Velika Gorica upisala se na kartu Urbanih vrtova

Objavio
Odgovorno
-

Velika Gorica, 8. svibnja je svečano otvorila svoj prvi Gradski vrt u kojem će građani usred svojega grada uzgajati vlastitu hranu i družiti se u opuštenom i prirodnom okruženju. Grad Velika Gorica tako provodi svjetski trend vrtlarenja u gradskim kvartovima i priključuje se gotovo dvadeset lokacija koje su se upisale na kartu nacionalnog projekta Urbani vrtovi.

Zahvaljujući Gradu Velika Gorica koji je odlučio svojim građanima ustupiti gradsko zemljište za besplatno uzgajanje povrća te je uredio gotovo 70 vrtnih parcela, Velikoričanci od danas mogu uživati u svojoj zelenoj oazi.

Cjelodnevnom volonterskom akcijom uređenja gradskog vrta Velika Gorica obilježena je još jedna zelena inicijativa Urbanih vrtova koju treću godinu zaredom provode Grad Zagreb, medijska kuća 24sata i Radio Kaj uz partnere projekta.

Uređenje društvene zone Gradskog vrta Velika Gorica, otvorio je gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić, koji je tim povodom istaknuo:

„Vjerujem da smo uključivanjem u projekt Urbani vrtovi dokazali kako je Velika Gorica spremna slijediti svjetske trendove i uspješne primjere gradskih vrtova diljem Hrvatske. Iznimno smo ponosni što smo na našem Gradskom vrtu udružili gotovo 70 obitelji koje će tijekom narednih godina besplatno uzgajati prehrambene kulture za vlastite potrebe.“

Gradonačelnik Dražen Barišić tom prilikom korisnicima vrtnih parcela dodijelio je ugovore o besplatnom korištenju i svečano uručio donacije vrtne kućice, alata i sadnica, u nazočnosti direktorice marketinga tvrtke Pevec Danijele Stjepanović.

Uz Pevec, svojim donacijama akciju uređenja podržali su i ostali partneri projekta Ožujsko pivo, Mesna industrija Ravlić, PBZ, Samoborka, MBM, Ecoimpuls i Eko Taxi.

Kako bi građani na svojim parcelama dobili što izdašnije, ljepše i zdravije plodove, profesorica s Agronomskog fakulteta dr. sc. Vesna Židovec u suradnji s Poljoprivrednom savjetodavnom službom Velike Gorice održala je radionicu o vrtlarenju, a darovani namještaj od paleta dodatno su uljepšali akademski slikari Nikolina Ivezić i Miro Župa.

Projekt Urbani vrtovi uključuje uključuje gotovo 3000 obitelji na gotovo 20 lokacija diljem Hrvatske, kojima se ove godine, uz Veliku Goricu, pridružuju Čakovec i Split.

NIVEA: “Neka odrastanje bude dječja igra”

Objavio
Odgovorno
-

NIVEA i ove godine nastavlja s provođenjem projekta društvene odgovornosti “Neka odrastanje bude dječja igra” u suradnji sa Savezom društava Naša djeca Hrvatske. U sklopu ovogodišnjeg projekta, NIVEA će donirati 150.000,00 kuna Savezu DND za provođenje programa edukacije volontera koji djeluju u 96 Društava Naša djeca iz cijele Hrvatske te za organizaciju radionica za roditelje na temu poticanja dječje kreativnosti i razvoja kroz igru. Na edukacijama i radionicama poseban naglasak bit će stavljen na popularne igre djece Europe.

”Sretni smo što s našim partnerom Savezom DND nastavljamo s projektom “Neka odrastanje bude dječja igra’‘. Ove godine odlučili smo omogućiti edukaciju volonterima koji svakodnevno ulažu puno ljubavi, vremena i truda u rad s djecom, a posebno me veseli što ćemo organizirati i radionice otvorene za sve zainteresirane roditelje. I dalje je okosnica našeg projekta dječja igra, a inspiraciju za ovogodišnju temu pronašli smo u omiljenim igrama djece Europe kojima smo, osim kroz radionice, posebnu pažnju posvetili i na našoj internetskoj stranici”, izjavila je Nela Zadro, direktorica marketinga Beiersdorf Hrvatska.

Edukaciju volontera provodit će psiholozi i stručnjaci specijalizirani za rad s djecom koji će upoznati volontere s najnovijim saznanjima, tehnikama i metodama stručnog i kreativnog rada s djecom predškolske i osnovnoškolske dobi. Edukacija obuhvaća četiri cjeline: likovno-kreativno, dramsko i plesno izražavanje te razvoj djece kroz igru. Nakon edukacije volontera, uslijedit će besplatne radionice za roditelje tijekom srpnja i kolovoza na kojima će im volonteri prenijeti svoja znanja i vještine kako bi u obiteljskom okruženju poticali djecu na zajedničko druženje i kreativno stvaralaštvo kroz igru.

“Jako smo ponosni i zahvalni što smo i ove godine dio hvalevrijednog projekta koji provodi NIVEA. Stručno osposobljavanje voditelja i volontera od iznimne je važnosti za kvalitetan rad s djecom i zahvalni smo marki NIVEA što će nas podržati u našem radu. Tim više što se edukacije ovog obima nisu provodile unutar Saveza DND od 2009. godine zbog nedostatka novca u Društvima Naša djeca”, istaknula je predsjednica Saveza društava Naša djeca Hrvatske, prof. dr. sc Aida Salihagić Kadić.

Projekt “Neka odrastanje bude dječja igra” bit će predstavljen i na internetskoj straniciwww.nivea.hr/igre na kojem će svi posjetitelji moći saznati više o poznatim igrama djece Europe s posebnim naglaskom na one igre koje su u izvornom ili prilagođenom obliku popularne i u Hrvatskoj, a sve s jednim zajedničkim ciljem – kako ne bi pale u zaborav nego se prenijele i na buduće naraštaje djece. U sklopu internetske stranice pokrenut je i nagradni natječaj “Koja je vaša omiljena igra” putem kojeg NIVEA poziva obitelji diljem Hrvatske da odgovore na pitanje koje je njihova omiljena igra.

Najkreativniji odgovori postat će dio Priručnika o igrama koji će poslužiti DND-ovima u njihovom radu s djecom, a na tjednoj bazi najbolji će biti nagrađeni s NIVEA poklon-paketom i posebnim setom igara koji se sastoji od rekvizita za igranje nekih od omiljenih igara djece Europe.

 

KUEHNE & NAGEL – Upošljavanje prosječno 40 osoba s poteškoćama

Objavio
Odgovorno
-
Kuehne + Nagel

Tvrtka KUEHNE & NAGEL iz Zagreba pionir je i jedan od najvećih poslodavaca za osobe s posebnim potrebama.

Mnogima, nekad ih je bilo 60, značila je toplo utočište, mjesto gdje  mogu „konačno pošteno zarađivati za svoju agzistenciju“. Nitko sretniji od njih!

Tvrtka Kuehne & Nagel osnovana je 1890. u Bremenu, s djelatnošću pretovarnih lučkih poslova i otpreme roba. Osnivači su bile obitelji Kuehne i Nagel. U burnoj prošlosti tvrtka je prolazila kroz uspjehe i krize, da bi danas bila jedna od najvećih i najuspješnijih otpremničkih kuća u svijetu. Prihod korporacije je 2009. iznosio 17,6 milijardi CHF, a tvrtke – kćeri u Hrvatskoj 137 milijuna kuna. Djeluje u 110 zemalja, ima više od 54.000 zaposlenika, a sjedište joj je u Švicarskoj.

