Soba čuda, otvorena u prosincu 2016. godine, bila je prva i jedina soba za razvoj senzorne integracije za djecu s teškoćama u razvoju na području Sisačko-moslavačke županije. U četiri godine njenog djelovanja, održano je 6.722 termina terapije senzorne integracije za preko 100 djece.
Čuda se rađaju tamo gdje ima puno ljubavi.
Sretni smo što živimo u zajednici koja nas prepoznaje i to nam svakodnevno dokazuje.
Zajedno počinjemo ponovo izgradnju naše nove Sobe čuda!
Razorni potres koji je pogodio Sisak i okolicu uništio je i zgradu u Frankopanskoj ulici koja je sada potpuno neuporabljiva. Kako obnova može potrajati godinama, članovi Udruge osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije odlučili su uz podršku zajednice i donatora izgraditi novu zgradu.
Ovog trenutka, u privremeno izmještenom kabinetu u Maloj kući u Petrinji, terapiju senzorne integracije prima 66 djece i mladih s teškoćama u razvoju s područja Siska, Petrinje, Novske, Popovače, Gline, Sunje, Martinske Vesi, Hrvatske Kostajnice i Gline. Na listi čekanja je sedam novih članova mlađe dobi kojima je odmah neophodna ta terapija, te preko 20 dosadašnjih korisnika koji zbog prostornih kapaciteta, uvjeta rada ili čuvanja zdravlja i posebnih uvjeta uzrokovanih pandemijom Covida ne mogu pohađati ovoga trenutka terapiju.
S obzirom da Udruga osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije (UOSI SMŽ) ima preko 90 djece s teškoćama u razvoju s područja grada Siska i bliže okolice, novi objekt Sobe čuda bit će veći od prvog te bi zadovoljio pružanje svih oblika psihosocijalne podrške i razvoj inovativnih socijalnih usluga na jednom mjestu i u blizini njihovog mjesta stanovanja, kao i prostor za projektno-administrativni tim koji je također u potresu ostao bez svog prostora za rad te sada rade u iznajmljenom stanu u Petrinji.
Ono što je sada potrebno Udruzi, pomoć je u izgradnji objekta. Svi koji su voljni pomoći u tome na bilo koji način, mogu se javiti u Udrugu na kontakte:
telefoni 091/4050 530 i 091/4050 533,
e-mail: info@uosismz.hr ,
uplatu novčane donacije, s naznakom „za Sobu čuda“ možete već sada učiniti uplatom na račun Udruge:
IBAN: HR3324840081105429603 SWIFT: RZBHHR2X – otvoren kod RBA d.d. broj računa: 1105429603, OIB: 59369523052
Čuda se rađaju tamo gdje ima puno ljubavi.
Sretni smo što živimo u zajednici koja nas prepoznaje i to nam svakodnevno dokazuje. Zajedno počinjemo ponovo izgradnju naše nove Sobe čuda.
Projekt KAkvart je jedinstven projekt u Hrvatskoj i predstavlja sinergiju Grada Karlovca, mjesnih odbora, poslovnog sektora i građana volontera. Pokrenut je 2016. s ciljem poboljšanja kvalitete života i komunalnog standarda građana grada Karlovca. Kroz KAkvart građani osmišljavaju i kandidiraju projekte koje Grad Karlovac s poslovnim subjektima sufinancira, a građani volonterskim radom sudjeluju u njihovoj realizaciji.
Grad Karlovac ima 12 gradskih četvrti i 26 mjesnih odbora.
Svake godine od 22 do 32 prijavljena projekta – 2017. – 2020.
Prve godine projekta odabrano je za sufinanciranje deset projekata od ukupno 31 prijavljenih. Ova jedinstvena suradnja nastavila se i u 2017. kada se prijavilo 35 projekata, od kojih je odabrano njih 18. Lepeza pristiglih prijava pokazala je iznimnu želju i volju građana za sudjelovanjem i poboljšanjem kvalitete života u gradu. Vrijednost projekta te je godine prepoznala i kompanija HEINEKEN Hrvatska kad se kao partner u akciji pridružila Gradu Karlovcu. Treća godina, 2018., donijela je rast odobrenih projekata na 22; novost je bila što su osim građevinskih i komunalnih podržani i društveni te kulturno-umjetnički projekti za koje je sveukupno dano 750 tisuća kuna. Za projekte u 2019. osigurano je 700.000 kuna, a podržana su 26 projekta.
Ove godine, 2020., unatoč krizi uzrokovanoj virusom COVID-19, program se nastavio i u punom je tijeku realizacija čak 32 projekta (4 društvena, 28 komunalna) u vrijednosti 840 tisuća kuna.
Pet godina prepunih akcija…
Tijekom ovih pet godina uređene su fasade, parkirališta, zelene površine, sanirana krovišta i prostorije društvenih domova, uređena dječja igrališta, sportski tereni i vanjska vježbališta, prostori kulturno umjetničkih društava, postavljene su solarne info kutije i klupe na šetnicama, interpretacijska ploča, a po prvi put u Karlovcu postavljen je i „solarni stup za popravak bicikala“. Uz to organizirana su brojna društvena i kulturno-umjetnička događanja: natjecanja zaprežnih vatrogasnih šprica, natjecanja u starim seoskim igrama, učenje tradicijskih vještina (radionica ručnih radova, tkanje na tkalačkom stanju, izrada upotrebnih predmeta na tradicijski način, izrada, oblačenje i održavanje narodnih nošnji, učenje „rozganja“ i sviranje na tradicijski način).
Projekt koji se naročito ističe je izrada murala na pročeljima zgrada u Karlovcu. „Našim zgradama i gradu pridodajemo estetsku i umjetničku vrijednost, kulturno i socijalno značenje i tako postajemo zanimljivi i sebi i turistima. Stvaramo pretpostavke da Karlovac postane grad murala, grad koji svojim muralima priča o slavnoj povijesti“, rekao je Josip Žunić, predsjednik Vijeća gradske četvrti Novi Centar iz koje je projekt i krenuo.
