HEP ODS – SUSTAVNA BRIGA O BIJELIM RODAMA

U Hrvatskoj elektroprivredi već desetljećima se provode sustavne mjere zaštite bijelih roda koje svoja gnijezda grade na stupovima elektrodistribucijske mreže. Suživot se razvio u veliko prijateljstvo, a HEP je danas najveći hrvatski stanodavac rodama.

Zašto te velike i slavne ptice – bijele rode, koje doslovno poznaju pola svijeta, izabiru sviti gnijezdo i podizati svoje potomke u našim krajevima, na vrhovima elektrodistribucijskih stupova i  krovovima ruralnih zdanja? Zato što tu dobivaju sve: i sigurnost i dobrodošlicu, o čemu već dugo brinu Hrvatska elektroprivreda i mnogi drugi subjekti. Taj je suživot rodama i nama „stanodavcima“ danas postao nešto „sasvim prirodno“.

Koliko ih ima?

Kako govore aktualni podaci, u Hrvatskoj ima oko 1.500 gnijezda roda, od čega ih je na stupovima elektrodistribucijske mreže čak 1.037, a na seoskim zgradama 642. Naravno, nisu baš sva aktivna svakog ljeta. Hrvatska elektroprivreda je domaćin rodama u 14 distribucijskih područja HEP-Operatora distribucijskog sustava (HEP ODS-a). Neka od njih, poput Elektre Zabok, imaju „samo“ 11 rodinih gnijezda, a područje Elektre Križ prednjači sa čak 273 gnijezda. U novije vrijeme jedan se par roda odlučio naseliti na električni stup usred Pogona Otočac pa i Elektrolika Gospić ima par roda – jedan, ali vrijedan!

Biti stanodavac ovoj impozantnoj ptici nije lak zadatak, zahtijeva stalnu brigu i nadzor. Pojedina gnijezda mogu težiti i više stotina kilograma, a pri izgradnji rode znaju koristiti najrazličitije materijale do kojih uspiju doći: grane, blato, sijeno pa i plastiku, metale i sve drugo. Osim toga, rode su vrlo svojeglave i teško ih je „odgovoriti“ od njihova nauma da sagrade gnijezdo baš tamo gdje su zamislile, bez obzira na rizične elemente mreže koji bi mogli ugroziti njihov život ili, češće, život potomaka. Jednako kao što se rode štite od potencijalnoga strujnog udara, tako se mora zaštititi i elektrodistribucijska mrežu od njihova negativnog djelovanja. Rode ponekad mogu biti i vrlo neuredne; rasipaju materijal uokolo gnijezda, a njihov agresivni izmet nagriza i najotporniji materijal. Upravo iz tih razloga, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike vlasnicima kuća i gospodarskih objekata na čijim se krovovima gnijezde rode na godišnjoj bazi isplaćuje naknadu u iznosu od 700 kuna po gnijezdu. S druge strane, HEP ODS i njegovi radnici ponosno brinu za mnogobrojna gnijezda na elektrodistribucijskim stupovima već godinama i bez ikakve naknade.

Razvoj dobrosusjedskih odnosa zaposlenika HEP-a i roda

Tijekom vremena razvio se veoma dobar suživot između bijelih roda i HEP-a, na svim razinama: od sjedišta HEP ODS-a, koje koordinira aktivnosti i komunicira sa stručnjacima iz različitih institucija, do radnika na terenu koji pregledavaju nosače gnijezda, provode mjere zaštite te zajedno s orintolozima sudjeluju u prstenovanju mladih roda. Radnici HEP ODS-a vrlo često sudjeluju i u spašavanju mladih roda koje su ispale iz gnijezda za vremenskih nepogoda ili pri nagnutosti stupa ili nosača gnijezda.

Budući da su rode impozantno velike ptice s rasponom krila većim od dva metra te uočljivim dugačkim i oštrim kljunom, radnike koji dolaze u direktan kontakt s rodama često pitaju kako to da se ne boje. Naime, u više desetljeća provođenja mjera zaštite bijelih roda, nikada se nije dogodila niti jedna nezgoda ili povreda zbog agresivnog ponašanja rode, dok „hepovci“ nikada nisu doživjeli niti jednu povredu. One jednostavno nisu takve ptice te cijene i poštuju sve što se radi za njihovu dobrobit.

Tako entuzijastični terenski radnik iz Elektre Požega, Mirko Veić, redovito obilazi gnijezda na „svojoj mreži“, prebrojava ptiće i snima filmove o rodama. S druge strane, Josip Starčević, rukovoditelj iz Elektre Križ je od Javne ustanove za zaštićena područja Zagrebačke županije „Zeleni prsten“ zaslužio titulu „čuvara bijelih roda“ zbog uzorne brige za više od 270 gnijezda. Još je mnogo ovakvih primjera diljem Hrvatske, no treba reći: „Hepovci“ – zaštitari bijelih roda ne rade to zbog slave, već to smatraju odgovornošću i ljubavlju, redovitim dijelom posla.