U Hrvatskoj je započela s radom 1992. s tri zaposlena. U 2010. , kad se piše ovaj članak, mi smo jedna od vodećih i najuspješnijih otpremničkih kuća u Hrvatskoj s više od 200 stručnjaka za obavljanje međunarodnog i domaćeg zračnog, pomorskog, cestovnog i željezničkog prometa, te poslova skladištenja i distribucije roba.

  1. – početak lijepe priče !

Nazvao me Jadranko, direktor logistike naše najbolje stranke. Kaže:”Emile, imam dobar prijedlog. Možemo ga zajedno razmotriti i sigurno ćeš ga prihvatiti.” Nastavlja: “Vi za nas obavljate raznovrsne posliće koje u vašem susjedu DM-u obavljaju osobe s manjim intelektualnim poteškoćama. To biste mogli i vi pokušati, zar ne?”

Malo mi se zamračilo pred očima. Pomislih: “Ionako imamo premalo posla i za naše stalne zaposlenike, samo mi još trebaju dodatni troškovi i dodatni problemi s novim nepoznatim ljudima.” Nisam znao čemu idem ususret, pa sam malo “puhao i na hladno”.

Zaprepašteno čuh svoj glas kako spremno odgovara: “Nema problema, pokušat ćemo!”

Sljedećeg jutra stiže Jadranko s mladom zgodnom djevojkom, koja se predstavlja kao voditeljica Udruge za promicanje inkluzije iz Zagreba. Odmah me počinje uvjeravati kako mi nećemo imati nikakvih problema, da će ona sve sama organizirati, da… Pomislio sam: ovu bi trebalo uzeti ovdje za direktora. Jadranko se smješka, mene nešto steže u želucu.

Dogovor je postignut. Prva grupa od pet osoba, u pratnji svoga radnog asistenta, dolazi u naše hale već u ponedjeljak. Ugovori o suradnji, odgovornosti i cijeni rada potpisani su. Avantura može početi. Bilo je to u ožujku 2003. godine. Prvu je postavu činilo pet novih kolega: Marija Kozarić, Tomislav Čleković, Zehra Nukić, Ivica Britvec i Božidara Nukić.

Pratim što se događa. Stalni zaposlenici, iako na vrijeme obaviješteni o novim kolegama, u čudu promatraju smetene i nespretne nove suradnike. Ubrzo se situacija stabilizira. Novi ljudi su sve spretniji, dolaze na vrijeme, ne bježe na “čik pauze” kao naši stalni, “rutinirani” zaposlenici, pristojno razgovaraju, dolaze na vrijeme na organizirani gablec, sami dolaze i odlaze s posla … Mlada voditeljica Marijana redovito dolazi provjeravati, pita za eventualne probleme.

Zanimljivo – posla ima sve više, zapošljavamo nove radnike i organiziramo prihvat nove grupe iz inkluzije.

Do kraja godine već ih imamo dvadesetak. Na Božićnom domjenku prvi započinju ples, pjevaju s tamburašima i pristojno odlaze kućama oko 22 sata, bez ispijene kapi piva ili drugog alkohola.

Sljedeće mi godine prijateljica Anđelka, defektologinja iz Centra za rehabilitaciju Zagreb kaže da u svojim radionicama imaju previše osoba i da bi im rad u našoj tvrtki dobro došao za socijalizaciju, izgradnju dodatnih vještina, a nešto bi i zaradili.

Pristajem.

Dolazi i mlada defektologinja iz “Zagorske škole” iz Zagreba. Kaže da njihove učenike, koji su završili neke zanate, rijetko tko hoće zaposliti. A djeci (i roditeljima) treba stalni posao i, naravno, novac za život.

Kud svi, tu i oni.

U međuvremenu se stvar polako zaokružuje na današnjoj razini – trajno zapošljavamo sedam osoba s intelektualnim poteškoćama, a za njih od društva dobivamo i određene poticaje. Još 50-60 osoba redovito dolaze raditi u organizaciji spomenutih organizacija. Radno vrijeme trajno zaposlenih je šest sati, a drugih četiri sata na dan. Svi oni rade na poslovima etiketiranja proizvoda uoči otpreme poznatom naručitelju. U početku, dok se privikavaju na novu sredinu i svladavaju tehnologiju posla, s njima su u našim halama njihovi radni asistenti – voditelji, koje je angažiraoCentar za rehabilitaciju.

Uspjeli smo! Javnost to vidi i voli.

U Večernjem listu od 21. travnja 2010. naša je priča nekoliko puta opisana javnosti. Sve ono što mi i sami dobro znamo, jer je to očigledno, a što nam ovi naši suradnici neće reći ili nemaju prilike, mogao sam lijepo pročitati u novinama.

“Volim ponedjeljak… Bila sam presretna kas su me zaposlili. Obožavam svoj posao, s kolegama se slažem super. Sjedim pored najbolje prijateljice, radni asistenti i šefovi su s nama jako dobri. Što da kažem – volim ponedjeljak!” – smije se 25-togodišnja Doris Leporić, jedna od sedam prvozaposlenih u Kuehne & Nagel. Biserka Samodol, koja u Svetoj Nedelji radi već četiri godine kaže: ” Ostala bih ovdje do kraja života.” Ona je prije ovog iskustva završila za pomoćnu kuharicu i, nažalost, provela četiri godine na burzi. Sve se promijenilo kad ju je otac odveo na radionicu Centra za rehabilitaciju, posredstvom kojeg je došla do ovog posla koji, eto, traje već četiri godine. Njezina je velika želja da se u Kuehnu & Nagelu uspije zaposliti i njezin dečko Domagoj, član Udruge za promicanje inkluzije.

Moji suradnici, menadžeri su prihvatili novost i sad je to dio naše svakodnevice. U početku su ih malo više brinule sve te stvari koje bi mogle predstavljati probleme: organizacija posla, sigurnost, suradnja, no, kako je vrijeme odmicalo, brige su se topile. Pozitivne su strane ove prakse za našu tvrtku, ove radnike i društvo u cjelini sve više izlazile na površinu.

Kao radnici, oni su skromni, radišni, pouzdani. “Vidi se da im posao puno znači i da ga ne žele izgubiti” – kazao je uVečernjem listu moj suradnik Dario Jagar, rukovoditelj naše logistike. Radnici se dobro slažu, nema ni svađa ni trzavica, među mnogima su se razvila prava prijateljstva.

Znamo da je ova praksa dobra svima. Našoj organizaciji jer ima dobre zaposlenike, a njima jer imaju posao, sami zarađuju za život, socijaliziraju se, uče i razvijaju. Ponosni smo i zbog dobrobiti koju činimo ljudima i društvu u cjelini.

Naši regionalni voditelji iz Beča i Hamburga odobravaju i potiču ovakav način zapošljavanja, ali uz stalnu napomenu da pazimo na sigurnost pri radu, odgovornost i sl.

Proglašeni smo i “Poslodavcem godine za 2008. godinu” u kategoriji velikih poduzeća. Na dodjeli nagrade sadašnja predsjednica Vlade, ondašnja ministrica, gospođa Kosor, dodjeljuje meni i našem miljeniku Božidaru (s Down sindromom koji se lako prepoznaje ) plaketu i nagradnu skulpturu. Sljedećih dana na internetu izlazi slika s tekstom: “Ministrica predaje nagradu direktoru Emilu Justiniću”.

