PBZ GRUPA: VELIKI NIZ MALIH ZELENIH KORAKA

Dobar primjer! Nizom malih pomaka tijekom svakodnevna rada PBZ grupa ostvaruje značajne uštede energije i materijala i ostavlja iza sebe bitno manja onečišćenja i nepovoljni utjecaj na okoliš negoli nekad prije. Korak po korak, i milje će se svladavati!

PBZ Grupa posvećuje veliku pažnju cjelovitom spektru pitanja društveno odgovornog poslovanja i zalaganja za održivi razvoj. „Aktivno sudjelovanje u poboljšanju kvalitete života zajednice u kojoj svakodnevno poslujemo“, dio je misije.

Isključivanje uređaja koliko god je moguće

Stoga PBZ Grupa kontinuirano prati svoju potrošnju energije i nastoji je različitim aktivnostima smanjiti, a u isto vrijeme i podizati svijest svojih zaposlenika o važnosti brige za okoliš. Zato u e-poštu zaposlenika svakog tjedna stižu personalizirane e-poruke u kojima ih se podsjeća na obvezno isključivanje osobnih računala nakon završetka posla, isključivanje klimatizacijskih uređaja i grijanja tijekom vikenda i odvajanje papira od ostalog otpada radi recikliranja. Naoko su to mali koraci, ali uštede koje se njima ostvaruju prilično su velike.

Tu nije kraj… – odvajanje otpada, reciklirani materijali… .

Tako, primjerice, u PBZ Grupi papirni otpad i plastika prikupljaju se odvojeno, a odvozi ih ugovorno poduzeće koje ih reciklira. Isto tako se odvaja i opasan otpad kao što su patrone, a zbrinjava ih ugovorno poduzeće u skladu sa zakonom i propisima.

zaposlenike se potiče da dokumente kopiraju obostrano, što je u Banci postao standard, omotnice koje je moguće višekratno koristiti na taj se način i koriste. Od lipnja 2012. sve omotnice koje koristi Banka rade se od recikliranog papira, uključujući i A4 papir za automatsko slaganje pisama, a gdje god je to moguće uvode se poslovni procesi bez upotrebe papira. Gdje god su mogli, uveli su proizvode od recikliranog papira, a i higijenski su proizvodi koje koristi PBZ Grupa od recikliranog papira. Na taj je način samo korištenjem recikliranog papira u poslovanju Banke u 2015. godini ostvarena ušteda od čak 100 t CO2.  Tko će kazati da su to beznačajne uštede.

Prednost energetski štedljvijoj opremi i potrošnom materijalu

Ustaljena je praksa u PBZ Grupi i instaliranje energetski učinkovitih žarulja i elektroničkih prigušnica da bi se smanjila potrošnja energije za osvijetljenje. Primjerice, u jednoj od upravnih zgrada zamijenjeno je čak 900 komada rasvjetnih tijela LED rasvjetnim tijelima čime su ostvarene osjetne godišnje uštede energije.

U tako velikoj kompaniji nužno dolazi do trošenja opreme, a kada se kupuje nova, vodi se računa o tome da ona bude optimalnih značajki. Tako se klasične žarulje zamjenjuju  energetski učinkovitim žaruljama, klimatizacijski uređaji novima s inverter-tehnologijom s većim stupnjem energetske učinkovitosti, kod izgradnje se rabi materijal i elementi kvalitetnih izolacijskih svojstava, za reklamne znakove koristi se LED svjetlo, a instalirana je i ventilacija s povratom topline. Zbog svih ovih napora kompanija je u siječnju 2013. postala službeni partner u programu GreenLight.

Prednost energiji iz obnovljivih izvora

U skladu sa strateškim opredijeljenjem PBZ Grupe, pazi se i na vozni park. Uz četiri električna mopeda (bez emisija CO2), i stari službeni automobili Banke zamijenjeni su ekološkim automobilima s niskim emisijama toga štetnog plina čime je u 2015. godini ostvarena ušteda od oko 200 t CO2. Trenutačno se u voznom parku PBZ Grupe nalazi 83 posto vozila koja ispunjavaju EURO 5 normu, dok 2 posto čine električni mopedi, a 13 posto vozila koja ispunjavaju EURO 6 normu. Također, već se tri godine koriste isključivo usluge onih taxi službi koje koriste hibridna vozila, što je još jedan doprinos zaštiti okoliša.

I kao što stara kineska poslovica kaže: “I najdulji put započinje prvim korakom.”, tako je i PBZ Grupa odlučila dati svoj doprinos zaštiti okoliša malim pomacima – odgovornom upotrebom prirodnih izvora, učinkovitom upotrebom energije i papira te pravilnim zbrinjavanjem otpada, a visoko na njihovoj ljestvici je i ekološko osvješćivanje zaposlenika. I, reklo bi se, da u svojim naporima itekako uspijevaju.

