ISTARSKI VODOVOD: U pogon puštena prva „vodovodna“ mala hidroelektrana u Hrvatskoj – prvi korak k važnom cilju u ISTRI!

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-

Istarska županija postavila si je ambiciozan i vrijedan cilj – do 2030. godine želi postati CO2 neutralna županija, čemu će uvelike pridonijeti i rad male hidroelektrane Velika Šuma. Kakva je to elektrana koja je u rujnu puštena u rad?

Mala hidroelektrana Velika Šuma prva je u nizu sličnih projekata koje Istarski vodovod Buzet počinje graditi na svom vodoopskrbnom sustavu u idućih nekoliko godina. Ista je, nažalost, tek deseta po redu mala hidroelektra s kojima RH raspolaže!

Početkom rujna u probni je pogon puštena mala hidroelektrana (mHE) Velika Šuma pokraj Umaga, prva u Hrvatskoj koja je sagrađena na vodoopskrbnom sustavu. Ta je mala hidroelektrana snage 90 kW smještena u novoj zgradi koja je spojena s postojećom vodospremom Velika Šuma, a pripada vodoopskrbnom sustavu Gradole iz kojeg se vodom opskrbljuje cijela zapadna obala Istre. Pri tome se voda iz izvora najprije crpi u pos trojenje za obradu vode Gradole Brdo, a potom slobodnim padom pada sa 190 m n.v. u ostatak sustava. I baš se taj slobodni pad, odnosno razlika u tlakovima energetski iskorištava.

Investitori su Istarski vodovod Buzet d.o.o. i Istarska regionalna energetska agencija – IRENA. Vrijednost investicije je 2,29 milijuna kuna, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financirao je 60 posto opravdanih troškova, odnosno 1,25 milijuna kuna. Projektant je El Roy d.o.o. Pula, a izvođač radova KONČAR – Elektronika i informatika d.d. Zagreb. Prema analizama, Istarski vodovod Buzet će zahvaljujući toj maloj hidroelektrani godišnje prodavati električnu energiju u iznosu od 350.000 kuna, pa se povrat investicije očekuje za manje od tri godine.

Male elektrane ekološki vrlo prihvatljive!

Naime, male hidroelektrane ekološki su prihvatljive, štetan utjecaj na okoliš pri njihovoj je gradnji minimalan, a pri proizvodnji električne energije ne ispuštaju CO2 u okoliš. Što više električne energije dobivamo iz malih hidroelektrana, toliko ćemo manje trošiti fosilna goriva. Male hidroelektrane pomažu i u zaštiti od poplava, pružaju sigurniju i pouzdaniju opskrbu električnom energijom, a mali su im i pogonski troškovi. Prema procjenama, jedan GWh električne energije proizvedene u malim hidroelektranama znači 480 tona manje ugljičnog dioksida ispuštenog u okoliš te uštedu od 220 tona goriva ili 335 tona ugljena. Ipak, treba voditi računa da se njihovom izgradnjom maksimalno smanji utjecaj na biljni i životinjski svijet, da se ribe zaštite od ozljeda izgradnjom posebnih prolaza kojima će se kretati vodotokom, da se ugrađuju tehnički usavršene turbine koje će smanjiti buku i vibracije te da se pazi na kvalitetu vode nizvodno od hidroelektrane.

U Hrvatskoj imamo tek 10 malih hidroelektrana!

Snaga vode u svijetu sve se više iskorištava, a čak 24 posto električne energije dolazi iz malih i velikih hidroelektrana. Iako Hrvatska ima velik potencijal za gradnju malih hidroelektrana, prema podacima Ministarstva gospodarstva, dosad je kod nas sagrađeno tek 10 malih hidroelektrana, ukupne instalirane električne snage od 3,25 MW. One su u sustavu poticanja po zajamčenoj otkupnoj cijeni. Inače, Ministarstvo gospodarstva vodi Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (Registar OIEKPP), a u njemu se trenutno nalazi ukupno 35 projekata malih hidroelektrana, ukupne planirane električne snage 23,4252 MW.

mdk

 

Više na: https://www.istra-istria.hr/index.php?id=2326&tx_ttnews[tt_news]=4150&tx_ttnews[backPid]=3856&cHash=66beb8545b

HEP: Širi se HEP-ova mreža punionica za električna vozila u Hrvatskoj

Objavio
Odgovorno
-
????????????????????????????????????

Kad je  u srpnju  2016. ispred  zgrade Gradske uprave na Trgu Stjepana Radića u  Zagrebu HEP  pustio u rad prvu ELEN LEAF punionicu za električna vozila,  dogodilo se nešto značajno: riječ je o prototipu najsuvremenije stanice za punjenje električnih automobila u Hrvatskoj, ujedno i prvoj punionici koja za napajanje koristi solarnu energiju. I, ujedno, riječ je o intenzivnom  nastavku programa otvaranja HEP-ovih punionica. HEP nastavlja širiti svoju mrežu započetu 2010-e, s ciljem da na najučinkovitiji način potakne rast broja električnih vozila i poboljša naš život smanjenjem emisija onečišćujućih tvari i buke.

ELEN LEAF stanica u Zagrebu sastoji se od dvije nadstrešnice sa solarnim panelima i ultra brzom punionicom za punjenje električnih vozila snage 50 KW DC i 43 KW AC, uz mogućnost istovremenog punjenja dvaju vozila. Pritom se kao pogonsko gorivo za električna vozila koristi energija dobivena iz solarnih panela. Pomoću solarnih panela ELEN LEAF stanica će godišnje proizvoditi 3.000 kWh električne energije iz obnovljivog izvora (sunčeve energije), što je dostatno otprilike za 20.000 km automobilske vožnje.

ELEN LEAF punionica u Zagrebu kruna je HEP-ovog razvojnog projekta ELEN. Punionica je izgrađena na temelju Sporazuma o suradnji na pilot projektu poticanja izgradnje infrastrukture za napajanje električnih vozila u Zagrebu između Grada Zagreba i Hrvatske elektroprivrede d.d.

Prototip je izrađen na temelju natječaja kojeg je provelo Hrvatsko dizajnersko društvo i na kojem je odabran rad i idejno rješenje dizajnerica Ane Banić Göttlicher i Maše Vukmanović.

„Ova tehnološki i dizajnerski jedinstvena punionica predstavlja izvanredan spoj koncepta elektromobilnosti i primjene obnovljivih izvora energije i upravo takvim spojem okolišno prihvatljivih tehnologija HEP pokazuje da prati europske i svjetske politike smanjenja emisija CO2, sprječavanja klimatskih promjena i očuvanja okoliša“, izjavio je član Uprave Hrvatske elektroprivrede, Saša Dujmić.

HEP-ov projekt e-mobilnosti u Hrvatskoj

Nakon što je 2010. godine HEP u sklopu pilot projekta postavio prve dvije punionice za vozila na električni pogon, u Labinu i Vukovaru, projekt e-mobilnosti kao razvojni projekt HEP grupe pokrenut je krajem 2012. godine. Sredinom 2014. HEP je u garaži nove poslovne zgrade u Zagrebu postavio sustav punionica za vlastita vozila na električni pogon i vozila poslovnih partnera i drugih posjetitelja. Krajem 2014., u sklopu europskog projekta CIVITAS DYN@MO, HEP je u suradnji s Gradom Koprivnicom i lokalnim partnerima postavio pet javno dostupnih ELEN punionica za brzo punjenje električnih automobila na području Koprivnice. Početkom 2015. godine počinje aktualni ciklus izgradnje niza punionica u hrvatskim gradovima na temelju sporazuma potpisanih s gradovima i gospodarskim subjektima.

Do  rujna 2016. u pogon su  puštene punionice– u Osijeku, Varaždinu, Slavonskom Brodu, Krapini, Jastrebarskom, Vodicama  Metkoviću, Umagu i Križevcima .  Do kraja godine planira se puštanje u rad punionica u Zadru, Bujama, Rijeci, Splitu, Dubrovniku,  Vinkovcima, , Kutini, Solinu,  Opuzenu,  Zaboku, Čakovcu i Ludbregu.

Kako bi upotpunio mrežu ELEN punionica, HEP planira uspostaviti i mrežu punionica duž najvažnijih hrvatskih prometnica, primjerice duž odmorišta na autocestama, na kojima bi bili instalirani DC punjači. Taj projekt HEP planira provesti u sljedećih nekoliko godina sufinanciranjem iz fondova Europske unije.

HEP je prvi u Hrvatskoj prepoznao europski trend uvođenja odrednica održivog razvoja u sektore energetike i transporta. Radi toga projekt elektromobilnosti razvija u partnerstvu sa zainteresiranim gradovima, lokalnim samoupravama te svim stranama koje imaju interes i želju modernizirati javni i privatni transport te doprinijeti smanjenju emisija CO2 i očuvanju okoliša.

U svom voznom parku HEP za sada ima 22 električna vozila, a u garaži glavne poslovne zgrade u Zagrebu izgrađen je sustav s osam parkirnih mjesta, koji je namijenjen punjenju HEP-ovih električnih vozila.

HEP-ov program gradnje održivog svijeta ide dalje – definiraju se planovi za 2017.

BERNARDA – DESETLJEĆA POSLOVNOG USPJEHA I ODGOVORNOG DJELOVANJA

Objavio
Odgovorno
-

Dugogodišnji poslovni uspjeh, zalaganje za univerzalne vrijednosti, sklad odnosa sa svim dionicima – kupcima i dobavljačima, zaposlenicima i zajednicom, prirodnim okolišem, činjenice su koje prate rad i život Bernarde Cecelje i poslovanje tvrtke Bernarda d.o.o.