Naravno, na slici nisam ja nego Božidar. No kakva je razlika? Nikakva! On je zaslužan za nagradu jednako kao i tvrtka ili ja. To što i fizički nismo slični, zar je to važno?

Danas smo nakon dugotrajnih i napornih pregovora s našom najvećom strankom u skladišnom poslovanju dobili obavijest da nećemo nastaviti dugogodišnju uspješnu suradnju.

Što to znači? Gubitak najmanje 25 radnih mjesta, možda otkazi, smanjenja plaća?

Što nam je činiti? Truditi se da pronađemo i u ovim teškim vremenima stranke koje će popuniti nastale praznine u poslovanju. I što još?

Pa zaposliti još više suradnika s poteškoćama.

 

KAKO SE STVARI ODVIJAJU U 2015.,  I ŠTO ĆE BITI ?

U gornjoj priči koju sam kao svoj stručni prilog objavio u knjizi Vođenje i motiviranje ljudi, 2010., u izdanju tvrtke M.E.P. d.o.o.,  prepoznaje se entuzijazam i jedna velika težnja ka gradnji jednakih mogućnosti za pristup radu svim skupinama i osobama, pogotovu onim s poteškoćama i posebnim potrebama. Njime je naprosto nemoguće ostvariti to pravo i nadanje, – da se trajno zaposle. U razdoblju od 2003. pa negdje do 2013.,  naša tvrtka KUEHNE NAGEL pružila je mnogima od njih gostoprimstvo, dala konkretnu priliku da se iskažu i dokažu, sami zarade svoj mjesečni novac. Uključili smo ih u rad tvrtke, prihvatili kao kolege, družili se s njima kao da su odvuvijek s nama, znajući kako i koliko im je to dragocjeno. Uz to željeli smo da naš primjer bude poticaj drugim tvrtkama – neka i one pronađu jednake ili slične puteve integracije tih ljudi, većinom mladih, u redoviti radni proces.

No…

Već i prilikom pisanja te priče nazirala se ozbiljnost nadolazeće ekonomske i gospodarske situacije u svijetu i Hrvatskoj. Nametalo se pitanje – kako dalje upošljavati osobe sa posebnim potremama dok istovremeno prijeti otpuštanje nekim našim stalnim zaposlenicima. Optimizam se održao otprilike do polovine 2014., kad je puna realnost nove situacije postala posve očigledna. Nemoguće je bilo izbjeći ili amortizirati posljedice. Ulaskom Hrvatske u EU glavnina poslova na kojima smo dotad zapošljavali ovu populaciju naglo nestaje, kao etiketiranje, preslagivanje i sl. Naša se situacija i poslovno mijenja, što je opet bitno za ovu priču: broj zaposlenih je danas manji – 162, ukupni prihod također – 143 milijuna kuna.

Danas imamo malu i rijetku potrebu za angažmanom dodatne radne snage. U našoj sredini sada je šest stalno zaposlenih iz ove grupe. Oni i dalje marljivo rade, osjećaju tvrtku kao svoj drugi dom. A stalni zaposlenici tvrtke navikoše se na novu situciju – možda ni ne primjećuju išta novo u radnom procesu.

Malo statistike o razdoblju 2003. – 2014.: mimo redovno zaposlenih, tvrtka Kuehne Nagel zapošljavala je u prosjeku cca 40 osoba sa intelektualnim poteškoćama na povremenim poslovima – cca 168 radnih dana na godinu. Nekad je izvanjskih radnika s posebnim potrebama bilo i po 60 – dakle 30% u odnosu na broj stalno zaposlenih. Čini se da smo po tome bili prvi u Hrvatskoj.

Danas u gradu nerijetko sretnem osobe iz ove grupacije. Pozdravimo se, pitaju me ima li posla, govore kako su im dani rada kod nas bili najsretniji dani u životu.

Aktivisti iz Udruge za promicanje inkluzije kao i zaposlenici Centra za rehabilitaciju Zagreb redovito nas kontaktiraju pitajući za mogućnosti ponovnog zaposlenja njihovih ljudi. A ja im nekako nesigurno odgovorim – možda će se već nešto naći, ako ne kod nas a ono kod nekog drugog poslodavca…

Pripremajući se za skori odlazak u mirovinu, rezimiram i preslagujem tu „negdje gore“ mnogo toga. Pa se često se i upitam – jesam li mogao i trebao više za njih učiniti.

 

Emil Justinić, direktor KN

Travanj, 2015.

12. Međunarodna konferencija o reciklaži i uporabi plastičnog otpada

Objavio
Odgovorno
-
Used plastic bottles in recycling bins for earth day campaign
Foto: rawpixel.com - www.freepik.com

U Rimu se, 29. i 30. travnja2015. godine održava 12. Međunarodna konferencija o reciklaži i uporabi plastičnog otpada – IdentiPlast.

Organizator je konferencije europsko udruženje proizvođača polimera PlasticsEurope. IdentiPlast je konferencija na kojoj će se prezentirati vrijedne informacije o najnovijim saznanjima u vezi s upravljanjem plastičnim otpadom, ali i primjeri najbolje raspoložive prakse. Konferencija nudi najnovija saznanja i iskustva o identificiranju, sortiranju, recikliranju i oporabi različitih tokova polimernog otpada. Više informacija možete naći nahttp://www.identiplast.eu/.

S hrvatske će strane konferenciji prisustvovati Tomislav Čurko, direktor Čistoće Zadar i predsjednik Udruženja komunalnoga gospodarstva pri HGK, te Gordana Pehnec Pavlović, tajnica Udruženja industrije plastike i gume pri HGK.

Hrvatska udruga žena u pravnoj profesiji

Objavio
Odgovorno
-

Osnivačka konferencija Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji, kojoj je sjedište u Zagrebu, održana je 18. travnja 2015. godine. “Osobito smo ponosne na ovakav vid udruživanja i pokretanja zajedničkog djelovanja i progovaranja o aktualnim temama pravne profesije – iz ženskog kuta gledanja“ ističu u Hrvatskoj udruzi žena u pravnoj profesiji čije osnivanje su svojim dolaskom na konferenciju, podržali:

  • Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova;
  • Predstavnici Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu;
  • Predstavnica Francuskog veleposlanstva u Zagrebu;
  • Predstavnice Pravnog fakulteta iz Zagreba i Rijeke;
  • Predstavnice Hrvatske odvjetničke komore;
  • Predstavnice Hrvatske udruge poslodavaca;
  • Predstavnice Hrvatske gospodarske komore; i
  • Predstavnice hrvatskih sudova.

Tarja Krehić, predsjednica Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji, istaknula je u svom uvodnom govoru da se Udruga osniva s primarnim ciljem promoviranja, unaprjeđenja i afirmacije statusa žena u pravnoj profesiji – kao profesionalnih djelatnica u odvjetništvu, sudstvu, korporativnom svijetu, znanosti i pravnom sustavu općenito. Svrha Udruge je postići, prvi put u hrvatskoj povijesti, jedinstveno nastupanje žena u pravnoj profesiji – u pogledu pitanja bitnih prvenstveno za pravnu profesiju, a potom i pitanja značajnih za žene.