Razvoj institucionalnih mjera zaštite u nas

Mjere zaštite bijele rode u Republici Hrvatskoj i uloga HEP-a u tome bili su do sada uređeni sporazumom s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske iz 2004. godine. Potreba i inicijativa za revizijom sporazuma o zaštiti bijelih roda koje gnijezde na distribucijskoj mreži pokrenuta je od strane HEP ODS-a i HEP-a d.d. iz posebnih razloga – kroz više od 10 godina sustavnog provođenja mjera zaštite ove strogo zaštićene vrste došlo do značajnih promjena u legislativi s područja zaštite prirode i okoliša, a u operativnom smislu pokazala se potreba za boljim definiranjem odgovornosti i pružanja stručne podrške od strane lokalnih javnih ustanova za zaštićena područja te Ministarstva zaštite okoliša. Na reviziji i objedinjavanju sporazuma radilo se više od godinu dana uz sudjelovanje HEP-a d.d., HEP ODS-a, Ministarstva za zaštitu okoliša (danas Ministarstvo zaštite okoliša i energetike), javnih ustanova za zaštićena područja na kojima obitavaju rode te Zavoda za ornitologiju HAZU, a sve radi osiguranja povoljnih uvjeta gniježđenja na dijelovima nadzemne distribucijske elektroenergetske mreže.

Tako je u lipnju 2016. sklopljen novi, sveobuhvatni „Sporazum o suradnji pri provedbi mjera zaštite, praćenja populacije i prstenovanja strogo zaštićene vrste bijele rode”, između Ministarstva zaštite okoliša i prirode (danas Ministarstvo zaštite okoliša i energetike), Parka prirode Lonjsko polje, 13 županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima i HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Mjesto-domaćin svečanom potpisivanju bilo je, naravno, selo Čigoč, prvo Europsko selo roda.

Marta Malenica                                                 

Služba za zaštitu na radu, okoliša, sigurnosti       

(Prosinca 2016., priređeno prema Metodologiji Dobra Hrvatska)

KRK POSTAJE „PAMETNI OTOK“! Na Krku odjednom otvorena najveća mreža za električna vozila u nas, s 11 punionica

Tvrtka „Ponikve eko otok Krk“ zajedno s Hrvatskim Telekomom i ostalim partnerima 17. Studenoga 2106. otvorila je na otoku Krku mrežu od čak 11 punionica za električna vozila za električne automobile i motore.

Punionice su dio najnaprednije mreže punionica za električna vozila u Hrvatskoj, koja obuhvaća niz funkcionalnosti, poput vidljivosti na vodećoj eRoaming platformi puni.hr, mogućnost rezervacije punjenja, pristup SMS-om i pametnom aplikacijom koja povezuje više od 40.000 lokacija u Europi, specijalno rješenje dojave nepravilnog parkiranja na poziciji za punjenje uz video nadzor lokacije te slobodan pristup Internetu, kao i zasebno mjerenje potrošnje energije u realnom vremenu.

Električne punionice su dio dugoročne strategije Krka da postane prvi ‘pametni otok’ u Hrvatskoj, a projekt uključuje prvo cjelovito rješenje upravljanja Ponikva nad svim otočkim servisima primjenom ICT rješenja iz područja tzv. Interneta stvari kako bi se povećala kvaliteta života građana i postigle uštede.

Više na: http://www.grad-krk.hr/lijeviMenu/Gospodarstvo/Odrzivi-razvoj-i-zastita-okolisa/Punionice-za-elektricne-automobile-doprinos-odrziv.aspx

POZITIVNA HRVATSKA: uspjeli smo sačuvati svoje smeđe medvjede – ima ih 600 do 1000.

S ciljem još boljeg praćenja i zaštite smeđeg medvjeda pojačan je monitoring u Ličko-senjskoj županiji, u okviru zajedničkog projekta četiri zemlje.

Smeđi medvjed najveća  je europska zvijer, no u većini zemalja  zapadne Europe sasvim je istrijebljen. Srećom, Hrvatska je zahvaljujući prirodnim staništima i skrbi o tim životinjama uspjela očuvati medvjede u divljini. Procjenjuje se da ih kod nas od 600 do čak tisuću smeđih medvjeda. No, i u Hrvatskoj se zaštitnici ovih divljih životinja susreću sa zahtjevima lovaca koji traže veće odstrijelne kvote u svojim lovištima, računajući s većom financijskom dobiti u blagajne lovozakupnika i koncesionara lovišta. Tako za tekuću godinu lovna kvota u Hrvatskoj iznosi 120 jedinki, no od puške lovokradica i stradavajući u prometu godišnje se usmrti još tridesetak smeđih medvjeda.

Medvjedi, kao i druge divlje životinje najzaštićeniji su u nacionalnim parkovima – NP Plitvička jezera, NP Paklenica i NP Sjeverni Velebit. NP Sjeverni Velebit uključio se i u međunarodni projekt pojačanog praćenja kretanja smeđeg medvjeda u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Italiji „Upravljanje i zaštita populacije smeđeg medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama – LIFE DINALP BEAR“. Cilj je toga projekta da proširi naše znanje o smeđem medvjedu i da poboljša suživot čovjeka i medvjeda. Projekt traje pet godina, točnije od sredine 2014. do lipnja 2019., a sufinanciran je sredstvima „LIFE+ Priroda“ i „Bioraznolikost“ kako bi se spriječio gubitak bioraznolikosti unutar Europske unije.

U okviru projekta u Hrvatskoj i Sloveniji postavljeno je 12 info-točki, koje nude brojne informacije o biologiji, ekologiji i ponašanju smeđega medvjeda uz interaktivne sadržaje, kao što su kviz i igre tematski povezane s medvjedima. Sadržaj terminala više će se puta nadograđivati, uz ostalo i podacima o kretanju medvjeda koji imaju GPS ovratnike te ponudom eko-turističkih proizvoda s oznakom „medvjedu prijateljski“.