„Nakon višegodišnjeg neposrednog iskustva u proizvodnji kreveta i madraca na tržištu Europe, odlučila sam s 13 zaposlenika krenuti u vlastitu proizvodnju i plasirati liniju kreveta i madraca po vlastitoj ideji. Godine 1998. utemeljila sam tvrtku Bernarda d.o.o. A danas, 18 godina nakon, itekakao sam zadovoljna – osiguravamo ljudima vrhunski proizvod zasnovan na stalnim inovacijama i suvremenim znanstvenim spoznajama. Zajedničkim trudom izgrađen je prepoznatljivi brend – Bernarda krevetni sustavi, a naš slogan  Dobar san za zdrav život nebrojeno je puta dokazan u praksi.“, kazuje Bernarda Cecelja, vlasnica i direktorica tvrtke locirane u mjestu Pušćine kraj Čakovca. 

Poslovni uspjeh  

Svih godina postojanja tvrtka uspješno posluje i to s izuzetnim stopom rasta proizvodnje,  prihoda, zaposlenih, tržišne raspostranjenosti i udjela. Sa suvremenom proizvodnjom baziranom na iskustvu 250 zaposlenih, modernim CNC strojevima, na 21.000 m2 uređenog prostora, Bernarda predstavlja regionalnog lidera u proizvodnji kreveta i madraca. Ostvarena dobit se konitunirano reinvestira u nove inovativne projekte i proizvodnju. Među velikim ulaganjima ističe se pogon za konfekciju spužve koji na godinu može obraditi cca 1.000 tona. Poduzeće danas predstavlja kompletnu zaokruženu proizvodnju kreveta i madraca počevši od sektora tehnološkog razvoja i nabave, preko stolarije, šivaone, konfekcije spužve, montaže gotovog proizvoda i prodaje.

Zahvaljujući inovativnim tehnološkim rješenjima, visokoj kvaliteti, učinkovitom upravljanju , marketingu i prodaji, Bernarda kreveti i madraci dosta lako osvajaju korisnike i postali su stabilni čimbenici europskog tržišta. Prvenstveni i najveći kupci su hotelski lanci te ustanove bolničkog i sličnog tipa. Uspješnost potvrđuje dugačka lista referenci i renomiranih klijenata koji danas koriste Bernarda proizvode. Preko 85% proizvodnje tvrtka izvozi na tržište EU. S ciljem izravnog  plasmana proizvoda, otvorena su vlastita specijalizirana prodajna mjesta u Zürichu, Beogradu, Skopju, u Bjelorusiji i naravno na nekoliko mjesta Hrvatskoj.

Bernarda d.o.o. je ušla u krug prepoznatljivih inovativnih tvrtki. Stalna unapređenja, uvođenje novosti u proizvodnju i poslovanje, pridonijeli su osvajanju tržišta, prestiža i ugleda, imidža i brenda. Tvrtka ulazi u skupinu lidera po uvođenju inovacija u proizvodnji krevetnih sustava u Europi. Neki od proizvoda zasnovani na inovativnim rješenjima postavili su nove svjetske standarde u segmentu zdravog spavanja.

Sve to, naši rezultati i naša zalaganja, široko su prihvaćeni  pa i prepoznati i nagrađeni mnogobrojnim nagradama i priznanjima. Tvrtka Bernarda d.o.o. osvojila je širom Europe i svijeta niz nagrada i priznanja za inovacije i poslovne uspjehe. Ove 2016. godine dobila je vrijedno priznanje Hrvatske udruge poslodavaca za praksu društveno odgovornog poslovanja, u području dobrobiti za zajendicu. Bernarda Cecelja je u više navrata dobila godišnje priznanje „Menadžerice godine“ od strane Hrvatskog udruženja menadžera CROMA.

Odgovorna politika, zalaganje za održivo društvo, uvažavanje svih dionika – važni su činitelji Bernarda uspjeha

„Osigurati ljudima dobar san i zdravo spavanje,“ ideja je vodilja poslovanja tvrtke. No, i prije od osnivanja poduzeća, još od svojih prvih susreta sa svijetom kreveta i madraca, Bernarda Cecelja pokreće inicijative da što više ljudi bude neposredno upoznato s važnošću zdravog spavanja. Pokrenuta su brojna istraživanja i edukacije okruženja o dobrom spavanju i dobrobiti toga za ljude. Uspostavljena je poslovna suradnja sa znanstvenom zajednicom – veliku ulogu u razvoju preuzeli su brojni stručnjaci sa Šumarskog i Tekstilno-tehnološkog fakulteta. Svojim znanjem posebno je doprinio dr. sc. Ivica Grbac, član Međunarodnog udruženja za probleme spavanja ISPE-e, međunarodne udruge AGR za sjedenje i ležanje te Američke akademije za spavanje.
U temelje poslovanja integrirana je politika korištenja isključivo provjerenih, ekološki i medicinski prihvatljivih materijala, sve u smislu mota tvrtke: Dobar san za zdrav život.

Iako relativno mladi pojmovi vezani za suvremeno poslovanje 21. stoljeća, društveno odgovorno poslovanje i zalaganje za održivi svijet poznati su u tvrtci Bernarda još od njezinih samih početaka. Svoje poslovanje tvrtka je oduvijek temeljila na prihvaćanju normi dobrog poslovnog upravljanja, poštenog odnosa prema zaposlenicima, kupcima, dobavljačima, pozivtivnim ekološkim utjecajem na okoliš, na poticanju stanovništa na brigu za zdravlja  „Dobar san za zdrav život,“ geslo je koje spaja tvrtku Bernarda i sve dionike koji čine njezinu svakodnevnicu.

Visoku poziciju na domaćem i stranim tržištima tvrtka zahvaljuje stalnom unapređivanju odnosa sa partnerima – kako kupcima tako i dobavljačima te dogradnjom i provjerom postojećih sustava kvalitete u skladu s najvišim svjetskim standardima. Naši vrhunski proizvodi zasnivaju se na pomno biranim kvalitetnim i certificiranim sirovinama, prirodnim materijalima i provjerenoj kvaliteti izrade. U cjelinu fer-play odnosa s partnerima uključena je kao imperativ i politika plaćanja u valuti te dosljedno izvršavanje svih ugovorenih obaveza.

Promišljanje o zaštiti zdravlja i kvalitete života prenijelo se i na zaštitu okoline i okoliša. U proizvodnji se primjenjuju najviši standardi u održivom upravljaju okolišem, koristi se energetski učinkovita LED rasvjeta, obnovljivi izvori energije, a svi nusprodukti imaju svoj konačni upotrebljiv oblik. Tako na primjer, mljevena spužva služi za punjenje ukrasnih jastuka, a piljevina kao ogrjev ili za proizvodnju briketa.

Najvažnije aktivnosti u pogledu društvenih učinaka tiču se naravno i zaposlenika.
Upravljanje ljudskim potencijalima još je jedno područje društveno odgovornog odnosa u Bernardi. Kad je Bernarda Cecelja počela ovaj posao imala je 13 zaposlenih, u takvoj kompaktnoj cjelini svi su bili obitelj. Danas, kada je broj zaposlenih narastao na gotovo 250, briga prema svakom zaposleniku nije ništa manja. U okviru tvrtke Bernarde svoju egzistenciju osiguravaju mnogobrojne obitelji iz Pušćina, Nedelišća i drugih mjesta Međimurja. Svjesni smo odgovornosti koju time nosimo. „Obostrano uvažavanje zaposlenih i poslodavca, fer odnos, pružanje prilika za učenje i razvoj u „majstore svog posla“, vrijednosti su same po sebi“, riječi su direktorice Cecelje. Posebna su tradicija kolektivni izleti čiji je smisao jačanje organizacijske kulture, duha zajedništva i naprosto druženja nakon posla. Svake godine tvrtka počasti zaposlenike izletom na neku atraktivnu lokaciju. I dan danas s posebnim žarom djelatnici pričaju dogodovštine s višestrukih izleta u Makedoniju, Italiju, Mađarsku.. .

Prioritet je doprinos borbi protiv siromaštva te pomoć bolesnima – onima uvijek i više potrebitima. Bernarda Cecelja osobno i tvrtka Brnerda d.o.o. sukladno svojoj društvenoj odgovornosti pružju podršku raznovrsnim projektima i pojedincima. Prioritet je borba protiv siromaštva i pomoć socijalno najosjetljivijima i bolesnima, slijede sponzorstva i donacije udrugama, sportskim klubovima, podrška humanitarnim akcijama kao i vjerskim zajednicama. Tijekom svih ovih godina ukupne pomoći zbrajaju se u milijunske iznose. Nekako najdraže i u dugom sjećanju ostaju pomoći koje se događaju spontano.