Murali sa likom braće Seljan, Dragutina Lermana i Jakova Šašela, nastali kroz projekt „Karlovac i Karlovčani na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće“ i sufinancirani iz KAkvarta, djelo su Leonarda Lesića i Dalibora Jurasa. Svi će murali biti još dopunjeni digitalnim kodom pa će se putem mobitela i trenutačno moći više doznati o poznatim Karlovčanima s murala.
Solarni stup za popravak bicikala koji se nalazi na šetnici uz rijeku Koranu dostupan je besplatno svim prolaznicima i osim ponude alata za potrebe popravka bicikala tamo se može napumpati guma ali i napuniti mobitel.
Društveni domovi u mjesnim odborima imaju veliku važnost jer su središnje mjesto okupljanja mještana, posebno mladih. Putem KAkvarta mnogi od tih objekata dobio je novo ruho, a vrijedne ruke volontera pridonijele su uređenju i opremanju. Tako je uz financijsku podršku, volonterski rad dao dodatnu vrijednost projektima.
Gradonačelnik Damir Mandić ističe zadovoljstvo projektom: „Gotovo svi projekti provedeni kroz KAkvart predstavljaju pun pogodak, od komunalnih do društvenih. Posebno nas raduje što je kroz program došlo do značajne suradnje mnogih: vijeća mjesnih odbora i gradskih četvrti, naših kulturno-umjetničkih društava, dobrovoljnih vatrogasnih društava i udruga koje bave različitim aktivnostima, tako da program osim što koristi zajednici, pruža svim građanima i dodatne dimenzije druženja i razvijanja pozitivnog ozračja u mjestu stanovanja.“
Glavni partner Gradu Karlovcu u projektu KAkvart je HEINEKEN Hrvatska s brendom Karlovačko.
„Partnerstvo HEINEKENA Hrvatska i projekta KAkvart traje već pet godina i veliko nam je zadovoljstvo pružati podršku ovom jedinstvenom projektu kroz naš brend Karlovačko. KAkvart je dokaz da dobra suradnja Grada Karlovca, privatnog sektora i volontera uistinu može donijeti pozitivnu promjenu unutar lokalne zajednice.
Pritom smo posebno ponosni na brojne volontere koji rado zasuču rukave kako bi grad Karlovac učinili boljim mjestom za život. HEINEKEN Hrvatska će nastaviti biti prijatelj grada Karlovca te podupirati njegov rast i razvoj“, izjavila je Ljudmila Bratko Gašpić, menadžerica korporativnih komunikacija HEINEKENA Hrvatska
Potrebe građana koje ispunjava, rast broja građana za sudjelovanje, sve kvalitetniji projekti i interes poslovne zajednice predstavljaju dobar temelj održivosti našeg projekta – KAkvart.
Od objavljivanja pjesme Friedricha Schillera “Oda radosti” (1785.) do praizvedbe Devete simfonije Ludwiga van Beethovena (1824.), u čijem je četvrtom stavku uglazbljena ta romantičarska pjesma, proteklo je punih 40 godina. Schiller je 1805. preminuo mlad, tako da nije svjedočio izrastanju Beethovenove simfonije u slavnu i možda najveću od svih. Nije mogao znati da će njegova “Oda radosti” postati himnom Europe, iskaz težnje za slobodom i jedinstvom ljudi.
Friedrich Schiller rodio se 1759. u duboko religioznoj obitelji, želio je studirati pravo i teologiju, no odluku o studiju nije mogao donijeti sam, nego ju je donio apsolutistički monarh württemberškog kraljevstva Karl Eugen (jedinstvena Njemačka još nije postojala; njen današnji teritorij prekrivalo je 790 državica), namijenivši Schilleru, sinu isluženog vojnog časnika – bolničara, profesiju vojnog liječnika. Osam je godina mladić učio medicinu, tijekom kojih nikad nije zaboravio svoj interes za stvari koje su mu bile bliske. Čitao je mnoge dramatičare, filozofe i teologe, ostao najdublje vezan za književnost. Zarana se razvio u hrabrog pronositelja ideja novoga doba, postao oštar protivnik feudalnog apsolutizma i društvene pokvarenosti te promicatelj romantičarskih koncepcija o snažnoj i nesputanoj ličnosti koja stremi slobodi pojedinca u zajednici braće i sestara, ljudi svijeta.
“Oda radosti” ili “Oda slobodi”. Potkraj studija, već 1781., o tome je progovorio u svom prvom i najvećem djelu – drami “Razbojnici”, koja slavi ljudske vrline i zahtijeva slobodu od tiranije feudalne aristokracije. Nakon što je za neposluh kralju odslužio prvu kaznu od 15 dana zatvora, odlučio se 1782. za bijeg preko granica kraljevstva, u Weimar, k prijatelju, skladatelju Christianu G. Körneru. Tih nekoliko godina bilo je najsretnije doba u njegovu životu, kako kaže. Završio je još dvije drame, a 1785. u časopisu “Thalia” (što ga je sam pokrenuo) objavljuje pjesmu “Oda radosti” (An die Freude). Postoji tumačenje da ju je Schiller prvotno nazvao “Oda slobodi” (An die Freiheit), ali je pod pritiskom (auto)cenzure promijenio slobodu u radost. Malotko se tada usudio govoriti o slobodi i pravednom društvu.