Više na: http://licko-senjska.hr/index.php/component/k2/item/841-pojacan-monitoring-nad-medvjedima

M.E.P. d.o.o. upravo tiskao knjigu-planer UČINKOVIT MENADŽER I USPJEŠAN TIM 2017, sa zanimljivim tekstovima (i) o društveno odgovornom poslovanju i održivom razvoju

Afirmirana, brendirana knjiga-planer, inovacija u EU, s 14.000  zadovoljnih čitatelja i 300 partnera. Edicija utemeljena 1995.

Učinkovit menadžer je dobitnik Nagrade za društveno odgovorno poslovanje u kategoriji dobrobiti za zajendicu,  2016, HUP!

Učinkovit menadžer 2017.  tradicionalno objavljuje i poseban dodatak „NAJBOLJE DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE – DOBRA HRVATSKA, 5. Ciklus“

UM 2017 prikazuje uspješne prakse 11 naših tvrtki:

  1. Bernarda, Nedelišće: Innovations by Bernarda – brend s 40 nagrada za inovacije
  2. Bomorak i ZAKLADA CIVILIZACIJA LJUBAVI, Varaždin – e plafforma za spajanje ljudi koji pomažu ili trebaju pomoć
  3. Dm, Zagreb: Ambasadori zdravlja – zaposlenici podučavaju zaposlenike
  4. CROCON I Udruga GS ACAdemy, Rijeka: Dramska rekreacija za djecu, mlade, odrasle , uskori i trečću dob
  5. HRVATSKA POŠTA I ZAKLADA VAŠA POŠTA, Zagreb: Velika podrška mladima na odlasku iz domskog smještaja, 2011-2016.
  6. HEP-ODS, Zagreb: Prijatelj i pažljiv domaćin bijelim rodama (1037 gnijezda na električnim stupovima)
  7. HEP OPSKRBA, Zagreb: Razvoj sustava e-punionica za lekktrične automobile u RH
  8. IMA, Zgareb: Kreativno i društveno odgovorno upravljanje nekretninama –projekt „SpajaLICA“
  9. REGENERACIJA, Zabok: tržišni lider netkanog tekstila u EU, lider u kružnoj ekonomjiji otpadnog tekstila u RH
  10. TEHNIX, Donji Kraljevec: EKO TVORNICA – 25 godina uspjeha
  11. VETROPACK STRAŽA, Hum na Sutli: Vodeća regionalna tvornica u kružnoj ekonomiji lomljenog stakla

Prelistajte UM 2017 na www.ucinkoviti.manager.hr

Pratite  Poslovnu inicijativu DOBR HRVATSKA na portalu  www.odgovorno.hr

******

 Knjiga-planer se može naručiti po cijeni 77 kn/kom + PDV . Količinski rabat za: 50, 100, 200, 300, 500 kom

Nakladnik: M.E.P. d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 226 G,

mep@manager.hr, 015509805, fax 01/5509894

ČISTOĆA ZADAR: KOMUNIKACIJA GRAFIKONIMA, PISMIMA… – SVI SA SVIMA

Predanim radom više generacija zaposlenika još od davne 1953. Čistoća d.o.o. obavlja svrsishodan, društveno koristan, itekako važan, posao. Tvrtka s godinama poboljšava organizaciju rada, modernizira sredstva, povećava broj radnika i vozila, širi područje i vrste usluga. Čistoća je danas moderno i uspješno ekološko komunalno poduzeće čija je misija omogućiti građanima život u ljepšem, čišćem i zdravijem okolišu – I vođena sviješću kako svaki građanin ima pravo na život u zdravom okolišu, pravo na informaciju te participaciju i utjecaj na razvoj i upravljanje otpadom i okolišem.

Pretpostavka je svemu tome svakodnevna uspješna komunikacija i odnosi između vodstva, djelatnika i naših korisnika, međusobno slušanje i utjecaj jednih na druge. Važna je osviještenost, znanje svih nas. Glavni uzroci nepravilnog odnosa ljudi prema otpadu najčešće su neupućenost u posljedice nepravilnog postupanja s otpadom, neosviještenost u pogledu potrebu smanjenja nekorisnog otpada, odvojenog sakupljanja i recikliranja, pomanjkanje osjećaja osobne odgovornosti za budućnost svijeta.

Svaka odbačena konzerva ili plastična vrećica u tome je važna i razlog za novu akciju.

Danas Čistoća ima i novu odgovornost – educirati i pripremiti građane za cjelovito sudjelovanje u zaštiti okoliša. Čistoća pridonosi tomu organizacijom društvenih aktivnosti, edukacijom kroz letke, brošure i medije, specifično prema uzrastima. više…

Specifičan način komunikacije između svih sudionika – korisnika, djelatnika i vodstva poduzeća, odvija se od 2008. godine putem serije grafikona na oglasnom panou u poslovnoj zgradi Društva. Ukupan broj grafikona na kraju godine bude oko 20. Svima koji na ulazu u zgradu prođu uz njih jasno je što je Čistoći važno, do čega se drži, što je politika. Jedna slika- grafikon govori kao tisuću riječi. Grafikoni prate aktualno stanje po mjesecima, tako i primjerice:

  • papir odvojen iz komunalnog otpada,
  • sakupljena PET i MET ambalaža,
  • papir,
  • staklo i dr.

No, tu su slikovni i prikazi kretanja nekih važnih nematerijalnih podataka, poput:

  • komunikacija s korisnicima,
  • zadovoljstvo korisnika,
  • broj reklamacija po službama,
  • dobiveni upiti putem interneta,
  • broj internih audita i sl.