Svake godine sve više studentica upisuje i završava pravni studij. Tako su, u razdoblju od 2010. godine do danas, 71% diplomiranih studenata pravnih fakulteta po predbolonjskom programu, odnosno 73% diplomiranih po bolonjskom programu, bile žene. U nastavku donosimo samo nekoliko najintrigantnijih službenih brojki koje govore o rodnoj statistici u različitim granama pravne profesije (podaci su iz 2012. godine, osim za HOK):

  1. ZNANOST – 56,21% ukupnog znanstvenog kadra su žene;
  2. SUDSTVO – što je sud višeg ranga to je postotak sutkinja u sastavu tog suda niži. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, sutkinje čine 72,4% ukupnog sudačkog kadra na prekršajnim sudovima, 71,2% na općinskim sudovima, 70,6% na trgovačkim sudovima, 60,6%  na županijskim sudovima, 45% u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske te 33,3% u Ustavnom sudu Republike Hrvatske;
  3. DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO – u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske je  47,6% žena, u županijskim državnim odvjetništvima 56,1%, u općinskim državnim odvjetništvima 69,8%, dok je u Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta 71% žena;
  4. ODVJETNIŠTVO – prema  podacima Hrvatske odvjetničke komore za godinu 2015. – oko 43% odvjetnika i 70% odvjetničkih vježbenika su žene;
  5. KORPORATIVNI SEKTOR – podaci pokazuju da na rukovodećim pozicijama postoji puno žena s potencijalom za upravljačke pozicije, no svejedno su na tim pozicijama  značajno podzastupljene.

Usprkos očitom trendu feminizacije pravne profesije, statistika jasno ukazuje na postojanje fenomena takozvanog staklenog stropa koji se očituje u činjenici da udio žena na čelnim pozicijama pravnih fakulteta, na sudovima višeg ranga, na najvišim položajima u odvjetničkoj profesiji, te na visokim korporativnim pozicijama ne odgovara udjelu žena u tim segmentima pravne struke. Želja nam je ukazati na te tendencije u pravnoj struci, te razmotriti uvođenje kvota, ali i nekih drugih instrumenata, kao potpornih mehanizama za provedbu ravnopravnosti spolova u društvu u kojem je proces postizanja rodne uravnoteženosti usporen. Istovremeno, Udruga namjerava svojim djelovanjem potaknuti i osnažiti žene da uključivanjem i angažmanom doprinesu afirmaciji svojeg položaja unutar profesije i na taj način, vlastitim djelovanjem, potaknu nezaobilazne promjene u društvu. Ravnopravnost spolova temeljna je ustavna vrednota Republike Hrvatske, a ona znači da bi žene i muškarci trebali biti jednako zastupljeni u svim područjima javnoga i privatnog života, imati jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih prava i jednaku korist od ostvarenih rezultata, pri čemu je jedan od najvažnijih ciljeva u postizanju pune ravnopravnosti muškaraca i žena upravo poboljšanje položaja žena na tržištu rada.

Osim otvaranja aktualnih pitanja značajnih za položaj žena u pravnoj profesiji, cilj je Udruge jačati i razvijati pravnu profesiju općenito. Svjedoci smo hiperprodukcije novih zakona i propisa pri čemu se pravna struka sve rjeđe konzultira i uvažava, a što je rezultiralo sve većim brojem loših, neprovedivih  i konfuznih zakonskih rješenja. Stoga Udruga svojim djelovanjem i suradnjom s drugim pravnim udrugama želi potaknuti promjenu ovakve situacije, nastojanjem da se u fazi pripreme zakona i propisa u većoj mjeri nego što je to danas, uvaže stavovi pravnih stručnjaka, osobito praktičara, koji dolaze iz sudstva i odvjetništva.

Osim suradnje s udrugama na području RH, Udruga namjerava surađivati i aktivno se povezati sa svim europskim, američkim i ostalim srodnim udrugama žena u pravnoj profesiji u inozemstvu, od kojih su neke već izrazile veliki interes i želju za suradnjom. Hrvatska udruga žena u pravnoj profesiji već je ostvarila suradnju i dobila podršku najveće komore odvjetnica u SAD-u – i to Komore odvjetnica države New York (WBASNY – Women’s Bar Association of the State of New York).

Udruga planira djelovati kroz nekoliko stručnih odbora, koji će se operativno baviti određenim tematikama i pitanjima te biti nositelji projekata:

  1. Odbor za legislativu – koji bi se bavio hrvatskim, EU i ostalim međunarodnim propisima koji se tiču (i) afirmacije statusa žena u pravnoj profesiji; (ii) unapređenja statusa žena u društvu općenito; (iii) ostalih propisa iz pravne profesije, koji su na bilo koji način značajni za žene u pravnoj profesiji;
  2. Odbor za profesionalnu edukaciju i njezino promoviranje – koji bi se bavio organiziranjem, poticanjem i afirmacijom profesionalne edukacije pravnica općenito; organiziranjem, poticanjem i afirmacijom budućih pravnica (studentica prava) kroz mentorske programe edukacije;
  3. Odbor za međunarodnu suradnju – koji bi se bavio suradnjom Udruge s ostalim međunarodnim srodnim udrugama/organizacijama; te
  4.  Odbor za humanitarne projekte i odnose s javnošću.

Povodom osnivačke konferencije Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji organizirana je aktualna panel-diskusija na temu zakonske uspostave ženskih kvota kao modela postizanja ravnopravnosti među spolovima: naime, potaknute novim njemačkim zakonom, koji propisuje obveznu minimalnu zastupljenost žena od 30% u nadzornim odborima njemačkih kompanija, Udruga je otvorila diskusiju o pozitivnim aspektima tog njemačkog zakona kod nas, ali i namjerava otvoriti i pokrenuti javnu raspravu o potrebi donošenja sličnog zakona.

Panelistice su bile:

    • Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
    • Maja Mandić, direktorica Odjela za pravne i regulatorne poslove i usklađenost poslovanja Hrvatskog Telekoma
    • Nataša Novaković, pravna savjetnica u Uredu glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca
    • izv. prof.dr. sc. Zrinka Erent-Sunko, Pravni fakultet u Zagrebu
    • Tarja Krehić, odvjetnica, Odvjetnički ured Krehić

 

Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, istaknula je sljedeće:

Iako na rukovodećim pozicijama postoji puno žena s potencijalom za upravljačke pozicije, statistika jasno ukazuje na postojanje fenomena tzv. staklenog stropa. Kvote su prepoznate kao jedne od najučinkovitijih privremenih mjera koje mogu dovesti do balansa što se tiče zastupljenosti muškaraca i žena u upravljačkim strukturama.

Ipak, upozorila je da njihovo uvođenje, ako se samo ide na zadovoljavanje postotka, može rezultirati nezainteresiranim i nekompetentnim ženama. Stoga se uz same kvote treba vezati transparentnost kriterija, te voditi računa da žene i muškarci imaju iste kvalifikacije i reference, ali i da postoje jednake mogućnosti i dostupnost.

Nataša Novaković, pravna savjetnica u Uredu glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca, naglasila je sljedeće:

Multinacionalne kompanije, u svojoj politici zapošljavanja, stavljaju sve veći fokus na raznolikost u upravljačkim funkcijama, te za njih pitanje žena na tim funkcijama nije samo pitanje rodne ravnopravnosti, nego ekonomsko pitanje, budući se uvidjelo da u ženskoj populaciji leži ogroman potencijal, koji u konačnici rezultira većom profitabilnošću kompanija.

Nadalje, Nataša Novaković navela je kako je Ministarstvo poduzetništva i obrta, već prije nekoliko godina, donijelo strategiju ženskog poduzetništva. Međutim, ističe da i nadalje imamo situaciju da kada žena poduzetnica pokreće start-up, kao na primjer vlastiti odvjetnički ured, puno će teže dobiti kredit, a ako ga i dobije – dobit će ga u manjem iznosu.