Za kraj ovog prikaza, kao primjer takvog spontanog i dobrotvornog ističemo priču o podršci jednom od pobjednika na Izložbi inovacija Arca, 2015. Organizator ARCE 2015 osigurao je dobitnicima nagrada pravo nastupa na Međunarodnoj izložbi Inovacija IENA u Nürnbergu. Među nagrađenima te godine našao se i mladi inovator Ivan Golubić iz Pisarovine koji je izumio solarno vozilo koje vas samo može pronaći u gradu. Kako je ovo bila iznimna prilika za razvoj ideje te napredovanje mladog inovatora i potencijalni pronalazak investitora, bilo je jako važno na sajmu u Nürnbergu prikazati i samo vozilo, a ne samo ideju u formi panela ili prezentacije. Kad je vodstvo Udruge spomenulo poteškoće s transportom  izloška i kako bi bila velika šteta da se solarno vozilo ne pokaže javnosti, svoju pomoć i entuzijazam ponudila je Bernarda Cecelja. Sa samo nekoliko telefonskih razgovora sa svojim djelatnicima, u desetak minuta, i sve je bilo sređeno: Cecelja je dogovorila da kamioni tvrtke prilikom svog redovnog puta na isporuke u inozemstvo prevezu i Ivanovo vozilo, do Nürnberga i natrag u Hrvatsku nakon sajma.

„Kupcima želimo ponuditi samo najbolje, a društvu najviše,“ kazuje svoj moto Bernarda Cecelja.

Maja Bahunek, temeljem intervjua s Bernardom Ceceljom, direktoricom Bernarde d.o.o.

LIFECLASS ZELENE TERME SVETI MARTIN: Terme ponosne na ostvarenu održivost!

Objavio
Odgovorno
-

Dolaskom LifeClass branda na upravljačku poziciju, Terme Sveti Martin okrenule su svoje poslovanje novoj viziji sadržanoj u samom sloganu kompanije: “Svijet zdravih užitaka”. No, svijet zdravih užitaka nije okrenutisključivo prema gostima, već i prema zaposlenicima, a posebno opet prema okolišu u kojem tvrtka posluje. Projekt “Zelene Terme” je strateško opredjeljenje, filozofija djelovanja, utječe na misiju i viziju, svaki naš dan, koji u implementaciji preuzima preporuke raznih certifikata i standarda – sve kao bi se osiguralo cjelovito “zeleno” poslovanje kompanije.

„Obzirom na velik utjecaj hotelske industrije na okoliš, naš strateški cilj je da to svedemo na minimum. Redovitom edukacijom osoblja, pa i gostiju, pokušavamo otvoriti vidike svima koliko je važno očuvanje okoliša. Provodimo projekte energetske učinkovitosti s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova iz stacionarnih uređaja za loženje. Imamo pet pročistača otpadnih voda koji su razmješteni po cijelom resortu. Sav otpad se prije predaje sakupljaču selektira i tada se predaje prema vrsti otpada, s čime smo uvelike smanjili količine miješanog komunalnog otpada koji je neselektivni i ne može se reciklirati. Uveli smo korekciju pH vrijednosti vode u bazenima pomoću ugljičnog dioksida, čime smo izbacili iz tehnološkog procesa jednu opasnu kemikaliju (sumpornu kiselinu).“, za portal odgovorno.hr donosi direktor Termi Sveti Martin – Branimir Blajić.

„Tim za održivost“ i „zeleni koordinator“ – dio novih upravljačkih mjera!

S ciljem upravljačke podrške provedbai strateškog projekta Zelene Terme, godine 2013. osnovan je tim u čijem je djelokrugu koordinacija, planiranje, praćenje… inciranje poboljšanja, korektivne mjere… jednom rječju sinhronizirano i usredotočeno bavljenje održivim poslovanjem na svaki način u svakom aspektu poslovanja. Tim ima ulogu stožerne funkcije pri upravi tvrtke. Raspodijeljeni su zadaci i odgovornosti po pojedinim članovima tima.  Definirano je i novo zaduženje „zeleni koordinator“ koji je odgovoran za koordinaciju implementacije planova i projekata održivog poslovanja. Cjelovitim sustavom održivog poslovanja upravlja direktor tvrtke Branimir Blajić zajedno s imenovanim zelenim koordinatorom Vedranom Augustićem te timom koji se bavi održivošću. Za napredak su još, pogotovo u fazi primjene, važni svi direktori i voditelji pojedinih službi.

Uprava se obavezala na uvođenje politike održivosti u svim segmentima poslovanja.

Tim za održivost sastoji se od devet osoba (direktor, prvi rukovoditelji te voditelji pojedinih odjela) i sastaje se tjedno (radni sastanci), tromjesečno, godišnje (sastanak planiranja)

Organizacija projekta Zelene terme o kojoj je ovdje govorimo, uz sve ostalo,  itekao je pridonijela novom uspješnom napretku onom održivom u poslovanju te ugledu i imidžu „zelene tvrtke“. To govore rezultati na koje su vodstvo i zaposlenici Zelenih termi Sveti Martin jedinstveno ponosni.

Visoka zelena ostvarenja

Danas se Terme Sveti Martin na području odgovornog poslovanja mogu pohvaliti s nekoliko implementiranih standarda i dobivenih certifikata, od kojih je najvažniji svakako certifikat ISO 50001:2011. Norma ISO 50001 daje organizacijama u javnom i privatnom sektoru strategije upravljanja za povećanje energetske djelotvornosti, smanjenje troškova i poboljšanje energetskih performancija.

Tu je i certifikat „Sustainable Hotel Certificateby UPUHH“ koji osigurava da svi segmenti poslovanja posluju odgovorno –  od upravljanja održivošću do nabave, prodaje, marketinga i PR-a, energetske učinkovitosti, ljudskih potencijala I tehničke službe.   Nastavno na to dolazi i suradnja s HEP-om kod implementacije oznake „ZelEn“, koja garantira kako struja koja se koristi u Termama Sveti Martin dolazi iz obnovljivih izvora energije čime terme daju svoj doprinos smanjenju emisije CO2 i očuvanju okoliša.

U tom nastojanju ostvareni su rezultati na koje smo posebno ponosni – posebice valja istaknuti one čvrsto mjerljive:

  • smanjena je emisija CO2 sa 1.323.435 kg/godišnje u 2011. godini, na daleko manjih 946.406 kg/godišnje u 2015.
  • smanjena potrošnja plina s 816.159 m3 u 2011. godini, na 592.897 m3 u 2015. Godini.
  • smanjenje biorazrgadivog otpada po obroku prosječno cca 40%
  • ukupni otpad se razdvaja u desetak separacija, čemu pridonosi i najveći broj gostiju svojim ponašanjem

Poslovni profil LifeClass Termi Sveti Martin

LifeClass Terme Sveti Martin trenutno zapošljavaju oko 170 stalno zaposlenih radnika koji gotovo svi dolaze sa područja Međimurske županije. Ujedno, Terme Sveti Martin su najveće turističko poduzeće koje u Županiji koje zapošljava najviše radnika. Njima je na raspolaganju najmodernija infrastruktura za rad, a ujedno, nudi im se mogućnost cijelo-životnog obrazovanja kroz razne treninge i edukacije koje kompanija provodi u Hrvatskoj ali i inozemstvu. Kako su Terme Sveti Martin dio LifeClass branda, svaki od zaposlenika je imao prilike (ili će imati), posjetiti ostale hotele u grupaciji (LifeClass Portorož) radi stjecanja know-how-a koji je bitan za vlastiti osobni i poslovni razvoj.

LifeClass je slovenski brand koji pod jednim imenom okuplja šest hotela u Portorožu te jedan u Hrvatskoj.    Zajednička vizija svim hotelima i cijelom ogleda se u brandu Svijet Zdravih Užitaka. Ponuda svih sedam hotela je ponajprije orijentirana wellnessu tijela, duha i uma te zdravoj , čim višelokalnoj gastronomiji.

I na kraju…

Čvrsto vjerujemo kako je za uspješnu provedbu „zelenog“ poslovanja jako važna informiranost i edukacija gostiju. U te aktivnosti spada i stalna prezentacija naših zelenih aktivnosti pred gostima. Na recepciji hotela, ali i na našoj web stranici, neprestance se izlažu „zelena“ postignuća tvrtke, ukazuju na aktivnosti i naš doprinos boljem i lijepšem, održivom svijetu.

Uprava Zelenih termi,  tim za održivost i zeleni koordinator razmatraju nove mjere za daljnji razvoj održivog poslovanja u nadolazećim godinama.

Za portal www.odgovorno.hr priredio:

Saša Vugrinec

Marketing, PR & DR Manager

LifeClass Terme Sveti Martin

MICROSOFT, CARNET, MOZS: 50 škola povezano WiFi mrežom u velikom zajedničkom projektu

Objavio
Odgovorno
-

Microsoft, Samir Benkmakhlouf, Jullietta Valls Noyes, US Ambassador, CARNet, Zvonimir Stanić, Tehnička škola Ruder Bosković, Durdica Fustar, ravnateljica, Microsoft, Ivan Vidaković, MZOS Hrvoje Šlezak

Širom Hrvatske, 30 osnovnih i 20 srednjih škola s više od 26.000 učenika koristit će WiFi mrežu u učionicama zahvaljujući uspješnoj implementaciji projekta od strane Microsofta Hrvatska i CARNeta i uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Povodom uspješnog završetka tog projekta, MICROSOFT Hrvatska doo, Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNet) i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta organizirali su svečanost u Tehničkoj školi Ruđer Bošković u Zagrebu, 20. rujna 2016.

Osim brzog pristupa Internetu, škole će dobiti visoku razinu sigurnosti i kontrole spajanja na mrežu s obzirom da će učenici moći pristupati mreži samo kroz njihove AII@edu identitete čime automatski dobivaju pristup školskom sustavu te MS Officeu 365.