Stalna je komunikacija i na relaciji Čistoća: građani. U anketama s korisnicima nađe se i zamjerki  – i to dobro dođe kao poticaj za poboljšanja – ali puno više u njima je onog pozitivnog. Tako nam je jedan građanin iz naselja Višnjik dao sve petice i rukom još dopisao: „Posebna pohvala za gosp. Sutlovića Antu, za finoću, kulturu, uslugu nama građanima. Staro vino- dobro vino!“.

Ili, od  sugrađanke iz naselja Bili Brig: „Jutros sam se probudila i pogledala u dvorište. Naokolo nije bilo ni papirića“.

Svima u Čistoći, djelatnicima i vodstvu i svakom Zadraninu prioritet je čist i lijep okoliš. Dobrom komunikacijom i uvažavanjem lakše to se ostvaruje.

Vesna Đili, stručni suradnik za edukaciju

(prema metodologiji UM, 2014)

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA: UZ SVJETSKI DAN SEOSKIH ŽENA 2016., VRIJEDNA PRIZNANJA ZA ŽENE KOJE SU OSTAVILE KREATIVNI TRAG…

Osam žena iz ruralnih sredina i ove su godine 2016. dobile nova društvena priznanja. Gesta je to Varaždinske županije koja podržava ravnopravnost spolova, priznaje posebnu ulogu u društvu, često tešku i nezahvalnu a neprepoznatu žene majke – domaćice – zaposlene. Podcrtava značaj i postojanje ruralnih područja u našoj svijesti i sjećanjima… I drugo.., mnogo toga.

Ne kaže se uzalud da žena nosi tri ugla kuće. U seoskim sredinama ta je tvrdnja još istinitija. Žene u selima brinu o vlastitim obiteljima, ali su i čuvarice tradicije i običaja seoskih zajednica te svetinje svakog sela – zemlje. Time doprinose i očuvanju okoliša, ali i opstojnosti sela. Seoske žene danas u svijetu čine četvrtinu populacije, sudjeluju u proizvodnji od 60 do 80 posto domaće uzgojene hrane, a posjeduju manje od 5 posto zemlje. I hrvatske su seoske žene izuzetno vrijedne, marljive, svestrane i kreativne. Mnoge su od njih i zaposlene te rade u obližnjim gradovima, a kada se vrate s posla, primaju se posla na svom domaćinstvu i u različitim udrugama koje osnivaju nastojeći za iduće generacije sačuvati što više vrijedne baštine.

Što sve mogu ženska kreativnost i vrijedne ruke, najbolje znaju u Varaždinskoj županiji čije Povjerenstvo za ravnopravnost spolova već punih deset godina dodjeljuje javna priznanja “Ženska kreativnost u ruralnom životu” onim ženama koje su se istaknule svojom osobitošću i ulogom koju imaju u društvu i zajednici u kojoj žive. Time Povjerenstvo želi senzibilizirati zajednicu o ulozi seoskih žena čiji se doprinos društvu,  nažalost, ponekad ne cijeni dovoljno.

A koji dan može biti bolji za dodjelu tih vrijednih javnih priznanja od obilježavanja Svjetskog dana seoskih žena 15. listopada. I ove godine na taj je dan bilo svečano u Županijskoj palači u Varaždinu. Okupilo se osam finalistica, žena koje svojim radom i rezultatima ostavljaju trag u svojim sredinama i utječu na poboljšanje kvalitete života u ruralnim sredinama. Priznanje je dobila Branka Makšan, predsjednica Udruge žena “Trnovečko srce”. Ove godine Povjerenstvo za ravnopravnost spolova napravilo je iznimku te je u povodu desete obljetnice priznanje dodijelilo i jednoj  ženskoj organizaciji – Udruzi žena Kelemen. Ostale finalistice – Biserka Vudrag, Josipa Fajfar, Snježana Košić, Marija Milak, Franciska Schubert i Biserka Hranić – primile su zahvalnice za sudjelovanje. Priznanja je dobitnicama uručio zamjenik župana Varaždinske županije Alen Kišić uz predsjednicu Povjerenstva dr. sc.Ninu Begičević Ređep. Podsjetimo, kriteriji koji su se uzimali u obzir uključivali su kreativnost i inovativnost u različitim sferama društvenog života; trajni utjecaj na pojedinca i zajednicu; očuvanje i poštivanje tradicijske baštine i okoliša te iznimnu hrabrost i ustrajnost u poboljšanju ruralnog života.

– Prijašnjih sam godina gledala žene koje su dobivale priznanja i divila im se. Nisam očekivala da će me načelnik općine Trnovec Bartolovečki predložiti za priznanje pa sam se ugodno iznenadila. I ja i ostale članice Udruge “Trnovečko srce” delamo sto na uru, kako bismo mi ovdje rekli. Zaista puno radimo, pečemo kolače, izrađujemo ručne radove, plešemo, imamo i mažoretkinje, pišemo i izvodimo igrokaze i još štošta – ponosno nam je kazala Branka Makšan.

I Marina Hulama, koja je priznanje primila u ime Udruge žena Kelemen, ponosna je što su i drugi prepoznali njihov rad.

– U udruzi nas je petnaestak članica od osam do 68 godina. Bavimo se ručnim radom, heklanjem i šivanjem, izrađujemo odjeću od domaćeg platna, osmislile smo igrokaz na našem narječju, izvodimo vlastite koreografije modernog plesa, održavamo radionice u dječjim vrtićima, pečemo domaće kolače… Sve se stigne kad ima volje – uzbuđeno će Marina Hulama.

