PBZxpress: interne novine koje snažno oblikuju zaposlenici

Tematski fokus PBZxpress-a je na zaposlenicima koji ga svojim sugestijama i idejama u potpunosti sami i oblikuju. Svaki zaposlenik svoj mjesečni primjerak novina prima na svoju poslovnu adresu.

PBZ grupa ima 3970 zaposlenika koja s razgranatom poslovnom mrežom s oko 200 poslovnica i 700 bankomata PBZ pokriva teritorij cijele zemlje. Takva teritorijalna udaljenost ljudi u poslu je svojevrsni problem koji posebno utječe na komunikaciju među kolegama i razmjenu važnih informacija. Djeluju li zaposlenici u određenoj fizičkoj izolaciji, teritorijalnoj ili nečim drugim uzrokovanoj, dijele li neposredno minimum informacija, tada se, među ostalim, promjene usporavaju. Nisu to jedine posljedice. Hargie i Tourish (2002.) su pronašli da niska kvaliteta inter-odjelne komunikacije stvara značajan osjećaj izoliranosti i nezadovoljstva, što potencira nižu razinu uključenosti zaposlenika u proces donošenja odluka. To ujedno znači da nedovoljna razmjena informacija povećava otuđenost zaposlenika i dovodi do njihove nesigurnosti. Zato bi svaka organizacija, koja po naravi svog posla djeluje na mnogo lokacija, morala uložiti dodatnu pažnju, napore i sredstva u poboljšanje interne komunikacije.

Pokretanje projekta internih novina pod nazivom – PBZXpress uslijedilo je potkraj 2006. godine, nakon analize rezultata mjerenja organizacijskog ozračja i zadovoljstva u PBZ-u. U Banci se mjerenje organizacijskog ozračja i zadovoljstva poslom redovito provodi od 2003. godine, te je tijekom svih tih godina primijećeno da dimenzija “unutarnje komuniciranje i informiranje” dobiva slabije ocjene od ostalih dimenzija koje se mjere. Na temelju takva povratnog stava zaposlenika i iskazane poruke “nedovoljna je informiranost o tome što se događa u drugim organizacijskim dijelovima”, zaključak je bio – moramo pokrenuti svoje novine! Pošli smo od premise da je posao unapređenja unutarnje komunikacije i informiranja u svakom velikom sustavu, pa tako i u PBZ-u, veliki izazov sam po sebi. Znali smo da bi brži protok više informacija između mnogih naših odjela pozitivno utjecao na korporativno ozračje i produktivnost cijele organizacije i ta nas je vizija snažno nadahnjivala.

PBZXpress su mjesečne interne novine Privredne banke Zagreb d.d. Glavna im je svrha informiranje svih zaposlenika PBZ Grupe o relevantnim događajima i osobama, poboljšanje interne višesmjerne komunikacije te, posredno, zadovoljstva poslom i jačanje osjećaja pripadnosti PBZ Grupi. Tematski fokus PBZXpress-a je na zaposlenicima koji ga svojim sugestijama i idejama u potpunosti sami i oblikuju. Svaki zaposlenik svoj mjesečni primjerak novina prima “na ruke”.

Stručna istraživanja na praksi drugih

Istraživanje jedne konzultantske kuće je pokazalo da zaposlenici internu komunikaciju smatraju vrlo važnom i korisnom. Iako najčešće o događajima unutar organizacije zaposlenici doznaju od kolega i suradnika, ipak njih 95 posto smatra potrebnim postojanje i sustavnog načina unutar-organizacijskog informiranja.
Interna komunikacija se često navodi i kao jedna od sastavnice identiteta tvrtke, iznimno je važna za percepciju zaposlenika (Fombrun, 1996.), pa je interna komunikacija osnova vanjske komunikacije identiteta tvrtke.
Interna komunikacija obuhvaća različite aspekte dijeljenja i primanja informacija; osim spomenutog utjecaja na stvaranje identiteta poduzeća, važna je i za njegov ukupni uspjeh, kako su ustvrdili George i Jones (2006.), te Robbins i Judge (2007.). I Robson i Tourish (2005.) navode značajne dokaze za tvrdnju da interna komunikacija pridonosi povećanju vjerojatnosti u uspješnost organizacije. Jednu takvu tvrdnju izrekli su Snyder i Morris još 1984. godine.
Brojna istraživanja pokazuju da svako poboljšanje interne komunikacije konkretno pridonosi organizaciji i zaposlenima i drugim višestrukim pozitivnim učincima, pa se u tom smislu spominju:

  • porast broja raznih korisnih učinaka za poduzeće (Hargie i Tourish, 2002.; Dickson, Reiney i Hargie, 2003.);
  • veća učinkovitost korištenja resursa (Quinn i Hargie, 2004.)
  • povećana proizvodnost, veća kvaliteta usluga i proizvoda, povećana razina inovacija, manje štrajkova, smanjeni apsentizam, pa sve do smanjenih ukupnih troškova (Clampitt i Downs, 1993.).

Snyder i Morris (1984.) su još pokazali kako dvije percipirane komunikacijske varijable (kvaliteta komunikacije s nadređenim i razmjena informacija sa zaposlenicima iste razine) pozitivno koreliraju s prihodom organizacije.
S druge strane, nekvaliteta organizacijske komunikacije dovodi do niza negativnih posljedica, a Hargie i Tourish (2002.) navode nekoliko:

1. usporavanje pozitivnih promjena,

2. osjećaj izoliranosti i nezadovoljstva u zaposlenika

3. niža razina uključenosti zaposlenih u proces odlučivanja

4. povećanje nesigurnosti i otuđenosti zaposlenika.

PBZXpress –  na načelima sudjelovanja, interakcije, usmjerenosti korisniku

Kad su interne novine PBZXpress pokrenute, dogovoreno je da će funkcionirati po načelu user generated contents, tj. čitatelji će izravno diktirati sadržaj posredstvom povratnih informacija i iskazanih ideja i interesa. Stoga je bilo jako važno da u urednički kolegij uđu predstavnici glavnih poslovnih grupa u Banci, kao i razni suradnici radi boljeg stručnog kreiranja časopisa. Vrlo je značajno što članke u okviru rubrika pišu sami zaposlenici – “dopisnici”. Na taj su način ostvareni višestruki dobri učinci: zaposlenici su dobili prigodu da se pokažu u još jednom, novom svjetlu, u stvaralačkom radu. Sadržaj se kreira prema njihovim potrebama, jer tko bolje od njih zna što im treba.