1.2017

MDK

Prema Metodologiji Dobra Hrvatska

UPOZNAJTE SE S GLOBALNIM CILJEVIMA ODRŽIVOG RAZVOJA DO 2030.! – novo vrijendo izdanje knjige, Udruga Odraz

Foto: Odraz

ODRAZ je objavio novo, izmijenjeno izdanje publikacije u kojoj su ukratko opisani globalni ciljevi održivog razvoja, s ciljem informiranja građana i zainteresiranih dionika u Hrvatskoj o Programu za održivi razvoj do 2030.

ODRAZ je izdao drugo izmijenjeno izdanje – ovog puta u tiskanoj i elektronskoj verziji, publikacije u kojoj smo ukratko predstavili Globalne ciljeve održivog razvoja, koje je UN usvojio u rujnu 2015.

Nadamo se da će ova publikacija biti poticaj da Hrvatska prilikom određivanja ‘svojih’ ciljeva, podciljeva i indikatora za praćenje njihova ostvarenja provede široki konzultativni proces, poput onoga što su ga Ujedinjeni narodi proveli na globalnoj razini.

Globalni ciljevi održivog razvoja su univerzalni i moraju biti primjenjivi u svim zemljama i zajednicama, od strane svih ljudi. U njihovoj provedbi treba uzeti u obzir specifične prilike, uvjete i mogućnosti na različitim dijelovima planeta. Treba prepoznati prioritetna područja djelovanja i sagledati vlastite mogućnosti pružanja doprinosa održivom razvoju diljem planeta. Nacionalna odgovornost i odgovornost prema građanima bit će od ključne važnosti za uspjeh Programa.

Sedamnaest novih ciljeva održivog razvoja i 169 podciljeva, uravnotežuju tri dimenzije održivog razvoja (okolišnu, društvenu i gospodarsku dimenzija), u područjima kao što su siromaštvo, nejednakost, sigurnost opskrbe hranom, zdravlje, održiva potrošnja i proizvodnja, rast, zaposlenost, infrastruktura, održivo upravljanje prirodnim resursima, klimatske promjene, kao i rodna jednakost, mirna i uključiva društva, pristup pravosuđu i odgovorne institucije.

ODRAZ podržava globalne ciljeve održivog razvoja te će nastaviti rad na informiranju relevantnih dionika i šire javnosti o ciljevima i Programu UN-a do 2030.

 

*Elektronska verzija publikacije, u kojoj su navedeni i kratko opisani globalni ciljevi dostupna je na:

Click to access globalni%20ciljevi_or_final_web.pdf

 

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE

Vlada RH usvojila je na sjednici 05. siječnja 2017. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022.Donošenje Plana važan je preduvjet za korištenje sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u sektoru otpada u financijskoj perspektivi 2014.-2020.Plan bi trebao omogućiti razvoj industrije recikliranja, otvaranje novih zelenih radnih mjesta i ispunjavanje preuzetih EU obveza. Sastavni dio Plana je i Plan sprječavanja nastanka otpada,  kojim se uvode mjere za odvojeno prikupljanje na izvoru, selektiranje otpada i poticanje kompostiranja otpada u kućanstvu.

Plan gospodarenja otpadom dostupan je u nastavku:

plan_gospodarenja_otpadom_republike_hrvatske_za_razdoblje_2017-2022_godine

NAŠ OSVRT: Uz donošenje Plana gospodarenja otpadom u RH

Kada ćemo uistinu zagospodariti otpadom; kojim ćemo tempom mijenjati svoj život sada kad imamo Plan gospodarenja otpadom? Kako krenuti s točke „20-ak posto“? Zaželimo si sreće, jer prevažno je ovo pitanje. A oslonimo se prvenstveno i čim prije na rad i sustavnost, zajedništvo! Ovo je tek prvi korak na dugom putu koji nas dijeli od trenutka kada ćemo uistinu zagospodariti otpadom. Pri tome će nam, naravno, dobro doći i financijska injekcija od 475 milijuna eura iz europskih fondova. Ali taj novac, sam po sebi, nije dostatan – najvažnije je kolektivno mijenjati svijest i početi raditi ono što doista svi trebamo raditi – građani u svom domu, komunalne organizacije u svojim mjestima, političke strukture i institucije vlasti tamo gdje se odlučuje, planira, nadzire…

Stanje Hrvatske i ciljevi – obveze prema EU

Prema podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP), u 2015. godini proizveli smo 1.653.918 tona komunalnog otpada ili 386 kilograma po stanovniku. Od toga je odvojeno sakupljeno tek 24 posto. Iako smo 2016. imali 84 reciklažna dvorišta i 46 mobilnih jedinica, 2015. smo ponovno iskoristili i reciklirali (stručnjaci koriste termin „oporabili“) tek 18 posto komunalnog otpada dok je 80 posto završilo na odlagalištima. Do 2018. godine Hrvatska kao članica EU trebala bi zatvoriti sva svoja odlagališta, a do 2020. godine otpadabi trebalo biti upola manje.