Uistinu zadivljuje što sve ove žene mogu, umiju i znaju. Priznanje koje stiže u njihove ruke poticaj je i njima samima i drugim seoskim ženama da budu što kreativnije i održe seosku tradiciju.

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE: Nagrade i priznanja 2016. za projekte, organizacije i ljude koji brinu o očuvanju prirodnog okoliša. Stiglo je 45 prijava, a nagrađenih je osam!

Foto: jcomp - www.freepik.com

Ima i u nas vrijednih primjera ljudi, ustanova, udruga, jedinica samouprave i tvrtki koji brinu o očuvanju prirodnog okoliša – vidjelo se to dobro prigodom dodjele tradicionalnih nagrada i priznanja za dostignuća u zaštiti okoliša u 2016. godini. Ministar zaštite okoliša i prirode, sada  i energetike, Slaven Dobrović, uručio ih je predstavnicima jedinica lokalne samouprave, udruga, poslovnog sektora te pojedincima iz odgojno-obrazovnih institucija. Dobitnici nagrada i priznanja izabrani su na javnom natječaju Ministarstva na koji su se mogli prijavljivati projekti iz područja zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, energetske učinkovitosti i promicanja održivog razvoja.

„Kako bismo omogućili održivi razvoj, bitan je angažman cijelog društva, svakog pojedinca, institucije, udruge ili poduzetnika koji će se u svom djelovanju odgovorno odnositi prema okolišu. Posebno bih istaknuo važnost djelatnika koji rade u obrazovnom sustavu i njihovu potencijalu u promicanju vrijednosti zaštite okoliša i obrazovanju za održivi razvoj“, rekao je tom prigodom ministar Dobrović.

Podsjetimo, priznanja i nagrade za dostignuća na području zaštite okoliša dodjeljuju se od 1993. godine, i to u četiri područja: jedinice lokalne samouprave, udruge, pojedinci u odgojno-obrazovnim institucijama te za poslovni sektor. Poslovni je sektor podijeljen u podkategorije: upravljanje, proizvod i usluge, proces i međunarodna poslovna suradnja te dodatna kategorija – poslovanje i bioraznolikost. Finalisti za poslovni sektor imaju pravo kandidirati se i za Europsku poslovnu nagradu za okoliš. Naime, Hrvatske je članstvom u Europskoj uniji prihvatila model dodjele zajedničke europske nagrade za poslovni sektor za zaštitu okoliša (European Business Awards for the Environment, EBAE), koju je Europska komisija pokrenula još 1987. godine. Finalisti i pobjednici na nacionalnim razinama u zemljama članicama prijavljuju se za EBAE, nagradu koja se dodjeljuje na razini EU svake dvije godine.

Inače, na natječaj Ministarstva ukupno je stiglo 45 prijava u svim kategorijama. Sedmeročlano stručno povjerenstvo Ministarstva odlučilo je da ove godine priznanja i nagrade idu sljedećim pojedincima, udrugama i tvrtkama.

  1. Nagradu za doprinos zaštiti okoliša jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dobio je Grad Prelog u suradnji s općinama Donji Kraljevec, Goričan, Sv. Marija, Donji Vidovec, Donja Dubrava i Kotoriba (Međimurska županija) za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Donjeg Međimurja.
  2. Priznanje za doprinos zaštiti okoliša jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dobila je općina Semeljci (Osječko- baranjska županija) za uspostavu odlaganja otpada u skladu s europskim standardima.
  3. Priznanje za doprinos zaštiti okoliša jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dobio je Grad Novska (Sisačko-moslavačka županija) za uspostavu modernog sustava prikupljanja otpada.
  4. Nagrada za doprinos udruga na promicanju i unapređenju zaštite okoliša i održivog razvoja pripala je Zagrebačkom speleološkom savezu iz Zagreba za uklanjanje otpada iz podzemlja te uključivanje podataka o onečišćenim speleološkim lokacijama u Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.
  5. Priznanje za doprinos udruga na promicanju i unapređenju zaštite okoliša i održivog razvoja dobila je Udruga Žmergo iz Opatije za akcije čišćenja otpada i izrade karata divljih odlagališta.
  6. Priznanje za doprinos udruga na promicanju i unapređenju zaštite okoliša i održivog razvoja pripalo je Ekološkoj udruzi Krka iz Knina za uporabu igračaka u okviru Eko-knjižnice igračaka.
  7. Nagradu za pojedince koji doprinose razvoju sustava zaštite okoliša i održivog razvoja u odgojno-obrazovnom procesu dobila je Violeta Pranjić, dipl. učiteljica razredne nastave iz Osnovne škole Gola, područna škola Gotalovo (Koprivničko – križevačka županija) za skupljanje starog papira, čepova od plastike i promoviranje biciklizma.
  8. Priznanje za pojedince koji doprinose razvoju sustava zaštite okoliša i održivog razvoja u odgojno-obrazovnom procesu pripalo je profesorici Ireni Tišljar iz Gimnazije dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac (Koprivničko – križevačka županija) za promicanje ekologije i održivog razvoja.
  9. Priznanje za pojedince koji doprinose razvoju sustava zaštite okoliša i održivog razvoja u odgojno-obrazovnom procesu dobila je Valentina Jugović, učiteljica iz Osnovne škole Josipa Kozarca iz Lipovljana (Sisačko-moslavačka županija) za doprinos obrazovanju u zaštiti okoliša.
  10. Priznanje za poslovni sektor za kategoriju upravljanje dobila je tvrtka GKP – Komunalac d.o.o. iz Koprivnice (Križevačko- koprivnička županija) za unapređenje sustava upravljanja kako bi se smanjio okolišni otisak organizacije. Naime, uvođenjem novih tehnologija, aplikacija i moderniziranih implementacija u poslovanje, GKP – Komunalac značajno je pridonio očuvanju okoliša. Nabavkom dvokomornog vozila, „pametnih” spremnika za odlaganje otpada, spremnika za opasni otpad, novog roto-sita te 500 besplatnih plastičnih kontejnera napravili su značajni pomak u gospodarenju otpadom i zaštiti okoliša. Od 1. srpnja ove godine 276 stanova iz koprivničkog Zelenog kvarta koristi nove spremnike za otpad s tzv. otpadomjerom i RFID karticom, a svi zeleni otoci imaju senzore s dojavom o popunjenosti tri četvrtine spremnika.