Od početnog broja koji je 2006. godine objavljen na osam stranica, temeljem povratnih informacija zaposlenika, iskazanih ideja i interesa, broj stranica novina se tijekom godina udvostručio a s rastom raznolikih tema, povećavao se i broj rubrika. Tijekom osam godina, koliko PBZXpress postoji, svoj trag u vidu članaka ostavilo je više od 500 zaposlenika Banke

U PBZXpress-u je, osim teksta, jako važna i fotografija – njome imenima dodajemo lica, a događaju atmosferu. Zna se da su e‑mail ili telefon najčešća sredstva komunikacije u velikim organizacijama, na ovaj način osobe s kojima radno komunicirate ožive, barem kroz fotografiju u novinama.
PBZXpress su pozitivno prihvatili zaposlenici koji često mailovima šalju prijedloge za teme u nekom od sljedećih brojeva. Važna je i podrška visokog menadžmenta Privredne banke Zagreb d.d. te njihove pohvale i usmjerenja, pogotovo što se i sami rado odazivaju našem pozivu za sudjelovanje u raznim rubrikama, pa i onim manje formalnima.

U internim komunikacijskim kampanjama organiziranim u suradnji s Intesom Sanpaolo 2009. godine birali smo kandidate za vizuale za sedam zajedničkih vrijednosti, godine 2011. organizirali smo fotonatječaj, a 2013. natječaj u pisanju priča. U humanitarnim akcijama, koje smo pokrenuli 2011. godine uz nesebičnu pomoć svih naših kolega, ispunili smo 690 individualnih želja te donirali više od 400 poklon-paketa u petnaest dječjih domova i ustanova socijalne skrbi.
“Hrvatski Božić”, “Najljepša božićna čestitka”, “Djed Božićnjak i ja”, “Ukrasimo Božić zajedno” – teme su natječaja organiziranih za djecu zaposlenika od 2007. do 2010. godine. Na svakom od njih sudjelovalo je oko 170 djece, koja su nagrađena poklon-paketima u organizaciji PBZXpressa i PBZ Standarda.

Kako to izgleda na primjeru rubrike “10 pitanja “

Jedna među najdražim rubrikama zaposlenicima je ona pod nazivom “10 pitanja”. Zaposlenik se predstavlja kolegama u PBZ-u svojim originalnim i duhovitim odgovorima na neformalna pitanja. Fotografija je obvezatna. Evo kako je to izgledalo u jednom broju, kad je na “škakljiva” pitanja spretno odgovarala naša kolegica Ana:

1. Što možete napraviti bolje od bilo koga drugoga?

– Kreditnu karticu dovesti do kraja limita u rekordnom roku.

2. U kojem razdoblju u povijesti biste željeli živjeti i zašto?

– U doba Robin Hooda, zbog luka i strijele.

3. Koji ste najzanimljiviji komentar dobili od klijenta?

– “Gospođo, hoćete mi biti jamac za kredit? Platit ću Vam.”

4. Koji je najoriginalniji Božićni dar koji ste dobili?

– Prva božićnica u životu.

5. Što Vas najviše veseli u Vašem poslu?

– Obožavam ljeto u našoj poslovnici. Toliko novih ljudi, jezika i običaja, cijeli svijet na dlanu; mi i ne izlazimo iz poslovnice, a putujemo po cijelom svijetu.

6. Kakvi ste kad se naljutite?

– Nastojim ne pokazivati svoju ljutnju, ali zato u sebi, kako se kaže, “pucam po šavovima”. Ljutnja me brzo prođe.

7. Koja je prva stvar koju ujutro napravite?

– Skuham kavu i čitam jučerašnje novine.

8. Što najčešće pjevušite na poslu?

– Kad će taj petak…

9. U torbici trenutačno imam….

– Ne bih to nazvala baš torbicom. Više je to bunar bez dna. Ipak, dvije najvažnije stvari su deset zadnjih kuna i kazna za parkiranje.

10. Koga biste poveli na pusti otok?

– Ne bih nikoga povela. Ponijela bih samo hranu i nekoliko buteljica vina i svijeće, a onda bih se nadala da ću, kao u filmu, tamo pronaći zgodnog, davno izgubljenog brodolomca.

Koliko smo u svemu ovome uspjeli? Tijekom analize ocjena iz mjerenja organizacijskog ozračja kojeg redovito činimo, primijećen je indikativni pozitivan trend i napredak zadovoljstva zaposlenih, posebno s obzirom na dimenziju “unutarnje komuniciranje i informiranje”.

Jubilarni, 100. broj

U siječnju 2015. godine svjetlo dana ugledao je jubilarni 100. broj PBZXpressa! Ponosni smo na činjenicu da je u proteklih osam godina, od prvog broja iz listopada 2006. do danas, svakog mjeseca redovito izlazio novi broj PBZXpressa. Mnogi zaposlenici su pisali za njega, a brojni su bili i gosti u raznim rubrikama. Brojke su impresivne – one zorno predočavaju koliko je toga do sada učinjeno:

– 527 zaposlenika napisalo je čak 2751 članaka

– Na „deset pitanja“ odgovorilo je 100 zaposlenika

– U rubrici o „najposlovnici“ predstavljeno je 96 poslovnica

PBZXpress je puno toga: dostignuće na planu unutrašnje komunikacije, tradicija, rezultat zajedništva, kreativnosti i rada nas mnogih, radost svih.
I znači nam puno.

DM: U 2016. godini višestruka ugledna priznanja za istaknute stručnjake u sektoru ljudskih resursa dm-a

Istaknuti stručnjaci ljudskih potencijala tvrtke dm- drogerie markt,  čak njih troje, dobili su ove godine važna priznanja struke. Na mnogo načina dm prednjači u upravljanju ljudskim potencijalima u RH. Briga za zaposlenike očituje se njihovim visokim zadovoljstvom zaposlenika u  svakom godišnjem ispitivanju organizacijske klime. Jednako tako u hrvatskom izboru za najboljeg poslodavca dm od 2010-2016. uvijek zauzima najviša mjesta , prvo ili drugo.

U sklopu 9. HR Summita u Splitu 20. svibnja 2016. i pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović te uz stručno partnerstvo Europske udruge za upravljanje ljudima EAPM, voditeljica Ljudskih resursa tvrtke dm-drogerie markt Ana Fostač-Krilčić primila je nagradu Prometej za najboljeg HR Managera godine.

Nagrada koju već osmu godinu dodjeljuje portal posao.hr jedinstvena je u Hrvatskoj i regiji te ukazuje na važnost funkcije ljudskih resursa u tvrtkama i ističe najbolje menadžere u tom području kao pozitivan primjer i putokaz kolegicama i kolegama.

Prilikom preuzimanja nagrade, Ana Fostač-Krilčić je izjavila da se osjeća izuzetno počašćenom ne samo zbog sebe, već i zbog tima i tvrtke u kojoj radi te istaknula da se u radu prvenstveno vodi smislom jer pronaći smisao znači raditi s entuzijazmom, osloboditi sve kreativne potencijale i biti zaigran mimo ustaljenih obrazaca.

Da dobre vijesti dođu u paru pobrinuli su se kolegica Stjepana Gabelica i kolega Mario Štulac iz Razvoja ljudskih resursa dm-a kojima je Ocjenjivački odbor dodijelio priznanje “Mladi potencijali HR-a”. Ovim priznanjem nagrađuje se i predstavlja mlade talente u području upravljanja ljudskim resursima koji razumiju važnost ljudskih resursa, pokazuju izuzetno visoku motivaciju, želju i inovativnost te koji unapređuju i razvijaju struku.