Nakon 15-ak godina promijenio je i dio teksta, smatrajući zanos pjesme pretjeranim. Želeći utišati njezin mladenački žar, u prvi plan stavlja jedinstvo svih ljudi umjesto revolucionarne ideje o pomirbi društvenih slojeva, što se vidi i u promjeni središnjeg stiha u prvoj strofi: umjesto “prosjaci će kneževima biti braća” napisao je “svi će ljudi biti braća”.
Radosti, božanska iskro / Divna kćeri edenska / Žarom tvojim prožeti smo /
U tvom hramu, nebeska! /Čarobnost se tvoja laća / Sveg što dijeli navika /
Svi će ljudi biti braća / Sred tvog blagog okrilja / Združite se milijuni /
Cjelov svijet nek’ prožima / Nad zvjezdanim dvorima / Otac drag nas mirom puni. (Prepjevao Sead Muhamedagić, nakladnik Koncertna dvorana „Vatroslav Lisinski“, 2019.)
Na uglazbljenje čekalo se dugo. Građanstvo i mladi Schillera su doslovce obožavali, pa i mladi Beethoven, koji se zarana bavio idejom da “Odu radosti” uglazbi. I Beethoven se oduševljeno priklonio geslu koje je uskoro postalo poklič Francuske revolucije 1789. – sloboda, jednakost, bratstvo. No uhvatio se tog djela 1823. – 1824., glazbeno potpuno zreo, tri godine prije smrti. Čudesno je da je Beethoven skladao Devetu simfoniju već potpuno gluh. Glazbeni iskorak koji je Beethoven učinio svojom Devetom simfonijom isprva je sablaznio, a tek nakon nekoliko desetljeća i oduševio publiku. Iskorak je bio ogroman i nepojmljiv: prvi put u jednoj orkestralnoj simfoniji nastupaju i solisti te u finalu veliki zbor. Neki su tvrdili: “To više nije simfonija!”
Na praizvedbi je simfonija prošla slabo, a 20 godina poslije klanjali su joj se kraljevi. Od Beethovenova festivala 1845. simfonija poprima značenje europskog kulturnog jedinstva, a postaje i svojevrsni simbol njemačkog naroda. Svi su vladari, mnoge vlasti htjeli vezati njenu slavu uz svoje ime. U II. svjetskom ratu izvodila se za Hitlerov rođendan. Povodom pada Berlinskog zida 1989. pod ravnanjem Leonarda Bernsteina “Oda” se pjeva u prvotnoj ideji, kao “Oda slobodi”. Već je 1972. instrumentalna verzija skladbe prihvaćena kao himna Vijeća Europe, a himnom Europske unije postala je 1986. Iako ju mi danas češće spominjemo kao “Odu radosti”, u svojoj biti ona je i dalje “Oda slobodi”. Schiller čezne za slobodom. I kad ne govori izravno o slobodi nego o radosti, to je radovanje slobodi i jedinstvu svih ljudi.
Veliki umjetnici njemačkog naroda, Europe i svijeta, književnik Schiller i skladatelj Beethoven, ostavili su nam pjesmu-užitak, glas čežnje za mirom, slobodom, ljubavlju, jedinstvom i bratstvom. I danas, skoro 200 godina nakon praizvedbe, u godini Beethovenova 250. rođendana, velika ljudska čežnja još ostaje u pjesmi. Pjesmom iskazana.
Uz Goethea Schiller je najznačajniji njemački književnik uopće. U jednom razgovoru Goethe je ovako opisao bit Schillerova stvaralaštva: “Kroz sva Schillerova djela struji ideja slobode, a ta je ideja postupno, kako je Schiller dozrijevao, dobivala uvijek novo obličje. U mladosti je to bila fizička sloboda koja mu je pomogla u stvaranju i prešla potom u njegovo djelo. Poslije se ona preobrazila u idealni pojam čiste slobode.”
Čak 1,4 milijuna kuna – novu veliku donaciju Ine – zdravstvene organizacije će iskoristiti za unapređenje dijagnostike, nabavku prijeko potrebnih uređaja, poboljšanje uvjeta smještaja i liječenja bolesnika, boljih uvjeta rada zdravstvenih djelatnika i unapređenje provođenja znanstvenih i edukativnih aktivnosti. Nastavak je to odgovornog djelovanja Ine – samo u zadnjih 10 godina INA je u zdravstveni sustav Republike Hrvatske uložila 6,5 milijuna kuna i nastavit će pomagati i pružati podršku stalno i uvijek kada je to potrebno.
Pandemija koronavirusa uzrokovala je snažan pritisak na zdravstvene sustave posvuda u svijetu od čega nije bila izuzeta ni Hrvatska gdje su situaciju dodatno otežali i snažni potresi kojima smo svjedočili prošle godine. Svjesna ovih iznimnih okolnosti u kojima se nalazi zdravstveni sustav, ali i cijelo društvo, INA ove godine pomaže zdravstvenim institucijama s donacijom od 1,4 milijuna kuna.
Razorni potres na području Sisačko-moslavačke županije uzrokovao je štetu i u sisačkoj Općoj bolnici „Dr. Ivo Pedišić“, a potrebu za hitnom reakcijom prepoznala je INA i početkom godine bolnici je donirala 500.000 kuna s ciljem što brže sanacije štete. Svjesna da je pomoć potrebna i drugima, osobito u uvjetima pandemije, INA je ostalim zdravstvenim institucijama, ustanovama i udrugama usmjerenima na unapređenje zdravstvene skrbi namijenila 900.000,00 kn.
Tako će po 150.000 kn dobiti Zavod za Onkologiju Klinike za dječje bolesti Zagreb te Klinički bolnički centar Rijeka. Pet zdravstvenih institucija i njihovih odjela: Klinički bolnički centar Osijek, Banka tkiva i stanica Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, Zavod za akutne respiratorne infekcije Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, Klinika za bolesti srca i krvnih žila Kliničkog bolničkog centra Split te Udruga Pogled iz novog kuta – life (P.I.N.K. life) dobivaju po 100.000 kn, dok će Domu zdravlja Sisak i Specijalnoj bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra biti donirano po 50.000 kn. Više informacija dostupno je na http://www.ina.hr/ina-donacije-bolnicama.
