Kako je Josephine Cochrane spasila svijet prvom perilicom posuđa

Objavio
Goran Tudor
-
Kako je Josephine Cochrane spasila svijet prvom perilicom posuđa

Svijet je sve do kraja 19. stoljeća živio u velikoj bijedi, bolestima, gotovo tisuću godina na istoj razini proizvodnosti, kako to opisuje mladi nizozemski mislilac Ruther Bregman u knjizi „Utopija za realiste“:

„Tek u vrijeme izuma oko 1880., kad je Graham Bell osmislio telefon, Thomas A. Edison patentirao žarulju, Carl Benz prčkao po prvom automobilu, a Josephine Cochrane mozgala o jednom od najvećih izuma svih vremena, perilici suđa – val silovitog napretka odrazio se na živote mase običnih ljudi. Od 1850. do danas, zahvaljujući razvoju znanosti i tehnologije, u samo 170 godina, BDP po stanovniku uvećan je i više od 10 puta, a negdje i 20.“

Tko je bila, kako je radila, koje talente posjedovala ta žena, svjetska izumiteljica, o kojoj nikad prije nisam čuo?

Josephine Cochrane (djevojački Garis) bila je bogata američka žena i često je sa suprugom Williamom priređivala druženja i objede u njihovu domu. Na kraju dana ostajala bi gomila upotrijebljenog suđa koju je posluga prala ručno i često bi se razbio neki skupocjeni komad porculana. Frustrirana Josephine odlučila je smisliti uređaj koji će u tome zamijeniti njezinu poslugu. Pažljivo je izmjerila svoje tanjure, šalice, pladnjeve i zdjele i dala izraditi žičane pretince pričvršćene na kotač koji se okretao unutar bakrenog kotla, a vruća voda cijedila se po suđu. Prijavila je patent na Staru godinu 1885. i taj bismo datum slobodno mogli proglasiti „Svjetskim danom perilice suđa“.

Da li se Josephine Cochrane slučajno upustila u taj povijesni projekt? Nije. Rođena je u poticajnom okruženju: njezin otac, a pogotovu djed, bili su poznati inovatori. Iako nije dobila formalnu tehničku naobrazbu, očito je imala dara. Nakon prvih „usputno“ proizvedenih primjeraka pošla je, bez uspjeha, potražiti partnera. „Kad nitko neće proizvoditi perilice suđa, ja ću to učiniti“, kazala je i tako učinila, osnovavši tvornicu Garis-Cochrane Dish Washing Machine Co. Tržište je dobro reagiralo, osobito hoteli i restorani. Iako je Josephine preko letaka isticala korisnost i za kućanstva („Ovaj uređaj će oprati vaš porculan iz Kine, bez oštećenja i lomova“), malo je njih stroj sebi moglo priuštiti. 

Na Svjetskoj izložbi 1893. u Chicagu Cochrane je za perilicu dobila Veliko priznanje za inovaciju. No tek 1950-ih uređaj je bio toliko usavršen da je cijenom i funkcionalnošću osvojio cijeli svijet. Na temelju te perilice poslije je konstruirana i perilica rublja, čime su sve žene napokon bile pošteđene goleme tlake i napora. Hvala, Josephine Cochrane!

Njezina tvrtka poslije je ušla u sastav kompanije KitchenAid, a potom u današnju svjetski poznatu kompaniju Whirlpool.

Goran Tudor

OSVRT: Moderna numerička vremenska prognoza slavi 70 godina. Njezin značaj za život ljudi i borbu protiv klimatskih promjena neizmjeran je!

Objavio
Odgovorno
-
ENIAC Computer
"U.S. Army Photo" from the archives of the ARL Technical Library

Prošle 2020. obilježili smo još jednu 70-godišnjicu, za čitavo čovječanstvo iznimno značajnu. Godine 1950., naime, izrađena je na računalu ENIAC u SAD-u prva numerička vremenska prognoza (NVP) u svijetu. Koliko je srednjoročna i dugoriočna prognoza za svakodnevni život i posebno borbu protiv klimatskih promjena važna, ne treba posebno govoriti. Svi znamo dragocjenu ulogu koju igra u životima ljudi.

Meteorolozi Jule Charney i Ragnar Fjørtoft te matematičar John von Neumann sa Sveučilišta Princeton opisali su u svom znanstvenom radu kako je prognoza nastala. Pojednostavljeni matematički model atmosfere (koji uključuje jednadžbe hidrodinamike i termodinamike) prikazao je gibanja zraka na sjevernoj polutki Zemlje na visini od oko 5 kilometara. Osnovni dio izračunate vremenske slike u naredna 24 sata bio je jačanje i pomicanje snažne ciklone iznad SAD-a prema sjeveroistoku, što se pokazalo (revolucionarno) točnim. 

ENIAC (Electronic Numerical Integrator and Computer) je u svoje doba bio pravo čudo znanosti i tehnike. Računalo je bilo gigantskih razmjera, zauzimajući pretežni dio velike prostorije i sadržavalo je 18 000 elektronskih cijevi i čitave nizove utičnica koje su kablovima prespajale dežurne operaterke. Za spomenutu 24-satnu prognozu budućeg stanja atmosfere računalu ENIAC trebalo je 24 sata rada. Ali, proračuni su bili točni: nastupilo je upravo predviđeno vrijeme. 

Prvi pokušaj 1922. – dr. Richardson treba tim od 64.000 osoba

Tako je od prvog pokušaja numeričkog rješavanja jednadžbi gibanja u atmosferi, kojeg je 1922. pionirski izveo engleski matematičar i fizičar Lewis Fry Richardson, proteklo gotovo 30 godina. Iako je u svom radu dobio posve nerealne vrijednosti, Richardsona smatramo idejnim začetnikom NVP. U to doba koje nije poznavalo elektronička računala, vizionar Richardson je procijenio da bi mu za izračun prognoze u realnom vremenu bio potreban tim od 64000 osobe. 

Primjena MVP u praksi počinje – švedska vojska …

Nakon revolucionarnog ENIAC-ovog rezultata počinje postupno uvođenje NVP u praksu. U Švedskoj su 1954. Carl-Gustaf Rossby i njegov tim napravili prvu operativno korisnu numeričku prognozu i to za potrebe švedske vojske koja se upravo pripremala za velike vježbovne manevre. Operativna NVP uvodi se 1955. u SAD, a od 1959. u Japan te 1960. u britanski Met Office. Kod nas kasnih 70-ih.

Danas

Današnja operativna prognoza vremena nezamisliva je bez numeričke metode. Nema sektora ljudskog djelovanja koje danas ne uživa njezine blagodati, epohalnog dara čovječanstvu triju povezanih znanosti: fizike, matematike i informatike.

Na današnjem “običnom” uredskom računalu reprodukciju „čuvene“ ENIAC-ove numeričke prognoze dobit ćemo za samo nekoliko desetaka mili-sekundi! Mili-sekunda je tisućiti dio sekunde! Toliko o napretku informatičke znanosti u 50-ak godina!

O tome koliko je sve ovo važno govori i ova anegdota: „Dok sam kao mladi prognostičar radio u DHMZ-u, nazvao me neki čovjek i zatražio podatke o temperaturama u sutrašnjoj noći na relaciji Zagreb-Beograd: „Kako to mislite…? Koji grad vas zanima?“, pitam. „Zanimaju me sva mjesta od Zagreba do Beograda, u određene sate.“ „Kako sva?“ „Sutra prevozim vlakom pošiljku od nekoliko desetaka tisuća pilića i ukoliko temperatura naraste jedan stupanj mimo dopuštene pilići će uginuti.“

Danas su takvi podaci dostupni svakome već i na mobitelu.

dr. sc. Čedomir Branković

OSVRT: Najveći europski izvoznik plastičnog otpada – tko izvozi, a gdje otpad završava?

Objavio
Odgovorno
-
plastični otpad - pakiran
Foto: Packing Gateway

Njemačka svake godine izvozi oko milijun tona plastičnog otpada u vrijednosti od oko 254 milijuna eura. To je više od bilo koje druge zemlje u EU. Ipak, u odnosu na 2019. izvoz je smanjen za osam posto, odnosno za jednu trećinu u odnosu na 2010. godinu kada je izvezeno nešto manje od 1,5 milijuna tona plastičnog otpada.