Projekt je u potpunosti financiran od strane tvrtke Microsoft Hrvatska i provodi se u suradnji s CARNetom i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, kao dio usmjerenja Microsofta na pružanje korištenja moderne tehnologije u svakodnevnoj nastavi i pomaganje mladim generacijama da postanu konkurentni na tržištu rada.

Implementacija Wi-Fi mreže u osnovnim i srednjim školama širom Hrvatske je samo jedan od brojnih Microsoft projekata u području obrazovanja. Treba naglasiti kako je Microsoft kompletnom obrazovnom sustavu u Hrvatskoj, od osnovnih škola do fakulteta, ustupio besplatno korištenje Office 365 Education,  koji uključuje Office Online (Word, PowerPoint, Excel i OneNote), 1TB OneDrive kapaciteta za pohranjivanje podataka, Yammer te Sharepoint stranice. Uz to, svi nastavnici i učenici imaju pravo besplatno preuzeti i instalirati Office aplikacije na 5 računala. Usluga je dostupna za 800.000 učenika, studenata, nastavnika, profesora i drugih djelatnika obrazovnih ustanova, a s obzirom da korištenje ovog softvera zahtijeva većina poslodavaca, društvena korist je nesumnjivo velika. Besplatno korištenje Office 365 je sastavni dio Education Transformation Agreement (ETA), potpisanim s MZOS-om, koji omogućuje izvrsnost i inovaciju te razvijanje vještina potrebnih za poslove 21. stoljeća.

***

Na događaju kojemu su prisustvovali ravnatelji škola uključenih u projekt, predstavnici obrazovnih agencija te visoki dužnosnici, okupljenima se obratio zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Hrvoje Šlezak, američka ambasadorica u Hrvatskoj Julieta Valls Noyes, ravnatelj CARNeta Zvonimir Stanić i direktor Microsofta Hrvatska i BiH Ivan Vidaković. Tijekom prezentacije Samir Benkmakhlouf, Microsoft Connectivity Solutions Director, naglasio je kako je nužno prihvatiti digitalnu transformaciju koja se događa u obrazovnim sustavima širom svijeta. Ovaj projekt će omogućiti bolju povezanost za više od 26.000 učenika što ujedno omogućuje i ulaz u “svijet znanja” i kao što naglašava Alexander Toledo Leite, glavni direktor MS Connectivity, na ovaj način organizacije, zaposlenici i učenici, u mjestima gdje dosad nije postojala dobra povezanost, dobivaju pristup cloudu.
Tijekom događaja, Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska i BiH, rekao je: “Internet se danas smatra jednim od temeljnih prava, a ovaj projekt je jasan pokazatelj kako će izgledati budućnost modernog obrazovnog sustava. Internet je promijenio način kako komuniciramo, učimo, radimo ili se zabavljamo, pa je povezivanje nužnost. Fokusirajući se na tehnologiju i umrežavanje u obrazovanju, Microsoft pomaže učenicima ovladati digitalnim vještinama i kompetencijama koje će biti potrebne za predstojeću četvrtu industrijsku revoluciju“.

“U današnje vrijeme život bez Interneta gotovo je nezamisliv. Stoga je uz moderan način života i razvoj digitalne tehnologije potrebno razvijati i sustav obrazovanja i stvarati digitalno kompetentne i informatički pismene učenike. Projektom implementacije bežičnog Interneta, u 50 osnovnih i srednjih škola diljem Hrvatske, učenicima i nastavnicima omogućit će se brz i pouzdan pristup Internetu, a samim time i širokom spektru informacija te novim znanjima”, rekao je ravnatelj CARNeta Zvonimir Stanić te dodao kako će pristup bežičnom Internetu također olakšati poslovanje ravnateljima i administrativnom osoblju škole, a nastavnicima i učenicima, između ostaloga, i korištenje e-Dnevnika i drugih CARNetovih usluga.

50 osnovnih i srednjih škola koje su povezane putem Wi-Fi mreže:

Ekonomska škola PulaEkonomska škola Šibenik

Elektrotehnička i prometna škola Osijek

Elektrotehnička škola

Gimnazija Karlovac

I. gimnazija Split

I. osnovna škola Varaždin

III. osnovna škola Čakovec

IX. gimnazija Zagreb

Komercijalno-trgovačka škola Split

Medicinska škola Osijek

Obrtnička škola Split

Osnovna škola “Brda” Split

Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić” Slavonski Brod

Osnovna škola “Marjan” Split

Osnovna škola “Mato Lovrak” Nova Gradiška

Osnovna škola “Otrići – Dubrave” Otrić – Seoci

Osnovna škola “Split 3”

Osnovna škola “Turnić” Rijeka

Osnovna škola “Vladimir Nazor” Đakovo

Osnovna škola Bartula Kašića Zadar

Osnovna škola Brod Moravice

Osnovna škola Donja Stubica

Osnovna škola Frana Krste Frankopana Osijek

Osnovna škola Ivana Gundulića Zagreb

Osnovna škola Ivana Kukuljevića Sakcinskog Ivanec

 

 Osnovna škola Josipa Broza KumrovecOsnovna škola Ksavera Šandora Gjalskog

Osnovna škola Nikola Tesla

Osnovna škola Nikole Hribara Velika Gorica

Osnovna škola Orebić

Osnovna škola Popovača

Osnovna škola Rudeš

Osnovna škola Silvija Strahimira Kranjčevića Senj

Osnovna škola Smiljevac

Osnovna škola Stjepana Kefelje Kutina

Osnovna škola Stjepana Radića Metković

Osnovna škola Trnsko Zagreb

Osnovna škola Vrbani

Prva srednja škola Beli Manastir

Srednja škola Ivanec

Srednja škola Metković

Srednja škola Pregrada

Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok

Tehnička škola Ruđera Boškovića Zagreb

Tehnička škola za strojarstvo i mehatroniku

Upravna škola Zagreb

XI. gimnazija Zagreb

Gimnazija dr. Mate Ujevića Imotski

Osnovna škola Odra Zagreb

 

 

Za više informacija kontaktirajte:

Microsoft Hrvatska

Goran Pivarski

Voditelj odnosa s javnošću

E-mail: a-gopiva@microsoft.com

M: 099 4802 001

 Alert d.o.o.

Nina Šmigmator

PR Director

E-mail: nina@alert.hr

M: 098 355 943

JGL: Ekološka tvornica na ulazu u Rijeku – Pharma Valley

Objavio
Odgovorno
-

Svatko tko ulazi u Rijeku iz smjera Zagreba zamijetit će još iz daljine veliku građevinu oblih linija, dugačku gotovo kolika je i dolina u Svilnom, oku zanimljivu, intrigantnu,  da bi mogla biti kazalište ili fakultet, koncertna dvorana. A riječ je o industriji – novoj proizvodnoj hali tvrtke JGL, izgrađenoj 2015. Njezino prostiranje duž cijele doline potaknulo je i na specfičan naziv lokacije: Pharma Valley. Ti novi pogoni mnogo znače za JGL – po prvi puta razvoj prethodi rastu, a jaka tehnološka platforma predstavlja osnovu za budućnost i viziju održivog rasta.

Tvrtka JGL Grupa danas  ostvaruje prihode od 810 milijuna kuna i zapošljava 753 ljudi.

Tvrtka kontinuirano ugrađuje postulate društvene odgovornosti u svoje poslovanje te u interakciji s drugima nastoji biti primjer usklađivanja dugoročnog razvoja tvornica i okruženja. Dvije nagrade Indeks DOP-a u kategoriji velikih poduzeća samo su dio priznanja koja ovu kompaniju prate u podizanju vlastitih standarda razvoja i zaštite okoliša.

Odabir naprednih tehnoloških i ekoloških rješenja za Pharma Valley

Da biti društveno odgovoran ne znači samo ispunjavati zakonske obveze već pri investiranju u tehnologiju i okoliš ići iznad normi, ova je farmaceutska tvrtka pokazala upravo u izgradnji kompleksa Pharma Valley – odabirom naprednih tehnoloških i ekoloških rješenja, kao i dostizanjem razine maksimalne moguće uštede energije u radu.

U projektu su korištena mnoga ekološka rješenja koja odstupaju od konvencionalnih i iznad su zakonski propisanih, od ugradnje sustava ventilacije u sobama – „free cooling“ – koji upravlja uporabom svježeg vanjskog zraka ovisno o temperaturi, sve do energane s rashladnim tornjem velike učinkovitosti – u omjeru 1:9, pri čemu 1 Kw struje daje 9 Kw rashladne energije. Grijanje je riješeno kroz sustav plamenika pogonjen ELLU ili plinom u drugoj fazi. Većina rasvjete u cijeloj zgradi i okolišu je u regulirajućoj LED tehnici. Sve to donosi godišnju uštedu energije od 2,5 milijuna kuna, odnosno 3.641 MW/h, i značajno manju emisiju CO2 od 855 tona godišnje.

Vrijedi istaknuti i kako je vodospremi dodan bazen od 100 m3 koji skuplja čiste otpadne tehnološke vode u svrhu zalijevanja hortikulture. Druge tehnološke otpadne vode prolaze biološki pročišćivač prije ispuštanja u kanalizacijski sustav. Također, na lokaciji Svilno 1 instaliran je solarni sustav za dogrijavanje tople sanitarne vode.