Sredstva koje donira INA bit će usmjerena na unapređenje dijagnostike, nabavku prijeko potrebnih uređaja, poboljšanje uvjeta smještaja i liječenja bolesnika, boljih uvjeta rada zdravstvenih djelatnika i unapređenje provođenja znanstvenih i edukativnih aktivnosti.
Uz novčane donacije, bolnice dobivaju i ukupno 500 l dezinficijensa Dezinol, proizvoda koji su usred pandemije razvila INA MAZIVA.
„S veseljem sam dočekao vijest o vrijednoj donaciji Ine. Drago mi je da INA prepoznaje izazove kojima je KBC Rijeka izložen u svakodnevnom radu, kao i naše potrebe. Donacijom ćemo nabaviti uređaj za 24-satnu pHmetriju s impedanzom koji će pomoći pri dijagnostici bolesti jednjaka u djece i adolescenata na Klinici za pedijatriju. Dezinfekcijsko sredstvo Dezinol također će nam biti od velike pomoći u vrijeme borbe s pandemijom COVID-19. Ovo nije prva vrijedna donacija koju je INA uručila KBC-u Rijeka pa se nadam kako će se naša suradnja i dalje uspješno nastaviti“, izjavio je ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Rijeka prof.dr.sc. Alen Ružić.
„Svakodnevno svjedočimo iznimnim naporima koje zdravstveni djelatnici i bolničko osoblje ulažu u borbu s globalnom pandemijom. Oni rade u izvanrednim i teškim uvjetima, stoga zaslužuju naše divljenje i zahvalu, ali i pomoć. Društveno odgovorno poslovanje utkano je u DNA Ine i zato zdravstvu ponovno pomažemo kako bismo zajedno lakše prebrodili sve teškoće“, rekao je predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon.
INA već godinama ulaže u unapređenje zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, smatrajući svojom obavezom pružati podršku i pomoć kada je najteže. Samo u zadnjih 10 godina INA je u zdravstveni sustav Republike Hrvatske uložila 6,5 milijuna kuna te će nastaviti pomagati i pružati podršku uvijek kada je to potrebno.
Prema procjeni EFA Republika Hrvatska spada među buduća TRI najveća klimatska stradalnika u Europi! Tome već i svjedočimo.
Nakon još jedne u nizu blagih zima, svježe je naše sjećanje i ogorčenje na negativne učinke klimatskih promjena u poljoprivredi, ovaj put povezano i s hladnom frontom koja je zemlju pogodila sredinom travnja i donijela kasne proljetne mrazove nekoliko dana uzastopce. Eto nam još jedne godine gdje će prinosi voća biti mali. Dokle tako? Dugo – dok se negativni utjecaj čovječanstva na klimu ne zaustavi. Ili se nadamo da će se priroda smilovati nesretniku-čovjeku?
Ilustracija 1: Kasni proljetni mraz u koprivničkom kraju 2021.
Stradale su sve rano cvatuće vrste voćaka poput ranih sorti jabuka i kruški te gotovo sve vrste koštičavog voća: marelice, breskve, trešnje, višnje, šljive, drijen. Šteta je ogromna, a u Hrvatskoj voćarskoj zajednici procjenjuju da je na nekim područjima, pogotovo u središnjem dijelu zemlje, 100 %-tna!!! Osim u voćnjacima, štete se bilježe u vinogradima i povrtnjacima.
Matija Hlebar
Autorski članak
Izloženost RH negativnim učincima klimatskih promjena
Republika Hrvatska već je dulje vrijeme izložena negativnim učincima klimatskih promjena na prirodne ekosustave, gospodarske sektore i zdravlje ljudi, jer se geografski nalazi u Sredozemnom bazenu koji je prema međunarodnim rezultatima klimatskog modeliranja označen kao klimatski ”vruća točka“.
Obzirom da Republika Hrvatska velikim dijelom spada u Sredozemnu regiju, sve je više dokaza da je izrazito osjetljiva na rastući utjecaj klimatskih promjena i da se njezina ranjivost na klimatske promjene kontinuirano povećava. Tako je ranjivost nekih gospodarskih sektora na klimatske promjene gotovo akutna, a posebice se to odnosi na poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo, energetiku i turizam.
Stoga posebno ne iznenađuje izvješće Europske agencije za okoliš (EEA) prema kojem Republika Hrvatska spada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP).
Posljedice klimatskih promjena dosad
Izračuni struke pokazuju da su ekonomski gubici uzrokovani ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1980. do 2013. iznosili oko 16,9 milijardi kuna, odnosno u prosjeku oko 510 milijuna kuna godišnje. Ti su ekonomski gubici još dodatno značajno porasli tijekom 2014. i 2015.. Time je ukupan iznos šteta za razdoblje od 1980. do 2015. godine postao veći od 21 milijarde kuna.
Također, prema stručnim procjenama, ekstremni vremenski uvjeti nanijeli su hrvatskom poljoprivrednom sektoru između 2000. i 2007. štetu od 1,3 milijarde kuna, dok je suša 2003. prouzročila štetu energetskom sektoru između 470 i 720 milijuna kuna.
Ilustracija 2: Posljedice klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj: suše, poplave, oluje, požari
U Republici Hrvatskoj je danas klima znatno drugačija nego prije 30 godina.