Maja Mandić, direktorica Odjela za pravne i regulatorne poslove i usklađenost poslovanja Hrvatskog Telekoma, podijelila je s prisutnima svoje vlastito iskustvo:

Deutsche Telekom je još u 2010. godini uveo u svoje korporativne politike mjere s ciljem veće zastupljenosti žena u svojim upravljačkim tijelima dok je 2014. osmislio i uveo program za edukaciju i pripremu rukovoditeljica za sudjelovanje u nadzornim odborima DT grupe, dakle i prije nego je u Njemačkoj stupio na snagu zakon koji propisuje obavezne ženske kvote u nadzornim odborima njemačkih kompanija na burzi. U sklopu tog programa, sudjelovala je u edukacijskim modulima ne samo s kolegicama iz pravne struke, nego i s kolegicama koje dolaze iz financijskog sektora, marketinga i prodaje.

Istaknula je da je i u Njemačkoj dugo trajala javna rasprava o pitanju uvođenja kvota u nadzorne odbore, kao mjere postizanja rodne ravnopravnosti, te je zakon konačno usvoje početkom ožujka ove godine.

Smatra kako je uvođenje ženske kvote poticajna mjera, ali da i dalje ostaje otvoreno pitanje velike razlike u samim plaćama žena i muškaraca na istim funkcijama, s time da ne treba zaboraviti da žene kontroliraju oko 70% globalne potrošnje.

Zrinka Erent-Sunko, izvanredna profesorica na katedri Opće povijesti prava i države na Pravnom fakultetu u Zagrebu:

Izdvojila je kako je na Pravnom fakultetu u Zagrebu više od 50% žena, ali je teško probiti stakleni strop. Naime, status redovnog profesora u trajnom zvanju ima tri puta više muškaraca nego žena, a u povijesti Pravnog fakulteta u Zagrebu je bila samo jedna dekanica. Profesorica Erent-Sunko se nada da će se ove brojke uskoro promijeniti.

Također je istaknula kako je uvođenje ženskih kvota samo privremena mjera postizanja ravnopravnosti, dok stalnom mjerom smatra edukaciju novih generacija studentica i studenata.    

Crocon: Snaga strasti u našem timu

Objavio
Odgovorno
-

Zaposlenici riječke tvrtke Crocon d.o.o. veoma su svjesni kako brzo raste ono što se posebno podržava; i zato se pored profesionalne odgovornosti u obavljanju svakodnevnih zadataka posebno njeguje radno ozračje, ono timsko, ono pozitivno, puno poštovanja, atmosferu koju krase proaktivnost, kreativnost, strast, zahvalnost…

Tvrtka Crocon d.o.o. iz Rijeke otisnula se na svoje poslovno putovanje 1993., u ulozi zastupnika vodećih svjetskih proizvođača pomorske opreme na hrvatskom tržištu. I tada i danas, nakon bogatog 20-godišnjeg iskustva, sva naša ostvarenja i tragovi rezultat su entuzijazma, energije i truda. Dugogodišnji „članovi posade“ nisu se umorili, ostarjeli, niti napustili radoznalost putovanja. I dalje živimo svoju poruku, rezultate i reference – i uživamo u tome, ponosni jer srcem pristupamo svakom zadatku, i ponosni što iz vida nikad ne gubimo ljudskost, cilj da budemo i uspješna i dobra tvrtka. Poradi tog velikog cilja, izbor i razvoj „posade“ uvijek je i prvi i najvažniji zadatak. I najteži! Visoki profesionalni standard znanja i vještina, osobina i vrijednosti postavljen je kao imperativ Crocon Teama!

Samo oni koji osjećaju strast, entuzijazam, koji su spremni uzeti odgovornost, boriti se, usprkos ograničenjima i pogreškama. Oni koji cijene posao i život! Samo oni koji zrače marljivošću i željom učenja! Samo ti prolaze naše testove, i dugoročne i dnevne. Jer znanje o poslu i uvježbanost ionako je ono što osoba tih predispozicija može steći radom.

Oblikovanje kvalitetnog ljudskog potencijala u CROCONU je snaga i pogled na život. Ne samo kroz programe formalne edukacije, već i kroz poticanje zaposlenika da samostalno preuzmu odgovornost za svoje mijenjanje. Ne mislimo da se itko rađa izvrstan i da istim ostaje do kraja života. Naše nam je iskustvo pokazalo kako je svijest o sebi zapravo jedna od najvažnijih osobina i vještina.

Na tim je osnovama početkom 2012. uvedena metoda stručnog/osobnog razvoja.

Pogled na moju izvrsnost

Riječ je o upitniku „samosvjesnog propitivanja” koji svaki djelatnik popunjava barem dva puta na godinu. Vrši samoprocjenu, upućuje si samokritiku/samopohvalu, bira što će još usavršiti i do kada. Popunjeni obrazac služi kao podloga za razgovor s vodstvom tvrtke. Moramo priznati – nije nam u početku bilo uvijek lako afirmirati se u ulozi „samokritičara“. No, uz podršku i ohrabrenje vodstva, ta samoprocjena – iskrena, ozbiljna i odgovorna – nikada nije izostala. I pokazala se „pravim pogotkom“. I ne samo ona. Istovremeno uvedena je i druga metoda – anonimna anketa.

Pohvali svog kolegu

U prosincu svake godine djelatnici ubacuju u „kutiju za pohvale“ papir s opisom onog najboljeg što u kolegama vide. Tako učimo otkrivati dobre strane ljudi i  života. I potičemo dobro jer ne kaže se uzalud: „Nagrađeno ponašanje je ponašanje koje se ponavlja“. Pred odlazak na božićni ručak, pohvale se nasumce izvlače i čitaju pred svima, uz kreativne i šaljive komentare.

Te dvije maštovite metode – „budi svoj samokritičar“ i „budi pozitivni kritičar“ – dio su našeg stalnog usavršavanja. Tijekom vremena, metode su izuzetno utjecale na zaposlenike, ali i na output cijele tvrtke. Samo izvrsni zaposlenici mogu stvarati izvrsne rezultate! Samo osobe dobrih osobina mogu postati dobri profesionalci.

Zato, kada nas neki pitaju: „Kako se osjećate na kraju radnog dana?“ mi lako odgovaramo: „Osjećamo se dobro.“ Onako kao i pri ugodnoj jutarnjoj kavi. A kada nas pitaju „Tko ste?“ mi kažemo: „Zaljubljenici u dobru misao, duhovitost i jednostavnost, kreativni kuhari, oštroumni pisci, pronicljivi fotografi, učitelji skijanja, vrhunski slušatelji, pustolovi, automobilistički znalci, tvorci kreativnih zamisli, stručnjaci za vina, strastveni paraglajderi, prijatelji mora… I graditelji jedne dobre tvrtke!“

Živeći ovu poslovnu pustolovinu i nakon toliko godina ponosni smo na mnogo toga.

Linda Poščić Borovac,

predsjednica Uprave, Crocon d.o.o.

Teretni bicikli u Koprivnici: Društvena, ekološka i gospodarska inovacija s europskim priznanjem

Objavio
Odgovorno
-

Stari papir, teretne bicikle i devetoricu zaposlenika u jednom je slučaju povezala zajednička sudbina, o čemu nam govori ova priča. Ožujak 2015. će u spomenaru Udruge UZOR HRVATSKE ostati zapisan lijepim slovima. U jednom danu, 9. 3., Udruga je zaposlila čak četiri dugotrajno nezaposlene osobe na radnom mjestu „vozač eko gospodarskog bicikla“. Broj vozača se time popeo na devet.