Preduvjet uspješne realizacije projekta, od faze projektiranja do izvođenja, bio je odabir najboljeg tima izvođača i dobavljača koji je mogao zadovoljiti visoke standarde isporuke. U JGL-u s ponosom ističu kako je ta kvaliteta u velikoj mjeri nađena u gradu i kako je maksimalno iskorišten potencijal lokalne zajednice; arhitekturu potpisuje riječki Studio Rožić i tim suradnika, dok je glavni izvođač radova GP Krk.

Ulaganjem u napredna, nekonvencionalna rješenja u području energetske učinkovitosti, na primjeru JGL-a je postignuto značajno smanjenje troškova rada u odnosu na dosadašnje, povećanje produktivnosti i u konačnici povećanje kvalitete isporuke proizvoda i usluga kupcima i  potrošačima. Iskaz je to velike odgovornosti prema društvu i prostoru u kojem se djeluje, gradi i živi.

Jadran galenski laboratorij je dobar susjed riječkom zavičaju, veliki prijatelj i uzoran stanar naše planete Zemlje.

Dea Demić, voditeljica korporativnih komunikacija, JGL d.d.

Osvrt: Raduje sve više punionica za električne bicikle, jer su u prilog održivosti

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-

Električni bicikl sve je popularniji i u Hrvatskoj. Riječ je o biciklu koji ima mali motor na punjive baterije i koji je mnogo lakše voziti od običnog bicikla, što osobito dolazi do izražaja kod uspona koji vozač svladava bez umora. Stoga su takvi bicikli osobito popularni u brdovitim krajevima, ali i u gradovima. E-bicikl posebno su prigrlili oni koji žele svakodnevno putovanje do posla automobilom zamijeniti za ekološki prihvatljiv i jeftin prijevoz, a da istodobno na posao ne dođu zapuhani, znojni i bez daha.

No, gledano sa šireg aspekta – takvi bicikli će u mnogome biti uspjela alternativa motorkotačima i alutomobilima, koji su veći, teži, zahtijevaju puno materijala i transportnog prostora u fazi dopreme do kupca. Jednom rječju – koji ostavljaju dublji ekološki trag. Pa ako ih za kraće lokalne vožnje mogu odmijeniti električnni bicikli – odlično!

O popularnosti e-bicikala najbolje govori podatak da ih je u Njemačkoj prošle godine proizvedeno milijun. Danas su e-bicikli tehnološki unaprijeđeni, lagani i izgledom se gotovo ne razlikuju od običnog bicikla. S jednim punjenjem e-bicikl može prijeći oko 100 kilometara ili 6 sati vožnje po ravnom.

No, što kada poželite bicikl napuniti? Možete koristiti jednu od 129 punionica za električne automobile, koliko ih je dosad instalirano u Hrvatskoj (podaci Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost), ali samo ako imate odgovarajući adapter. Naime, punjač za bicikle nije dio standardne opreme punionica za električne automobile. Posebnih punionica namijenjenih upravo punjenju e-bicikala znatno je manje, a najviše ih je u Zagrebu, Velikoj Gorici i Rijeci. Stoga veseli svaka nova.

Tako je u svibnju otok Rab dobio svoju prvu punionicu za e-bicikle, a odnedavna ima je i Istra. Naime, u Poreču je u kolovozu puštena u rad prva istarska stanica za punjenje e-bicikla, koju je trećinom financirala Turistička zajednica Istarske županije, a s dvije trećine tvrtka Valamar. S obzirom da je biciklizam jedna od odrednica turističkog razvoja Istre, na tom poluotoku planirana je izgradnja punionica za e-bicikle na svakih 30 do 40 kilometara po jedna, ukupno pedesetak.

MDM

REGENERACIJA: Prikaz o održivom gospodarenju tekstilnim otpadom u Hrvatskoj i europi, 2015.

Objavio
Odgovorno
-

Održivo gospodarenje tekstilnim otpadom u RH zadnjih godina stabilno napreduje, postavljena je vizija kojoj se i približavamo. Gospodarski subjekti su prepoznali svoju ulogu i priliku u tome. Aktivnijiom ulogom institucija države i zakonskom regulativom, koja se očekuje i traži, stvorit će se preduvjeti za kompletno podržavanje cirkularne ekonomije, sa stalnim mogućnosti kontinuiranog poboljšanja.

1 – SUVREMENI,  ODRŽIVI PRISTUP GOSPODARENJA OTPADOM

Gospodarenje otpadom na ekološki način podrazumijeva provođenje različitih povezanih mjera kojima se prvo nastoji smanjiti količina stvarnog otpada i njegova „problematičnost“, potom se nastoji maksimalno ponovno upotrijebiti, odnosno reciklirati otpad koji je ipak nastao, a tek se na kraju ono što se nikako nije moglo ni spriječiti, ni upotrijebiti, obrađuje ili odlaže na najmanje škodljiv način prema okolišu.

reg1

Djelatnost zbrinjavanja otpada postala je unosan posao, usluga sa zajamčenom potražnjom, naročito kada stanje postane kritično, te joj, kao i svakoj gospodarskoj grani odgovara što veće tržište i „što masovnija proizvodnja“, znači „što veća količina otpada“. Zbog toga razvoj ove gospodarske grane mora biti dobro promišljen i kontroliran s ciljem postizanja balansa između općeg interesa (održivog razvoja,  brige za zdravlje i okoliš)  te poduzetničke inicijative.

Dobro je poznato kako je nagli prodor konzumerističkog i potrošačkog društva u srednju i istočnu Europu prouzročio krizu u pogledu zbrinjavanja otpada za koju su vlade većinom bile nepripremljene te do sada nisu poduzele odgovarajuće korake kako bi riješile taj problem. Divlja (nelegalna) i legalna odlagališta bila su do sada najrašireniji način zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj. Osim što ružno izgledaju i ispuštaju neugodne mirise, odlagališta mogu izazvati i zagađenja podzemnih voda, tla i zraka. Čak i odlagališta koja su već sanirana i imaju zaštitne slojeve mogu početi propuštati onečišćene otpadne vode nakon nekog vremena.

Činjenica je da tekstilna komponenta čini relativno mali udio u sastavu komunalnog otpada (2-3%), ali u apsolutnoj količini radi se o cca. 15 000 tona tekstilnog otpada u godini u Republici Hrvatskoj.  Važno je naglasiti da se radi o materijalu koji ima visoki stupanj mogućnosti ponovnog recikliranja i široke ponovne primjene.

Skupljanje, ponovna upotreba i recikliranje tekstila imaju pozitivne ekološke i ekonomske utjecaje (smanjuje se volumen te vrste materijala na  odlagalištima otpada i štetne emisije koje su posljedica truljenja prirodnih materijala prilikom čega se razvija metan i dugog roka razgradnje sintetičkih materijala). Osim toga, ponovnom upotrebom tekstilnih materijala štedi se energija, voda i smanjuje količina pesticida koji se koriste kod proizvodnje novih sirovina.

Izvori tekstilnog otpada su industrija i domaćinstvo. Iskorištenje industrijskog otpada je puno jednostavnije, tehnološki i organizacijski, ali zbog ukupnog stanja tekstilne industrije u Republici Hrvatskoj količine su gotovo zanemarive. Najveći dio otpada stvara se u domaćinstvima. Tehnologija reciklaže te vrste otpada je složenija i skuplja, a ključni problem je nepostojanje navika, zakonske regulative i izgrađene infrastrukture za sustavno i organizirano prikupljanje.

Skupljanje tih materijala kompatibilno je sustavu prikupljanja otpada uz pomoć više kanti (organski otpad, suhi otpad za reciklažu, ostali otpad…). Uz to uspješno mogu biti organizirane i akcije skupljanja robe od domaćinstava gdje se građane poziva da staru odjeću i obuću (ona koja više nije iskoristiva za doniranje putem humanitarnih organizacija) donesu na određeno mjesto.

U Europi i širom svijeta već postoje određeni sustavi koji se bave daljnjom preradom, odnosno recikliranjem tekstilnog otpada. U Hrvatskoj se  sustavno prikupljanjem i reciklažom tekstilnog otpada bavila jedino Regeneracija i to isključivo prikupljanjem i reciklažom industrijskog otpada. Zbog smanjenja ukupnog volumena tekstilne proizvodnje u Republici Hrvatskoj i nepostojanja zakonske regulative za prikupljanje otpada iz domaćinstava aktivnosti u tom području su svedene na minimum.

Većina sirovine koju poduzeće upotrebljava u svojoj proizvodnji je tekstilni regenerat, te bi jednom dijelom svoje potrebe za sirovinom mogla zadovoljavati kao sakupljač i prerađivač tekstilnog otpada. Zbog nepostojanja učinkovitog sistema zbrinjavanja tekstilnog otpada, Regeneracija je prisiljena tekstilni regenerat nabavljati na zapadno-europskom tržištu, te potom te proizvode opet u najvećem dijelu plasirati na tržišta Europske unije. Tamo već dugi niz godina postoje poduzeća koja se uvelike bave preradom industrijskog tekstilnog otpada i istog takvog otpada nastalog u domaćinstvima.

