i kameru za snimanje iz zraka. Smijemo li i zamisliti masovniji let takvih zujalica povrh mirnih krajolika, specifičnih zona za okrijepu, nacionalnih parkova!? Možemo, jer to se i događa. Da, dronovi zuje povrh nacionalnih parkova Plitvička jezera, Krka, Brijuni, zaštićenog Parka prirode Medvednice ili takvih sasvim „običnih“ oaza za osluškivanje prirode – Jarunskog jezera ili zadarske rive s orguljama!

Uprave nacionalnih parkova počele su reagirati. U pokušajima da pomoću drona snime ljepote Plitvičkih jezera i „uhvate“ najbolji kadar, pojedini turisti zaboravljaju da se nalaze u zaštićenom području prirode. U posjete parkovima dolaze oboružani kamerama, pametnim telefonima, ali sad, eto, i malenim letjelicama – dronovima.

Korištenje dronova u nacionalnim parkovima u posljednje vrijeme kod nas je bilo uzrok sukoba čuvara i posjetitelja. Na stranu to jesu li čuvari imali dovoljno takta pri upozoravanju turista da ne smiju koristiti dronove, postavlja se pitanje kako netko tko dolazi u područje cijelom svijetu poznato po jedinstvenoj ljepoti i očuvanosti prirode ne shvaća da letjelicama uznemirava „domicilni“ životinjski svijet, da remeti vječni sklad i mir, da na teško prihvatljiv način zadire u iskonsku bit prirode. Poznato je da na području parka Plitvice, uz ostale vrste, živi i 157 vrsta ptica i 321 vrsta leptira kojima dronovi uvelike smetaju i životno ih ugrožavaju. Smetaju dronovi i ljudima, drugim posjetiteljima Plitvica koji tamo pristižu da bi se poklonili veličini prirode i nacionalnog parka općenito.

I zato, dobro je da odgovorna vodstva ustaju u dnevnu zaštitu zakonom zaštićenih područja. Uprava NP Plitvička jezera je u srpnju 2016. donijela odluku o zabranu leta dronova u NP.

Jednako tako nije bezazlena ni pomama za snimanjem selfieja u prirodi. Uz neadekvatnu obuću i posvemašnju nepažnju, sve više je nesreća svake godine, od kojih su neke završile i smrću  i ove, 2016.

Tehnološke novosti, kakva je i dron, donose ljudima i mnoge koristi, u ovom slučaju na primjer: pomoć stanovništvu za vrijeme poplava, pretraga gorskih terena u potrazi za unesrećenima, zračno snimanje krajobraza, prijenos lijekova, brza dostava pošiljaka kad je brzina nužna i dr. No, nije to sve. Moraju se imati u vidu ukupne posljedice – pozitivne i negativne – od njihove primjene, dugoročno. Dronovi svakako znače promjenu na našem zajedničkom nebu, donose novi vid zvučnog i slikovnog zagađenja.

Ovog ljeta čitali smo kako ekonomisti i poslovni ljudi predviđaju će posao sa bespilotnim letjelicama, gdje spadaju i dronovi, postati jedan od 10 biznisa budućnosti. I zato je posebno važno već sada, na početku ere bespilotnih letjelica – pobrinuti se za razborito razmatranje njihova mjesta u životu čovjeka i prirode, i to u vidu adekvatne, promišljene zakonske regulative i gradnje svijesti u čovjeka o tome što je dobro samo po sebi, a što nije. Tako će i na Plitvicama biti manje dronova i nesreća zbog nepažnje i selfiranja.

Tehnološke inovacije trebaju biti na ukupnu korist ljudima. Ili gube smisao.

ADDIKO BANK: Usvojena politika doniranja i podrške– i upućena pomoć u 7 ustanova

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Tim Marshall / Unsplash

U svom radu se opredijelila se za politiku doniranja i pomaganja ustanovama, udrugama i institucijama od javnog društvenog značaja, posebno onima koje se bave obrazovanjem, kulturom te onima koje skrbe o najranjivijim članovima zajednice, djeci i nemoćnim osobama.