Njemačka najveći izvoznik, a kupci Kina, Malezija, Nizozemska…

Do 2018. godine Kina je bila glavni kupac njemačkog plastičnog otpada, a nakon kineskog uvođenja zabrane uvoza to je postala Malezija u koju je 2020. izvezeno 170.700 tona ili 17 posto njemačkog izvoza. Međutim, u Maleziju je sve češće počeo pristizati „reciklirani“ plastični otpad iz zapadnoeuropskih zemalja, zbog čega im je ta zemlja već 2019. godine vratila oko 4.000 tona plastičnog otpada. Tako je i njemački izvoz prošle godine opao za 6,5 ​​posto u odnosu na 2019.

Njemačka svoj plastični otpad također izvozi i u susjednu Nizozemsku u kojoj završi 15 posto ove vrste otpada. S druge strane, većina uvezenog plastičnog otpada u 2020. godini u Njemačku je došla iz Nizozemske: 19 posto ili gotovo petina od ukupno 481.300 tona.

U usporedbi s drugim EU državama članicama, Njemačka je daleko najveći izvoznik s preko milijun tona plastičnog otpada, a slijede Belgija (476.100 tona), Nizozemska (389.900 tona), Francuska (385.600 tona) i Italija (206.100 tona).

Njemačka- gotovo tri četvrtine ambalaže se ipak reciklira

Prema podacima Njemačkog saveznog zavoda za statistiku, u toj je zemlji samo dio prikupljenog plastičnog otpada namijenjen spaljivanju i oporabi, tako da još uvijek postoji puno prostora za poboljšanje recikliranja. U skladu s tim, u njemačkim kućanstvima je u 2019. godini ukupno prikupljeno 38 milijuna tona otpada – u prosjeku 457 kilograma komunalnog otpada po stanovniku – dva kilograma više u odnosu na 2018. godinu. Prema službenim podacima, reciklira se ili spaljuje samo trećina navedene količine.

Količina reciklabilnog otpada je gotovo nepromijenjena u 2019. godini, odnosno prikupljeno je 12,1 milijuna tona u odnosu na 2018. što odgovara količini od 146 kilograma po stanovniku. U ovaj se otpad uključuju papir, mješovita ambalaža i staklo, a po količinama prikupljenog reciklabilnog otpada prednjače savezne pokrajine Baden-Württemberg (164 kg/st.), Bavarska (160 kg/st.) i Berlin (107 kg/st.).

U njemačkim kućanstvima je u 2019. godini također prikupljeno 72 kilograma ambalažnog otpada po stanovniku što je u prosjeku četiri kilograma više nego u 2018. Prema preliminarnim rezultatima Saveznog zavoda za statistiku (Destatis), ukupna količina ambalažnog otpada koji se uglavnom sakuplja u žutim spremnicima te spremnicima za staklo i otpadni papir, porasla je u 2019. za gotovo 300.000 tisuća tona i dosegla količinu od 5,9 milijuna tona.

Ukupno 5,6 milijuna tona ambalažnog otpada završilo je 2019. godine u tvrtkama ili u postrojenjima za recikliranje, a gotovo 74 % ili 4,2 milijuna tona je na kraju i reciklirano. Kako navodi Destatis, 16 % ambalažnog otpada ili 0,9 milijuna tona iskorišteno je za proizvodnju energije u energanama na otpad.

Izvor: eko vjesnik

EUROPSKI KLIMATSKI PAKT: EU pozvala sve građane na zajedničku borbu protiv klimatskih promjena. Krajem lipnja održan poticajan hrvatski panel …

Objavio
Odgovorno
-
EUROPSKI KLIMATSKI PAKT
Foto: ec.europa.eu

Do danas 16 kompanija u Hrvatskoj već je podržalo inicijativu i pozvalo 40.000 zaposlenika na promjene u svakodnevici kako bi zajedničkim naporima smanjili ugljični otisak i usporili klimatske promjene.

Proteklo desetljeće bilo je najtoplije otkad postoje mjerenja, a ne poduzmemo li kao kolektiv i kao pojedinci već sada korake u borbi protiv klimatskih promjena, posljedice sve češćih toplinskih valova kojima svjedočimo i zadnjih dana u cijeloj Hrvatskoj, obilnih kiša, šumskih požara i suša, imat će ozbiljne negativne učinke na prirodni okoliš i zdravlje ljudi. Istaknuto je to na Danu za djelovanje Europskog klimatskog pakta koji potiče ljude diljem Europe da djeluju u korist našeg planeta i mijenjaju našu budućnost.

Na događaju su sudjelovali dr. sc. Julije Domac, veleposlanik Europskog klimatskog pakta i savjetnik Predsjednika RH za energiju i klimu, Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, Nataša Kalauz, glavna izvršna direktorica WWF Adrije i Nevena Rendeli, ambasadorica Europskog klimatskog pakta i moderatorica panela.

Promotori društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj već prvoga dana pružili podršku Europskom klimatskom paktu

Na događanju je javnosti predstavljena platforma Klimatskog pakta Count us in na kojoj svaki pojedinac može odabrati između 16 različitih obećanja i tako unošenjem promjene u svoj svakodnevni život pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena. Istraživanje 1.5 Degree Lifestyles[1] pokazuje da upravo inidividualni načini života čine više od 65 posto ukupnog svjetskog ugljičnog onečišćenja, a kada bi milijarda ljudi promijenila način na koji putuje i koristi energiju ili koju hranu jede, smanjila bi karbonski otisak za gotovo 1/5 potrebnog za spas našeg planeta. Tako su građani pozvani da se na platformi obvežu više hodati i biciklirati, jesti sezonsku hranu i manje mesa, smanjiti grijanje u svojem domu, popravljati stare stvari umjesto kupovati nove i na druge načine na koje žive i rade smanje svoj karbonski otisak.

Već s prvim danom predstavljanja ove platforme, 16 kompanija koje posluju u Hrvatskoj prepoznalo je i odlučilo pružiti podršku Europskom klimatskom paktu pozivajući ukupno gotovo 40.000 svojih zaposlenika da odaberu aktivnost kojom oni mogu dati svoj mali ili veliki doprinos. Na taj način pomažu u mobilizaciji najveće zajednice građana protiv klimatskih promjena.

Riječ je o kompanijama koje već ulažu napore u održivi razvoj zajednice i društveno odgovorno poslovanje ili se zelenim aktivnostima snažnije žele posvetiti u budućnosti. Europski klimatski pakt podržali su:

A1 Hrvatska, Allianz, AZ fond, Badel 1862, ENNA/PPD Grupa, Ernst & Young, Fortenova Grupa, Grawe, HEINEKEN Hrvatska, Hrvatski Telekom, IKEA Hrvatska, Infobip, Labud, Nexe, Podravka i Telemach.

Osim njih, svoj doprinos borbi protiv klimatskih promjena odabirom vlastite aktivnosti za planet dali su sudionici današnjeg panela Europski klimatski pakt: Moj svijet, moj doprinos, naš planet na kojem se razgovaralo o tome što činimo sada, ali i što politika, društvo te svatko od nas kao pojedinac može napraviti da bismo pridonijeli očuvanju jedinog planeta koji imamo. 

Izjave sudionika panela, istaknutih stručnjaka i promotora održivosti

Dunja Mazzocco Drvar obvezala se energetski obnoviti svoju kuću, a isto će učiniti i Julije Domac koji djeluje kao predstavnik stanara u svojoj stambenoj zgradi. Mirjana Matešić će kroz razgovor s prijateljima i poznanicima poticati promjene u njihovom ponašanju, Nataša Kalauz će smanjiti količinu hrane koja se baca te još i više razgovarati s političarima o klimatskim promjenama, dok se Nevena Rendeli obvezala popravljati stare stvari umjesto kupnje novih čime će smanjiti karbonski otisak za 116 kg.

„Novim europskim Zakonom o klimi povećava se cilj smanjenja emisija Europske unije s 40% na najmanje 55%. Uloga Hrvatske možda je mala po doprinosu u tonama, postocima ili megawatima, ali je velika i važna u pogledu odgovornosti i solidarnosti. Ovako ambiciozni ciljevi mogu se ostvariti samo pametnom politikom koja će poticati okrupnjavanje projekata i povezivanje inicijativa. Zato moramo raditi zajedno, sami ćemo klimatsku bitku sigurno izgubiti”, poručio je dr.sc. Julije Domac.