Mišljenja smo da bi približavanjem i samim ulaskom u Europsku uniju trebali kao kompanija težiti onim uzorima koji su na jedan vrlo kvalitetan način ukomponirali svoju djelatnost u zajednicu te uz osiguranje vlastite egzistencije pružaju kvalitetan i korektan servis svojoj okolini.

reg2

2 – TEHNOLOGIJA RECIKLIRANJA TEKSTILNIH MATERIJALA

Korišteni tekstilni materijali (odjeća, kućni tekstil i industrijski otpad) imaju velike mogućnosti ponovne upotrebe. Postoje mnogi načini ponovnog korištenja čija organizirana provedba znatno smanjuje štetne utjecaje na okoliš. Važnost ponovne upotrebe iz godine u godinu je sve značajnija zbog ekonomskih i ekoloških razloga.

Na samom početku tekstilna i odjevna industrija bazirala se isključivo na preradi i upotrebi prirodnih vlakana. Porast stanovništva, rast standarda, podizanje modnih zahtjeva te posljedično ograničena dostupnost količine prirodnih vlakana i njihova visoka cijena, rezultirala je otkrićem i rastom primjene sintetičkih tekstilnih vlakana. Ta vrsta vlakana i njihova upotreba znatno je pridonijela povećanju ukupne svjetske potrošnje vlakana kroz razvoj mode i širenje područja primjene.

Razvoj tekstilne industrije općenito i porast prerađenih količina vlakana  znatno je povećao apsolutne količine otpada u industriji već sredinom prošlog stoljeća i to je u mnogim tekstilnim tvrtkama prepoznato kao ekonomski problem i prilika za smanjenje troškova.

Tekstilna tehnologija u dijelu postupanja s otpadom se razvijala u dva smjera. Prvi je stalna težnja da se primjenom novih znanja i tehnologija u osnovnim tehnološkim procesima (predenje, tkanje, pletenje, netkani tekstil i konfekcija) poveća stupanj iskorištenja sirovina , a drugi je razvoj tehnologija za recikliranje otpadnih materijala iz tih proizvodnji.

Pojednostavljeno može se reći da je recikliranje tekstilnih otpada u industriji davno prepoznato i to prvenstveno iz ekonomskih, a ne ekoloških razloga.

Razvoj industrije netkanog tekstila, kao najbrže rastućeg segmenta tekstilne industrije, doprinio je zbog svoje tehnologije koja omogućava korištenje sekundarnih sirovina za proizvode različitih tehničkih namjena znatnom povećanju udjela sekundarnih (regeneriranih) vlakana u ukupnoj svjetskoj potrošnji vlakana (oko 16%).

Globalizacijski procesi rezultirali su masovnom dislokacijom tekstilne industrije u manje razvijene zemlje, ali to nije nimalo smanjilo problem tekstilnog otpada u Europi. Naime, smanjio se industrijski otpad, ali zbog niže cijene tekstilnih proizvoda i velike kupovne moći europskog stanovništva najveći dio tekstilnih proizvoda završava na našim tržištima i nakon korištenja (čije je vrijeme sve kraće) postaje otpad. Isto tako opći porast cijena svih sirovina i nedostatak prirodnih i proizvodnih resursa u Europi recikliranje tekstila nameću kao top prioritet.

Tehnološke i tržišne mogućnosti industrije netkanog tekstila su osnova i temelj masovne upotrebe regeneriranih tekstilnih materijala, ali ne isključuju ostale mogućnosti korištenja (Re-Wear, Re-Use) već se nadopunjuju. Isto tako neizostavni dijelovi procesa su spalionice i deponiji, ali u znatno manjoj mjeri nego je to danas slučaj u Republici Hrvatskoj.

RABLJENA ODJEĆA(SECOND HAND SHOP)

reg3

U Hrvatskoj postoje ili su postojale tvrtke (komunalne, sakupljači, trgaone, proizvođač netkanog tekstila, cementare, spalionice) koje se vrlo selektivno i ograničeno bave tim poslovima, ali je osnovni problem što ne postoji organizirani i transparentni sustav gospodarenja tekstilnim otpadom. Osnovna uloga državnih institucija je da regulatornim mjerama uspostavi izbalansiran sustav koji će zadovoljiti javni interes (ekologija, zdravlje i održivi razvoj) bez gušenja privatnih poduzetničkih inicijativa. Osim toga nužno je uspostaviti učinkovit sustav nadzora koji će onemogućiti «preseljenje otpada» i zloupotrebe nekih od sudionika u lancu gospodarenja tekstilnim otpadom. Profitabilnost svih sudionika u lancu gospodarenja tekstilnim otpadom mora bit ostvarena kroz efikasnost i volumen njihove proizvodnje, a nikako ne na štetu ostalih sudionika u lancu ili ugrožavanjem javnog interesa.

3 – REGENERACIJI DANAS – LIDER U ODRŽIVOJ UPOTREBI TEKSTILNOG OTPADA

Regeneracija d.d. je osnovana 1954. godine kao razvrstaona tekstilnog otpada. Osnovni zadatak bio je prikupljanje tekstilnog otpada i njegovo razvrstavanje prema vrsti i kvaliteti kao priprema za ponovnu upotrebu u proizvodnji tkanina

Godine 1955. novoosnovano poduzeće dobilo je ime Regeneracija i počelo se baviti trganjem tekstilnih materijala sa ciljem proširenja mogućnosti njihovog ponovnog korištenja. Godine 1968. nastao je logotip koji je u upotrebi još i danas – dva vuka koja trgaju krpu – simbol prvog stroja za trganje stare tkanine („WOLFER“).

reg4

Slika 1: Prvi strojevi za trganje

Prva linija netkanog tekstila instalirana je 1964. godine i to je bila jedna od prekretnica u razvoju poduzeća, jer je omogućila korištenje regeneriranih tekstilnih  vlakana kao osnovne sirovine za proizvodnju netkanih tekstila različitih namjena.

reg5

Slika 2: logotip Regeneracije

Raspad bivše države, rat i društveno-političke promjene krajem 80-ih i početkom 90-ih godina prošlog stoljeća  postavili su pred tvrtku velike izazove i potrebu za promjenama na koje nije odgovoreno na adekvatan način, što je ugrozilo i sam opstanak tvrtke.

Opća deindustrijalizacija koja je započela devedesetih godina prošlog stoljeća uzrokovala je gubitak tradicionalnih regionalnih prodajnih tržišta, ali isto tako zbog zatvaranja ili smanjenja proizvodnog volumena preživjelih tekstilnih tvrtki došlo je do drastičnog smanjenja raspoloživih količina industrijskog tekstilnog otpada, a time i do udaljavanja Regeneracije od temeljnih ideja osnivača.

Nažalost, teškoće u poslovanju i borba za opstanak u Regeneraciji su koincidirale s vremenom intenzivnog rasta i razvoja industrije netkanog tekstila u Europi i svijetu i dovele do tehnološkog zaostanka u odnosu na zapadnoeuropske konkurente.

Posljedica toga je da su se mnoge tvrtke naše veličine pozicionirale u profitabilnijim tržišnim segmentima netkanog tekstila (medicina, higijena i sl.).

Međutim, time je otvoren veliki tržišni potencijal na području netkanih tekstila tehničke namjene  proizvedenih iz regeneriranih tekstilnih materijala koji smo na vrijeme prepoznali i vrlo uspješno koristimo, te smo postali jedan od najvećih europskih proizvođača u toj tržišnoj niši.

Za naše buduće poslovanje ključno je, osim povećanja ukupnih proizvodnih kapaciteta budući da potražnja bitno nadmašuje naše proizvodne mogućnosti, osigurati dovoljne količine takve sirovine čija se dostupnost sve više smanjuje. Naime, potražnja za regeneriranim tekstilnim vlaknima kontinuirano raste zbog širenja područja primjene, a koje je uzrokovano rastom cijena prirodnih i sintetičkih materijala.

Temeljne odrednice budućeg uspjeha tvrtke leže u efikasnosti, inovativnosti i postizanju čim većeg udjela recikliranih materijala iz vlastite proizvodnje.

4.0 PRIMJERI POSLOVNIH MODELA RECIKLIRANJA TEKSTILNOG OTPADA  U EUROPSKOJ UNIJI

reg6

Slika 4,5,6: Procotex proizvodnja

4.1 SOEX GRUPA

SOEX je već 25 godina vodeća kompanija na području reciklaže tekstila. Soex Group je jedna od svjetski najvećih, naijiskusnijih i najinovativnijih tvrtki koje se bave reciklažom tekstila. Cilj im je dostići ideal Zero Waste.

reg7

Slika 3: logotip Soex-a

Danas se reciklira 98 % od 136 tisuća tona odjevnih predmeta koji prođu kroz njihove tvornice i gotovo da su dostigli taj cilj. Soex stalno razvija nove ideje, proizvode, tehnologije i tržišta koji će im omogućiti dostizanje ideala -Zero Waste .

Zadani cilj postižu po modelu  Re-Wear, Re-Use i Re-Cycle. Svaki od tih temeljnih blokova funkcionira samostalno u sustavu Zero Waste, a u suradnji sa ostalima omogućava kompaniji postizanje svog ideala.

SOEX grupa ima svoje ispostave u 14 zemalja svijeta na 4 kontinenta, najsofisticiraniju tehnologiju i kompleksni sustav sortiranja i gradiranja.

Dio prikupljene rabljene odjeće  prolazi kroz sustav Re-Wear te se prodaje zemljama u razvoju kao moderna i funkcionalna odjeća, drugi dio se kroz sustav Re-Cycle konvertira u nov industrijski proizvod, a treći se kroz sustav Re-Used u svojoj originalnoj formi upotrebljava na potpuno nov način.