Na slici, redom: Mario Štulac, Ana Fostač-Krilčić, Stjepana Gabelica

ILIRIJA: Ostvarenje modela društveno odgovornog poslovanja tvrtke za razdoblje 2000.-2015.

U temeljima korporativne strategije Ilirije d.d. iz Biograda koja se proteklih 10–ak godina uvrstila u vodeću skupinu 15-ak turističkih tvrtki na Jadranu leže trajna načela: stalno unapređenje poslovnih standarda, uvođenje inovacija, očuvanje identiteta i dakako – održivi razvoj. Djelujući odgovorno, njegujemo i čuvamo osnovne vrijednosti i našu viziju odgovornosti – biti ekonomski uspješna kompanija-lider koja brine o ljudima kao prvom ključu uspjeha, pružanju izuzetnih iskustava gostima te stvaranju dodatne vrijednosti za dioničare, a uz sve to jednako i o okolišu i lokalnoj zajednici, uključivo i o skupinama građana sa specijalnim potrebama kojima se kontinuirano pomaže. U tom ozračju Ilirija po prvi put objaviljuje publikaciju o društveno odgovornom poslovanju – vlastiti osvrt na proteklih pet godina.

Kao društveno odgovorna kompanija, Ilirija je dobila nacionalna priznanja za društveno odgovorno poslovanje – INDEKS DOP 2011. i 2012.

Iz uvodne riječi Gorana Ražnjevića, Predsjednika Uprave

 

ILIRIJA  – Ostvarenje poslovnog modela društveno odgovornog poslovanja, 2000.-2015.

Korporativni profil Ilirije d.d.

Ilirija d.d. je turistička kompanija osnovana 1957. godine sa sjedištem u Biogradu na Moru koja već preko 59 godina uspješno djeluje na domaćem i međunarodnom turističkom tržištu koja u svom poslovanju obuhvaća četiri najznačajnija segmenta turističke ponude:

Hotelijerstvo (6 hotela i vila) sa 907 kreveta i 443 sobe ukupnog kapaciteta 1000 osoba,

Nautika sa 805 vezova za plovila do 24 metra,

Kamping sa 1123 parcele ukupnog kapaciteta 3168 osoba, i

Destinacijska menadžment kompanija, DMK Ilirija Travel.

Biti inovativan, prepoznatljiv i poseban principi su na kojima temeljimo svoje poslovanje, a snaga naše kompanije i njenog branda proizlazi iz činjenice da smo zaista jedna od malobrojnih hrvatskih turističkih kompanija čiji proizvod uspješno objedinjuje sva tri ključna segmenta hrvatske turističke koje na tržištu predstavljamo kao integrirani turistički proizvod pod brendom Ilirija Travel. Dodanu vrijednost našoj ponudi daju: Arsenal u Zadru, spomenik baštine iz 16. stoljeća koncipiran kao “gradski trg na zatvorenom”, event brod “NADA”, potom ponuda agroturizma, DMC i PCO turistička agencija, sportsko-rekreativni sadržaji, a’la carte restorani i barovi koji jednostavnije rečeno omogućuju našim gostima potpun doživljaj ne samo Ilirije d.d. već i cijele destinacije.

Prikaz značajnih događaja u razvoju komapnije:

ilirija1

Poslovni model društveno odgovornog poslovanja od 2000. do 2015. godine naše prvi izvještaja o društveno odgovornom poslovanju koji predstavlja presjek petnaestogodišnjeg djelovanja kompanije na području društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja.

U posljednjih petnaest godina kompanije je prošla put konsolidacije i rasta poslovnog rezultata te znatnog podizanja vrijednosti Društva, pritom nikad ne zanemarujući ravnotežu interesa svih dionika – svojih zaposlenika, vlasnika, gostiju, dobavljača, ali i lokalne zajednice, čuvajući pritom osnovne resurse koji su ključni u turizmu: prirodu, okoliš i prostor. Prerastajući iz privatne u javnu kompaniju zadržavamo kontinuitet posvećenosti integriranju ekonomskih i društvenih aspekata kao i aspekata očuvanja okoliša u procese odlučivanja. Na taj način njegujemo i čuvamo svoje osnovne vrijednosti, naš identitet i našu viziju odgovornosti – biti ekonomski uspješna kompanija lider, koja vodi računa o ljudima kao ključu uspjeha, pružanju izuzetnih iskustava svojim gostima te stvaranju dodatne vrijednosti za svoje dioničare, vodeći brigu o okolišu i lokalnoj zajednici.

Korporativna strategija Ilirije d.d. svoje uporište pronalazi u temeljnim principima društveno odgovornog poslovanja

Osnovni principi društveno odgovornog poslovanja su dio naših korporativnih vrijednosti, ugrađeni su u dugoročnu poslovnu strategiju kompanije, poslovnu praksu i poslovne procese prema svim njenim dionicima. Načela društveno odgovornog poslovanja u Iliriji temelje se u uravnoteženju prava, obveza i interesa svih dionika poslovnog procesa u poduzetničkom pothvatu kompanije

ilirija2

Za izradu izvještaja preuzeli smo metodologiju INDEKSA DOP-a/daju prikaz društveno odgovornog poslovanja kompanije kroz slijedeća područja: (1.) usmjerenost na ekonomsku održivost, (2.) uključenost DOP-a i OR-a u poslovnu strategiju, (3.) odgovorne politike i prakse u radnoj okolini, (4.) odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem, (5.) društveno odgovorno poslovanje u tržišnim odnosima i (6.) društveno odgovorni odnosi sa zajednicom.

Ekonomska održivost

Od trenutka privatizacije zaključno do kraja 2015. godine poslovni su rezultati i vrijednost kompanije višestruko povećani. U osnovne vrijednosti kompanije ugrađeno je razumijevanje da nema društveno odgovorne tvrtke bez profitabilnosti te bez očekivane i optimalne dobiti koja osigurava daljnji rast i razvoj, investicije i primjerenu dividendu vlasnicima kapitala, odnosno dioničarima. Na taj način se potvrđuje nezaobilazni, društveno odgovorni ekonomski smisao gospodarskog pothvata – razvoj i napredak, a time tvrtka istodobno doprinosi i nacionalnom gospodarstvu.

ilirija3

Posebnu pozornost u našem izvještaju u poglavlju Ekonomska održivost posvetili smo ostvarenju kompanije na hrvatskom tržištu kapitala obzirom da su dionice kompanije, oznaka ILRA-R-A, od mjeseca listopada 2015. godine kotiraju na Službenom tržištu Zagrebačke burze, kao druga turistička kompanija na ovoj kotaciji, što kompaniju obvezuje na znatno veću razinu transparentnosti i odgovornosti prema cijeloj investicijskoj javnosti.