„Početkom lipnja Hrvatski je sabor izglasao prvu dugoročnu strategiju, Strategiju za niskougljični razvoj RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Tim smo se dokumentom svrstali uz bok zemalja s velikom ambicijom u borbi protiv klimatskih promjena i propisali što sve trebamo učiniti kako bismo do polovine stoljeća postali klimatski neutralni. Svoju će ulogu u tranziciji imati gospodarstvenici iz sektora industrije, građevinarstva, prometa i poljoprivrede, ali i svatko od nas tko će izborom prijevoznog sredstva, odjeće, hrane, načina na koji grije i hladi svoj dom te drugim aktivnostima odrediti hoćemo li u tome uspjeti“, rekla je Dunja Mazzocco Drvar.

„WWF djeluje globalno mijenjaći načine na koje proizvodimo i trošimo energiju, vodu, hranu; štititmo šume i pomažemo ljudima u prilagodbi klimatskim promjenama. Usto, veliki naglasak stavljamo na zaštitu staništa i vrsta jer jedino kroz stabilne i održive ekosustave možemo ostvariti otpornost na klimatske promjene”, rekla je Nataša Kalauz o radu WWF-a.

„Poslovni sektor ima veliku odgovornost u pokretanju transformacije koja će dovesti do smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena. No on mora dobiti jasnu poruku od zakonodavca i potrošača da je to jedini mogući put. Vjerujem da će tada promjene biti brze i učinkovite i da imamo šanse promijeniti budućnost. No ovaj proces moramo pokrenuti zajedničkim naporima, a svi građani pritom trebaju biti spremni na promjenu ponašanja koja je neminovna“, smatra Mirjana Matešić.

S njom se slaže i Nevena Rendeli: „Iako mnogi misle da je borba protiv klimatskih promjena samo zadaća političara i industrije, promjena zapravo kreće od svakoga od nas. I sama se, kao zagovarateljica smanjenja štetnosti za okoliš, posljednjih godina trudim živjeti zelenije. Kupujem manje odjeće, češće hodam, a gradom se vozim na biciklu, konzumiram sezonsku hranu, a na našem obiteljskom stolu odnedavno su namirnice iz vlastitog uzgoja. Imamo odgovornost i kao roditelji jer djeca od nas uče, stoga i svoje djevojčice od malih nogu učim odgovornom suživotu s prirodom. Drago mi je da kao ambasadorica Europskog klimatskog pakta mogu pružiti dobar primjer drugima i nadam se motivirati ih da i sami učine nešto dobro za okoliš“.

Uz sudionike panela, i hrvatski su se građani uključili u Dan za djelovanje EU klimatskog pakta sudjelujući u otvorenoj raspravi što je Hrvatskoj potrebno i kako njezini građani mogu pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena.

Centralno EU događanje predvođeno Fransom Timmermansom i pokušaj postavljanja Guinessova rekorda

Nacionalnom događanju danas je prethodilo i centralno događanje u Bruxellesu emitirano u 27 država članica EU-a koje je predvodio izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, a okupilo je donositelje odluka, stručnjake za javne politike, organizacije civilnog društva, javne institucije, udruge mladih i druge dionike. Razgovaralo se o snazi djelovanja protiv klimatskih promjena na razini pojedinaca, organizacija i Europske unije. 

Europski klimatski pakt potiče svakoga na djelovanje. Riječ je o pokretu ljudi i organizacija koji su okupljeni oko zajedničkog cilja i koji se, svaki u svom svijetu, obvezuju na izvršenje obećanja kako bi izgradili održiviju Europu za sve nas. To mogu biti male, održive odluke ili veliki, ambiciozni projekti koji imaju utjecaj na naše svakodnevne živote i svijet – od načina proizvodnje, konzumiranja hrane, kretanja, grijanja ili hlađenja naših domova, do načina na koji radimo i živimo zajedno. 

Pakt ujedinjuje sva ta dana obećanja kako bi ukazao na činjenicu da svi možemo utjecati na situaciju na našem planetu, i to kombiniranjem niza manjih aktivnosti i djelovanja. Svako od ovećanja na koje se ljudi obvežu na platformi Count us in bit će dio pokušaja postavljanja Guinnessova svjetskog rekorda u broju preuzetih obećanja u borbi protiv klimatskih promjena tijekom jednog mjeseca – kako bi se postigao cilj, potrebno je zabilježiti 141 000 obećanja građana u razdoblju od sredine lipnja do sredine srpnja.

Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za Europski zeleni plan, izjavio je: 

„Klimatska kriza već utječe na svakodnevni život svih nas. Dobra je vijest da svi možemo učiniti nešto u vezi toga. Naime, borba protiv klimatske krize ne uključuje samo postavljanje ciljeva, mijenjanje zakonodavstva i ulaganje. Šest mjeseci nakon donošenja Europskog klimatskog pakta ohrabrujuće je vidjeti koliko nam se ambasadora već pridružilo i međusobno povezalo, kao i koliko su ambiciozne pojedinačne preuzete obveze. Sve to može nam poslužiti kao nadahnuće za one male i velike promjene koje svatko od nas može napraviti. Zajedno možemo imati golemi utjecaj i stoga vas sve pozivam da nam se pridružite!“

O Europskom klimatskom paktu i Europskom zelenom planu

Klimatski pakt inicirala je Europska komisija i dio je Europskog zelenog plana. Osim toga, Klimatski pakt Europskoj uniji pomaže u nastojanju da do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent u svijetu. Istovremeno, cilj je europskog zelenog plana učiniti gospodarstvo Europske unije održivim, i to pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike, te osiguravanjem pravednog i inkluzivnog prelaska na zeleno gospodarstvo. 

Kombiniranjem pristupa na razini politike (koji donosi Zeleni plan) i podrške pojedinačnom djelovanju (koja dolazi s EU klimatskim paktom), sve razine vlasti i baš svi pojedinci mogu raditi zajedno na ograničavanju našeg utjecaja na klimu. 

priredila – pruzeto:
Lea Pavelić, savjetnica, Komunikacijski ured Colić, Laco i partneri
lea@commoffice.hr 

Posjetite stranicu Europskog klimatskog pakta

DOBRA HRVATSKA
srpanj, 2021

Sigurnost radnika, ali i izniman profit –  O’Neill i Alcoa

Objavio
Goran Tudor
-
O'Neill i Alcoa

Manhattan, poslovno središte New Yorka, bio je u listopadu 1987. mjesto važnog sastanka. Okupila se skupina najvećih dioničara da upozna novog glavnog direktora njihove kompanije Alcoa, jedne od najvećih u svijetu u proizvodnji aluminijskih proizvoda, koja se gušila u financijskim nevoljama i štrajkovima 15.000 radnika. Svi su očekivali mnogo od smjene vodstva, ali i strepili, jer Paul O’Neill nije stizao iz njihove struke. Iskoračivši na pozornicu, elegantni O’Neill, tada u 52-oj, samouvjereno je počeo: „Želim vam nešto reći o sigurnosti radnika. Naši zaposlenici rade u teškim uvjetima, s tekućim metalom na temperaturi od 800 stupnjeva. Ozljede se događaju svakog tjedna, čak i danima zaredom, a izostanci s posla su česti. Moj je cilj da Alcoa postane najsigurnija tvrtka u SAD-u. Ne želim više nikakvih ozljeda!“

Nazočni su sjedili u muku, zbunjeni. Nitko se nikad nije tako predstavio vlasnicima; obično bi to bio „standardni govor“, nekoliko općih fraza o rastu prihoda i dobiti, smanjenju troškova, stabilizaciji na tržištu, što O’Neill nije ni spomenuo. Samo je razglabao o sigurnosti. Nekolicina je nešto priupitala i tu je bio kraj. Većina je pomislila: „Pred nama je smak svijeta, smrt Alcoe.“ Neki su pohitali van da nazovu investicijske savjetnike i priupitaju ih što da čine, a najbrži su već brokerima davali naloge da prodaju dionice, prije negoli krene stampedo rasprodaje. Pokazalo se da su ti najviše pogriješili! Nije prošlo ni godinu dana, a profit kompanije potukao je rekorde. Sve to vrijeme sigurnost radnika, koja je izrastala u najuzorniju u svijetu, unapređivala se u stotinama pogona i u svim odjelima. Predsjednik uprave O’Neill osmislio je očito moćan plan.