Primjeri kod nas

Primjeri da se može puno više i puno bolje posvuda su oko nas – impresionira primjer slovenske Ljubljane, talijanskog Trevisa, ali i hrvatskog Preloga. Taj međimurski gradić već je dosegao i premašio zahtjevne europske kriterije o odvojenom sakupljanju otpada. Preloški komunalac, GKP Pre-kom, već je odavna uveo selektivno prikupljanje korisnog otpada na kućnom pragu, a stanovnici su naviknuli da u crne kante bacaju miješani komunalni otpad, biorazgradivi otpad u smeđe kante, a papir, staklo, tetrapak, PET i plastiku te metalnu ambalažu u posebne kante u bojama. Grad već gotovo dvije godine ima i svoju kompostanu i proširenu sortirnicu.Tako Preložani, čineći dobro i sebi, i svom gospodarstvu i okolišu,uspijevaju razvrstati 60 posto otpada, a obraditi 48,5 posto čime su osjetno smanjili količine otpada koji završi na odlagalištu.

Pa, što to oni čine tako dobro, a drugi ne mogu? Spretni Međimurci ne otkrivaju tajnu zato što tajne ni nema. Stvar je samo u predanosti, viziji, dobroj organizaciji, edukaciji i stimulativnoj naplati po principu: „Manje bacaš, manje plaćaš“. Zato su upravo ovih dana, ponovno smanjili cijene usluge odvoza otpada, a cijenu su rušili i prošle godine.

I dok u Međimurju sve štima, Zagreb grca u smeću. Već desetljećima glavni hrvatski grad nije riješio pitanje odlagališta na Jakuševcu. U Zagrebu se kao najbolje rješenje zagovarala izgradnja spalionice. Kanti za odvojeno razvrstavanje nema dovoljno, onih za metal i bio-otpad još manje, kontejneri su prepuni, računi i dalje previsoki… Jesmo li umjesto malo umjetnog snijega u središtu Zagreba, pa makar i na uštrb nekoliko dana veselja za najmlađe i turiste, mogli uložiti u nabavku kanti ili edukativna predavanja i skupove na lokalnoj razini? Možda može i jedno i drugo, ako se negdje na trećoj proračunskog stavci može lako (lakše) novac otpustiti. Želimo samo ukazati kako mi građani, vjerujemo većina, osjećamo prioritete!

Osvještenost građana, ali i organiziranost zajednice, od općine do države

Sjećam se kad me je prije podosta godina u jednom, posve običnom hotelu u Njemačkoj, u hotelskoj sobi dočekala kanta za smeće s nekoliko pretinaca, za različite vrste otpada. Kod nas je odovojeno sakupljanje otpada tada još bilo u povojima, pa me to iznenadilo. Ali, dostupnost i jednostavnost te kante s pretincima ponukala me je da pripazim što bacam u koji pretinac. Upravo dostupnost i jednostavnost razvrstavanja otpada na samom kućnom pragu (u kućanstvima nastaje najviše, čak 31 posto otpada) ključna je zacijeli koncept takozvanog kružnog gospodarstva. Malo će tko u stanu ili kući razvrstavati otpad i onda ga nositi u kilometre udaljene reciklažne centre ili „zelene otoke“. Ali, ako su u ulici u kojoj stanuje ili nekoj od susjednih raspoređene kante za različite vrste otpada, vjerujemo da će to činiti redovito. Još ako može utjecati na to da smanji račun za odvoz smeća time što će ga bacati manje – a bacat će ga manje jer će sve upotrebljivo odlagati u odvojene kante – onda će mnogi otpad razvrstavati s još više volje.

Razvrstavanje otpada je kao pranje zuba, nešto što se usvaja od malih nogu i obavlja ne zato što je osobito zabavno, nego prije svega zato što je dobro i korisno. Već u vrtićima, a potom i u školama trebale bi biti postavljene kante za odvojeno bacanje otpada kako bi djeci i mladima to postala navika. Naš bi javni prostor trebale osvojiti dopadljive reklame koje će razvrstavanje otpada promovirati, pojasniti, osvijestiti… Na malim bismo ekranima trebali vidjeti poznate osobe kako odvojeno bacaju staklo, metal i papir i nose fensi torbice od recikliranog materijala… jer odvojeno skupljanje otpada i recikliranje je baš super.

Veseli nas koncept kružnog gospodarstva i njega želimo u Hrvatskoj graditi

Ekonomija otpada u razvijenim zemljama sve je veći biznis, biznis na kojem se zarađuje mnogo novca. Otpad nije smeće; otpad pruža obilje sirovine za industriju i poljoprivredu, pruža ogroman potencijal za proizvodnju energije, a da i ne spominjemo koliko bi se novih radnih mjesta moglo otvoriti u svim djelatnostima povezanim s iskorištavanjem otpada. Znamo da otpad neće u potpunosti nestati, ali cilj je da ga bude što manje, a onaj koji nastaje, da se ponovno iskoristi, reciklira, kompostira. Zato veseli što netom usvojeni Plan gospodarenja otpadom 2017.-2022. mijenja dosadašnji koncept i okreće se kružnom, održivom gospodarstvu koje je prihvaćeno u Europi i razvijenom svijetu. Dakako, treba još dobro razraditi sve detalje tog plana, korisno upotrijebiti novac iz europskih fondova, privoliti (ako treba, i prisiliti) lokalne vlastodršce da se priklone razumnom postupanju s otpadom… Možda će biti još lutanja i krivih poteza, ali – temelji su postavljeni.