Nagrađeni su dobili plakete s apstraktnim reljefnim prikazom okoliša, rad akademskog kipara prof. Želimira Janeša. Dobitnici nagrada i priznanja dobili su i povelje u zlatnoj, odnosno srebrnoj boji. No, mnogo je važnije što što su dobili dužno priznanje društva za doprinos zaštiti okoliša. Jer, oni su ti koji viziju o čistoj i očuvanoj prirodi ostvaruju u stvarnosti. Nadamo se stoga da će i drugima poslužiti kao vrijedan primjer i od srca im čestitamo!

Dobra Hrvatska – MDM

OSVRT: Što nam donosi stupanje na snagu Pariškog sporazuma o klimi

Foto: Zahrin Lukman / Unsplash

4.11.2016. Povijesni dan za klimu, za opstanak čovječanstva!

– Ta srijeda, 4. studenoga 2016, bila je povijesni dan za klimu i ljude. Ne, nije to bio još jedan dan koji će ostati upamćen po razarajućem uraganu ili tsunamiju što ruši sve pred sobom ili smirivanju nekog većeg ratnog žarišta. Bio je to povijesni dan kada je na snagu stupio Pariški sporazum o klimi,  i to zahvaljujući tome što ga je brzo ratificirao dovoljan broj zemalja, njih 100, koje ukupno proizvode preko 55 posto svjetske emisije ugljičnog dioksida. Podsjetimo, Pariški sporazum potpisalo je 195 zemalja na 21. Konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, koja je održana u Parizu od 30. studenoga do 12. prosinca 2015. godine.

Ekepresna ratifikacija, u samo godinu dana!

Njime se nastoji zauzdati porast prosječne globalne temperature na manje od 2°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a u drugoj fazi na najviše 1,5°C.

Skeptici će reći – premalo. Uistinu jest premalo kada se zna kakve razorne posljedice ima dosadašnji porast globalne temperature. Ali, gledajući u odnosu na sve prethodne dogovore o klimi, to je itekako puno i predstavlja veliki napredak za čovječanstvo. Pa ipak, vijesti o klimatskim dogovorima rijetko su kad udarne vijesti u svjetskim medijima. Svijet opterećen izbjegličkom krizom, političkim promjenama u Sjedinjenim Američkim Državama, Brexitom i drugim turbulentnim zbivanjima kao da zaboravlja da svi ti događaji postaju nebitni ako izgubimo jedino mjesto za život koje imamo – planet Zemlju. Eto, zato je stupanje na snagu Pariškog sporazuma o klimi povijesni događaj. On postavlja nultu točku kada se sva industrija, zakonodavstvo i razvojne strategije svih zemalja moraju okrenuti prema upotrebi takozvane čiste energije. Ovo je prvi pravno obvezujući globalni sporazum kojim se države svijeta, bogate i siromašne, opredjeljuju da smanje emisije stakleničkih plinova, usmjere se na niskougljični razvoj i time ograniče trend globalnog zatopljenja. A znamo da staklenički plinovi uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva. Nije zanemariv ni utjecaj iskrčivanja šuma. Zbog deforestacije, naime, nastaje oko 20 posto ukupne emisije ugljičnog dioksida.

Uznemirujuće najnovija izvješća

Uznemirujuće zvuče najnovija izvješća stručnjaka. Do 2030., izvijestio je UN-ov program za okoliš, godišnje emisije stakleničkih plinova bit će 12 do 14 milijardi tona ugljičnog dioksida više od željenih 42 milijarde tona. K tome, upozoravaju klimatolozi, godina na izmaku mogla bi biti najtoplija ikad. Globalno zatopljenje, kažu, donijet će temperature kakve su vladale tijekom interglacijalne ere, koja je završila prije 115 tisuća godina, kada je razina mora bila viša od 6 do 9 metara nego danas.

Od Kyota do Pariza – osam godina!