Uključenost društveno odgovornog poslovanja u poslovnu strategiju kompanije

Svaka tvrtka je sastavni dio uspostavljenih ekonomskih i višestrukih društvenih odnosa. Etičnost, poštivanje pravnog okvira i razumijevanje ekonomskog okruženja ishodište je poslovanja kompanije, a aktivnim sudjelovanjem u profesionalnim udruženjima i institucijama kao kompanija utječemo na unaprjeđenje konkurentskog okvira poslovanja.

Razumijevajući činjenicu da je prostor temeljni resurs u turizmu, najviši menadžment kompanije aktivno sudjeluje u inicijativama unaprjeđenja  konkurentskog okvira poslovanja, putem kreiranja sugestija za oblikovanje zakonskih rješenja vezanih za ključne propise koji određuju poslovanje turističkih kompanija u prostoru (rješenja vezana za pomorsko dobro i za tzv. turističko zemljište).

Odgovornost prema zaposlenicima

Razumijevajući da je čovjek ključ uspjeha u turizmu, osiguravamo pravo na osobni i profesionalni razvoj svim svojim zaposlenicima, unaprjeđujući na taj način kvalitetu usluge i zadovoljstvo naših gostiju. Politiku ravnopravnosti spolova provodimo u svim segmentima svog poslovanja što je vidljivo iz 50%-tnog udjela žena u ključnom menadžment timu kompanije.

Kao značajni poslodavac u regiji i Hrvatskoj, zapošljavamo 180 stalnih i preko 220 sezonskih zaposlenika, a uključujući i ostale tvrtke koje s naslova poslovne suradnje obavljaju nautičku djelatnost u marini Kornati, kompanije u sezoni osigurava posao za preko 800 zaposlenika.

Kompanija u cijelom razdoblju od privatizacije do danas nije imala niti jedan radni spor. Svjesni da kvalitetu usluge u turizmu i zadovoljstvo gostiju stvaraju ljudi, posebnu se pozornost posvetili pažljivom rasporedu zaposlenika na radna mjesta koja najbolje odgovaraju njihovim sposobnostima na kojim će svojim znanjem, vještinama i entuzijazmom moći najbolje doprinijeti uspjehu i razvoju kompanije. Menadžmentu i osoblju se kontinuirano osigurava mogućnost usavršavanja u područjima operacija, marketinga i prodaje te praćenja suvremenih trendova prema svjetskim iskustvima najbolje prakse u ugostiteljstvu i turizmu.

Odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem

Sastavni dio društveno odgovornog poslovanja koji posebno dolazi do izražaja u turističkoj industriji, a samim time i u Iliriji, temelji se na poštivanju načela održivnog razvoja gdje gospodarski razvoj ne ugoržava postojeće prirodne resurse, kulturnu, povijesnu i prirodnu baštinu te takvim vidom odgovornog turizma u kojem se u ravnoteži nalaze sadašnji i budući gospodarski, socijalni i ekološki zahtjevi svih sudionika poslovnog procesa čime se osigurava dugoročna opstojnost gospodarskih subjekata, turizma kao industrije ali i budućnost generacija koje tek dolaze.

Temeljeći svoje poslovanje na tim načelima, posebnu pažnju Ilirija d.d. usmjerava prema zaštiti okoliša gdje teži minimalizaciji utjecaja svojih poslovnih procesa na okoliš nastojeći uvijek činiti više od pukog usklađivanja sa obvezujućom zakonskom regulativom.Stoga smo posebno ponosna na slijedeća postignuća:

  • Od 2004. godine Marina Kornati nositeljica je Plave zastave međunarodnog simbola zaštite okoliša, mora i priobalja;
  • Kamp „Park Soline“ nositelj je međunarodne ekološke markice za smještajne kapacitete Zeleni ključ i certifikata Ecocamping;
  • Implementacija sustava upravljanja okolišem ISO 14001 na razini cijele kompanije predstavlja nadogradnju već implementiranog i certificiranog sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001 čime se sva pitanja upravljanja okolišom vezana za svoju djelatnost kao i sve potencijalno negativne utjecaje poslovanja svode na najmanju moguću razinu;
  • Među prvim smo kompanijama u Hrvatskoj koje upotrebljavaju tzv. zelenu energiju odnosno energiju dobivenu iz obnovljivih izvora;
  • Pored zadovoljstva gostiju uslugom jedan od naših najvažnijih proriteta jest i njihova sigurnost i zdravlje stoga smo implemenitiranjem i certificiranjem HACCP sustava osigurala zdravstvenu ispravnost usluge u ugostiteljstvu;
  • Hotelu Ilirija u sklopu projekta “Zeleno poslovanjeu hotelijerstvu” dodijeljen je basic certifikat „Sustainable Hotel“- Održivi hotel;
  • Objekti Ilirije d.d. posjeduju vodopravnu dozvolu za ispuštanje sanitarnih i otpadnih voda u sustav javne odvodnje;
  • Potrošnja vode na vodomjerima dnevno se kontrolira, a u kampu “Park Soline”, u sklopu projekta Kapljica održivosti na sve zajedničke sanitarne čvorove i u mobilne kućice postavljeni su štedni perlatori čime se smanjuje ukupna količina vode koja se troši;
  • Dnevno selektiranje/razdvajanje otpada (opasnog i neopasnog) uz stalne mjere smanjenja i poboljšavanja u izdvajanju novih vrsta otpada;

Društveno odgovorno poslovanje u tržišnim odnosima

Društveno odgovorno poslovanje u tržišnim odnosima poput odnosa sa dobavljačima, potrošačima, kupcima, dioničarima i konkurencijom temelji se na načelima transparentnosti poslovanja i komunikacije, pravovremenosti u ispunjavanju međusobnih obveza, međusobnom poštivanju i uvažavanju, implementaciji i primjeni načela kodeksa korporativnog upravljanja u vođenju kompanije, transparentnosti u odnosima sa investicijskom javnošću, sustavnim mjerenjem i praćenjem zadovoljstva kupaca odnosno gostiju koji su nam, kao turističkoj kompaniji, na prvom mjestu.

Društveno odgovorni odnosi sa zajednicom

Projektom društveno odgovorne korporativne filantropije aktivno i odgovorno sudjelujemo, pridonosimo i pomažemo rješavanju problema s kojim se društvo suočava posebice zajednica u kojoj poslujemo. Svojom potporom kompanija podupire rad različitih udruga i organizacija, sportskih klubova te odgojnih, obrazovnih i zdravstvenih institucija. U posljednjih 5 godina putem programa donacija i sponzorsatva Ilirija d.d. je za razvoj društva i lokalne zajednice izdvojila preko 3,1 mil. kuna.

Zaključno:

U Iliriji je društveno odgovorno poslovanje i investiranje temelji su održivog razvoja i rasta kompanije koji garantiraju dugoročnu poslovnu stabilnost i tržišnu konkurentost.