DH/ MDM

MINISTARSTVO ZOIE: Nov pristup otpadu kao sirovini – usvojen Plan!

Baš kao što su vladajući i obećali, Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. usvojen je na prvoj sjednici Vlade RH, održanoj 5. siječnja 2017. Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović obećava da će Plan potaknuti industriju recikliranja, a time pridonijeti i otvaranju novih, „zelenih“, radnih mjesta. „U prvom su planu sprečavanje nastanka otpada, ponovna uporaba, recikliranje i kompostiranje. Važnije mjere iz Plana su odvojeno prikupljanje na kućnom pragu, uvođenje stimulativnih mjera pri naplati javne usluge prikupljanja otpada prema sastavu i količini te uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada“, kazao je nakon sjednice Vlade ministar Slaven Dobrović.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je time ispunjen važan preduvjet za korištenje sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, točnije 475 milijuna eura za financiranje sektora otpada. „Stvaramo preduvjete da idemo ukorak s kružnim gospodarstvom, novim konceptom koji uvažava i razvoj industrije i gospodarstva, ali isto tako vodi brigu o zaštiti okoliša i prirode na razini EU-a i na taj način kreira i nova radna mjesta“, izjavio je premijer Plenković.

Usvojeni plan, dakle, iz temelja mijenja pristup otpadu na koji gleda kao na korisnu sirovinu, potičući smanjivanje stvaranja otpada te njegovo odvojeno prikupljanje na samom izvoru gdje otpad i nastaje, a potom i recikliranje i njegovu ponovnu uporabu.

Više na: http://www.mzoip.hr/hr/ministarstvo/vijesti/usvojen-plan-gospodarenja-otpadom-republike-hrvatske-za-razdoblje-2017-2022.html

OTP banka: Prva banka s vlastitom energijom iz solarnih elektrana

Kada velika tvrtka, a time i veliki potrošač energije, osvijesti potrebu da mora doprinijeti zaštiti okoliša, onda je to vijest koja zaslužuje objavu. OTP banka učinila je upravo to – ugradnjom solarnih elektrana uvelike je smanjila svoju ovisnost o konvencionalnim izvorima energije i smanjila svoj utjecaj na okoliš. Kao tvrtka koja značajni dio svog poslovanja ostvaruje u gradovima uz obalu, OTP banka odlučila je iskoristiti Sunčevu energiju te je u trima sunčanim gradovima – Dubrovniku, Zadru i Puli – u svojim upravnim zgradama ugradila solarne elektrane.

Tako je u kolovozu u pogon puštena solarna elektrana na upravnoj zgradi u Zadru. Fotonaponski sustav snage 21 kW dosad je proizveo 8,33 MWh, a do kraja godine proizvest će oko 10 MWh električne energije potrebne za klimatizaciju, rasvjetu, razgranatu IT infrastrukturu, liftove i druge potrebe u upravnoj zgradi. Vrijednost projekta je 313.000 kuna, od čega je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao 40 posto opravdanih troškova. Povrat ulaganja očekuje se za osam i pol godina.

To je već druga solarna elektrana OTP banke. Prva, u poslovnom centru u Dubrovniku, snage 25 kW, koristi se već godinu dana. Dosad je dubrovačka solarna elektrana proizvela 29,40 MWh električne energije, a do kraja godine proizvest će 31 MWh. Taj je projekt stajao 361.000 kuna, a sredstva je u potpunosti osigurala OTP banka. Sljedeće, 2017. godine OTP banka planira izgradnju i treće solarne elektrane, i to na zgradi poslovnog centra u Puli, snage do 30 kW.

Zbog proizvodnje struje u svojim solarnim elektranama u okoliš će se ispustiti 15,4 tona manje ugljičnog dioksida. Inače, OTP banka provodi i program „Zeleno svjetlo za okoliš“, kojim na različite načine nastoji smanjivati svoj utjecaj na okoliš, razvijati projekte energetske učinkovitosti i unaprijediti svoj sustav odvajanja otpada. Svoju ekološku svijest iskazuje i proizvodom tzv. „Sunčanih kredita“.

Više…

HEP ODS ELEKTRA SLAVONSKI BROD: Priznanje Poslodavac godine!

HEP ODS Elektra Slavonski Brod iskazala je davno svoju socijalnu osvještenost i upravo zato dobila vrijedno priznanje lokalne zajednice – Poslodavac godine za osobe s invaliditetom 2016. Socijalna osjetljivost poslovnog sektora za situacije osoba s povišenim i posebnim potrebama, pa u tom smislu i prema osobama s invaliditetom, važna je odrednica društveno odgovorne poslovne politike. I dobro je to stalno isticati, ukazivati uzor-primjerima na ispravne pristupe u praksi i okolini.

Priznanje Poslodavac godine za zapošljavanje 15 osoba s invaliditetom

U gradskoj vijećnici u Slavonskom Brodu, 2. prosinca 2016.g., dodijeljene su godišnje volonterske nagrade i nagrade za poslodavca godine za osobe s invaliditetom. S ciljem poticanja i socijalne uključenosti osoba s invaliditetom Povjerenstvo za osobe s invaliditetom Grada Slavonskog Broda odabralo je HEP ODS Elektra Slavonski Brod, kao primjer dobre prakse i otvorenosti na području suradnje i poticanja osoba s invaliditetom.