Različitim klimatološkim analizama došlo se do spoznaja o ključnim posljedicama klimatskih promjena:
porast prosječnih mjesečnih i godišnjih temperatura zraka, naročito u vegetacijskom razdoblju biljaka od travnja do rujna, što ima veliki negativni utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju
porast maksimalnih dnevnih temperatura zraka u svim godišnjim dobima
pojava sve duljih razdoblja toplinskog stresa tijekom ljetnih mjeseci kada temperature zraka deset i više dana uzastopce prelaze 30 °C, čime se zaustavljaju fiziološki procesi kod biljaka te smanjuje kvaliteta i količina uroda
promjene rasporeda i područja oborina koje uzrokuju sve više sušnih razdoblja u vegetacijskom razdoblju
povećanje broja ekstremnih vremenskih pojava poput oluja, poplava, suša, požara, toplinskih valova, jako pljuskovitih oborina, tuča i kasnih proljetnih mrazova.
Predviđa se da će se u razdoblju od 2040. do 2070. snježni pokrivač u hrvatskim planinskim područjima smanjiti za čak 50 %. Već danas svjedočimo da bura na obali Jadrana poprima jačinu uragana, a porast razine mora najviše će pogoditi dolinu Neretve i urbana naselja uz jadransku obalu. U slučaju porasta razine mora od 50 cm do 2100. godine gotovo 100 000 stanovnika uz obale Jadrana morat će se preseliti u viša područja.
A što će u Hrvatskoj biti u buduće?
Za očekivati je da će tijekom idućih desetak godina upravo klimatske promjene u Republici Hrvatskoj postati goruća tema u gospodarstvu i društvu općenito. Jedna od njihovih najznačajnijih posljedica koja se očekuje jest i smanjenje prinosa poljoprivrednih kultura do 2050. godine za 3 do 8 %. To će zasigurno utjecati na kontinuirani rast cijena hrane i osnovnih životnih namirnica poput kruha, mlijeka, jaja i mesa.
Kao daljnje značajnije posljedice klimatskih promjena mogu se očekivati:
povećanje broja požara s daljnjim porastom temperature
više izdvajanja za popravke oštećenja energetske infrastrukture izazvane olujama
negativan utjecaj na zdravlje stanovništva, ne samo zbog povećanja temperature, već i zbog bolesti koje će prenositi razni kukci i ptice
valovi klimatskih migracija stanovništva sa sjevera Afrike, preko Hrvatske, prema središnjoj i sjevernoj Europi.
Naposljetku, i Ujedinjeni narodi (UN) procjenjuju se da će tijekom 21. stoljeća 25 % hrvatskog gospodarstva biti izloženo nepogodnostima uzrokovanim klimatskim promjenama.
Dramatični zahtjevi na prilagodbu Hrvatske klimatskim promjenama
Stupanj ranjivosti hrvatskog gospodarstva i društva na klimatske promjene moguće je ocijeniti već i na temelju pogleda na udio turizma i poljoprivrede u ukupnom BDP-u Hrvatske, koji se proteklih godina kreće na razini višoj od jedne četvrtine BDP-a. Takvo velika ovisnost gospodarstva o samo dvije djelatnosti povećava i njegovu ukupnu ranjivost te se negativno može odraziti i na sveukupan razvoj društva, a posebice na njegove najranjivije skupine.
Zato je za hrvatsko gospodarstvo i društvo neophodno pravovremeno provođenje prilagodbe klimatskim promjenama, a sve s ciljem izbjegavanja katastrofalnih posljedica za okoliš, društvo i gospodarstvo u bliskoj budućnosti. Izvjesno je da sadašnji trošak ulaganja u mjere prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj višestruko smanjuje trošak saniranja mogućih šteta u budućnosti.
Koliko je velika važnost prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj, pokazuje i usvojena Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu. Iz iste proizlazi da će za PRILAGODBU klimatskim promjenamado 2040. biti potrebna ogromna ulaganja u procijenjenom iznosu od gotovo 27 milijardi kuna, a posebice u sljedeće sektore gospodarstva:
poljoprivredu 12,6 milijardi kuna
vodne resurse 5,5 milijardi kuna
šumarstvo 5,2 milijarde kuna
energetiku 1,9 milijardi kuna i
turizam 0,7 milijardi kuna.
Grafikon 1 Procjene potrebnih iznosa za prilagodbu klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj prema sektorima do 2040. godine (u mln kn)
ZaključnoRadi svega prije navedenog od prioritetne je važnosti u Republici Hrvatskoj pokrenuti:
cjeloviti društveni proces prihvaćanja prilagodbe klimatskim promjenama te
aktivnosti u svrhu predviđanja štetnih učinaka klimatskih promjena i poduzimanja odgovarajućih mjera po sektorima za sprječavanje ili smanjivanje štete koju oni mogu prouzročiti.
To bi na primjeru kasnih proljetnih mrazova koji proteklih nekoliko godina redovito uništavaju trud i muku hrvatskih voćara, vinogradara i povrćara, značilo pravovremeno tehnološko moderniziranje i opremanje anti-frost sustavima po uzoru na susjedne zemlje poput Slovenije i Austrije, gdje gotovo svi ugroženi cvjetovi tijekom cvatnje budu zaštićeni i uspješno zavrgnuti u domaće plodove. A gdje je potom i zaštita od poplava i oluja …
U Koprivnici, 5. svibnja 2021.
Matija Hlebar Stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko izvještavanje, voditelj održivog razvoja u Podravki d.d., predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske
Ovaj uznemirujući podatak iznijela je UN-ova Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO). Osim što može eliminirati glad širom svijeta, takav otpad značajno uvećava globalnu klimatsku krizu. Smanjenje rasipanja hrane jedan je od najučinkovitijih načina rješavanja globalne klimatske krize.
Statističari su izračunali: gotovo 1,4 milijarde hektara zemlje – blizu 30% svjetskog poljoprivrednog zemljišta – koristi se za proizvodnju hrane koja se nikada ne pojede! Ugljični otisak od rasipanja te hrane čini ga trećom po veličini uzročnikom emisijom CO2 na svijetu (i u tome prva dva neslavna mjesta i dalje drže SAD i Kina).