Uistinu, krajnji je čas za akciju. Stoga potpisi čak 195 zemalja na Pariškom sporazumu o klimi, uključujući i najveće svjetske „proizvođače“ ugljičnog dioksida SAD i Kinu, te munjevita ratifikacija toga sporazuma nakon samo 11 mjeseci od potpisivanja (za usporedbu, sporazumu iz Kyota za isto je trebalo osam godina), pružaju nam tako potrebnu nadu da je čovječanstvo naučilo lekciju. Zato je i izjava UN-ove glavne tajnice Konvencije o klimi Patricie Espinose zvučala tako dramatično: “Čovječanstvo će gledati na 4. studenoga kao na dan kada su države zatvorile vrata neizbježnoj klimatskoj katastrofi.“

Recimo još i to da je u svemu veoma važnu ulogu odigrala Europska unija. Zemlje članice EU još su se u ožujku prošle godine obvezale da će smanjiti emisije stakleničkih plinova za 40 posto do 2030. u usporedbi s 1990. godinom. Europski parlament je Pariški sporazum ratificirao u listopadu ove godine što je omogućilo da on stupi na snagu 4. studenoga. No, svaka će država članica EU pojedinačno ratificirati Pariški sporazum. A gdje je u svemu Hrvatska? Očekuje se da će Hrvatska ratificirati Pariški sporazum početkom 2017. godine. Također, u izradi je dokument Strategija niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, a u pripremi je i Strategija prilagodbe na klimatske promjene do 2040. s pogledom prema 2070., koja bi svjetlo dana trebala ugledati do konca iduće godine.

Dugačak, ali ustrajan hod ljudi do Pariškog sporazuma – 50 godina!

Nije na odmet prigodno se prisjetiti i dalek put koji smo prešli do povijesnoga Pariškog sporazuma. Podsjetimo se nekih značajnijih datuma. Godine 1968. na Glavnoj skupštini UN-a prvi se put raspravljalo o zaštiti okoliša. Nešto kasnije, 22. travnja 1970., diljem SAD-a dvadesetak milijuna ljudi prosvjedovalo je protiv zagađenja (22. travnja stoga je proglašen svjetskim Danom planeta Zemlje). Slijedile su konferencije koje su vrlo sporo mijenjale svijest društva, a – očekivano – najsporije svijest (i djelovanje) industrijskih i političkih elita. Nizale su se Konferencija o ljudskom okolišu 1972. u Stockholmu, prva svjetska klimatska konferencija u Ženevi 1979., konferencija u Rio de Janeiru 1992. kada 160 zemalja donosi Konvenciju o klimi, treća konferencija Konvencije o klimi 1997. u Kyotu (SAD je nikad nisu ratificirale), konferencija UN-a o klimatskim promjenama 2010. u Kopenhagenu, u meksičkom ljetovalištu Cancunu 2011. itd.

Bilo je tu mnogo zasjedanja, i na najvišim razinama, mnogo katastrofičnih upozorenja, a vrlo malo djelovanja. Trebamo li, onda, vjerovati u Pariški sporazum?

Vjerujemo u taj sporazum, vjerujemo u budućnost, vjerujemo u razum Razum svih, pa i u Trumpa!

Vjerujemo čak i sada, kada se nad Pariškim sporazumom o klimi nadvio crni, prijeteći oblak – najava  izabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da će opozvati sudjelovanje SAD-a u tom sporazumu. Vjerujemo da do toga neće doći, jer očuvanje planeta iznad je bilo koje i bilo čije administracije. Uostalom, i predsjednik Obama obećava da će učiniti sve da se crni scenarij ne ostvari, a na stranu klimatskog sporazuma stale su čak i multinacionalne kompanije, koje su o tome obavijestile Trumpa.

Zato su predstavnici 197 zemalja, koji su se od 7. do 18. studenoga okupili u živopisnom marokanskom gradu Marrakechu na 22. Konferenciji stranaka Okvirne konvencije UN o promjeni klime, uistinu imali o čemu raspravljati. Najvažnije je bilo dogovoriti detalje o tome kako implementirati Pariški sporazum. Ipak, na marginama susreta dosta je riječi bilo i o Trumpovoj prijetnji. I upravo zato treba jasno reći: čovječanstvo nema izbora – mora se okrenuti održivim izvorima energije i završiti dugu eru intenzivnog korištenja fosilnih goriva i agresivnog iskorištavanja prirodnih bogatstava. Golem je to pothvat, ali na kocki je budućnost našeg planeta i opstanak života na Zemlji.

VETROPACK STRAŽA: Važna karika u kružnoj ekonomiji staklene ambalaže u RH

Vetropack Straža d.d. iz Huma na Sutli jedina je tvornica staklene ambalaže u Hrvatskoj, utemeljena još 1860. godine. Od 1996. u sastavu je švicarske grupe Vetropack koja tvornice stakla ima još u Švicarskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Ukrajini i Italiji. U našoj tvornici se na godinu proizvede oko 250.000 tona ambalažnog stakla (više od milijardu staklenih jedinica), od čega oko 75 posto ide u izvoz. Poduzeće ostvaruje ukupni prihod od 818,76 mil. kn. (2015.) i zapošljava 610 radnika.

Vetropack Straža kroz svoju proizvodnju godišnje reciklira oko 80.000 tona staklene ambalaže godišnje, od čega, nažalost, većinu uvozi jer u Hrvatskoj nisu još dovoljno razvijeni ni svijest o nužnosti recikliranja ni sustav prikupljanja starog stakla. Pri tome sve prikupljene količine u RH sustavom povratne naknade ili „zelenih otoka“ završavaju u Vetropacku.

Obveze Hrvatske prema Europskoj uniji

Kao članica EU-a, Hrvatska je preuzela obveze po Direktivi o otpadnoj ambalaži i ima cilj: reciklirati 60% mase upotrebljene staklene ambalaže. No prema podacima FEVE-a (Europsko udr. proizvođača stak. ambalaže) recikliramo 57% pa zaostajemo i prema prosjeku EU28 (73%) i osobito prema Sloveniji (87%) i Švicarskoj (96%). S obzirom da reciklirano staklo možemo upotrebiti u cjelosti, 100% , Vetropack predstavlja prvu i zadnju kariku cirkularne ekonomije staklene ambalaže u nas.