Ovakvim pristupnom vjerujemo da osiguravamo vlastitu budućnost, budućnost novim generacijama zaposlenika, razvoj vlastite zajednice (lokalne i regionalne) i razvoj novog turističkog proizvoda. Kao odgovorna kompanija i nadalje će implementirati načela održivog razvoja u svom poslovanju, težiti inovativnosti i posebnosti jer biti drukčiji od ostalih i biti pionir u razvoju turističke ponude temeljna su načela njene poslovne filozofije koja se prožimaju kroz sva četiri njena sektora (hotelijerstvo, nautiku, kamping i destinacijsku menadžment kompaniju Ilirija Travel). Načela društveno odgovornog poslovanja, održivog razvoja i održivog investiranja Iliriji će, kako sad tako i u budućnosti, biti temelji stvaranja i razvoja novih tržišta i rasta vrijednosti kompanije kao univerzalne vrijednosti poslovnog i društvenog okruženja na globalnoj razini.

ilirija4

ilirija5

Čistoća Zadar: Grad lijep i čist, a i edukacija tome pridonosi

Kad je gradonačelnik Ljubljane završio posjet Zadru, upitao je suradnike u pratnji: „Što vam se u gradu svidjelo? Što ste vidjeli?“ Mogli su odgovoriti: zadarsku rivu s najljepšim zalaskom sunca na svijetu, morske orgulje…. Gradonačelnik je onda odgovorio za sve : „Vidjeli smo veoma čist grad.

Zadar je uređen grad, na tome se mnogo učinilo i čini, građani to vole. Vole svoj grad, jako. A i gosti, turisti. Gradska tvrtka Čistoća brine se o tome od 1953. godine. Odlagalište povrh Dikla jedno je od najuređenijih u Hrvatskoj. Djelovanje poduzeća obuhvaća gotovo sav zadarski kraj. Program uređenja deset divljih odlagališta na sedam zadarskih otoka koji je završen  2005. godine vratio im je red i pocrtao njihovu ljepotu u svakom dijelu. Danas Čistoća opslužuje 13 općina te gradove Zadar i Nin. Mnogo je sredstava, truda i znanja uloženo u to. Mnogi su zaposlenici u ovih šezdesetak godina sudjelovali u tome, a tu su i nove generacije koje će svakako dati svoj doprinos uspješnom poslovanju Društva.
Čistoća d.o.o. certificirana je za standarde ISO 9001, 14001 i 18001. Dobila je niz priznanja, tako i povelju Hrvatskog društva za kvalitetu 2009. No, još su značajniji i vredniji „certifikati“ građana, njihove pohvale i priznanja, pa i ono ljubljanskoga gradonačelnika.
 
Zadar želi biti čist grad. Nekad prije gradsko Društvo Čistoća imalo je na brizi tek „odvoz smeća“. A danas je zadaća drugačija: Imati čist grad. Otpad pripremiti za ponovno korisno korištenje, ili kako kaže misija: „Omogućiti sugrađanima život u ljepšem, čišćem i zdravijem okolišu.“ Tvrtka je danas po svojoj unutarnjoj svijesti i vanjskoj usluzi doista ekološko, društveno odgovorno poduzeće.
 
Na mnogo mjesta u gradu mladi su ispisali grafite „Zadar u srcu.“ Lakši je put do srca kad se za urednost grada brinu svi. Zato je u suradnji s dječjim vrtićima i osnovnim školama, u određenoj mjeri i sa srednjoškolcima i umirovljenicima, pokrenut projekt edukacije o cjelovitom gospodarenju otpadom“. Još od 2003. provode se mnoge aktivnosti posebno usmjerene prema svim  dobnim skupinama.
 

Preventivno i edukativno u Zadru!

S vrtićkom djecom!

Najviše energije usmjereno je na najmanje! Naš je cilj da mladi Zadrani već kao djeca postanu poklonici „čistoga grada i kraja“, razviju pozitivne navike postupanja s otpadom (izbjegavanje, smanjivanje, odvojeno sakupljanje otpada i sl.), a s nama u Čistoći sklope „partnerstvo“.
U sklopu edukacije o pravilnom gospodarenju otpadom u dječjim vrtićima kontinuirano održavamo radionice na temu zbrinjavanja otpada i zaštite okoliša, a sa ciljem podizanja ekološke svijesti kod djece. Provode se edukativne dječje igre – „Eko policija” “Eko memory”, igrokaz  „Smećko i smrduljko“, manifestacija „Eko olimpijada“ i sl. . Time želimo potaknuti djecu da nauče živjeti u  „slozi“ i ravnoteži s okolišem, brinuti se o okolišu u kojem žive.. Uz to, ukazujemo na posljedice onečišćenja okoliša te na potrebu pozitivnog odnosa spram njega.
Veoma često zaposlenici Čistoće i aktivisti udruge Eko-Zadar odlaze u neki vrtić gdje se djecu poučava o tome kako je lijepo živjeti u uređenu gradu, kako papir i vrećice ne treba ostavljati za sobom kao osobni trag itd. Na radionicama se igra, crta i druži sa vozačima i pometačima. Izvorna je zadarska praksa da djeca dolaze u posjet Čistoći, eko-vlakićem, u krug gdje su kamioni, kolica, gdje uz prezentaciju i igru lako shvate tuđi posao i zajedničku obvezu. Svake je godine edukacijom obuhvaćeno cca. 2000 djece.

S učenicima i umirovljenicima!

U osnovnim školama  i domovima za umirovljenike provodimo radionice oslikavanja platnenih vrećica s ekološkim porukama. Cilj ovih radionica je poučiti učenike / odrasle osobe  kako se savjesno i ispravno postupa s plastičnim otpadom, te kako možemo izbjegavati stvaranje novog PET otpada.
U srednjim školama organizaramo prezentacije i predavanja o zaštiti okoliša te zajedno sudjelujemo u eko akcijama. Dok maturanti pišu „zelene“ maturalne radnje, stručnjaci Ćistoće im u tome pomažu kao mentori.

Eko patrola ide Zadrom!

Od svibnja do sredine rujna svake godine na području cijeloga grada provodi se projekt „Eko patrola“. Patrolu čine četiri osobe odjevene u posebne uniforme s natpisom “Eko patrola / Čistoća“. Osnovna značajka „patroliranja“ je izravan kontakt sa što više građana i usmena razmjena informacija na licu mjesta. Prolaznike se poučava o potrebi očuvanje okoliša, usmjerava ih se na donošenje odgovornih odluka o pravilnom odvajanju i odlaganju otpada, korištenju prostora i očuvanju ljepote grada. Građani ispunjavaju ankete te dobivaju brošure, letke, vodiče za pravilno odlaganje otpada. Članovi Eko patrole bilježe njihove primjedbe, prijedloge, ocjene o radu naših djelatnika. O svemu se redovno izvještavaju odgovorne osobe u Čistoći.