„Trebalo mi je nešto što će povezati sve, i radnike i rukovoditelje, i sindikate i upravu. Ima li što važnije od sigurnosti? Tko god dođe na posao, ima pravo očekivati da će nakon rada otići zadovoljan kući, bez straha da će možda poginuti. Obišao sam sve pogone, u SAD-u i u 31 zemlji u svijetu, i sa svima  razgovarao najprije o sigurnosti.“ 

Sindikati su bili zadovoljni, radnici sretni jer su napokon bili u središtu pažnje. Svaka ozljeda, ali i izbjegnuta nesreća, postajala je predmetom pomne analize. Uvedeno je pravilo „24 sata“: u tom roku svaki je menadžer morao osobno O’Neillu podnijeti izvještaj o uzroku neke ozljede i mjerama koje su povodom toga poduzete. Provođene su korjenite analize svih postupaka, procesa, alata i uređaja, sve se usavršavalo do perfekcije kako bi uspio O’Neillov plan „Nula ozljeda na radu“. A zapravo, time se se tvrtki usavršavalo sve! I sigurnost i učinkovitost i ekonomičnost i profitabilnost i… sve! Smijenio je i jednog od svojih najboljih operativnih menadžera, Boba Burtona, jer je dopustio da vertikalno izvještavanje „24 sata“ jedanput podbaci.

Nakon 15 godina dosljednog rada tržišna vrijednost tvrtke porasla je pet puta. O’Neill je 2000. slavan otišao u zasluženu mirovinu.

Goran Tudor

Priznanja „Poslodavac prijatelj obitelji“ za 2020. dobile 4 tvrtke – za odlične prakse prijateljskog ozračja prema zaposlenima i obiteljima!

Objavio
Odgovorno
-
Poslodavac prijatelj obitelji

„Svi pokazatelji upućuju na to da zaposlenici kojima poslodavac daje priliku uskladiti privatne i poslovne obaveze postižu bolje radne rezultate,“

Središnji državni ured za demografiju i mlade dodijelio je priznanja „Poslodavac prijatelj obitelji“ za 2020. godinu trgovačkim društvima s najkvalitetnijim rješenjima u postizanju prijateljskog ozračja prema zaposlenicima i njihovim obiteljima. 

Nakon ocjene 49 prijava pristiglih tijekom natječaja u okviru Projekta „Poslodavac prijatelj obitelji, u siječnju ove godine Središnji državni ured priznanja „Poslodavac prijatelj obitelji“ dodijelio je: 

  • u kategoriji mikro trgovačkih društava: TRAKOSTYAN TOURS d.o.o. 

Priznanje je preuzeo direktor Željko Gjud, koji je naglasio kako je 2020.-a pandemijska godina bila najizazovnija do sada po pitanju poslovanja turističkih agencija, no da je u njihovom poduzeću prioritet bio sačuvati zajedništvo i održati postojeća materijalna prava zaposlenika. 

  • u kategoriji malih trgovačkih društava: TAKEDA PHARMACEUTICALS CROATIA d.o.o. 

Priznanje je preuzela direktorica Viktorija Zadro Huml, a istaknula je japansku tradiciju poslovanja koja se može usporediti sa onom u Hrvatskoj. „Zaposlenici i obitelj su na prvom mjestu i to se vidi u postupku donošenja poslovnih odluka“ poručila je. 

  • u kategoriji srednjih trgovačkih društava: BKS BANK AG, glavna podružnica Hrvatska 

Priznanje je preuzeo direktor glavne podružnice Hrvatska Juraj Pezelj, koji je mišljenja da, kako u hrvatskoj podružnici, tako i u Austriji, usklađivanje poslovnog i privatnog života zaposlenicima daje snagu za nošenje sa svakodnevnim obiteljskim izazovima. Također je naglasio da je usklađivanje poslovnog i privatnog života investicija u mlade ljude i našu budućnost. 

  • u kategoriji velikih trgovačkih društava: ZAGREBAČKA BANKA d.d. 

Priznanje je preuzela Iva Koenig, direktorica Podrške upravljanju ljudskim resursom. Naglasila je da samo sretni i zadovoljni zaposlenici mogu postići svoj maksimum na radnom mjestu. Istaknula je neke od bitnih mjera koje Zagrebačka banka provodi prema svojim zaposlenicima kao što su dar za mame i tate, slobodni dan za rođendan ili polazak djeteta u vrtić ili školu te time pokazuju da čak i nefinancijski benefiti mogu uvelike doprinijeti zadovoljstvu zaposelenika. 

Priznanja je svečano uručila državna tajnica za demografiju i mlade Željka Josić koja je zahvalila nagrađenima, ali i svim poslodavcima koji ulažu napore i značajno doprinosite kvalitetnijem obiteljskom životu, posebno u vrijeme pandemije COVID-19. 

U uvodnom obraćanju državna tajnica je istaknula kako je cilj Projekta senzibilizacija poslodavaca i javnosti za razumijevanje potreba zaposlenih majki i očeva, poticanje društva na zaštitu i osnaživanje obitelji te isticanje pozitivnih mjera koje poslodavci provode, a usmjerene su na poboljšanje kvalitete života zaposlenika. 

„Svi pokazatelji upućuju na to da zaposlenici kojima poslodavac daje priliku uskladiti privatne i poslovne obaveze postižu bolje radne rezultate, a istovremeno se kroz poticanje kvalitetnijeg obiteljskog života pridonosi jačanju svijesti o obitelji kao temelju društva“, istaknula je državna tajnica Središnjeg državnog ureda. 

Okupljenima se obratila i državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa koja je iskazala poseban naglasak Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike na poticanje i uključivanje žena na tržište rada i razvoja odgovarajućeg sustava podrške za uključivanje i zapošljavanje žena.

 „Direktiva EU o ravnoteži privatnog i poslovnog života čije se odredbe prenose i u Zakon o radu, utjecat će na prilagođavanje zakonskog okvira neupitnoj potrebi za dodatnim podupiranjem ravnopravnosti žena i muškaraca u pogledu jednakih mogućnosti na tržištu rada“ poručila je državna tajnica Pletikosa. 

Zbog zdravstvene krize koja je uzrokovala različita ograničenja i prepreke u poslovanju, u natječaju za dodjelu priznanja “Poslodavac prijatelj obitelji” u 2020. godini prepoznate su i uvažene posebne okolnosti koje se odnose na korištenje mjera za očuvanje radnih mjesta, fleksibilne uvjete rada za zaposlenike te potpore njihovim obiteljima u vrijeme pandemije Covid-19. 

Neke od hvalevrijednih mjera koje nagrađena poduzeća provode su: široki izbor fleksibilnih radnih aranžmana kako što su samostalno određivanje radnog vremena, preraspodjela radnog vremena, sabijanje radnog tjedna. Također isplata potpora zaposlenicima koji su zaraženi COVID-19 virusom u iznosu od 3.500 kn, isplata dnevne potpore u bruto iznosu 750 kuna za svaki dan proveden na hospitaliziranom liječenju, plaćeni dopust za ugrožene skupine zaposlenika te besplatni antigenski testovi za zaposlenike.

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2021.

Osvrt: Ugroženi lokalni jezici. Nestankom njih i 30% moglo bi izumrijeti golemo medicinsko znanje o ljekovitim biljkama 

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-
Ugroženi lokalni jezici

Na našem planetu govori se na tisuće jezika. Izumiranjem mnogih od njih, govori se o 30%, pod naletom suvremenog načina i poimanja života moglo bi nestati i znanje o ljekovitim biljkama, koje dobrim dijelom još nismo ni počeli šire koristit na korist čovječanstva. 

  • Zemljani govore 7400 jezika, od svjetskih do malih lokalnih 
  • Preko 1900 jezika govori manje od 10.000 ljudi
  • Do kraja 21. st. moglo bi nestati 30% jezika.
  • Izumiranjem jezika nestat će mnoga – uglavnom nezapisana – znanja lokalnih zajednica pa i ona o ljekovitim biljkama

Male lokalne zajednice vijekovima prenose znanje o ljekovitim biljkama i njihovu korištenju u liječenju bolesti. Mnoge od tih biljaka, pogotovo one skrivene u nedostupnim dijelovima Zemlje, znanstvenicima su nepoznate te njihovu ljekovitost koriste samo lokalni stanovnici. Novo istraživanje Ujedinjenih naroda upozorava na te dvije opasnosti – prvu da nestanu dijalekti i drugo, da nestanu dragocjena znanja tih ljudi koja se prenose uglavnom usmeno s generacije na generaciju. Tako bi znanja o ljekovitim biljkama nestankom lokalnih jezika moglo posve izumrijeti. 