Nagradu za poslodavca godine primila je direktorica Elektre Branka Balašević.

Predsjednik Udruge slijepih Brodsko-posavske županije Zvonko Morosavljević koji je invalid rada I. stupnja, zaposlenik je Elektre Slavonski Brod. U Udruzi je 170 članova, od kojih su samo dva u radnom odnosu, a jedan od njih je Zvonko Morosavljević. Prije 25 godina doživio je nesreću uslijed koje je potpuno izgubio vid. Poslije pet operativnih zahvata vid mu je djelomično vraćen na način da ne može čitati crni tisak, ali je osposobljen za samostalno kretanje u poznatom prostoru. U toj situaciji Morosavljević je odlučio odbiti invalidsku mirovinu te se u Centu za školovanje slijepih i slabovidnih osoba Vinko Bek Osijek prekvalificirao za poslove telefoniste. Od 16. svibnja 1988. radi u Elektri Slavonski Brod na poslovima telefonske centrale.

Predsjednik Povjerenstva Željko Pudić se u toj prigodi ponovno posebno zahvalio Elektri Slavonski Brod:

„Zakonskim odredbama olakšan je pristup tržištu rada osoba s invaliditetom a u sklopu aktivne politike zapošljavanja. Stoga hvala svima, tvrtkama i pojedincima volonterima koji su prepoznali stručnost, kvalitetu i mogućnosti naših članova u procesu rada i drugim aktivnostima. Samo, primjerice, Elektra u Slavonskom Brodu zapošljava 15 osoba s invaliditetom.“

AGENCIJA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE: MAMFORCE certifikat

Na gornjoj fotografiji, s lijeva na desno: mr. sc. Dijana Kobas Dešković, autorica metode procjene MAMFORCE, Anita Cvetić Oreščanin, članica Uprave Poslovne inteligencije, Višnja Ljubičić, Pravobraniteljica RH za ravnopravnost spolova i dr. sc. Vesna Dodiković Jurković, zamjenica ravnateljice AZVO-a

Vrijedno priznanje za obiteljski i rodno odgovornu politiku –  certifikat MAMFORCE, primila je Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), prva takva organizacija u javnom sektoru RH. Potvrda je to vođenja jedne afirmativne politike – poticaj drugima.

Zastupajući visoke standarde suvremenog poslovnog upravljanja koji u središte stavljaju čovjeka, odnosno zaposlenika, Agencija za znanost i visoko obrazovanje uključila se 2016. godine u projekt „Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje poslovnog i privatnog života“ čiji je nositelj Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. U sklopu projekta, Agencija je uspješno prošla i postupak procjene organizacijske kulture prema metodologiji MAMFORCE i po tome postala prva MAMFORCE organizacija hrvatskog javnog sektora.

Potvrdilo se time kako pojedine izazovne i aktualne teme nisu rezervirane samo za privatni sektor – dapače, od važnosti su za sve nas, za društvo i državu uopće. „Uključivanje u ovaj projekt potaknulo nas je da jasnije sagledamo naše dobre strane te istovremeno prepoznamo i prilike za daljnji rast i razvoj. Mamforce standard ima za nas posebnu težinu jer su u cijeli postupak bili uključeni i naši djelatnici – njihov je glas bio najvažniji“, ističe ravnateljica Agencije, prof. dr. sc. Jasmina Havranek.

Što Mamforce znači za zaposlene u Agenciji?

U Agenciji za znanost i visoko obrazovanje gotovo 80 posto zaposlenih su žene. One čine većinu na rukovodećim pozicijama – 80 posto. Na pozicijama voditelja poslova ih je 73 posto. Takva struktura istodobno je i izazov i prilika za razvijanje dobrih praksi gdje se odnos prema obitelji i ulozi žena visoko vrednuje, a organizacijski odnos je humani odnos.

Tim za evaluaciju

U smislu dobre vlastite prakse u Agenciji posebno ističu kulturu međusobne kolegijalne podrške. “Mnogi su – ne samo kolege s posla – nego i prijatelji izvan poslovnih krugova”, ističu u Agenciji.  Potiče se međusobno poštovanje i povjerenje; briga o obiteljskim i privatnim potrebama zaposlenih čime se pozitivno utječe na angažiranost i produktivnost zaposlenih. Zaposlenici su, među ostalim, naveli kako se njihovo privatno vrijeme poštuje, a prilike koje im se pružaju u obliku profesionalnog usavršavanja i cjeloživotnog učenja vrlo su im važne.

Dobrobiti za zaposlenike AZVO-a:

  • redovno praćenje zadovoljstva i potreba zaposlenih, u vidu anketa, ali i neposrednih razgovora s nadređenima
  • poštuje se privatno vrijeme zaposlenih
  • visoko razvijena praksa kolegijalnosti, uvažavanja i solidarnosti
  • skrbi se o zdravlju zaposlenih – redovito se provode sistematski pregledi
  • program profesionalnog usavršavanja i cjeloživotnog učenja se provodi i dopunjava
  • zaposlenicima se izlazi se u susret za akademske, obiteljske i privatne potrebe
  • djelomično se koriste fleksibilni radni aranžmana, sukladno zakonu.