Udruga se potvrdila kao pravi gospodarski subjekt. Na svoj način konkretno je pridonijela rastu zaposlenosti kao najvažnijem hrvatskom društvenom cilju. Ta udruga je iz svog grada iznijela i 1000 tona starog papira, u pet godina. Od početka akcije, 2010. do siječnja 2015.

Lijep primjer društveno odgovornog poslovanja i djelovanje u zajednici.

Ekološko vozilo koje je junak ove priče u svojoj naravi izgleda dosta retro – naime, riječ je o specifičnom „teretnom biciklu za sakupljanje i prijevoz starog papira“ koji ordnira od kućanstva do zelenih kontejnera strateški raspoređenih u gradu Koprivnici, perifernim naseljima i okolnim selima. U jednoj verziji ispred upravljača bicikla montiran je poveći spremnik, a u drugoj bicikl vuče prikolicu – uvijek kapaciteta do 100 kilograma papira. Svakog jutra kreću ti teretni bicikli na svoj važan put: trebaju obići ulice, zaći u dvorišta, očistiti grad i sela od starog papira. Građani su njih navikli, čvrsto povjerenje je odavno izgrađeno, i jača. Sve je jednostavno, a svi uključeni dionici znaju samo za korist. Svako kućanstvo – a njih je sada obuhvaćenih 8.000, na početku dobiva besplatno na korištenje eko kutiju u koju svi ukućani dobrovoljno sakupljaju stari papir. Svoju potrebu za novom kutijom ili pražnjenjem građanin pozivom ili sms porukom na posebna eko-broj Udruge, 099/8602010, naznači točnu adresu i sutradan na vrata kućanstva stiže vozač teretnog bicikla koji sadržaj kutije premješta u spremnik teretnog bicikla – i stari papir kreće na svoj put do konačnog tvorničkog recikliranja.
Svi sudinici ovog „posla“ osjećaju onaj fini gušt – njih na tisuće, povezani u zajedničku akciju, svrsishodnu zadaću pretvaranja kućnog papirnatog otpada u obnovljivu sirovinu. Odavno je poznato kako je proizvodnja novog papira iz drvne mase skupa, neekološka, a tek se odnedavno zna i na tome radi , da postoji novi, bolji put… primjerice i onaj kojim vozi koprivnički teretni bicikl!

Samo u 2014. sakupljenim starim papirom i otpošiljanjem u reciklažnu proizvodnju očuvana je od sječe šuma veličine 6,4 hektara, ušteđeno je, kako su izračunali u Udruzi, električne energija za 1,2 milijuna kWh, 33,5 tisuće m3 plina i nafte 4.740 litara, a spašeno je i 22,4 milijuna litara pitke vode. Još je i spriječena i emisija 1.278 tona stakleničkih plinova u atmosferu. Očuvani su resursi Zemlje od nepotrebnog razaranja i ublažene klimatske promjene u tijeku. Dosadne brojke, reći će neupućeni. Ne, nikako, jer samo brojkama treba vjerovati i na ovom komplesnom i teškom putovanju u održivu budućnost. Činjenice a ne priče, priznaju se – tumači se u našoj menadžerskoj profesiji. Udruga UZOR zaposlila je desetak zaposlenika – to je brojka. Evo još jedne činjenice: u 2010. sakupljeno je 65 tona starog papira, a u 2014. 320 tona, a do siječnja 2015. – ravnih 1000 tona.

Model „teretni bicikl“ afirmira još nešto jako važno – onu staru vrijednost – ljudski rad, fizički rad! Ovdje rad pobjeđuje moderne tehnologije! I ne treba već sad i opet početi smišljati (ne, nismo protiv svakog razvoja i tehnologije!) – kako okretanje pedala zamijeniti opet nekim strojem. Možda je i ovo način da se malo uspori oživotvorenje onog oporog aforizma: „Tvornicu budućnosti će činiti jedan čovjek i jedan stroj. A stroj će biti šef!“

Vozače teretnih bicikala zapošljava se iz redova dugotrajno nezaposlenih i marginaliziranih društvenih skupina (osobe s invaliditetom, bivši zatvorenici, nacionalne manjine i drugi). Prvi vozači su bili volonteri, ali je s vremenom njihov status promijenjen u – stalne zaposlenike. U početku dva vozača, pa još jedan, u 2014. dva stalnozaposlena. U 2015. njih četiri, koji je putem programa „Radom za zajednicu i sebe“, utirati put svom potencijalno stalnom zaposlenju. „Bicikli“ danas pružaju egzistenciju u desetak koprivničkih domaćinstvava.

——————–
Inovativni društveni i gospodarski projekt TB je jednistven u Hrvatskoj i svijetu, a široko je primjenjiv gotovo svugdje – samo da sav lokalni teren nije „uzbrdo-nizbrdo“. No, u koprivničkom slučaju vozači primjerene fizičke kondicije pokrivaju i jedan brdoviti dio grada – Vinicu te prigradsko naselje Kunovec Breg. Projekt isprva motiviran najviše ekološkim motivima, razvio se u pothvat sa puno više vrijednosti – okolišnih, socijalnih i ekonomskih. Kućanstvima se daruje besplatna usluge odvoza starog papira, s kućnog praga. Smanjena je ona vlastita proizvodnja smeća koju za sobom vuče svaki čovjek. Stari papir postaje korisna sirovina koja se ponovno vraća u ciklus proizvodnje (circular economy). Sve to pridonosi racionalnom gospodarenju prirodnim resursima i energentima (šume, pitka voda, nafta, plin, električna energija), i očuvanju planete Zemlje i njezina atmosferskog omotača. I k svemu tome vraća se samopoštovanje, ponos i osmijeh vozačima donedavno članovima dugotrajno nezaposlenih i društveno marginaliziranih.
——————–

Uzorni projekt Udruge UZOR HRVATSKE napreduje velikim koracima – jer prostora za razvoj je koliko hoćeš. Vjerojatno ima i problema i izazova. No, ipak – ovo je tek mala replika onog što se događa u nekim europskim gradovima; tako na ulicama Kopehagena sad kruži čak 50.000 teretnih bicikala, svih mogućih namjena. Lijepa naša Hrvatska reciklira od svog ukupnog otpada 14,7% (2012.) . U vezi s timamo ipak dodati – samo – jer je zajednični prosjek EU, 28 zemalja – 41%. Hrvatska društvena inovacija pod nazivom „Teretnim biciklom do održive zajednice“ osvojila je u Beču nagradu SozialMarie 2014., a na našem nacionalnom natječaju Moja zajednica najbolje je ocijenjen projekt među svima iz Hrvatske.

Eto tako, Koprivnica i njezina Udruga mogu biti UZOR HRVATSKOJ!

Autokuća-Štarkelj: Tvrtka čvrsto povezana sa zajednicom

Objavio
Odgovorno
-

Sa razvojem kapaciteta i tržišnog udjela tvrtke rasli su i razvijali se mnogi „soft“ aspekti poslovanja Autokuće Štarkelj iz Zagreba. Ljudski potencijali, organizacija, metode, korporacijska kultura. Afirmiralo se pozitivno shvaćanje o tvrtci, o zaposlenicima u njoj, o nužnoj povezanosti tvrtke sa zajednicom u kojoj živimo. Polako, s vremenom, razvilo se sve to u još jedan naš prepoznatljivi zaštitni znak!