Ugrožena i kulturna i biološka raznolikost!

Autohtoni jezici sadrže ogromne količine podataka o iskoristivosti ekosustava koje pruža priroda oko njih. Međutim, prema UN-u, očekuje se da će više od 30% od 7.400 jezika na planetu nestati do kraja stoljeća. 

– Fokus je uglavnom usmjeren na izumiranje biološke raznolikosti, ali postoji sasvim druga slika koja predstavlja gubitak kulturne raznolikosti – kaže vodeći istraživač studije dr. Rodrigo Cámara-Leret, biolog sa sveučilišta u Zürichu. 

Njegov istraživački tim proučio je 12.000 ljekovitih biljaka, o kojima znanje imaju lokalne zajednice koje govore 230 autohtonih jezika u tri regije s visokom razinom jezične i biološke raznolikosti: 

  • Sjevernoj Americi, 
  • sjeverozapadnoj Amazoniji i 
  • Novoj Gvineji. 

Autohtoni jezici kriju veliko medicinsko znanje, na primjer, upotrebu biljnog lateksa za liječenje gljivičnih infekcija, upotrebu kore za liječenje probavnih problema, voća za respiratorne bolesti, kao i prirodnih stimulansa i halucinogena. Čak i najbolji proučavatelji bilja zadivljeni su širinom znanja autohtonih kultura, i to ne samo o biljkama već i o životinjama i drugim elementima u prirodi. Kad bi jezici izumrli, u nepovrat bi otišla i medicinska znanja o ljekovitim biljkama. 

– Gubitak jezika odrazit će se dramatično negativno na tradicionalno znanje o ljekovitim biljkama i bit će porazniji od gubitka samih biljaka – rekao je dr. Cámara-Leret. 

Autohtoni jezici najugroženiji su u sjeverozapadnoj Amazoniji!

U Amazoniji  100% ovoga jedinstvenog znanja imaju ljudi koji govore ugrožene jezike. U Sjevernoj Americi ugroženo je 86%, a na Novoj Gvineji 31% autohtonih jezika. Ukoliko se zaista dogodi izumiranje jezika, to bi bitno ugrozilo sposobnost čovječanstva za otkrivanje lijekova.

Ujedinjeni narodi proglasili desetljeće autohtonih jezika radi osvješćenja svijeta !

Tko zna što smo već dosad izgubili. Jer, valja znati da više od 1900 jezika imaju manje od 10.000 govornika. Primjerice, većina izvornih govornika naroda Sioux Lakote u rezervatu Rosebud u Južnoj Dakoti starija je od 70 godina i svakim danom ta je zajednica sve manja. Stoga su Ujedinjeni narodi proglasili desetljeće od 2022. do 2032. godine međunarodnim desetljećem autohtonih jezika. 

Jordi Bascompte, ekolog sa sveučilišta u Zürichu i drugi autor rada, rekao je da europsko medicinsko znanje može predstavljati „vrh ledene sante“. Iako se puno lijekova temelji na sintetičkim spojevima, biljke mogu pružiti mnogo više kemijskih komponenata koje bi mogle sadržavati potencijal za nove tretmane. U većini autohtonih kultura znanje se prenosi usmenom predajom i ne zapisuje se. Vladini programi za poticanje očuvanja jezika, dvojezičnog školovanja i interesa za kulturnu baštinu pomogli bi zajednicama da zadrže jezičnu raznolikost, rekao je dr. Cámara-Leret. No, znanje o ljekovitim svojstvima bilja i drugih sastojaka iz prirode nije jedini razlog za očuvanje autohtonih jezika. Svaki autohtoni jezik i kultura jedinstvena je evolucijska loza i ako se izgubi, njezin je gubitak nepovratan i značajno je osiromašenje kulture čovječanstva.

DOBRA HRVATSKA /MDM
Srpanj, 2021.

Odgovoran građanin: Vozi bicikl, ali odgovorno i sigurno

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-
Riding bicycle
Foto: freepik - www.freepik.com

Više smo puta pisali o dobrobitima bicikliranja – voziti bicikl dobro je za onoga tko ga vozi, za okoliš i za društvenu zajednicu. Ali, sve to pada u vodu ako bicikl vozimo neodgovorno, neoprezno, ne mareći za sigurnost, vlastitu i drugih sudionika u prometu. Ako se, poput pisca ovih redaka, mnogo češće gradom krećete na dvije noge (vlastite), nego na dva (ili četiri) kotača, katkad možete svjedočiti bezobzirnoj, pa i divljoj vožnji pojedinih biciklista po nogostupu, vožnji bez svjetala i zvonca, nepropisnim putanjama biciklista, što sve pješake dovodi u opasnost. S druge strane, statistike govore o brojnim stradavanjima biciklista u prometu. U srazu s automobilima oni su definitivno slabija strana, pa su stoga češće i žrtve. Stoga nije na odmet podsjetiti na pravila ponašanja u prometu za bicikliste i nužnu opremu kako bi pedaliranje uistinu bilo odgovorno i održivo. Pri tome su najvažnija pravila:

  • voziti oprezno,
  • pažljivo,
  • paziti na sebe i druge (svojim postupcima ne ugrožavati sebe niti druge )
  • prilagoditi se uvjetima.

Jer, samo je vožnja bicikla uz odgovornost prema vlastitoj i tuđoj sigurnosti društveno odgovoran i održiv čin.

PREPORUČENO PONAŠANJE – PRAVILA SIGURNE I OBZIRNE VOŽNJE

Smjer kretanja

Vozač bicikla dužan je kretati se biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika. Pri tome, pod biciklističkom trakom misli se na označeni dio kolnika, a pod biciklističkom stazom na izgrađenu prometnu površinu namijenjenu za promet bicikala koja je odvojena od kolnika. Obje su obilježene prometnim znakom.

Vozači bicikla obvezni su kretati se desnom stranom kolnika, odnosno u smjeru kretanja ceste, a na traci ili stazi za dvosmjerni promet bicikala, desnom stranom trake ili staze u smjeru kretanja. Ako nema obilježenog traka na kolniku, biciklist je dužan kretati se što bliže desnom rubu kolnika.

Vožnja brzom cestom

Autocestom, brzom cestom i cestom namijenjenom isključivo za promet motornih vozila ne smiju se kretati bicikli.

Vožnja više bicikala u skupini

Ako se dva ili više vozača bicikala kreću u skupini, dužni su kretati se jedan iza drugoga.

Osvjetljenje bicikla

Od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću), a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu mora biti upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani. To je osobito važno za bicikliste koji voze izvan naselja na neosvijetljenim dijelovima ceste, ali i za sve ostale.

Vozač bicikla koji se kreće kolnikom na cesti dužan je noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom ili drugom reflektirajućom oznakom.

Signalizacija za promjenu smjera u vožnji

Budući da bicikli nemaju ugrađene pokazivače smjera (žmigavce), vozač bicikla pri svakom skretanju obvezan je pokretom ruke pokazati smjer u kojem želi nastaviti vožnju i tako pravovremeno najaviti svoju akciju ostalim sudionicima u prometu.

Zvučna signalizacija o približavanju pješaku s leđa

Česta je situacija da se biciklisti i šetači kreću istom trakom (ne ulazimo u razloge). Nailazeći odostraga pješaku, biciklist koji ne uspori i ne obavijesti hodača o svom nailasku može ga zahvatiti i unesrećiti. Naime , pješak, pogotovu ukoliko ima uz sebe malo dijete i psa, lako može iskoračiti u stranu i postati žrtvom bicikliste koji vozi brzi slalom (doslovce).

Oprema bicikla

Svaki bicikl mora biti pravilno opremljen i označen, a to uključuje:

  • kočnicu za svaki kotač (naprijed je to ručna kočnica),
  • jedno ili dva simetrična svjetla (naprijed bijele boje, straga crvene boje),
  • jedno ili dva simetrično postavljena katadioptera crvene boje na stražnjoj strani,
  • na prednjoj i stražnjoj strani svake pedale katadiopter jantarne (žute ili narančaste) boje,
  • ‘mačje oči’ bijele ili žute boje na bočnim stranama prednjeg i stražnjeg kotača i
  • uređaj za davanje zvučnih signala (zvonce).

Svjetla ne smiju ometati druga vozila u prometu, dakle, ne smiju biti usmjerena previsoko.