U idućem razdoblju planiraju se nova unapređenja:

  • više pozornosti pridavati fleksibilnim radnim aranžmanima, u skladu sa zakonskim odredbama koje uređuju područje javnog sektora.
  • postupno omogućiti prilagođeno uvođenje u posao – nakon rodiljnog/roditeljskog dopusta, dužeg bolovanja i sl.
  • omogućiti posjete djece zaposlenika radnim prostorima
  • aktivno informirati zaposlenike o svim pogodnostima koje im agencija pruža, poticati pozitivan stav o vrijednostima radnog ozračja 
  • raditi na razvoju i evaluaciji kanala komunikacije
  • definirati kompetencije vođenja ljudi i usmjeravati njihov razvoj sukladno programima razvoja karijere
  • aktivno promovirati model roditeljskog dopusta za tate.

Poticaj drugim institucijama iz javnog sektora

Biti dobar – i prvi u tome – zadovoljstvo je. Davati poticaj drugima da se priključe  jednako tako.

U Agenciji ističu nekoliko najvažnijih motiva za uključivanje u ovaj projekt organiziranog djelovanja. “Prvenstveno zato jer smo ponosni na organizacijsku kulturu koja pridaje veliku važnost održavanju sklada između poslovnih obveza i privatnog života pojedinca te jednakom tretmanu zaposlenika s obzirom na spol i rod. Isto tako, motiv je bio i jačanje svijesti zaposlenih o vrijednosti i važnosti jednakih prilika i izgradnji podržavajućeg radnog okruženja. Našim primjerom želimo potaknuti i druge iz javnog sektora da uđu u projekt, osvijeste mogućnosti i vrijednosti upravljanja ljudskim potencijalima, i u okviru toga intenzivnije promišljaju rodne i obiteljske politike.“

Primjer Agencija za znanost i visoko obrazovanje ukazuje na još jedan put prema učinkovitijem i modernijem javnom sektoru Republike Hrvatske.

Mina Đorđević i Željka Plužarić, Agencija za znanost i visoko obrazovanje

Siječnja 2017., Priređeno sukladno metodologiji Poslovne inicijative za promociju i afirmaciju društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja „Dobra Hrvatska“

VLADA I MINISTARSTVA: Na kraju 2016. nije usvojen Plan gospodarenja otpadom

Iako je bilo najavljeno i iako smo to bili obvezni prema EU, na posljednjoj sjednici Vlade RH u 2016. godini održanoj 29. prosinca 2016. nije donesen Plan gospodarenja otpadom.  Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović izjavio je nakon sjednice Vlade da će Plan najvjerojatnije biti na dnevnom redu sjednice Vlade početkom 2017. godine, a kao razlog zašto se na sjednici o njemu nije raspravljalo naveo je „formalne razloge, zbog potrebe da se jedan mali dio doradi“.

Plan odgođen zbog „formalnih razloga“. Ali i bitna promjena pristupa.

Ministar smatra da nedonošenje Plana unatoč isteku roka (podsjetimo, rok je bio kraj 2016. godine) „neće prouzročiti nikakvu štetu za Republiku Hrvatsku“. Po njegovu mišljenju, važno je što su doneseni akcijski planovi za recikliranje otpada.

Posljednjih dana u javnosti se puno govorilo o gospodarenju otpadom. Taj „vrući“ krumpir prebacuje se s jedne na drugu Vladu, s jednog na drugog ministra. Tako se Plan koji je osmislio Dobrovićev tim uvelike razlikuje od onoga bivšeg ministra Mihaela Zmajlovića. A upravo su po Zmajlovićevom planu županije već pripremile projekte, uložile novac i osigurale dozvole za izgradnju centara za gospodarenje otpadom.

No, ministar Dobrović ima drugačiji pristup te od županija traži hitnu prenamjenu planiranih centara i izgradnju nekih novih pogona. Zmajlovićeva je strategija, naime, predviđala 13 centara za gospodarenje otpadom, dok ministar Dobrović svoj koncept tzv. kružnog gospodarstva temelji na ideji da otpad nije smeće već sirovina pa se naglasak stavlja na izgradnju reciklažnih dvorišta, sortirnica i kompostana. No, koliko će prilagodba novom konceptu već zahuktalih projekata koštati, to ministar Dobrović ne otkriva jer i nije tako jednostavno sagledivo.

Kako je u Hrvatskoj moguće toliko mijenjati temeljne pristupe? Zato što struka ne dominira, ili je i nema dovoljno, nije artikulirana. A politika smatra da je i to „njezino dvorište“. Po kojem može trčkarati amo-tamo, bez posljedica po sebe, kako hoće. Ali s velikim utjecajem, zasad negativnim, na živote i ekonomiju društva.

Nezadovoljstva je mnogo!