Aplikacija Too Good To Go i socijalno poduzeće Olio
No, kako raste količina bačene hrane, raste i pokret ljudi koji tome žele stati na kraj. Posljednjih godina došlo je do eksplozije različitih ideja kako da se na koristan način zbrine višak hrane povezivanjem supermarketa, kafića, restorana i pojedinačnih domaćinstava s lokalnim zajednicama. Sve više ljudi diljem svijeta koristi neku aplikaciju dizajniranu da potakne ljude da daruju, a ne da bacaju višak hrane.
Aplikacija socijalnog poduzeća Olio u Velikoj Britaniji tijekom 2020. zabilježila je peterostruko povećanje broja korisnika te rast nastavlja i u ovoj godini, kaže Tessa Clarke, njegova izvršna direktorica i suosnivačica.
Aplikaciju Too Good To Go, koja potrošačima nudi drastično sniženu cijenu hrane na isteku roka trajanja, a koja bi inače bila bačena na otpad, preuzelo je 4,5 milijuna ljudi u Velikoj Britaniji. A od pokretanja aplikacije 2016. godine, na globalnoj razini čak 34 milijuna ljudi! „Broj preuzimanja i dalje raste”, kaže Paschalis Loucaides, britanski izvršni direktor. I korištenje ostalih sličnih aplikacija, kao što su Karma koja ima 1,4 milijuna korisnika ili Hubbub, raste te se očekuje da će se do kraja godine udvostručiti.
Kako piše list The Guardian, i u Velikoj Britaniji se baci oko trećine sve hrane, od toga se polovica događa u domaćinstvima. Tessa Clarke je pojasnila podatkom:
„Svaka obitelj godišnje prosječno baci hrane u vrijednosti od 730 funti. “
Olio je, kaže ona, pokušao ispraviti tu strašnu činjenicu u lokalnim razmjerima. „Aplikacija povezuje ljude koji imaju višak hrane, ali je nemaju kome dati, s onima kojima je potrebna, jer je puno ljudi isključeno iz svojih zajednica“, objašnjava Tessa Clarke. Korisnici Olia objavljuju slike svojeg viška hrane koja bi nekome mogla dobro doći.
Olio ima i mrežu od 24.000 volontera koji sakupljaju višak hrane iz lokalnih supermarketa i trgovina kako bi je korisnici aplikacija mogli zatražiti. “To je tako mala stvar, ali čini da se osjećam dobro i ja i moj susjed koji je uzeo hranu. A puno malih djela može na kraju napraviti veliku razliku ”, rekla je Tamara Wilson, korisnica aplikacije Olio.
„Čarobne vrećice“ , po cijeni od jedne trećine
Tisuće ljudi redovito poklanjaju hranu i ostale kućanske potrepštine svojim susjedima putem tvrtke Olio, ali Olio je postigao i prvo nacionalno partnerstvo s velikim lancem supermarketa Tesco. Oliovi volonteri svakodnevno u Tescovim trgovinama skupljaju višak hrane pri isteku roka trajanja. Sve se odmah prenosi u aplikaciju Olio, kako bi bilo spremno za besplatnu ponovnu distribuciju kućanstvima i grupama u zajednici.
Aplikacija Too Good To Go udružuje se s kafićima, restoranima, supermarketima, hotelima i neovisnim trgovcima hranom kako bi se stvorila „čarobna vrećica“, po cijeni cca trećine maloprodajne cijene, objasnio je Loucaides. “Iako nam ide dobro, tek smo zagrebli površinu problema. Odbačene hrane je tako mnogo“, kaže Loucaides.
Priznat ćete, jako dobre ideje kako smanjiti količinu hrane koja završava na otpadu i istodobno pomoći onima kojima je pomoć potrebna. Samo ih trebamo provesti u djelo i u našoj zemlji.
Dana 11. svibnja 2021. godine, u 10 sati, online formata ZOOM
Konferencija će okupiti predstavnike jedinica lokalne i regionalne samouprave, razvojnih agencija i relevantnih centara i institucija te zainteresiranu javnost. Sudionici će imati priliku upoznati se s načinima na koje donositelji odluka mogu (o)jačati oporavak i prilagodbu svojih područja na utjecaje klimatskih promjena. Osim ideja i uspješnih inicijativa, prezentirat će se i različite mogućnosti financiranja.
Broj sudionika je ograničen. Prijava na konferenciju je obavezna putem poveznice:
Dana 29. travnja 1961, osnovana je uspješna, djelotvorna i svijetu važna organizacija za zaštitu prirode. Utemeljitelji su bila sedmorica entuzijasta, pa nek ostane istaknuto: Bernard de Lippe-Biestesfelde, Princ Filip, vojvoda od Edinburga, suprug kraljice Elizabete II., Julian Huxley, Edward Max Micholson, Petter Scott, Guy Mountfort i Godfrey A. Rockefeller.
Cilj Svjetske organizacije za zaštitu prirode je sprječavanje degradacije životnog okruženja na Zemljii stvaranje uvjeta za budućnost u kojoj bi ljudi stvarali u harmoniji s prirodom. Zbog toga Svjetska organizacija za zaštitu prirode, u suradnji s brojnim partnerima iz preko 100 država, radi na očuvanju bioraznolikostii smanjenju antropogenog pritiska na prirodna staništa. Strategija organizacije usmjerena je na zaštitu i očuvanje ključnih krajolika i vrsta koje su od izuzetne važnosti za njihova staništa ili društvo.[5] Svjetska organizacija za zaštitu prirode od 1995. godine investirala je više od 1 milijardu američkih dolara u više od 12.000 konzervacijskih inicijativa.[6][7][8]
Povodom 60-e godišnjice stigao je u našu redakciju, portala odgovorno.hr, pismo koje dalje navodimo.