Autokuća-Štarkelj d.o.o. je obiteljska tvrtka utemeljna 1990. na iskustvima i rezultatima obrta koji postoji još od 1965. Razdoblje od 1990. do 2010. bilo je i naporno i uspješno. Izgrađena su dva prodajno-servisna centra i suvremeni prostor za karoserijske radove. Prvi od njih – poslovni centar u Velikoj Gorici – otvara se 1994., što je bio temelj i podrstrek daljnjem napretku. Godine 1995. donosi se odluka o gradnji novog centra u Novom Zagrebu – Utrine koji se službeno otvora 2001. i lijepo razvija do 2009. Razdoblje 2010-2015., karakteristično po općepoznatim recesijskim poteškoćama, usporilo je donekle razvojne planove, no i tada Autokuća Štarkelj zadržava približno isti broj od 60 zaposlenika i prihod od 60-ak milijuna kuna.

Prostori Autokuće – mjesta društvenih događanja

Prodajno servisni centar u Utrinama je mjesto gdje se uvijek treba nešto događati. Na razne načine prvo smo nastojali privući i oraspložiti potencijalne kupce. Tu su:  besplatni pregledi vozila, procjene vozila, pranje vozila, edukativne radionice o uspješnom vođenju voznog parka tvrtke (za ključne kupce). S našim poslovnim partnerima osmišljavamo i organiziramo promocije.

Autokuća-Štarkelj često  je svoje poslovne prostore koristila za  društvena događanja koja nisu direktno povezana sa poslovnim aktivnostima tvrtke. Susreti s ljudima u AK Štarkelj ne moraju biti isključivo poslovne naravi. Cilj nam je postao da tvrtka doprinosi kulturi života lokalne i šire zajednice. Koncerti, izložbe, dječje radionice, dramsko glazbene predstave namjenjeni  djeci i  roditeljima, cijelim obiteljima, prijateljima, poslovnim partnerima imaju za cilj obogatiti kulturu života, dati ljudima životnu puninu. Zašto bi automobil bio vrijedniji od violine ili računalo od glazbe!?  Brojni posjetitelji su iznenađeni kako i na koje sve načine se poslovni prostor može iskoristiti u svrhu kulturnih događanja i druženja.  Obilaze izložena vozila u prizemlju, a sa gornje galerije čuje se glazbeni nastup nekog talentiranog učenika ili kulturno umjetničkog društva. Na ovaj način poslovne prostorije postaju općedruštveno sastajalište i time poprimaju veće vrijednosti, što nas veseli. Težimo da naši prostori ne budu one tipične „strogo ozbiljne poslovne zone“, nego ugodna sastajališta ljudi – klijenata i stanovnika lokalne zajednice. A to sve skupa je dobrodošlo i našim djelatnicima; oni rade u ugodnom okruženju, njihovi klijenti i potencijalni kupci su dobro raspoloženi.

Višestruko djelovanje na dobrobit zajednice

Bogat i sadržajan odnos tvrtke, zaposlenika, obitelji Štarkelja,  sa zajednicom i okruženjem u kojem živimo  za nas je jako važan. Autokuća Štarkelj svesrdno je orijentirana  na dobrobiti zajednice. Članovi obitelji Štarkelj su osnivači i aktivni članovi mnogih udruga kulturno-umjetničkih, ekoloških, humanitarnih. Mnogi djelatnici su glazbenici te djeluju u raznim kulturno umjetničkim udrugama što podržavamo.Više generacija obitelji Štarkelj aktivno djeluje u mjesnoj upravi. Velik dio svoga slobodnog vremena uprava i zaposlenici tvrtke posvećuje radu za opće dobro. Godišnje se na razne načine donira zajednici preko sto tisuća kuna. Ne uračunavam u to i svoj društveni rad popodne, navečer, vikendima… koji bi na godinu mogao iznositi i 1000 sati. Dajemo na raspolaganje kombi i ostala vozila udrugama i projektima. Iznimna se pažnja posvećuje humanitarnim aktivnostima –  Autokuća Štarkelj je među najvećim donatorima Zaklade „Ana Rukavina“. Poznati smo po tome da trajno i široko podržavamo programe i projekte u području ekologije i  kulture. Sve to po pozitivno utječe na raspoloženje i pozitivno ozračje u  tvrtki.

S veseljem podržavamo, pokrećemo i sudjelujemo u kulturnom životu zajednice
Mi kulturu vidimo kao narodno i društveno dobro od velike vrijednosti,  od prijeke važnosti je za pojedinca, obitelj i cijelu zajednicu.  Sudjelujemo u radu, pokrećemo, pomažemo…  posebno u kulturno umjetničkim društvima koja okupljaju veći broj djece i mladih, ali i starijih osoba. Radujemo se trenutku kada će se kulturno umjetnička društva i folklor prikazivati na razini svijesti i indentiteta jednog naroda, a ne na tragu šablone o „seljacima koji plešu“.  Život kulturno umjetničkih društava  pun je rada, odricanja i strpljivosti, a uz to i međusobne sloge. Tradicijska kultura nas oduševljava – ona omogućuje da se pleše, svira, pjeva, nosi narodno ruho, promiče baština zavičaja u kojem živimo i što je najbitnije dostupna je svakom.

Cijela obitelj Štarkelj uključena je u rad KUD-a „Mičevec“. Kad god se tamo nađemo, uvečer radnog dana ili vikendom, dočeka nas uvijek isto – snaga neposrednog ljudskog dodira, pristup otvorena srca i uma, smiješka, ljubazne riječi, pažljivog slušanja, iskrene pohvale…
Radeći na vodećim pozicijama u društvenim organizacijama i lokalnoj samoupravi, Štarkelji već dugo iza sebe ostavljaju dubok trag na planu podizanja komunalnog, kulturnog, ekološkog i vjerskog standarda u mjestu Mičevcu, Velikoj Gorici i Zagrebu.  Sve to nam daje snagu i uljepšava život, donosi blagotvorno opuštenje i snagu za izvršavanje poslovnih obaveza.

Zaključio bih izjavom: „Najšira povezanost i uključenost tvrtke u zajednicu naša je važna strateška odrednica.  Sve što je za zajednicu dobro mi podupiremo u skladu sa našim najboljim mogućnostima.“

Vladimir  Štarkelj
direktor prodaje i suvlasnik tvrtke
2015.2

Privredna banka Zagreb: Vrtić prema potrebama obitelji

Objavio
Odgovorno
-

Privredna banka Zagreb d.d (PBZ) osnovana je 1966. godine, članica je Intesa Sanpaolo Grupe jedne od vodećih bankarskih grupa u Europi. S oko 1,6 milijuna klijenata, poslovnih subjekata i građana i s razgranatom poslovnom mrežom  s oko 200 poslovnica i  700 bankomata PBZ pokriva teritorij cijele zemlje.

Banka preventivno skrbi o zdravlju zaposlenika kroz redovite sistematske preglede, fizikalne terapije, psihološku podršku i slično. Kontinuirano razvija i unapređuje te osigurava zaposlenicima PBZ Grupe niz pogodnosti kojima se olakšava ravnoteža između poslovnog i obiteljskog života, brinući se jednako i o uvjetima za stalan razvoj karijere i dodatno obrazovanje u sklopu PBZ poslovne škole.