Nezadovoljni su župani koji moraju mijenjati ono što su dosad napravili, a nezadovoljna je i javnost jer se promjene događaju presporo, a zbunjuju i različiti pristupi, koncepti koji će određivati budućnost, bolju ili lošiju.

Građani su nezadovoljni pogledom na ulice pretrpane smećem… Kontejneri su prepuni, ne prazne se, a događa se da već odvojeni otpad završi u jednom kamionu i na tzv. deponiju općeg tipa.

I stručnjaci i građani svjesni su da se posve malo napravilo na promjeni svijesti građana i poslovnih subjekata, a od te točke sve počinje. Još i gore, od toga doima se dojam nerada, neodgovornosti  i nestručnosti nekih u državnoj administraciji, od lokalne do nacionalne razine. Pojedini gradovi su zaraženi „napuljskim sindromom“ –  vizija gušenja u otpadu postala je stvarnost.

Nezadovoljstvo je i glasnije kada se spomene mogućnost da Europska komisija i financijski kazni Hrvatsku za kašnjenje u ovom važnom pitanju. Rezerviran je i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević, koji je svjestan da prilagodba novom konceptu iziskuje izmjene županijskih, općinskih i gradskih prostornih planova u jako kratkom roku.

S optimizmom u 2017.?

Stoga je važno što prije usvojiti Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2016. do 2022. godine. Ali – dobar plan! Kako bi Hrvatska što prije mogla početi koristiti 475 milijuna eura iz EU fondova, točnije iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za područje zaštite okoliša i gospodarenja otpadom. I kako bi se nezadovoljavajuće stanje počelo intenzivnije mijenjati. Nabolje.

Dodatno: https://vlada.gov.hr/vijesti/ministar-dobrovic-plan-gospodarenja-otpadom-donijet-cemo-vrlo-brzo/19903

OSVRT: „Plastic-free“ adventski eko-sajam. Veliki-mali korak! Šibenik!

U Šibeniku je u tijeku adventski sajam. Po mnogočem sličan ostalima, a u jednome poseban. Nosi naziv Plastic-free, što odmah govori o njegovu karakteru i želji organizatora: Smanjit ćemo plastiku, izbaciti! I zato taj sajam može služiti kao metafora, kao poticaj. Neka svatko počne od svog dvorišta! Milijuni malih ekoloških koraka u svijetu, svakoga dana –  to će biti velik korak!

Među mnogim prelijepim adventskim sajmovima u Hrvatskoj 2016. jedan se razlikuje – onaj u Šibeniku.

Šibenski adventski sajam Adventura počeo je 9. prosinca paljenjem tisuća lampica u Perivoju Roberta Visijanija. No, ovogodišnje njegovo izdanje ima i posebnu, dodatnu dimenziju – ekološku; organizatori sajma odlučili su reći NE jednom dijelu plastike koja se masovno i redovito koristi na svakom sajmu. Adventura je prvi „plastic-free“ adventski sajam u Hrvatskoj i posve je lišen plastičnog jedaćeg pribora. Na sajmu možete jesti i piti te uživati u finoj božićnoj hrani i piću, a da ne zagađujete okoliš jer sve što se u ugostiteljstvu i prodaji tamo koristi je biorazgradivo. Riječ je o jednokratnim čašama, tanjurima i priboru za jelo.

„Želja nam je bila ekološkom osviještenosti božićno-novogodišnjeg programa još jednom potvrditi put Šibenika prema pametnim i ekološko održivim gradovima“, kažu iz ureda šibenskog gradonačelnika Željka Burića.

Očito, u gradu koji proslavlja 950 godina svoga postojanja ima dovoljno proaktivnosti, razbori i snage da se gleda naprijed. I poduzima nešto, ne čekajući da „i drugi počnu“.

Možda nećemo uspijeti promijeniti svijet, ali možemo sebe, kaže se. U ovom slučaju, međutim, mijenjanjem sebe, vlastitih navika i djelovanja, doista mijenjamo i svijet. Djelujemo odgovorno, ne prepuštamo prirodi da se muči s onim što za nama ostaje toliko obilno – otpadom.

Ekološki način življenja zapravo znači svakodnevno promišljanje o vlastitom mogućem boljem djelovanju, novom zalaganju i doprinosu, nastojanje da smanjimo svoj ekološki trag na tijelu Zemlje.

Praksa na sajmu u Šibeniku malen je korak, ali ipak velik! Neka svatko učini isto, neka nešto „pomete u svom dvorištu“, već danas, ovaj i idući tjedan… Kad mine godina, smijemo reći – promijenili smo se i mijenjamo svijet!

Počinje od mene, od svakoga! Korak po korak – iskorak!

Možda netko potaknut šibenskom pričom, možda i ovim tekstom, počne s nekom novom praksom, ili je već i ispred nje. Ispred ili iza, nije najvažnije. Važno je sudjelovati, tako se pobjeđuje!

Podsjećanja radi, navest ćemo neke mogućnosti, kako bi to u našem konkretnom hrvatskom okružju, željom i odlukom vodstva tvrtki, ustanova i institucija… mogli izgledati ti mali koraci, na radost zemljana i Zemlje.