Javne manifestacije o očuvanju prirode

Na Dan zaštite okoliša i Dan planeta Zemlje zaposlenici Čistoće izlaze na gradski trg, najvažnije ulice, među građane, s akcijama „Zeleni dani grada Zadra“, “Reciklirajmo zajedno!” ,“Eko Dani”, kao i obilježavanjem „Dana Čistoće na Narodnom trgu“. Na info pultu Čistoće građani se mogu informirati o pravilnom razdvajanju i odlaganju otpada, preuzeti “Vodič za pravilno odlaganje otpada na području grada Zadra” i vrećice za odlaganje polimera i papira. Najmlađima je namijenjena edukativna slikovnica “Eko-Maca” i bojanka  „Spoji-oboji“. Redovito predstavljamo nove strojeve te raznobojne posude za odlaganje otpada, a tu su i Petko, Metko, Papirko i Staklenko, posude za razdvajanje otpada posebno prilagođene edukaciji djece i sl. U  Gradskoj knjižnici Zadar organiziramo tribine na temu zaštite okoliša i održivog razvoja.

Edukacija kroz medije

U suradnji sa lokalnim televizijama tijekom cijele godine emitiraju se edukativni spotovi na temu pravilnog postupanja s otpadom (glomazni otpad, polimeri, zeleni otoci…). Kroz cijelu se godinu na tri zadarske radio postaje organiziraju emisije o pravilnom postupanju s otpadom i novostima u vezi s time. Oglašavanje u tiskanim medijima i internet portalima  redovito je svakog mjeseca kroz cijelu godinu.
 
Kontinuirana komunikacija s javnošću, sa svim građanima, posebno sa pojedinim skupinama, izuzetno je bitna – samo tako možemo postići ono što nam je svima na srcu i interesu – čišći i zdraviji okoliš, lijep grad.
Zadar je čist i lijep grad. A i naš slogan kaže: „Zadar je lijep koliko je čist.“
Zadovoljstvo Zadrana i gostiju grada najveće je priznanje našem svakodnevnom trudu i radu!
 
Vesna Đili
samostalni stručni suradnik za edukaciju i promidžbu

„MOŽEMO ZAJEDNO“: Okupljeno više od 50 hrvatskih škola uz projekt “Afrika – Možemo zajedno 2016.“

Prikupljen školski pribor za afričke škole i donacije za lijekove protiv malarije. U sklopu humanitarne udruge „Možemo zajedno“, koja se bavi pomaganjem djeci bez roditelja i djeci u državama trećega svijeta, profesor geografije Dejan Nemčić pokrenuo je veliki projekt „Afrika – Možemo zajedno“ te u ponedjeljak, 11. srpnja kreće na put u Afriku,  s mnogo prikupljenih vrijednih donacija hrvatskih škola, građana i tvrtki.

Ovaj humanitarni projekt prvenstveno je osmišljen s ciljem unapređenja obrazovanja i poboljšanja zdravstvenih uvjeta u afričkim zemljama. Vjerujući da obrazovanje treba biti dostupno svakom pojedincu, projekt je podržala i izdavačka kuća Profil Klett, a u želji da i što više afričke djece dobije tu mogućnost.

U sklopu projekta, posljednjih se mjeseci više od 50 hrvatskih škola i njihovih ravnatelja samostalno organiziralo, istovremeno potičući volontiranje, ali i razvijajući svijest učenika o tome koliko je važno pomagati drugima te promovirati vrijednosti tolerancije i solidarnosti. U tim su akcijama prikupljene različite korisne stvari za djecu u Africi, od bilježnica, gumica i olovaka do dječje odjeće i drugih potrepština.

Inspiriran ljubavlju za najstariji kontinent, ali i posebnim interesom za njegovu prošlost, način života i stanovništvo, Dejan Nemčić će u srpnju i kolovozu ove godine posjetiti škole u Tanzaniji, Ruandi, Keniji i Zanzibaru. Uz uručenje prikupljenih donacija, Dejan će održati i nekoliko predavanja afričkoj djeci o različitim geografskim temama, a u nekim će afričkim gradovima posebno predstaviti i Hrvatsku.

Kako je Dejan Nemčić autor novih udžbenika geografije izdavačke kuće Profil Klett, vjerujemo da će hrvatski učenici i u budućnosti učiti na primjerima ovoga mladog i talentiranog profesora geografije kojeg hrvatska javnost poznaje po projektu „Uživo sa svih kontinenata“. Taj je projekt pokrenut kao inovativan način poučavanja geografije korištenjem Skype tehnologije. Putem Skypea učenici sudjeluju u predavanjima koja uživo drže predavači iz država odnosno gradova koji se obrađuju na satu geografije. Takav način poučavanja podiže motivaciju, razvija različite kompetencije kod učenika te proces učenja čini zanimljivim, dinamičnim i zabavnim. Štoviše, učenici takva interaktivna predavanja prihvaćaju s oduševljenjem. U posljednje tri godine organizirano je više desetaka takvih predavanja, i to sa svih kontinenata, čak i s Antartike.

Važno je napomenuti da su se u ovaj humanitarni projekt uključili upravo i svi profesori – predavači iz projekta „Uživo sa svih kontinenata“, tako da će prikupljeni školski pribor u Afriku stići ne samo iz Hrvatske, već i s različitih kontinenata. Time projekt „Afrika – Možemo zajedno“ prerasta u globalni projekt koji je prepoznala i međunarodna zajednica.

Prikupljanje novčanih donacija namijenjenih za kupnju lijekova protiv malarije posebno je privuklo pozornost hrvatskih učenika i hrvatske javnosti. Naime, malarija je još uvijek, nažalost, bolest sa smrtonosnim ishodom u mnogim afričkim krajevima. Kako cijena jednoga lijeka protiv malarije iznosi 5 kuna, akcija je nazvana „Jedan medo – jedan život“, a skupljena su sredstva za kupnju više tisuća lijekova protiv te bolesti.

HEP: Novi podmorski energetski kabel – podrška održivosti otoka Lošinja i Ilovika

Sačuvati i obogatiti život naših otoka dio je strategije održivog razvoja RH. U tom svjetlu promatrajmo zamjenu postojećeg 10 kilovoltnog s novim 20 kilovolnim podmorskim kabelom od Malog Lošinja do Ilovika, dugim preko dva kilometra.

HEP-Operator distribucijskog sustava, Elektroprimorje Rijeka uspješno je završilo taj posao 11. srpnja 2016.

Investicijom vrijednom 2,85 milijuna kuna omogućena je kvalitetnija  i sigurnija opskrba električnom energijom kupaca na području Lošinjskog otočja te je obavljena priprema za prijelaz mreže s 10 kV na 20 kV koja se planira do proljeća 2017.

Novi ciklus ulaganja

Polaganjem ovog podmorskog kabela HEP ODS započinje novi ciklus ulaganja u podmorsku infrastrukturu, kojim se u sljedećem desetogodišnjem razdoblju planiraju zamijeniti postojeći podmorski kabeli na području Pule, Rijeke, Zadra, Šibenika i Dubrovnika, kojima je životni vijek pri kraju. Riječ je o više od 130 kilometara kabela, a cijela investicija vrijedna je više od 100 milijuna kuna.

„Ovom investicijom HEP pokazuje odgovornost i razumijevanje za važnost održanja kvalitete života i na najudaljenijim otocima, te osigurava nesmetanu opskrbu električnom energijom, bez koje je današnji život nezamisliv“ istaknuo je Željko Šimek, direktor HEP-Operatora distribucijskog sustava povodom završetka polaganja podmorskog kabela.