Realizirajući to u dobru praksu odgovornog poslovanja i pružanja potpore lokalnim zajednicama Addiko Bank je donirala namještaj i opremu za sedam ustanova s područja Grada Zagreba, Sisačko-moslavačke, Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačka županije i to:

  • Osnovnoj školi Koprivnički Ivanec iz Koprivnice,
  • Domu za odrasle osobe Lobor, kazalištu Daska iz Siska,
  • Caritasu Zagrebačke nadbiskupije,
  • RINO Roditeljskom institutu za odgoj i obrazovanje,
  • Kući Sv. Josipa za nezbrinutu djecu i
  • Dječjoj bolnici Srebrenjak iz Zagreba.

Banka je donirala 235 komada namještaja koji omogućuje ugodniji i lakši boravak i rad u navedenim ustanovama – ormara, stolova, stolica i sofa te brojan sitniji namještaj..

„Ova donacija predstavlja samo jednu u nizu naših aktivnosti humanitarnog karaktera i naše društvene odgovornosti, a koje su važan dio poslovanja i korporativne kulture Addiko Bank. Drago nam je što smo imali priliku pomoći te se nadamo da smo na ovaj način pridonijeli stvaranju ugodnijeg prostora zaposlenicima i korisnicima, odnosno štićenicima ovih ustanova“, izjavila je Jasna Širola, članica Uprave Addiko Bank d.d.

HEP: OSIGURATI ENERGIJU U SVIM OKOLNOSTIMA – MISIJA JE HEPOVACA

Objavio
Odgovorno
-

Misija Hrvatske elektroprivrede – Sigurna i kvalitetna opskrba kupaca energijom, uz visoki stupanj društvene odgovornost, često je na kušnji, nažalost, zbog razloga na koje čovjek nema utjecaja. Poplave, požari, snijeg…, donose ljudima preteške trenutke. Tada kad je najnužnije, HEP im opet nosi – radost električne energije.

U zadnje vrijeme HEP se suočio s nekoliko dramatičnih elementarnih nepogoda u kojima je velik dio stanovništva ostao bez električne energije, u kojima su teško stradali elektroenergetski objekti i mreža, a radnici HEP-a pokazali se istinskim herojima koje vodila samo jedna misao –svojim sugrađanima što prije vratiti električnu energiju.

Početkom veljače 2014. ledena vremenska nepogoda u Gorskom kotaru uništila je 510 km električnih vodova – polovicu distribucijske mreže. Kiša koja se smrzavala u dodiru s tlom na vodičima je stvarala ledeni omotač nerijetko debljine i od 20 cm, što znači da su bili opterećeni težinom 40 puta većom od normalne. Tijekom nevremena bez električne energije ostalo 15 tisuća kućanstava s oko 23 tisuće stanovnika. Ukupna šteta je iznosila 84,4 milijuna kuna, što predstavlja najveću mirnodopsku štetu u povijesti HEP-a. Na hitnom popravku mreže i uspostavi opskrbe energijom tijekom tri tjedna radilo je više od 400 radnika HEP Operatora distribucijskog sustava. Svi oni radili su u ekstremnim zimskim i terenskim uvjetima, probijajući se do mjesta kvara uz pomoć Hrvatskih šuma i Hrvatske gorske službe spašavanja. Njihova je zadaća bila samo jedna – što prije stanovnicima Gorskog kotara osigurati svjetlo, spasiti zalihe hrane, vratili telefonski signal, televizijsku sliku, internet, djeci toplinu doma… Srećom, iako su uvjeti za radove bili vrlo složeni i s visokim stupnjem rizika, tih se dana nije dogodila nijedna nezgoda.