Kaciga glavu čuva

Vozači bicikla mlađi od 16 godina moraju na glavi nositi zaštitnu kacigu, a starijima od 16 godina ona se preporučuje.

Vožnja pod utjecajem alkohola

Vožnja bicikla pod utjecajem alkohola (iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka) ili droga i lijekova, kažnjivo je.

Korištenje mobitela

Korištenje mobitela u vožnji također je zabranjeno. Vozač za vrijeme vožnje ne smije upotrebljavati mobitel niti druge uređaje na način koji bi umanjio mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom. Mobitel se može koristiti za vrijeme vožnje samo ako se upotrebljava naprava koja omogućava njegovo korištenje bez upotrebe ruke.

Bicikl i djeca
Father teaching his little son to ride a bicycle

Biciklom na cesti ne smije upravljati osoba koja nije navršila 14 godina. Samo djeca s navršenih devet godina koja su u školama osposobljena za upravljanje biciklom i za to im je izdana potvrda, smiju samostalno upravljati biciklom na cesti, a druga djeca s navršenih devet godina samo u pratnji osobe koja je navršila 16 godina.

Presijecanje biciklističke staze ili trake

Vozač motornog vozila koji pri skretanju presijeca biciklističku stazu ili traku koja se pruža uzduž kolnika kojim se kreće, dužan je propustiti bicikle koji se kreću po biciklističkoj stazi ili traci u istom ili suprotnom smjeru.

Prijevoz djece i odraslih

Vozač bicikla stariji od 18 godina može na biciklu prevoziti osobe starije od osam godina samo ako se na biciklu nalaze posebna sjedala za svaku osobu, držač za ruke i noge, odnosno pedale.

Vozač bicikla stariji od 18 godina može na biciklu prevoziti dijete do osam godina starosti, ako je na biciklu ugrađeno posebno sjedalo, prilagođeno veličini djeteta i čvrsto spojeno s biciklom te ako dijete na glavi nosi propisanu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu.
Vozač bicikla, mopeda i motocikla ne smije prevoziti osobu koja je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

Prijevoz tereta

Na biciklu se ne smiju prevoziti predmeti širi od 50 cm sa svake strane vozila. Na prikolici bicikla ne smije se prevoziti predmete šire od 80 cm.
U prometu na cesti biciklom smije se vući prikolicu s dva kotača pričvršćenu tako da je osigurana stabilnost vozila. Prikolica ne smije biti šira od 80 cm, a ukupna masa ne smije biti veća od 50 kg. Na stražnjoj strani mora imati dva katadioptera propisana za priključna vozila.

***

Dodajmo na kraju i citat iz nedavne objave Sindikata biciklista, koja je izdana 24. lipnja ove godine u povodu još jedne nesreće sa višestrukim smrtnim ishodom u kojoj je sudjelovao i koju je izazvao biciklist:

OBJAVA SINDIKATA BICIKLISTA, lipanj 2021.

• „Smiju li bicikli voziti po pješačkom prijelazu? Zakon definira “obilježeni pješački prijelaz” kao “dio kolničke površine namijenjen za prelaženje pješaka preko kolnika, obilježen oznakama na kolniku i prometnim znakovima obavijesti”. Ne spominje izričito zabranu kretanja drugim sudionicima niti propisuje sankcije u suprotnom slučaju.

• Postoji li obveza po kojoj biciklist u nekoj situaciji mora gurati bicikl? Ne, takva formulacija ne postoji niti u jednom zakonu i pravilniku.

• Smije li biciklist prelaziti raskrižje vozeći po biciklističkoj stazi koja je označena kroz raskrižje? Da, štoviše, mora. Po zakonu se biciklisti trebaju kretati biciklističkom stazom ili trakom ako one postoje, a ako ne, onda na kolniku što bliže desnom rubu. Pitanje je inače neobično, a njegova apsurdnost se najbolje vidi ako se postavi za neku drugu grupu vozila? Npr. smiju li automobili prijeći raskrižje vozeći po kolničkoj traci? Da, smiju i moraju. I, smiju voziti, a ne moraju gurati auto. Zakon definira da su i auti i bicikli “vozila”, auti voze po kolniku, a bicikli voze po biciklističkoj stazi/traci i po tim površinama moraju voziti i kad je cesta ravna, i kad je uzbrdo, i kad prolazi pokraj trgovine, kafića, cvjećarnice, crkve i kad prolazi preko raskrižja.

• Smije li biciklist voziti preko biciklističkog prijelaza na raskrižju ako nema biciklističkog semafora? Prema Pravilniku o signalizaciji, biciklistički prijelazi preko semaforiziranih raskrižja moraju imati svjetla za bickle ili kombinirana pješačko-biciklistička svjetla. U tom aspektu je pravilnik ispoštovan u velikoj većini slučajeva, ali postoje i rijetke situacije u kojima postoji biciklistički semafor, a ne postoji staza, ali i obratno. Biciklisti i vozači automobila u većini slučajeva bolje zapažaju stazu i ako ona postoji smatraju da bicikl ima pravo biti na njoj i ima prednost na svom zelenom svjetlu. Nažalost su oznake prijelaza na mnogim raskrižjima izblijedjele i to stvara povećanu opasnost, kad vozač bicikla zna da je tu staza a vozač auta je ne vidi pa ‘zna’ da je u prednosti.“

DOBRA HRVATSKA /MDM
Srpanj, 2021.

Kolumna Nada Podnar: Vrijeme u kojem živimo (tehnološka revolucija koju ne prati naša osobna evolucija!?)

Objavio
Nada Podnar
-
tehnologija i mladi

Tolerancija, suživot, uvažavanje, odgovornost, riječi koje nas u zadnje vrijeme zasipaju sa svih strana. Želimo bolji svijet, bolje uređeno društvo, veće ovlasti za sve. Ali ne preuzimamo i odgovornost, sve te nove zadaće koje zahtijeva vrijeme.


Nada Podnar *
Autorski članak

Za svoje neuspjehe nalazimo izlike, dok postupke drugih osuđujemo , bez zadrške. Na život gledamo kroz naočale influensera, obojane u ružičasto. Borimo se za prava svih! Slabijih, nemoćnih, djece, kućnih ljubimaca, starijih, zelenih, štitimo komarce, šišmiše i…. tako redom. Dosegli smo vrhunce tehnološke moći, a istovremeno nikad nismo bili otuđeniji, nikad manje tolerantni i nikad toliko nezadovoljni. Depresivni. (Može li itko ove istine negirati!?) Prirodu i svoje okruženje sveli smo na naše trajanje, vrijeme u kojem samo mi živimo, ne misleći da i poslije nas ovdje treba živjeti netko drugi.

Usputna slika vremena – 1.

Postavljamo kriterije i obrasce ponašanja prema trenutnim trendovima, vizualni izgled podređujemo interesima estetskih kirurga pa na ulicama gledamo sve više istih lica, kopija, umnoženih kvazi-zvijezda. Tako ovih dana u dnevnim novinama čitam članak o poznatoj mami, missici, čija kći izgleda predivno kao i njena mama. Pogledam fotografiju i naprosto ne vjerujem kako je novinar ili onaj tko potpisuje članak, mogao uopće napraviti jednu takvu usporedbu. Na slici, majka u mladim danima i danas, fizičkog dojma jednako lijepog – prekrasnih crta lica, diskretno, gotovo prirodno našminkana. Pored nje, mlada djevojka od nekih 16-17 godina, s toliko teške šminke na licu, da izgleda starije barem deset godina. Sve na njenom licu je tako (pre)naglašeno slojevima šminke – da se pitate je li riječ o poznatoj prekooceanskoj influenserici, njenoj dvojnici ili jednoj od stotine njenih vjernih sljedbenica. Neprimjereno, usuđujem se reći, ali istovremeno vrlo IN i vrlo poželjno. I tko sam ja, bilo tko od nas, da dajemo komentar na to. Djevojka je osviještena, vjerno prati trendove i slijepo vjeruje da samo tako može biti primijećena i samo tako može dospjeti na društvene mreže, osigurati si pratitelje i biti popularna. Griješim li ako zaključujem da je njezin životni moto imati na desetine, stotine tisuća virtualnih prijatelja? Postojati kroz daljinsko odobravanje i prihvaćanje od drugih, a izgubiti svoj stvarni realni svijet ne vidjevši svoje istinske, prave i ljudske vrijednosti.

Usputna slika vremena – 2.