ODRŽIVO GOSPODARENJE OTPADOM – četiri osnovna načela kao putokaz!

Načela održivog gospodarenja otpadom su doista nova civilizacijska stečevina. Velik ljudski korak naprijed u zadnjih 30-ak godina. Načela snažno utječu na mnoga naša ponašanja. No, čovjeku donose održivu budućnost, opstanak. Zato je poznavanje istih naročito važno svakom menadžeru, poslovnim ljudima, dužnosnicima, svima onima koji vode.

Načela gospodarenja otpadom – Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke, a osobito na sljedećim načelima

  1. “načelo onečišćivač plaća” – proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad
  2. “načelo blizine” – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš
  3. “načelo samodostatnosti” – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada
  4. “načelo sljedivosti” – utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu

Proizvođač proizvoda od kojeg nastaje otpad, odnosno proizvođač otpada snosi troškove gospodarenja tim otpadom.

Red prvenstva gospodarenja otpadom

U svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom primjenjuje se red prvenstva gospodarenja otpadom, i to:

  1. sprječavanje nastanka otpada
  2. priprema za ponovnu uporabu
  3. recikliranje
  4. drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba
  5. zbrinjavanje otpada

Prema redu prvenstva gospodarenja otpadom prioritet je sprečavanje nastanka otpada, potom slijedi priprema za ponovnu uporabu, zatim recikliranje pa drugi postupci oporabe, dok je postupak zbrinjavanja otpada, koji uključuje i odlaganje otpada, najmanje poželjan postupak gospodarenja otpadom.

Način gospodarenja otpadom

Gospodarenje otpadom se provodi na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i koji ne dovodi do štetnih utjecaja na okoliš, a osobito kako bi se izbjeglo sljedeće:

  1. rizik od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti
  2. pojava neugode uzorkovane bukom i/ili mirisom
  3. štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti te drugih vrijednosti koje su od posebnog interesa
  4. nastajanje eksplozije ili požara

Gospodarenjem otpadom mora se osigurati da otpad koji preostaje nakon postupaka obrade i koji se zbrinjava odlaganjem ne predstavlja opasnost za buduće generacije.

Izvor: http://www.mzoip.hr/hr/otpad/odrzivo-gospodarenje-otpadom.html

PUNA JE SEZONA KUPANJA – Hrvatska ima najčišće more!

Hrvatska ima čisto more! 98,5% svih uzoraka uzetih duž Jadranske obale krajem lipnja i početkom srpnja 2016. dobilo je ocjenu – IZVRSTAN! Razlog za ponos!

Hrvatska ima veliko bogatstvo – mogućnosti uživanja u kupanju, komparativnu prednost za turizam… Ima veliku obvezu to sačuvati. I šansu pretvoriti to u brand.

Trenutačna ocjene kakvoće mora:

Ispitivanja od 21.06.2016. 08:57 do 08.07.2016. 13:00

Broj uzoraka: 923

905

8 10

0

98.05%

0.87% 1.08%

0.00%

Kazalo:

izvrsno

dobro zadovoljavajuće

nezadovoljavajuće

Ocjene se određuju na temelju kriterija definiranih Uredbom o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08) i EU direktivom o upravljanju kakvoćom vode za kupanje (br. 2006/7/EZ). Izborom pogleda (poveznica) HR ili EU dostupan je pregled ocjena kakvoće mora za kupanje prema željenim kriterijima.

Odabirom pojedine točke ispitivanja na http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca dostupan je pregled konačne, godišnje i pojedinačne ocjene kakvoće mora za kupanje na plažama u RH.

Velebit ponovno ima svoje pastirske stanove

Opet možemo vidjeti pastirske stanove na Velebitu!  Stanove opjevane u kultnim knjigama Šime Balena i Ede Popovića – Velebit se nadvio nad more i  Priručnik za hodače, i u mnogima još. U surovim predjelima Velebita stanovi su ljudima značili život. Zadnji su napušteni u drugoj polovici 20.st. Žalili  smo nad njihovim propadanjem…

I konačno dobra vijest – OBNOVA PASTIRSKIH STANOVA NA VELEBITU!   Velika vijest za sve ljubitelje planina, i još više… za sve svjesne kako je održivi svijet jedini mogući svijet i kako su posebna zaštita izvornosti prirode i vjekovnog načina života čovjeka s njom presudne dimenzije svake održivosti.

Upravo je obnovljeno 10 pastirskih stanova na dvije lokacije – Lubenovcu i Alanu. Na Lubenovcu su obnovljena 4 objekta, a na Alanunarednih 6 objekata. Objekti će služiti za smještaj djelatnika Parka (nadzornici, stručna služba), znanstvenika i suradnika, a od sredine lipnja 2016. i za smještaj posjetitelja. Također, služit će za provedbu interpretacijskih i edukacijskih programa na temu ‘Natura vrsta i staništa’ i tradicionalnog života lokalnog stanovništva.

‘Ministarstvo je putem Projekta integracije u EU Natura 2000 sa 4,4 milijuna kuna financiralo obnovu pastirskih stanova na Lubenovcu i Alanu. Ovo je iznimno važan projekt za park jer će zahvaljujući obnovi i uređenju pastirskih stanova posjetitelji dobiti brojne nove sadržaje dok će djelatnicima parka biti omogućen kvalitetniji nadzor nad ovim zaštićenim područjem. Ovaj projekt, uz uređenje centra za posjetitelje Krasno na kojemu upravo traju radovi, značajno će povećati ponudu parka. Nadam se da će što više ne samo turista, nego i naših građana posjećivati Sjeverni Velebit i uživati u njegovoj ljepoti. To je iznimno bitno za Ličko-senjsku županiju jer će omogućiti razvoj turizma, otvaranje novih OPG-ova i plasman domaćih poljoprivrednih proizvoda’ rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović danas u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit.

‘Obnovom pastirskih stanova će se na području Parka stvoriti preduvjeti za boravak ljudi te, u perspektivi, i za uvođenje tradicionalnog stočarstva kao neophodne upravljačke mjere namijenjene očuvanju biološke raznolikosti. Važna komponenta projekta je omogućiti posjetiteljima da se, boravkom na prostoru i u obnovljenim pastirskim stanovima, upoznaju s tradicionalnim načinom života i rada na Velebitu te spoznaju koliko je takav način života bio u potpunom suglasju s prirodom i koliko se zapravo temeljio na principima održivosti’ – istaknula je Mirjana Javor, ravnateljica Javne ustanove Nacionalni park Sjeverni Velebit.

Što nam znače i donose novi pastirski stanovi

Riječ je o projektu ukupno vrijednom 6.370.330 kuna, od čega je Ministarstvo osiguralo 4,4 milijuna kuna za obnovu stanova, dok je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitosti sa gotovo 2 milijuna kuna financirao opremanje stanova, aktivnosti postavljanja signalizacije, interpretacije, edukacije i promocije.