Prednosti stakla – razlog za veću upotrebu i 100% reciklažu

Staklo je vrijedan i plemenit pakirni materijal koji ima prednosti koje se danas sve više vrednuju. Zbog svojstava stakla kao materijala (mješavina je triju prirodnih materijala – pijeska, sode i kalcita), staklena ambalaža ne mijenja niti utječe na prirodna svojstva i svježinu proizvoda koji se u nju pohranjuju (hrana, napici, lijekovi…). Stoga je osobito preporučljiva za osjetljive živežne namirnice i za dulje skladištenje. Osim za ljude, staklena ambalaža je prihvatljiva i za okoliš. Staro staklo se može pretaliti bezbroj puta, a da pritom ne gubi na kvaliteti. Od jedne tone starog stakla, uz dodatak energije, dobije se tona novih staklenih boca. Što se više puta staklo reciklira, to je specifični utrošak energije i sirovine manji, manje je onečišćenja zraka i emisija CO2. O uporabi stakla govore činjenice:

  • štedi se prirodna sirovina (upotrebom 1000 kg starog stakla uštedi se 700 kg pijeska, 200 kg kalcita, 200 kg sode);
  • štedi se i energija (trošak energije pada za 2-3 posto za svakih 10 posto udjela starog stakla u smjesi). Recikliranjem jedne boce uštedjet će se toliko energije koliko je potrebno žarulji od 60 W da svijetli četiri sata, računalu da radi 30 minuta, a televizoru 20 minuta;
  • korištenjem starog stakla smanjuje se potrošnja primarnih sirovina i produljuje životni vijek staklarske peći;
  • smanjuje se onečišćenje okoliša, štedi prostor za odlagališta.

Pred Hrvatskom je, dakle, obveza povećati stupanj reciklaže stakla, na što upućuju i kaznene odredbe EU-a, u primjeni od 2018. Radi promicanja svijesti o prednosti staklene ambalaže, FEVE je pokrenuo platformu „Friends of Glass“ koja je dostupna i na hrvatskom, na adresi http://www.friendsofglass.com/hr/ te facebook stranicama https://www.facebook.com/FriendsOfGlassHrvatska. Više informacija o recikliranju stakla može se pronaći na našim stranicama http://recikliranje-stakla.com i facebook profilu Recikliranje stakla.

Petra Drenški, Služba sigurnosti, zdravlja, okoliša (sukladno metodologiji Dobra Hrvatska, Učinkoviti menadžer 2017)

JGL PHARMA VALLEY NAJBOLJA VELIKA PROIZVODNA INVESTICIJA U HRVATSKOJ U IZBORU LIDER INVEST

Tvartka JGL dobitnica je Lider invest nagrade za najbolju veliku proizvodnu investiciju u Hrvatskoj i potvrda vrijednosti do sada najvećeg investicijskog projekta JGL-a. Projekt Lider invest pokrenula je izdavačka kuća Lider Media.

Dva ključna cilja projekta – osigurati preduvjete i kapacitete u razvoju, proizvodnji i skladištenju za realizaciju dugoročnih planova rasta tvrtke i objediniti sve proizvodno-tehnološke lokacije na jednome mjestu – u potpunosti su realizirana. U izgradnju novih proizvodnih pogona, skladišta i ostalih sadržaja na lokaciji Svilno 2, do sada je uloženo 358 milijuna kuna. Investicija je kamen međaš razvoja kompanije koja postoji već četvrt stoljeća, ali i temelj njezine budućnosti. Iz JGL-ovih pogona, naime, proizvodi se izvoze diljem svijeta, a njihova kvaliteta ključ je jačanja pozicije na postojećim tržištima, odnosno otvaranja novih tržišta.

“Priznanje stručnog odbora koji je našoj kompaniji dodijelio Lider Invest nagradu za najbolju veliku proizvodnu investiciju još je jedna potvrda ispravnosti odluke o pokretanju projekta Pharma Valley, čija je prva i najzahtjevnija faza dovršena sredinom 2015. godine. Zajednički je to uspjeh svih naših zaposlenika, bivših i sadašnjih, koji su svoj trud, rad i inovativnost utkali u razvoj JGL-a”, izjavio je prilikom primanja nagrade Lider Invest za najbolju veliku proizvodnu investiciju u Hrvatskoj Mate Poropat, mag. pharm., izvršni direktor JGL-a za Farmaceutsko tehničke operacije.

I dodao:

„Pronaći i zadržati tržišne pozicije u izuzetno kompetitivnom poslovnom okruženju nije moguće bez ulaganja u najsuvremenije tehnologije, koje su okosnica cjelokupne investicije u Svilnom. Riječ je o integriranom pristupu u kojemu smo spojili najbolje prakse u upravljanju proizvodnim procesima, najnovije tehnologije u farmaceutskoj proizvodnji i primjenu najviših standarda u zaštiti okoliša. Vjerujemo kako je to jedini ispravan pristup za kompanije koje žele postaviti dugoročno održiv poslovni model“.

Uz snažnu prisutnost na tržištima Ruske federacije i Jugoistočne Europe, JGL je ove godine prve količine proizvoda izvezao u Španjolsku, a suradnjom s renomiranim partnerima, otvorena su tržišta regije zemalja ASEAN-a, od Tajlanda, preko Vijetnama, do Singapura i Malezije, na koja su izvezeni prvi proizvodi iz linije Aqua Maris.

NAJČITANIJE