Istovremeno, na drugom kraju svijeta održava se informatička olimpijada u Singapuru. I gle čuda, umjesto Kineza, Japanac ili Rusa, olimpijsko zlato, srebro i broncu, odnose Dorijan Lendvaj, Patrik Pavić, Vito Anić i Krešimir Nežmah. Iz tamo neke, male, na karti gotovo nevidljive zemlje (Croatie) dolaze pametni mladi ljudi, ostvarujući vrhunske svjetske rezultate. Oni sigurno neće dospjeti na stranice društvenih mreža, oko njih se neće lomiti sponzori, njihov uspjeh nije došao preko noći i nisu slučajno ugrabili pet minuta slave. Oni su marljivo radili, danima, tjednima, godinama. Jedino je sigurno da će njih prepoznati jednako tako veliki i uspješni stručnjaci. Njihova slava sigurno neće trajati tjedan dana, možda pet minuta, oni neće biti eksponirani u javnosti. Kada neka od njihovih dostignuća dođu u živote ljudi u vidu primijenjenih izuma ili slično, rijetko da će netko i pitati tko zapravo stoji iza tako velikih stvari. Ljudi koji radom i zalaganjem pokazuju što znači biti predan i odgovoran. Oni su realni tvorci boljeg i tolerantnijeg svijeta. Oni jako dobro znaju da sve ono za što je uložen trud i energija ima budućnost i neograničen rok trajanja i to je nešto što im nitko ne može oduzeti!

Za ilustraciju vremena poslužila sam se primjerima – uzela dvije krajnosti iz života mladih, generacijski sličnih ljudi. Jasno da ništa u životu i na svijetu nije crno ili bijelo. Jasno je da između ova dva primjera ima toliko međuprostora koji također pripada mladima i koji, ti isti mladi ljudi, trebaju urediti po svojoj mjeri i u skladu s „vremenom u kojem živimo“. Koliko smo pomogli tim mladim ljudima da se snađu u svijetu koji nas na dnevnoj razini bombardira tisućama korisnih i milijunima beskorisnih informacija? Kako će mladi čovjek prihvatiti činjenicu da do uspjeha treba doći radom i samo radom? I da je to najsigurniji i najtrajniji put, najsmislenije životno putovanje! Kako je rekao Tagore, indijski filozof-pjesnik: „Čovjek je radnik. Ako nije radnik, onda nije ništa!“ Kako motivirati sebe na dugotrajni uporni rad kada istovremeno, netko, u samo pet minuta na društvenim mrežama stekne popularnost nesagledivih razmjera – tek svojom novom garderobom, video zapisom ili ludorijom? Naravno, na tim se mrežama brzo nalaze „sljedbenici“, koji još brže kreću dalje, za novim idolom, napuštajući one stare. Kako se mladi čovjek nosi sa „uspjehom“ koji stiže preko noći, a s druge strane – sa stvarnim neuspjehom (nestankom s virtualne scene), koji jednako tako dolazi preko noći?! Jesu li ti mladi ljudi od društva pripremljeni na takve turbulentne životne okolnosti? Može li virtualni uspjeh i popularnost zauzeto mjesta baš svih dojučerašnjih univerzalnih vrijednosti koje je civilizacija homo sapiesna gradila milenijima? Ako može, zašto imamo toliko sve nezadovoljnijih mladih ljudi? Zašto je „uspjeh odmah i sada“ postao primat?!

Tražeći odgovore…

Na ova i još stotine sličnih primjera nema jednoznačnog odgovora. Moj kolega fizičar kaže da je sve zapravo počelo tehnološkom revolucijom koju nije pratila naša osobna evolucija. Našli smo se u procjepu novih tehnologija, brzih promjena i tradicionalnih standarda uhvaćenih u mreži emocionalnih i moralnih nedoumica. Ne snalazimo se! Odatle dojam raspada sustava, odnosa dehomogenizacije društva, dok istovremeno tehnološki sustavi nesmiljeno grabe dalje… Oni koji ih promoviraju i iniciraju, sve ovo o čemu pišem, namjerno zanemaruju, bilo zbog enormnih profita ili jednostavno zbog moći . Jer morali bi vidjeti. Svi vidimo!

Uz sve nepogode s kojima se nosimo ovih godina, a dugo nije bilo ovakvih, naš najveći izazov je ipak – vrijeme u kojem živimo! Želimo graditi dobar život, a toliko se toga frustrirajućeg nanizalo protiv …

Nada Podnar
Direktorica Sektora za operativni marketing HEP Opskrba;
promotorica održivog razvoja i eko-Neretve
DOBRA HRVATSKA
Spranj, 2021

Klimatska kriza se grubo očituje; je li lipanjska vrućina s 35 stupnjeva upravo to? „No ono najgore tek slijedi“, kažu.

Objavio
Odgovorno
-
climate-change-concept-collage
Foto: freepik - www.freepik.com

Koliko može pomoći najnoviji dokument – nacrt izvješća UN-a, koji će operabilan postati u 2022. Neki, oni najveći zagađivači i najbogatiji među nama, opet otežu i kalkuliraju, a beskonačni aspekti krize i posljedica su toliko očigledni:

  • Djeca rođena u 2021., osjetit će nevolje – posljedice krize i prije svoje 30-e.
  • Najnovije predviđanje je znatno gore nego ono iz 2014.
  • Klima s već dosadašnjim zagrijavanjem od 1,1 Celzijeva stupnja ozbiljno mijenja, što osjećaju mnogi stanovnici Zemlje.
  • Trendovi pokazuju da će zatopljenje biti i preko 3 stupnja, pa je sporazum i cilj Zemljana da ga zadrže na 2 stupnja gubitničko neshvaćanje i iluzija.
  • Svijet se suočava sa nizom složenih i isprepletenih izazova, i ako ih ne riješi sve, neće riješiti ni jedan od njih.
  • Emisije neće biti smanjene uvođenjem električnih vozila ili sadnjom milijardi stabala, upozorava se u izvješću. Potrebna je promjena najdubljih shvaćanja o ispravnom načinu života ljudi.
  • Svaki pojedinac, tvrtke, institucije i vlade, svijetska zajednica, mogu i trebaju krenuti prvo u promjenu sebe i kod sebe!

Klimatske promjene iz temelja će preoblikovati život na Zemlji u sljedećim desetljećima, čak i ako uspijemo zauzdati emisije stakleničkih plinova navodi se u nacrtu izvješća UN-ovih savjetnika za klimu iz lipnja o.g. (UN će izvješće usvojiti službeno u 2022.)

Život na Zemlji može se oporaviti od drastičnog klimatskog pomaka evolucijom u nove vrste i stvaranjem novih ekosustava, ali što će biti s ljudskom vrstom ?!, ostaje otvoreno.

4000 tisuće stranica, stotine organizacija i tisuće ljudi … složni su!

Izumiranje vrsta, širenje bolesti i zaraza, neizdržive vrućine i nestašice vode, kolaps ekosustava, podizanje razine mora i brojni drugi razorni klimatski utjecaji ubrzavaju se i postat će bolno očigledni i prije 2050. godine kada djeca rođena 2021. ne budu imala ni 30 godina, upozorava UN-ovo izvješće koje su priredile stotine znanstvenika pri Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC).

Odluke koje ćemo donijeti sada odredit će hoće li naša vrsta napredovati ili će se tijekom 21. stoljeća morati boriti za preživljavanje, navode stručnjaci IPCC-a u nacrtu izvješća koji je AFP ekskluzivno dobio na uvid. Prijetnje su sve veće i bliže nego što se nekada mislilo, a strašne posljedice koje proizlaze iz desetljeća neobuzdanog porasta količine stakleničkih plinova u atmosferi kratkoročno su neizbježne.

„Najgore tek slijedi i utjecat će na život naše djece i unuka, daleko više nego na naše“, navodi se u dosad najopsežnijem izvješću na 4000 stranica, koje je mnogo alarmantnije od prethodnog iz 2014. godine. Međutim, ovaj ključni dokument službeno bi trebao biti objavljen tek u veljači 2022. nakon što ga konsenzusom odobri 195 država članica. Kako navode neki znanstvenici, nažalost, prekasno za nadolazeću UN-ovu središnju klimatsku konferenciju COP26, koja će se održati u studenom ove godine u Glasgowu.