Najveći objekt na Alanu uređen je kao Edukacijsko-interpretacijski centar pod nazivom ‘Planinska igraonica’, te sadrži niz interaktivnih izložaka na temu ‘Natura vrsta i staništa’ Nacionalnog Parka (velike zvijeri, duboke jame, biljke kamenjarke), i tradicionalnog načina života pastira. Ispred ‘Planinske igraonice’ postavljena su tri vanjska intepretacijska izloška (Mahovit vjetar, Voda u kršu i Život pastira). U dijelu igraonice uređen je prostor za edukaciju djece, za slučaj da se ista ne može odvijati vani. Osim kao izložbeno-edukativni prostor, ovaj će objekt služiti i kao info-punkt Parka, a u njemu je uređena i mala suvenirnica. I objekti za smještaj su stavljeni u funkciju edukacije i interpretacije, te se u njima interpretira po jedna vrsta važna za NP Sjeverni Velebit (Kuća mrke strizibube, Kuća velebitske pijavice, Kuća tetrijeba), kao i dijelovi namještaja koji su se tradicionalno koristili u stanovima.

Na Lubenovcu je uređena kružna poučna staza pod nazivom ‘Pastirska staza’, duž koje je postavljeno pet interpretacijskih ploča o prirodnim pojavama ili vrijednostima koje se na pojedinim mjestima mogu uočiti. Uz to, na Lubenovcu će se staviti veći naglasak na interpretaciju održivosti tradicionalnog načina života.

Osim obnove pastirskih stanova u NP Sjeverni Velebit u tijeku je realizacija još jednog kapitalnog projekta, a to je izgradnja posjetiteljskog centra Krasno. Radovi su u tijeku. Projekt je vrijedan 30 milijuna kuna, a financira se sa 95% sredstava iz EU fondova, dok je preostalih 5% osigurano iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Državnog proračuna.

Više: MZIOP

PAZIN: Pionir u demokratskom participativnom budžetiranju

Po iskoracima koje u Hrvatskoj čini grad Pazin je poseban i velik, iako sa svojih 4800 stanovnika koji žive u gradu i 4000 u okolnim naseljima nije velika jedinica lokalne samouprave.

Pazin je pionir u demokratizaciji upravljanja gradom, posebno onoga njegovoga najosjetljivijeg dijela – gradskog proračuna. Prije dvije godine GONG je pozvao Pazin da se priključi projektu Europskoga socijalnog fonda. Iz toga je nastao model PAZI(N) PRORAČUN, projekt participativnog budžetiranja, prvi takve vrste u RH. Model podrazumijeva presudno sudjelovanje građana, interakciju, dijalog i dogovor u procesu optimiranja proračuna grada. Prvi u svijetu pokrenuo ga  je 1989. godine brazilski grad Porto Alegre, odakle se širi na gotovo sve kontinente.

Kako taj model funkcionira pokazuje usvajanje proračuna Pazina za 2015. Građanima je ponuđeno da sami, dijalogom, odluče u što će utrošiti proračunskih 300.000 kuna, namijenjenih malim lokalnim akcijama. Prvi korak, početak demokratskog zalaganja za svoju stvar, isticanje je prijedloga pa je na adresu grada tijekom ljeta 2014. stiglo njih 100. Javne rasprave nakon toga postale su živo mjesto sučeljavanja i mirenja interesa građana, naselja, sela, kvartova. Uspjehu je pridonio i moderator, nepristrana osoba iz Udruge SMART koja nije bila stanovnik Pazina. I konačno, u rujnu je općom javnom raspravom odlučeno o pozicijama – njih 19 – koje će ući u proračun za 2015.

Model i ono najvrijednije u njemu…

Možda će netko reći da to i nisu velika sredstva u odnosu na cijeli proračun od 61 milijun kuna. No, dobra iskustva upućuju na to da se iznos poveća te da se u budućnosti i o nekim većim gradskim projektima odlučuje prema tome modelu. Ali, ovdje je važno, možda i važnije, nešto drugo – participativno upravljanje potvrđuje opću vrijednost, prelijeva se naokolo, gradi se dobro ozračje, politički i komunalni život grada se mijenja. Postaje dinamičniji i življi a, opet, mirniji i sređeniji. Iako demokratski procesi zahtijevaju više koordinacije, vremena i sredstava, u konačnici je najviše zadovoljnih, najmanje pogrešaka i forsiranja nečijeg pojedinačnog interesa. Građanin se osjeća subjektom; on sudjeluje. U takvom se ozračju za očekivati je da će se i odlučivanje u Gradskom vijeću odvijati na sličan način, a tako i jest.

O načinu upravljanja

Najveći broj odluka na Vijeću usvaja se dvotrećinskom većinom kao što je bilo i pri usvajanju zadnjeg proračuna kada je 13 glasova bilo “za” i dva “suzdržana”, u situaciji kad većinska stranka ima šest glasova. Važnim sjednicama prethode dobre pripreme, stvari se “izbruse” i prije odlučivanja. Čak 20% vijećnika je s nezavisnih lista, što opet odražava jednu pazinsku specifičnost – opseg, rast i utjecaj civilnog sektora. U Pazinu, naime, djeluje više od udruga, što građanima pruža mogućnost i veliko zadovoljstvo sudjelovanja, druženja, stvaralaštva.

U svemu tome važna komponenta je informiranje jer bez njega nema prave participacije. Na e-stranicama grada vidljive su sve stavke proračuna izražene i u prosječnoj plaći grada (5000 kn), kako bi se lakše “osjetilo koliko što vrijedi”. A u svibnju na kućne adrese stiže brošura o proračunu, o planu, tekućem punjenju i trošenju proračunskih sredstava.

Priznanja vesele

I naravno da su Pazinu stigla razna priznanja, koja uvijek vesele. U sklopu projekta Dijalogom do boljeg društva više je hrvatskih udruga izdvojilo grad Pazin kao primjer najbolje prakse participativnog odlučivanja u Hrvatskoj. On je među svim hrvatskim gradovima zauzeo i izvrsno četvrto mjesto prema kriteriju transparentnosti proračuna.

Svaki grad, neovisno o tome je li malen, velik ili metropola, naći će svoj način upravljanja. Pazin je našao svoj put, i dalje traga, uz to brinući najviše o tome kako ponovno ojačati gospodarsku osnovu za sve to. Doline i brežuljci Pazinštine omogućuju razvoj poljoprivrede i agroturizma, i broj OPG-a raste. Turistička noćenja će uskoro dostići brojku od 200.000 na godinu, 10 puta više nego prije 10-ak godina. Na Veleučilištu u Pazinu planira se uskoro otvoriti studij održivog agroturizma – kao prvi u Hrvatskoj.

Više od tisuću malih i srednjih poduzetnika te obrtnika daju isto tako svoj doprinos onom najvažnijem – punjenju proračuna koji zajednički moramo iskoristiti za dobar život i razvoj pazinskog kraja.

Renato Krulčić, Gradonačelnik grada Pazina

2015.10

NAJČITANIJE