***
Bok Goran,
Drago mi je što s tobom mogu podijeliti lijepu vijest – danas, 29.4.2021., nam je rođendan! Slavimo točno 60 godina otkako se mala skupina entuzijasta zaljubljenih u prirodu okupila i odlučila zajedno djelovati kako bi stvorili svijet u kojem ljudi žive u skladu s prirodom.
U ovih smo šest desetljeća napravili puno. Ipak, svjesni smo da je pred nama još jako puno posla ako želimo živjeti na zdravijem planetu. Ponosimo se s brojnim aktivnostima: podržali smo uspostavljanja mnogih svjetski poznatih zaštićenih područja poput nacionalnog parka Galapagos, kao i u Hrvatskoj – osnivanje Parka prirode Lastovo i Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Zajedno s partnerima radimo na značajnim promjenama poput zaustavljanja poticaja za izgradnju malih hidroelektrana ili unaprjeđenju upravljanja zaštićenim područjima. Drago mi je što mogu istaknuti i višegodišnji rad na uspostavljanju 5-državnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, najvećeg rezervata biosfere na svijetu, koji bi ove godine trebao biti prepoznat i od strane UNESCO-a.
U WWF-u volimo vjerovati da svojim aktivnostima i uz podršku ljudi poput tebe, Goran, pomažemo opstanku ključnih vrsta, uključujući pande, tigrove, nosoroge i slonove. U našoj regiji žive brojne biljne i životinjske vrste neophodne za naš opstanak i mi ih želimo očuvati i zaštititi, te poboljšati odnos između ljudi i naših velikih zvijeri: vuka, risa i medvjeda.
Važna nam je i briga o našem moru! Kao dio kolacije SOS za Jadran sudjelovali smo u zaustavljanju potencijalnog naftnog zagađenja, a kroz uspostavu prve zone bez ribolova u Parku prirode Telašćica, donesenu u suradnji s ribarima, i kroz poticanje održivog turizma, jačamo gospodarstvo kroz tzv. projekte plavog gospodarstva.
Priroda je oduvijek mogla bez nas, no mi, ljudi, bez prirode ne možemo. Vjerujem da smo pomogli ljudima da shvate koliko je priroda važna za njihovu dobrobit i da svatko od nas ima svoju ulogu u suočavanju s klimatskom krizom, kao i onom zbog gubitka prirode.
Sve to ne bi bilo moguće bez podrške milijuna ljudi diljem svijeta, uključujući tebe! Hvala ti!
Vjetroelektrana Korlat, snage 58 MW, puštena u pogon u travnju 2021 – prva je HEP-ova vjetroelektrana i prva vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će električnu energiju proizvoditi bez poticaja. Na istoj lokaciji HEP planira iduće godine početi izgradnju sunčane elektrane Korlat priključne snage 75 MW i procijenjene vrijednosti investicije veće od 500 milijuna kuna
Vjetroelektrana i sunčana elektrana Korlat činit će prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj.
Pred puštanjem u rad nalaze se sunčane elektrane Stankovci i Obrovac. HEP na području Zadarske županije razmatra ulaganja u sunčane elektrane i vjetroelektrane ukupne snage oko 350 MW ukupne vrijednosti oko 3 milijarde kuna.
Vjetroelektrana Korlat prva u mnogo čemu
Vjetroelektrana Korlat nalazi se na istoimenoj lokaciji, osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca i prostire se na području katastarskih općina Kule Atlagića, Korlata i Biljana Gornjih. Elektrana se sastoji od 18 vjetroagregata, pojedinačne instalirane snage 3,6 MW, koje je isporučila, ugradila i pustila u pogon njemačka tvrtka Nordex. Radove na izgradnji infrastrukture i priključka na mrežu te poslove praćenja i nadzora izgradnje izvele su hrvatske tvrtke Ing-Grad i Fractal. VE Korlat nema status povlaštenog proizvođača i prva je nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja električnu energiju proizvodi bez zajamčenog otkupa prema poticajnoj cijeni.
„Korlat će biti prva vjetroelektrana u Hrvatskoj, koja će električnu energiju proizvoditi bez poticaja. Projekt je vrijedan 500 milijuna kuna, a očekivana godišnja proizvodnja je 170 GWh, što iznosi oko 1 posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj i dovoljno je za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava“, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković u društvu predsjednika Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarića prilikom puštanja u pogon Vjetrolektrane Korlat u blizini Benkovca.
slika 2 – predsjednik Vlade RH Andrej Plenković
Neposredno uz vjetroelektranu Korlat, HEP planira izgraditi sunčanu elektranu priključne snage 75 MW i instalirane snage oko 95 MW, procijenjene vrijednosti veće od 500 milijuna kuna. Elektrana koja će se prostirati na 185 hektara ima lokacijsku dozvolu te bi, nakon što se izradi glavni projekt i zadovolje uvjeti za ishođenje građevinske dozvole, izgradnja mogla početi iduće godine. Kad sunčana elektrana počne s radom, Korlat će po ukupnoj instaliranoj snazi elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, biti jedinstvena lokacija za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj, a i šire. Vjetroelektrana i Sunčana Korlat činit će prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj.