Ni jedna druga tvrtka koja se bavi recikliranjem tekstila nije uspjela smanjiti količinu otpada na manje od 20-30 % ukupno prikupljene robe, Soex uspijeva to svesti na manje od 2 %.

Isto tako, prisutnost Soexa u određenoj okolini uvelike ima svoj utjecaj na istu. Npr., Soex otkupljuje staru odjeću, na taj način stvara prihod dobrotvornim organizacijama koje onda raspolažu tim novcem umjesto stare odjeće koju eventualno ne mogu upotrijebiti, a moraju negdje zbrinuti. Proces dostizanja Zero Waste ideala stvara radna mjesta, Soex danas ima preko 2500 zaposlenika u svijetu, te povećava lokalnu poreznu bazu, pomaže pri očuvanju prirodnih resursa.

U Wolfenu (Njemačka) je 1998. godine otvorena  najmodernija tvornica  za recikliranje tekstila. U tvornici je zaposleno oko 550 radnika koji uz jedan od najinovativnijih sustava logistike, sortiranja i recikliranja procesuiraju dnevno oko 300 tona rabljene odjeće. Iako je primarni posao tvrtke Soex sortiranje i ponovna prodaja rabljene odjeće (Re-Wear) , ovdje se reciklira bez gubitaka i onaj tekstilni otpad koji se više ne može upotrijebiti kao odjevni predmet. Taj otpad postaje primarna sirovina za kompjutorizirani sustav trganja tekstilnog otpada i jedinstvene proizvodnje vlakana za industriju netkanog tekstila. Mješavine vlakana proizvedene u SOEX-u se upotrebljavaju u automobilskoj te građevinarskoj industriji.

Tvrtka Soex je dugi niz godina dobavljač Regeneracije kod kojeg nabavljamo cca. 20% potrebnih  količina sirovina.

4.2 PROCOTEX

Procotex je belgijska kompanija koja svoje korijene vuče iz lanarstva. Osnovana je 1970. godine i bila je  specijalizirana za kupnju i prodaju lana te njegovih derivativa. Globalizacijske promjene su usmjerile kompaniju prema otvaranju proizvodnog pogona u Litvi u kojem se godišnje preradi oko 4000 tona lana, te je na taj način jedan od najvećih nezavisnih prerađivača lana u svijetu.

Od 1979. godine kompanija je aktivna i na tržištu recikliranih materijala, odnosno tekstilnog otpada. Ova aktivnost je bazirana na skupljanju i preradi industrijskog tekstilnog otpada za primjenu u različitim tekstilnim  industrijama.

Procotex prvenstveno reciklira različiti industrijski  otpad (iz proizvodnje tepiha, ekstruzijskih procesa, proizvodnje madraca, filčeva) budući da u okruženju postoji brojna i izuzetno razvijena tekstilna industrija.

Kompanija danas zapošljava 50 ljudi, reciklira 30,000 tona tekstilnog otpada godišnje i ostvaruje godišnje prihode u visini 29,5 mil eura.

Procotex je dugogodišnji dobavljač Regeneracije od kojeg nabavljamo cca. 10%  potrebnih  količina sirovina.

4.3 FIORAVANTI

Tvrtka Fioravanti je iz Prata u Italiji i bavi se  recikliranjem tekstilnih materijala već više  od 40 godina. Posebnost poslovnog modela Fioravantija je u tome što recikliraju tekstilni otpad iz industrije i domaćinstava. U poduzeću je zaposleno 20-ak ljudi.

Tvrtka Fioravanti je zadnjih nekoliko godina glavni dobavljač sirovine za Regeneraciju kod kojeg nabavljamo  60 % potrebnih količina i to prvenstveno zbog blizine, i najnižih troškova transporta koji čine važan udio u ukupnim troškovima.

5.0 «EKO-EKO» – RECIKLIRANJE TEKSTILNOG OTPADA U  REGENERACIJI

Projekt recikliranja tekstilnih materijala ima ekonomski i ekološki značaj i kao takav nazvan je «EKO-EKO» i vodimo ga u dvije razvojne faze.

Prva faza – EKOnomija

Cilj ove razvojne faze je osiguranje čim veće količine sekundarne sirovine za vlastitu proizvodnju (do 5000 tona godišnje), a posljedica je smanjenje vlastite emisije otpada u okoliš  i otpada drugih tekstilnih industrija.

U realizaciji ove faze uređen je prostor površine 4000 m2  sa svom potrebnom infrastrukturom i instaliranom jednom proizvodnom linijom za trganje tekstilnog otpada  kapaciteta cca. 2500 tona godišnje i 10 zaposlenih radnika.

Ukupna potrebna financijska sredstva za realizaciju ovog dijela projekta su cca. 1.5 milijuna eura, od čega je do sada realizirano približno 80%.

Preostali dio ulaganja planiramo realizirati u slijedećih godinu dana i time podignuti proizvodne kapacitete na željenu razinu, te zaposliti još 10 radnika na tim poslovima.

reg8

Slika 7 i 8: Stroj za trganje u Regeneraciji

Druga faza – EKOlogija

Cilj ove razvojne faze je prerada ukupne količine tekstilnog otpada u Republici Hrvatskoj (15 000 tona godišnje).

Potrebna sredstva za realizaciju ovog cilja procjenjujemo na iznos cca. 1 milijun eura za proširenje kapaciteta nabavom najnovije linije za trganje koja omogućava realizaciju željenog volumena prerade uz povećanje iskorištenja materijala.

Potreban broj zaposlenika u punom obimu realizacije projekta je cca. 30.

Važno je istaknuti dvije činjenice:

  1. Podjela projekta na ekonomsku i ekološku razvojnu fazu je samo uvjetna jer je jasno da su u obje faze one nezaobilazne i međusobno se ne isključuju.
  2. Regeneracija ne može samostalno i vlastitim snagama realizirati ovaj projekt. Naime,  procjenjujemo da u neorganiziranom sustavu gospodarenja tekstilnim otpadom u Republici Hrvatskoj možemo prikupiti cca. 2000 tona godišnje, a za razliku je potrebna zakonska regulativa od strane države. Takva regulativa bi osim osiguranja navedenih količina otvorila nove mogućnosti zatvaranja financijske konstrukcije za potrebne investicije u iznosu od cca. 1 milijun eura (europski fondovi, Fond zaštite okoliša i Ministarstvo zaštite okoliša i banke).

reg9

Slika 9: Stroj za trganje novije generacije

6.0 ZAKLJUČAK

Regeneracija ima , od svojih početaka 1954. godine, ideju recikliranja i ekologije (iako pod drugim terminima) ugrađenu u svoj genetski kod. Osim što smo osnovani s tim ciljevima, oni se danas nameću kao nužnost i uvjet opstanka.

Izvoz čini 80% naših prihoda, a 90% sirovina i usluga nabavljamo iz uvoza i u svakodnevnom smo kontaktu s tvrtkama u kojima je ekologija, efikasnost, profitabilnost i odgovorno ponašanje prema društvu i okolišu jedini način rada.

Tradicija, znanje i iskustvo daju nam pravo i obvezu da predložimo budući model postupanja s tekstilnim otpadom u Republici Hrvatskoj, da sudjelujemo u njegovoj implementaciji i koristima koje on donosi.

Potpuna realizacija projekta daleko nadilazi naše organizacijske, logističke, tehničke i financijske mogućnosti i zato je nužno sudjelovanje mnogih tvrtki (vertikalno, horizontalno i teritorijalno) te državni institucija . Neizmjerno važnom procjenjujemo ulogu nevladinih ekoloških udruga koje su do sada dale veliki doprinos u senzibilizaciji javnosti i podizanja opće razine ekološke svijesti, a u budućnosti ih vidimo kao važnog korektora cjelokupnog procesa.

Ključnu odgovornost u organizaciji sustava ima Vlada Republike Hrvatske i to kao regulator (zakoni, pravilnici, itd.) i kontrolor provedbe sustava gospodarenja otpadom.

Na današnjem stupnju razvoja tehnologije, nivoa znanja i dostignute razine ekološke svijesti  ne postoji ni jedan objektivni razlog da tekstilni otpad bude problem. Problem su neznanje i nepoznavanje uhodanih modela postupanja s vrijednom sirovinom (tekstilni otpad), volja da se poznato u svijetu primjeni kod nas i sitni parcijalni interesi. Naši osnovni ciljevi su da se realizacijom ovog projekta pozicioniramo kao jedinstvena i najveća tvrtka u toj tržišnoj niši u Europi,  osiguranje dugoročnog profitabilnog poslovanja Regeneracije, uz davanje snažnog doprinosa očuvanju okoliša što smatramo za Hrvatsku kao zemlju s izuzetnim poljoprivrednim i turističkim potencijalom neizmjerno važnim.

ROBERT BOSH: Tradicija pomoći i posjeta SOS DJEČJEM SELU LEKENIK potvrđena i ove godine

Objavio
Odgovorno
-
SAMSUNG CSC

Ima li boljeg načina za uspješno i lijepo završiti radni tjedan od druženja s prijateljima i dugogodišnjim partnerima? Upravo takav petak dogodio se 9. rujna 2016. u SOS Dječjem selu Lekenik gdje su se i ove godine susreli domaćini iz Sela i prijatelja iz tvrtke Robert Bosch d.o.o..