Prirodne saveznike – šume i oceane – onemogućujemo da nam pomognu

Nacrt izvješća dolazi u vrijeme globalnog „ekološkog buđenja“ i služi kao provjera stvarnosti protiv gomile loše definiranih ciljeva postizanja nulte emisije štetnih plinova svjetskih vlada i multinacionalnih korporacija. U njemu se ističu sustavni izazovi koji su utkani u samo tkivo svakodnevnog života, koji su ujedno duboko nepravedni jer će oni koji su za globalno zatopljenje najmanje odgovorni najviše patiti, jasno stoji u izvješću.

To pokazuje da čak i dok u atmosferu izbacujemo rekordne količine stakleničkih plinova, potkopavamo sposobnost šuma i oceana da ih apsorbiraju te tako naše najveće prirodne saveznike u borbi protiv globalnog zatopljenja pretvaramo u neprijatelje. U izvješću se također upozorava kako su i prethodni veliki klimatski šokovi dramatično promijenili okoliš i izbrisali većinu vrsta, zbog čega se postavlja pitanje dovodi li se čovječanstvo svjesno u opasnost od uništenja.

 „Život na Zemlji može se oporaviti od drastičnog klimatskog pomaka evolucijom u nove vrste i stvaranjem novih ekosustava, ali ne i ljudska vrsta“, navodi se u sažetku izvješća.

Nepovratne posljedice (topljenje leda, isušivanje najvećih rijeka….)

U nacrtu izvješća postoje najmanje četiri glavna zaključka, koja su prošla temeljitu reviziju i vjerojatno se neće promijeniti prije službenog objavljivanja dokumenta u veljači 2022. godine.

PRVI JE ZAKLJUČAK da se klima već i s dosadašnjim zagrijavanjem od 1,1 Celzijeva stupnja ozbiljno mijenja.

Naime, prije deset godina znanstvenici su vjerovali da će ograničavanje globalnog zatopljenja na najmanje dva stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina biti dovoljno za zaštitu naše budućnosti. Taj je cilj ugrađen u Pariški sporazum iz 2015. godine, koji je usvojilo gotovo 200 država koje su se obvezale da će kolektivno ograničiti zagrijavanje na „znatno ispod“ 2 °C, odnosno  – i 1,5 °C ako je moguće.

Međutim, prema trenutnim trendovima, u najboljem slučaju idemo prema zatopljenju za tri Celzijeva stupnja. Raniji modeli predviđali su da klimatske promjene vjerojatno neće značajnije mijenjati klimu na Zemlju prije 2100. godine. No, UN-ov nacrt izvješća kaže da bi produljeno zatopljenje čak i iznad 1,5 °C moglo proizvesti „postupno ozbiljne, stoljetne i, u nekim slučajevima, nepovratne posljedice“.

Prošlog mjeseca Svjetska meteorološka organizacija (WMO) prognozirala je 40-postotnu vjerojatnost da će Zemlja prijeći prag od 1,5 °C stupnjeva najmanje u jednoj godini do 2026.

Za neke biljne i životinjske vrste moglo bi biti prekasno jer „čak i pri zatopljenju od 1,5 °C, uvjeti će se promijeniti izvan mogućnosti prilagodbe mnogih organizama“, napominje se u izvješću. Koraljni grebeni – ekosustavi o kojima ovisi pola milijarde ljudi – jedan su od primjera

Stanovništvo Arktika suočava se s kulturnim izumiranjem jer se okoliš na kojem su se gradili njihovi egzistencijalni uvjeti i povijest topi ispod njihovih nogu. Globalno zatopljenje produžilo je sezone požara, udvostručilo potencijalno ugrožena područja i utjecalo na velike gubitke u prehrambenim sustavima.

Podizanje razine mora, glad, nestašica vode, oluje… ugrozit će stotine milijuna ljudi

DRUGI JE GLAVNI ZAKLJUČAK izvješća kako se „svijet mora suočiti s ovom stvarnošću i pripremiti se na izvjesno pogoršanje situacije.“ Izvješće upozorava: „Trenutne razine prilagodbe bit će neadekvatne kako bi odgovorile na buduće klimatske rizike“.

Projekcije iz sredine stoljeća – čak i uz optimistični scenarij zagrijavanja od +2 °C, više ne vrijede. Deseci milijuna više ljudi vjerojatno će se suočiti s kroničnim problemom gladi do 2050. godine, a još 130 milijuna moglo bi doživjeti ekstremno siromaštvo u roku od deset godina ako se dopusti produbljivanje nejednakosti.

Procjenjuje se kako će 2050. godine u obalnim gradovima – na „prvoj liniji bojišnice“ protiv klimatske krize, stotine milijuna ljudi biti u opasnosti od poplava i sve češćih olujnih udara koji su podizanjem razine mora sve smrtonosniji.

Oko 350 milijuna ljudi koji žive u urbanim područjima bit će izloženo nestašici vode zbog jakih suša već uz porast temperature za 1,5 °C, odnosno 410 milijuna uz porast od 2 °C. Tih dodatnih pola stupnja Celzija ugrozit će dodatnih 420 milijuna ljudi koji će biti izloženi ekstremnim i potencijalno smrtonosnim toplinskim valovima.

Prekretnice bez povratka?

Kao TREĆI ZAKLJUČAK U IZVJEŠĆU se navodi opasnost od složenih i kaskadnih utjecaja, zajedno s prekretnicama bez povratka u klimatskom sustavu, koje su znanstvenicima još uvijek prilično nepoznate. Sada je u klimatskom sustavu identificirano desetak „okidača“ porasta temperature zbog nepovratnih i potencijalno katastrofalnih promjena.

Nedavna istraživanja pokazala su da bi zagrijavanje od +2 °C moglo potaknuti otapanje ledenih ploča na vrhu Grenlanda i zapadnoj Antarktici što bi razinu oceana podiglo za 13 metara – i nakon čega više ne bi bilo povratka. Također, postoji mogućnost da se sliv Amazone iz tropskih šuma transformira u područje savana, kao i otpuštanja milijarde tona CO2 iz sibirskog permafrosta, što bi potaknulo daljnje ubrzano zagrijavanje.

U neposrednijoj budućnosti pojedine regije svijeta poput:

  • istočnog Brazila,
  • jugoistočne Azije,
  • Sredozemlja,
  • središnje Kine i
  • gotovo svih svjetskih obala,

mogle bi istovremeno biti ugrožene cijelim nizom klimatskih nepogoda: sušom, vrućinama, ciklonama, požarima i poplavama.

Utjecaji globalnog zatopljenja pojačani su i svim ostalim načinima na koje je čovječanstvo narušilo Zemljinu ravnotežu. To uključuje „gubitke staništa i bioraznolikosti, pretjerano korištenje prirodnih resursa, a posebice vode, onečišćenje, invazivne vrste i širenje štetnika i bolesti“, navodi se u izvješću.

„Ne postoji jednostavno rješenje za takav splet problema“, rekao je Nicholas Stern, bivši glavni ekonomist Svjetske banke i autor izvješća „Stern Review of the Economics of Climate Change“. „Svijet se suočava sa složenim nizom isprepletenih izazova, a ako ih ne riješite zajedno, nećete uspjeti ni na jednom od njih“, dodao je Stern, koji nije surađivao na pripremi izvješća IPCC-a.

Transformacijske promjene koje su nužne

U izvješću je navedeno vrlo malo dobrih vijesti, ali IPCC ipak naglašava da se može učiniti mnogo s ciljem izbjegavanja najgorih scenarija kako bismo se pripremili za posljedice koje se više ne mogu izbjeći, što je ujedno konačan zaključak izvješća.

Očuvanjem i obnavljanjem takozvanih ekosustava plavog ugljika, primjerice priobalnih šuma mangrova, povećali bismo zalihe ugljika i zaštitili se od olujnih udara, ali i osigurali staništa divljim životinjama, pomogli obalnim zajednicama i omogućili sigurnost hrane. Prijelaz na biljnu prehranu mogao bi također smanjiti emisije povezane s proizvodnjom hrane i to za čak 70 posto do 2050. godine.

No, emisije nam neće smanjiti električna vozila ili sadnja milijarde stabala, upozorava se u izvješću. „Potrebne su nam transformacijske promjene koje djeluju na procese i ponašanja na svim razinama – pojedinaca, zajednica, tvrtki, institucija i vlada. Moramo redefinirati svoj način života i potrošnju“, zaključuje su u izvješću IPCC-a.

Izvor: EKO VJESNIK – OVDJE

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2021

1...939495...185Stranica 94 od 185

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z