„U ovom trenutku, u izgradnji te u različitim fazama razvoja imamo oko 50 projekata obnovljivih izvora energije širom Hrvatske. Uzmemo li u obzir i ulaganja u hidroelektrane, ulaganja u obnovljive izvore čine velik dio ukupnih ulaganja HEP grupe u sve djelatnosti i segmente poslovanja, koje i ove godine planiramo u ukupnom iznosu većem od tri milijarde kuna. Očekujemo da će u investicijama i nadalje u najvećem dijelu sudjelovati domaće tvrtke, što će potvrditi nezamjenjivu ulogu Hrvatske elektroprivrede kao pokretača hrvatskog gospodarstva“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede.
slika 3 – Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić
Iznimna ulaganja HEP-a u VE i SE na području Zadarske županije
Na području Zadarske županije dovršena je izgradnja HEP-ovih sunčanih elektrana Obrovac i Stankovci. U elektranama su ugrađeni svi fotonaponski moduli te se uskoro očekuje početak proizvodnje. Sunčana elektrana Obrovac s priključnom snagom od 7,35 MW i instaliranom snagom od 8,7 MW nalazi se na području bivše tvornice glinice. Očekivanom godišnjom proizvodnjom električne energije od oko 11,3 milijuna kWh, SE Obrovac moći će zadovoljiti potrebe više od 3.500 kućanstava. Vrijednost investicije je 52 milijuna kuna. Sunčana elektrana Stankovci, priključne snage 2,5 MW, godišnje će proizvoditi 4,6 milijuna kWh električne energije, što će biti dovoljno za opskrbu 1.500 kućanstava. Vrijednost investicije je 26,3 milijuna kuna.
HEP na području Zadarske županije razmatra ulaganja u sunčane elektrane i vjetroelektrane ukupne snage oko 350 MW ukupne vrijednosti oko 3 milijarde kuna.
Strategija HEPP-ovih ulaganja u energiju sunca i vjetra
Ulaganja u vjetroelektrane i sunčane elektrane dio su HEP-ova investicijskog ciklusa u obnovljive izvore energije, koji je započet 2019. godine. Prvi ciklus koji obuhvaća investicije u osam sunčanih elektrana ukupne vrijednosti oko 200 milijuna kuna je pri kraju. U sklopu tog ciklusa je osim spomenutih elektrana na području zadarske županije, prošle godine s radom počela Sunčana elektrana Vis, snage 3,5 MW, prva velika sunčana elektranu na otocima, a pred završetkom izgradnje je i sunčana elektrana Vrlika jug u radnoj zoni Kosore (snage 2,1 MW).
Ukupno u ovom trenutku, HEP u različitim fazama razvoja ima oko 50 projekata obnovljivih izvora energije, od čega značajan broj na području Dalmacije. Uz SE Korlat, HEP na širem području Zadra, odnosno u zaleđu Zadarske županije, u razvoju ima još nekoliko projekata sunčanih elektrana, kao što su Sukošan (45 MW) i Kruševo (17 MW). Također, istražuje se i mogućnost izgradnje vjetroelektrane Lišane Ostrovičke, snage 220 MW. Ukupna snaga spomenutih planiranih elektrana, zajedno sa SE Korlat je oko 350 megavata, a potrebna ulaganja procjenjuju se na oko tri milijarde kuna.
HEP do 2030. godine planira imati 350 MW u vjetroelektranama i jednako toliko u sunčanim elektranama. Realizacija obnovljivog scenarija razvoja HEP-a do 2030. rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u HEP-ovom proizvodnom portfelju za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa šest na devet milijardi kWh godišnje.
Slika 1 – predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić ipredsjednik Vlade RH Andrej Plenković – čin puštanja VE Korlat u rad slika 2 – predsjednik Vlade RH Andrej Plenković Slika 3 – predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić
Izvor: HEP Sektor za korporativne komunikacije (priopćenje)
Danas je oblačan dan, sutra će biti toplo i vedro. I danas i sutra, po svakom vremenu, od travnja 2021 možete biti prvi susjed rodama – gledati u realnom vremenu što se događa u gnijezdu jedne rode u Čigoču, prvom koji u Europi nosi titulu „Europsko sele roda!
Posjetitelji web stranice https://pp-lonjsko-polje.hr/sto-se-dogada-u-rodinu-gnijezdu/ mogu uživo gledati kako roda nese jaja, sjedi na jajima i kako obadva roditelja uređuju gnijezdo. Djelatnici i posjetitelji Parka sa nestrpljenjem očekuju i onaj najzanimljiviji dio kada se mlade rode budu izlegle i kada im roditelji budu svakodnevno donosili hranu.
Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje je u 2020. godini potpisala sporazum o donaciji sa njemačkom zakladom EuroNATUR koja je financirala postavu kamere na krov Posjetiteljskog centra Čigoč. Nakon dužeg vremenskog perioda povratka roda iz Afrike, koje su dolazile od veljače do travnja, mladi par roda je konačno nastanio gnijezdo na krovu info centra u Čigoču.
Projekt „Što se događa u gnijezdu roda?“ ima za cilj podizanje javne svijesti i edukaciju školske djece i posjetitelja Parka o životu roda u Čigoču – kako dohranjuju mlade, kako se gnijezde, gdje odlaze na hranilišta i kakvu hranu donose malim ptićima? Sve je to dostupno u živo do kolovoza u živo i kasnije na kratkom video filmu koji će djelatnici Ustanove pripremiti iz snimljenom materijala. Ovisno o epidemiološkoj situaciji uslijed COVID19 krize, kratki video film biti će promoviran na manifestaciji sela roda u lipnju 2021. godine.
Ustanova dugi niz godina ima suradnju sa Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, HEP-om, zakladom EuroNATUR i lokalnom zajednicom u zaštiti roda i revitalizaciji hranidbenih staništa. Ove godine je Ustanova sa DVD grada Siska organizirala postavljanje podložaka za krov u selu Čigoč i Lonja što predstavlja prvu pomoć rodama u gradnji novih gnijezda.
Međunarodni dan obitelji obilježava se svake godine 15. svibnja sukladno rezoluciji UN-a iz 1993. godine. Obilježavanje pruža priliku za promicanje svijesti o pitanjima vezanim...
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.