„Poučeni ostavštinom našeg osnivača Roberta Boscha naše se odgovorno poslovanje proteže izvan granica samog poduzeća. Treću godinu u nizu sudjelovati u ovome projektu kruna je odgovornog poslovanja na koje smo izrazito ponosni. Naše je poduzeće ovom posjetom potvrdilo bliskost sa stanovnicima SOS Dječjeg sela u Lekeniku što je sad postalo dio dobre Boscheve tradicije“, istaknula je Mirsada Kudrić, direktorica kompanije Robert Bosch d.o.o za Hrvatsku i Sloveniju.

Po samom dolasku čelne ljude i uvijek drage goste iz tvrtke Robert Bosch d.o.o. dočekao je direktor SOS Dječjeg sela Lekenik, Mario Čović.

Nakon svečane primopredaje donacije u iznosu godišnjih režijskih troškova jedne SOS obitelji, druženje se nastavilo u SOS kući Ruža gdje su goste dočekala djeca i SOS mama Mirjana. Proveli su zajedno sijelo prijepodne, izmijenili uspomene s mora i  početka nove školske godine.

Na kraju druženja svi su imali prilike vidjeti kako najmlađi stanovnici SOS Dječjeg sela Lekenik provode svoje vrijeme u Maloj igraonici.

‘Suradnja između tvrtke ‘Robert Bosch’ i SOS Dječjeg sela uspješno traje već godinama i na nju smo iznimno ponosni. Mi se uvijek iznova veselimo prijateljima kad nam dođu u posjete“. Posebno smo zahvalni na tradiciji, vjernom partnerstvu koje traje“, rekao je direktor SOS Dječjeg sela Lekenik, Mario Čović.

Lekenik, 120915. Sos Djecje selo, Bosch

Grupa Bosch vodeći je svjetski dobavljač tehnologija i usluga. Zapošljava oko 375.000 zaposlenika diljem svijeta (podaci od 31. prosinca 2015.). Tvrtka je ostvarila prodaju od 70,6 milijardi eura u 2015. godini. Djelatnosti grupe podijeljene su u četiri poslovna područja: Mobility Solutions, Industrial Technology, Consumer Goods i Energy and Building Technology. Grupa Bosch sastoji se od tvrtke Robert Bosch GmbH i otprilike 440 podružnica i regionalnih društava u oko 60 zemalja. Boscheva globalna mreža proizvodnje i prodaje te prodajni i servisni partneri tvrtke pokrivaju oko 150 zemalja. Osnova rasta tvrtke u budućnosti njezina je snaga inovacije. Bosch zapošljava 55 800 zaposlenika u istraživanju i razvoju na približno 118 lokacija diljem svijeta. Strateški je cilj Grupe Bosch osmisliti rješenja za povezani život. Inovativnim i inspirativnim proizvodima i uslugama Bosch unapređuje kvalitetu života diljem svijeta. Ukratko, Bosch proizvodi „Tehnologiju za život“.

Tvrtku je 1886. godine u Stuttgartu osnovao Robert Bosch (1861.-1942.) kao „Radionicu za preciznu mehaniku i elektrotehniku“. Posebna struktura vlasništva tvrtke Robert Bosch GmbH jamči poduzetničku slobodu Grupe Bosch i omogućuje joj dugoročno planiranje i poduzimanje značajnih početnih investicija s ciljem osiguranja budućnosti tvrtke. Ukupno 92 % udjela u tvrtki Robert Bosch GmbH u vlasništvu je dobrotvorne zaklade Robert Bosch Stiftung GmbH. Većinu prava glasa ima industrijski trust Robert Bosch Industrietreuhand KG. Funkcije poduzetničkog vlasništva izvršava trust. Ostatak poslovnih udjela u vlasništvu je obitelji Bosch i tvrtke Robert Bosch GmbH.

Dodatne informacije dostupne su na internetskim stranicama http://www.bosch.com, http://www.bosch-press.com, http://twitter.com/BoschPresse.

VELADRION i ORYX Grupa pomažu studentima s invaliditetom – raspisan natječaj već drugu godinu!

Objavio
Odgovorno
-

U sklopu donatorske akcije “Igraj srcem” poslovno turistički kompleks Veladrion prošle godine priredio je prvi adventure golf turnir te pod geslom “Sudjelovati znači pomagati” te u suradnji s partnerima akcije prikupio dostatna sredstva za pomoć specifičnoj društvenoj skupini – studentima s invaliditetom kako bi im donekle olakšali studentske dane i svakodnevni život. Provedena akcija rezultirala je osiguranim stipendijama za ukupno deset studenata s invaliditetom kojima su stipendije za akademsku godinu 2015. – 2016. uručene na svečanom prijemu u nazočnosti Predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

„Svaki mladi čovjek u Republici Hrvatskoj ima pravo na jednake prilike i mogućnosti, na jednake uvjete  života te na društvenu i profesionalnu afirmaciju. Usvajanje novih znanja i vještina, učenje i usavršavanje cilj je kojem svaka mlada osoba treba imati pristup i čemu treba težiti, a na svima nama je zadatak promicanja razvoja društva u kojem svi imaju jednake mogućnosti. Osjetljivost prema potrebitima u društvu, čini samo društvo boljim mjestom za život. Naša je dužnost promicati i stvarati društvo koje cijeni i uvažava različitosti, ali i u svakoj osobi, svakome od nas otkrivati jedinstvene vrijednosti. Samo takvim promišljanjima i ulaganjem u obrazovanje naših mladih možemo dugoročno očekivati razvitak našeg gospodarstva i prosperitet naše zemlje. Pozdravljam ovaj projekt budući je osmišljen po načelima društveno odgovornog poslovanja od strane organizatora i sponzora, kojeg su prepoznale i druge domaće tvrtke“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović, izrazivši zadovoljstvo što je ovaj humanitarni projekt uspješno pokrenut i što ima priliku upoznati i pozdraviti desetero stipendista i stipendistica kojima je osigurana akademska budućnost.

Podizanjem svijesti i oživljavanjem kulture humanitarnog djelovanja među poslovnim subjektima i gospodarstvenicima te željom da se na konkretan i adekvatan način pomogne ovoj izoliranoj društvenoj skupini, generalni pokrovitelj akcije ORYX Grupa i ove godine odlučio je podržati akciju čiju važnost su prepoznale i velike hrvatske tvrtke: AutoZubak, M SAN Grupa te Žito grupa. Akcija se i ove godine odvija pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja će, uz brojne osobe iz javnog i profesionalnog života, osobno sudjelovati na adventure golf turniru u Žrnovnici 02. rujna.

“Velika nam je čast drugu godinu zaredom biti generalni pokrovitelj ove izvrsne inicijative. Imao sam priliku i čast osobno upoznati devet od ukupno deset prošlogodišnjih dobitnika stipendije te moram priznati da nisam ostao nimalo ravnodušan. Vidjeti te mlade ljude, čuti njihova razmišljanja i osjetiti ambiciju unatoč očitim otežavajućim životnim okolnostima, uistinu je nešto posebno. Ne traže nikakav poseban tretman već samo priliku da ravnopravno sudjeluju sa svima ostalima u svim životnim aktivnostima. Ako im mi ovom inicijativom barem djelomično olakšamo put ka tome, mislim da možemo reći da smo uspjeli. Nadam se da smo dosadašnjim djelovanjem već potaknuli i druge gospodarske subjekte u Hrvatskoj da prepoznaju ovu specifičnu ciljnu skupinu te da se pridruže ili pokrenu slične inicijative koje će dići kvalitetu života ovih vrijednih mladih ljudi na višu razinu”, istaknuo je gospodin Ivan Zubak, predsjednik Uprave ORYX Grupe.

Akcija “Igraj srcem” osmišljena po načelima socijalno osviještenog i društveno odgovornog poslovanja, uz promicanje civilnog društva i filantropije, poprima tradicionalni karakter te postaje platforma putem koje se nastoji senzibilizirati javnost o problemima i potrebama mladih ali perspektivnih osoba s invaliditetom.

“Prošle godine dobila sam stipendiju zahvaljujući akciji “Igraj srcem” za studente s invaliditetom. Iznimno sam zahvalna organizatoru koji nam je to omogućio. Shvatila sam to kao pomoć da se uklopim u društvo, a isto tako danas-sutra kao obrazovana osoba da djelujem u istom. Samim time što nam je stipendije uručila naša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović osjećala sam se tako ponosno i važno. Stipendija mi je pomogla da si lakše priuštim neke sitnice, a da ne opterećujem stalno roditelje. Doživjela sam je kao plaću koju sam na neki način zaradila. Hvala svim dobrim ljudima koji su mi to omogućili, shvatila sam da ima osoba sa puno težim problemima od mojega i da bez obzira na sve životne okolnosti  svaki čovjek svojim trudom i radom može doći do cilja. Netko na malo lakši način, a ja na malo teži naći, ali ipak zadovoljna s ovim što mogu i imam“, izjavila je prošlogodišnja stipendistica Matea Petričević.

Sa željom da se potaknu pozitivne promjene, podigne društvena svijest o invalidnosti uz promicanje i stvaranje društva jednakih mogućnosti, javni natječaj za stipendije u akademskoj godini 2016. – 2017. biti će otvoren od 05. rujna i na njega će se moći javiti svi studenti s invaliditetom s područja Republike Hrvatske zaključno s 30. rujna.

Kontakt za medije:

Ivan Mioč | Impressum komunikacije
m: 098 9578 784 | @: ivan.mioc@impressum.hr

1...175176177...187Stranica 176 od 187

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z