U tom smislu od 2012., zaposlenicima je na raspolaganju i usluga korporativnog vrtića koji je smješten u sklopu novog poslovnog kompleksa u Zagrebu, Radnička cesta. Otvorenjem vrtića PBZ grupa ušla je u uski krug poslodavaca koji na taj način osiguravaju bolje uvjete rada svojim zaposlenicima. Kako je pitanje smještaja djeteta u vrtić posljednjih godina postajalo sve aktualnija tema, uslijed nedostatka mjesta u gradskim vrtićima, to su višestruke prednosti otvorenja korporativnog vrtića bile sve očitije. Vrtić PBZ grupe smješten je u prizemlju nove poslovne zgrade u Radničkoj 50, na 495 m2 unutarnjeg prostora, a za potrebe vrtića koristi se i 300 m2 vanjskog dvorišta. Tijekom druge vrtićke godine 2013., uvidjeli smo kako je interes naših zaposlenika za upis djece u vrtić iznimno velik u odnosu na tadašnji kapacitet vrtića. Kako bismo omogućili što većem broju zaposlenika upis djece u vrtić, Uprava banke donijela je odluku da se multifunkcionalna dvorana koja se nalazi u sklopu vrtića, a koja se koristila povremeno, redizajnira u prostor za novu vrtićku skupinu – na novo zadovoljstvo zaposlenika. Dodatnu pogodnost zaposlenicima donosi i odluka Uprave Banke o sufinanciranju dijela troškova programa vrtića za djecu zaposlenika PBZ grupe, čime je cijena privatnog korporativnog vrtića, uz subvenciju Grada Zagreba, postala vrlo prihvatljiva.

Velika je i konkretna korist za zaposlenike i tvrtku od vrtića na Radničkoj cesti, gdje radi 2 000 zaposlenika. U prvoj vrtićkoj godini, 2012./2013., upisano je 60 djece, a u godini 2014./2015. čak 92 djece.

Blizina vrtića i radnog mjesta donosi višestruke dobrobiti zaposlenicima, omogućava bolju organizaciju dovođenja i odvođenja djece u vrtić, bolje upravljanje osobnim vremenom, kao i brzu reakciju u slučaju potrebe. Takva vrsta skrbi upućuje na orijentiranost PBZ grupe na obitelj kao temeljnu životnu vrijednost i na svoje zaposlenike kao najvažniji resurs. Povratne informacije zaposlenika izuzetno su povoljne te je svake godine sve više zainteresiranih za upis djece u korporativni vrtić PBZ-a.

Ponosni smo na činjenicu da je Privredna banka Zagreb jedna od prvih kompanija u Hrvatskoj koja je 2014. godine dobila priznanje MAMFORCE COMPANY®  za izvrsnost u provođenju obiteljski osviještene (family friendly) politike. Tradicija odgovornog upravljanja ljudskim potencijalima osigurava zaposlenicima PBZ-a niz pogodnosti i postizanje ravnoteže posla i obiteljskog života i nesmetani razvoj karijere.

Cilj je i dalje aktivno slušati potrebe zaposlenika, pratiti najnovije globalne trendove te uvoditi i prakticirati dokazano najbolje prakse koje poboljšavaju cjelovitu kvalitetu naših života.

 

HEP: Mladi talenti imaju žicu!

Objavio
Odgovorno
-

Što je zajedničko balerini Edini Pličanić, rukometašu Domagoju Duvnjaku, košarkašu Dariju Šariću i fizičaru Marinu Soljačiću?

Svi oni imaju žicu, imaju dara za ono čime se bave.  I svi imaju još nešto zajedničko: 2014. godine poduprli su jubilarnu dvadesetu dodjelu godišnje HEP-ove nagrade učenicima – IMAM ŽICU!

Nagrada IMAM ŽICU! najdugovječniji je društveno odgovorni projekt u Hrvatskoj koji spaja gospodarstvo sa osnovnim i srednjoškolskim obrazovanjem. Godine 1995. ustanovljena je nagrada za matematiku i fiziku, u sklopu obilježavanja Stoljeća Hrvatske elektroprivrede. Od 2005., kada projekt dobiva i svoje ime IMAM ŽICU!, nagrada se uručuje i najboljim mladim elektrotehničarima.

Dobitnici novčane nagrade u iznosu od 2 500 kuna svi su učenici koji osvoje prvu nagradu na državnim natjecanjima znanja iz matematike i fizike i javnog izlaganja eksperimentalnih radova iz fizike za proteklu školsku godinu u RH. Kod matematičara, to su učenici od petog do osmog razreda osnovnih škola te svih razreda srednjih škola, a kod fizičara sedmih i osmih razreda osnovnih škola te svih razreda srednjih škola. Nagradu dobivaju i učenici srednjih strukovnih škola koji osvoje prva tri mjesta na državnim natjecanjima iz osnova elektrotehnike i elektrotehničkih mjerenja (prvi i drugi razred) te na natjecanjima učenika trećih razreda koji uče za elektromehaničara/ elektroinstalatera/ elektromontera.

U godini 2014. nagradu je dobio 41 učenik.

Partnerske institucije HEP-a u projektu IMAM ŽICU! su Agencija za strukovno obrazovanje i Agencija za odgoj i obrazovanje, kao organizatori državnih natjecanja znanja te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Nagrade se preuzimaju na svečanom događaju po završetku školske godine, kada se učenike, njihove mentore i goste upoznaje i s HEP-ovim tehnološkim sustavima i objektima, kao što su hidroelektrane na Cetini i na Dravi, zatim HE Jaruga, Ozalj, Gojak i Lešće, termoelektrane-toplane u Zagrebu, termoelektrana Jertovec. Tu su još i Nacionalni dispečerski centar, Centar za obuku za rad pod naponom, punionice za električna vozila, ali i druga zanimljiva mjesta povezana s djelatnošću HEP-a, poput Tehničkog muzeja u Zagrebu i Muzeja Nikole Tesle u Smiljanu.

Od osnutka Nagrade 1995., HEP je dodijelio 606 nagrada!

Dakle, više od 600 naših mladih sugrađana imalo je žicu, ali kroz tu žicu nikad ne bi potekla struja da nisu uložili i da dan-danas ne ulažu golemi trud, upornost i disciplinu. Kako oni sami, tako i njihovi mentori, ali i roditelji. Mnogi su u kasnijem životu ostvarili uspješne karijere.

Činjenica je da članstvo Hrvatske u Europskoj uniji, između ostalog, omogućuje lakše studiranje i zapošljavanje mladih izvan Hrvatske. Naša najbolja djeca praktično mogu birati kamo će ići. Nadamo se ipak da će većina njih pronaći pravo rješenje za sebe ovdje u Hrvatskoj, u našim tvrtkama, institutima, na fakultetima. Tako i HEP nastoji biti među takvim poželjnim odredištima u Hrvatskoj za izgradnju njihove karijere.

Mladim ljudima koji imaju žicu, pripravnicima, onima koji karijeru počinju u HEP-u, nastoji se osigurati poticajna poslovna okolina za stjecanje novih i relevantnih stručnih znanja u cilju potpunog ostvarenja njihovih potencijala. Podržavanjem cjeloživotnog obrazovanja ulaže se u razvoj njihovih specijalističkih znanja i vještina. Vlastiti stručnjaci zasigurno su najveća vrijednost tvrtke i konkurentska prednost, dragocjena u ovim sve izazovnijim uvjetima poslovanja na otvorenom tržištu.

Darko Alfirev, rukovoditelj Odjela za odnose s javnošću, HEP d.d., 2014.

1...184185186187Stranica 185 od 187

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z