Liftovi u poslovnim zgradama i hotelima – koliko je mramora i željeza (dojma i ukrasa radi) u tim kabinama?! Hoće li naši projektanti i naručitelji, i oni poznati svjetski i naši hrvatski nešto poduzeti? Taj mali korak da kabina bude duplo lakša!

Ili, monografije i luksuzni katalozi. Povrh papira lijepi se mikronski tanka plastična zaštitna – folija (tzv. „sjajna“ ili „mat“ plastifikacija). Tko će ih uopće razdvojiti da bi započeo proces reciklaže? Ili tvrde korice knjiga. Vole ih naručivati uprave tvrtki, dužnosnici, nakladnici, gradski knjižničari, i možda pokoji čitatelj. A zna se da je ljepenka debljine dva milimetra kudikamo manje ekološka od običnog debljeg papira (tzv. meke korice, težine 300 grama/m²).

Neki dan izašao je novi pametni mobitel. Kineski, prodaje se u kutiji veličine 20x20x3 centimetra. Crna, masivna, kartonska kutija. Luksuzna, dojmljiva, ali izrazito neekološka! Koliko energije, transportnog i skladišnog prostora je već utrošilo njezino postojanje! Nakon povlačenja po kući i uredu, kutija će sigurno završiti u kontejneru.

Kolike su mogućnosti uprava gradova? Imaju bezbroj prilika za ekološko djelovanje, čini se. Ne bi li dio tzv. „prometnih stupića“ na ulicama mogao biti i niži i tanji. Mogao bi. Ovako, dojam je, rasipa se. Pitaju se ljudi – zašto se radi baš tako? Na račune sugrađana, i dodajmo – na račun Zemlje. Ili, biciklistuičke staze: zašto se cijele plohe obilježavaju slojem crvene plastike debljie 5 mm. Da pocrvenimo od stida. Sve bi bilo moguće obilježiti bojom, i to samo po vanjskim rubovima staze.

U našim domovima – slično. S krupnim automobilima, sve težim biciklima, masivnim predmetima, tucetima rasvjetnih tijela po prostorijama.. živimo neekološki život. Preobilje je svega što bi sutra moglo biti skromiije a ljepše, manje a veće, jednostavnije a funkcionalnije. Tako smo dosad živjeli a i sad. No, drugo je vrijeme za nama, a novo ispred.

Dokle će Zemlja popravljati iza nas?

Kome ostavljamo da toliko toga za nama popravlja i ispravlja? Nema tih gradskih čistoća i državnih službi koje bi uspjele počistiti toliko koliko mi možemo onečistiti! U knjizi Povijest znanja autor Charles Van Doren navodi kako je gornja granica rasta stanovništva na Zemlji – 15 milijardi ljudi. I to ne zbog nedostatka vode, hrane i sl…. iako je i to presudno važno. Ograničavajući činitelj po Van Dorenu je – smeće, otpad kojeg iza sebe i svog današnjeg načina življenja ostavlja ČOVJEK.

Svatko se može osvrnuti unatrag i oko sebe. Iznenadit će se količinom mogućnosti koje ima „pri ruci“

Korak kojeg su učinili dizajneri udruženi u „Cradle to Cradle“ – konretan primjer

Tu budućnost već su započeli neki od najpoznatijih svjetskih dizajnera. Udruženi u organizaciju „Cradle to Cradle“ (http://www.c2ccertified.org/) , odlučili su da više neće sudjelovati u dizajnu bilo kojeg proizvoda ili usluge koji u sebi imaju neki element štetnosti ili ekološke neodrživosti. Pokretači ove inicijative, William McDonough i Dr. Michael Braungart započeli su time, kako sami kažu, „revoluciju promjene načina na koji radimo stvari“. Cilj im je uvesti nove standarde u korištenju materijala, bioloških i tehnoloških komponenti i njihove upotrebe u predmetima i stvarima koje svakodnevno koristimo. Ako je bilo koja komponenta nekog proizvoda štetna, zamijenimo je drugom. Ako je bilo koji proces izrade bilo čega ekološki upitan, zamijenimo ga drugačijim, prihvatljivim i održivim. Ako je bilo koji predmet koji proizvodimo nerazgradiv ili se ne može reciklirati, zamijenimo ga predmetom koji će se, kad bude „potrošen“, skladno ugraditi u naše okruženje, umjesto da ga uništava i nagrđuje.

Američki Indijanci svaku bi važnu odluku testirali pitanjem: kakav će biti njen utjecaj na sedmu generaciju. Dakle, brinuli su ne o tome kakav će svijet ostaviti svojoj djeci, već praunucima svojih praunuka. Svoje su odgovorno ponašanje prema okolišu temeljili na jednostavnoj mudrosti da svijet nismo naslijedili od naših predaka, nego smo ga posudili od naših potomaka. Šibenska priča s početka ovog članka vraća nas toj mudrosti, a svatko od nas može u nju, svaki dan, malo po malo, ugraditi svoj skromni doprinos.

Korak po korak. Ekološki koraki! Na radost Zemlje, naše i budućih generacija ljudi.

Goran Tudor i Velimir Srića

NAJČITANIJE