Samo tri mjeseca poslije dogodila se katastrofalna poplava u istočnoj Slavoniji. Uz nemjerljive štete koje je pretrpjelo stanovništvo, velika šteta nastala je i na elektrodistribucijskoj mreži. Bez napona je ostalo 110 km električne mreže i više od tri tisuće mjernih mjesta. HEP ODS je pretrpio štetu od približno 12 milijuna kuna. Zahvaljujući iznimnom angažmanu radnika HEP ODS-a, sva je niskonaponska mreža uključena već do 7. srpnja 2014. HEP je pokazao dodatno razumijevanje za stradale te je već prvih dana katastrofe uplatio donaciju od milijun kuna Hrvatskom crvenom križu, kao pomoć stanovništvu. Zatim je vlasnike poplavljenih kuća oslobodio plaćanja troškova za električnu energiju za razdoblje od svibnja do rujna 2014., u vrijednosti 3,2 milijuna kuna. Također je podmirio i troškove električne energije za potrebe kontejnerskih naselja. Da bi se stanovništvo čim prije moglo vratiti u domove, HEP ODS je darovao približno milijun kuna općinama Gunja, Drenovci i Vrbanja u svrhu financiranja nužnih sanacijskih radova na instalacijama u stambenim objektima. Donirana sredstva su omogućila vlasnicima kuća da na propisan i siguran način obave zamjenu nužne instalacijske opreme te izvanredni pregled i ispitivanje električne instalacije. Zajedno s donacijom za uređenje dječjeg igrališta u Gunji, ukupna pomoć HEP-a istočnoj Slavoniji iznosi šest milijuna kuna.

Ni godine 2015. nisu nas zaobišle nove katastrofe. Tako je zbog velikog požara na Pelješcu na duže ili kraće vrijeme jedan dio stanovnika i gostiju na Pelješcu i otoku Mljetu ostajao bez struje. I tamo, na Pelješcu, radnici HEP ODS-a ponovo su dokazali što znači profesionalnost, požrtvovnost i hrabrost.

Sve ovo najviši je iskaz društvene odgovornosti tvrtke i njenih radnika.

Darko Alfirev, pomocnik direktora Sektora za korporativne komunikacije, HEP d.d.

ZELENE TERME SV. MARTIN: Tri godine uspješne primjene metoda „tim za održivost“ i „zeleni koordinator“

Objavio
Odgovorno
-

Prošle su tri godine kako je s ciljem upravljačke i izvedbene podrške strateškoj orijentaciji brenda Zelene Terme, godine 2013. osnovan tim za održivost u čijem je djelokrugu koordinacija, planiranje, praćenje, korektivne mjere… iniciranje poboljšanja – dakle, sinhronizirano i usredotočeno bavljenje održivim poslovanjem na svaki način, u svakoj funkciji, u svakom aspektu poslovanja. Tim ima ulogu stožerne funkcije pri upravi tvrtke. Raspodijeljeni su zadaci i odgovornosti po pojedinim članovima tima.  Definirano je i novo zaduženje „Zeleni koordinator“ koji je odgovoran za koordinaciju u primjeni planova i projekata održivog poslovanja. Cjelovitim sustavom održivog poslovanja upravlja direktor tvrtke Branimir Blajić zajedno s imenovanim „zelenim koordinatorom“  Vedranom Augustićem te timom za održivost. Za napredak su, pogotovo u fazi primjene, odgovorni  naravno svi direktori i voditelji odjela.

Uprava se svojom izjavom obavezala na uvođenje politike održivosti u svim segmentima poslovanja.

Tim za održivost sastoji se od devet osoba (direktor, prvi rukovoditelji te voditelji pojedinih odjela) i sastaje se tjedno (radni sastanci), tromjesečno, godišnje (sastanak planiranja)

Organizacija projekta Zelene terme o kojoj je ovdje bilo govora, uz sve ostalo,  itekao je pridonijela novom ugledu i imidžu „zelene tvrtke“. To govore rezultati na koje su u Sv. Martinu ponosni:

  • smanjenje emisije CO2 za cca 30% ( 2011./2015).
  • smanjena potrošnja plina za cca 30%
  • smanjenje biorazrgadivog otpada po obroku prosječno cca 40%
  • ukupni otpad se razdvaja u desetak separacija, čemu pridonosi i najveći broj gostiju svojim ponašanjem, itd.

Uprava tvrtke razmatra nove mjere za daljnji razvoj zelenog poslovanja u nadolazećim godinama.

Na fotografijama su Branimir Blajić, direktor tvrtke  te Vedran Augustić, zeleni koordinator – rukovoditelj održavanja.

Za portal www.odgovorno.hr priredio:

Saša Vugrinec

Marketing, PR & DR Manager

LifeClass Terme Sveti Martin

Srpanj, 2016.

1...176177178...187Stranica 177 od 187

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z