Švicarska je među vodećima u gospodarenju otpadom – rezultati i izazovi švicarskog modela

Švicarska je među vodećima u gospodarenju otpadom - rezultati i izazovi švicarskog modela
Iako je Švicarska jedna od najodrživijih industrijskih zemalja na svijetu još uvijek ima puno prostora za napredak.

Švicarska je jedna od vodećih zemalja u svijetu po pitanju recikliranja i zbrinjavanja otpada. Odlaganje smeća na deponije zakonom je zabranjeno 2000. godine. 

Švicarska ima izvrsno izgrađenu strukturu za gospodarenje otpadom što je zahtijevalo znatna financijska ulaganja. 

Građani su prihvatili svoj dio odgovornosti i razvili dobre navike.

Od ukupno 6,1 milijuna tona komunalnog otpada prikupljenog 2016. u Švicarskoj, čak 52% je odvojeni otpad koji ide u daljnju materijalnu oporabu – reciklažu. Preostali dio od 48% je nesortirani komunalni otpad iz kojeg se pretežno dobiva energija.

Sortirani otpad – 375 kg po stanovniku na godinu 

Struktura komunalnog otpada koji je odvojeno sakupljen (oko 375 kilograma po stanovniku) je sljedeća:

  • biootpad – 154 kg/stanovnik
  • otpadni papir – 151 kg/stanovnik
  • otpadno staklo – 40,5 kg/stanovnik
  • ostalo – 29,5 kg/stanovnik

To su iznimno visoki i pozitivni rezultati.

Zapanjujući podaci o staklu, plastičnim bocama…

Podatke o konačnom učinku švicarskog modela možemo vidjeti na primjeru 2019. godine. U Švicarskoj se te godine recikliralo:

  • 94% korištenog stakla, 
  • 92% limenki i
  • 83% plastičnih boca. 

Preostali (48%) – nesortirani, miješani otpad služi uglavnom kao izvor energije

Postrojenje za spaljivanje komunalnog otpada u Winterthuru.

Komunalni otpad koji nije odvojeno sakupljen (oko 340 kg po stanovniku), u Švicarskoj se spaljuje uz energijsku oporabu. Odlaganje smeća na deponije zakonom je zabranjeno 2000. godine.

Ukupno je izgrađeno 30 spalionica odnosno energana na otpad (1 spalionica na 280.000 stanovnika). Spalionice smeća (njem. Kehrichtsverbrennungsanlage – KVA) u takozvanom vezanom procesu (kogeneraciji) uz električnu energiju istovremeno proizvode i toplinsku energiju. 

Proizvedena toplinska energija se zimi koristi za grijanje, a ljeti za hlađenje (apsorpcijski rashladni postupak, 1810. John Lesli, 1847. Edmond Carre). Vrijedno je naglasiti da spalionice jamče dobro izdvajanje svih vrsta metala sadržanih u komunalnom otpadu. Mehaničkom obradom šljake spalionica osigurava ne samo recikliranje građevnog materijala već i vrlo uspješno automatsko odvajanje željeznih i obojenih metala. Isto tako, termička energijska oporaba uz materijalnu oporabu otpada u Švicarskoj se osigurava u cementnoj i kemijskoj industriji.

Švicarska ima 350 kompostana i bioplinskih postrojenja (1 bio-postrojenje na oko 24.000 stanovnika), te 60 energana na biomasu (1 energana na biomasu na oko 140.000 stanovnika).

Izgrađene su posebne spalionice i postrojenja za fizikalno-kemijsku obradu opasnog otpada, posebno uz kemijska industrijska postrojenja.

Sva odlagališta su uređena i usklađena sukladno modernim tehničkim rješenjima.

Naravno i Švicarska se suočava s brojnim izazovima u gospodarenju otpadom

Švicarska je prvak u recikliranju, ali s druge strane i proizvede 24 milijuna tona otpada svake godine po čemu je treća na svijetu. Nedavna studija pokazuje, na prvi pogled apsurdno, kako zemlje s najvećim količinama otpada uzrokuju manju štetu okolišu od zemalja s malom količinom otpada, naravno jer njime dobro gospodare. Švicarska zahvaljujući dobroj reciklaži i učinkovitom spaljivanju otpada pozitivno utječe na ekološku ravnotežu. Ali ova vrsta recikliranja otpada je skupa, najmoderniji KVA u Perlenu, kanton Luzern, koštao je 320 milijuna franaka. Siromašne zemlje bacaju svoje smeće na manje ili više uređene deponije, često s katastrofalnim posljedicama za okoliš.

Više o švicarskim pokazateljima utjecaja otpada na okoliš, izazovima smanjivanja količine otpada, revoluciji koju u sortiranje otpada donosi umjetna inteligencija, mogućnostima upcyclinga i dr. pogledajte u gornjem videu švicarske televizije – SRF Einstein.

Zürich, grad koji može biti uzor Zagrebu

Kako Švicarci gospodare otpadom na nivou pojedinog grada možemo pogledati na primjeru Züriha, grada koji po veličini možemo usporediti sa Zagrebom.

Zürich je najveći grad u Švicarskoj i glavni grad kantona Zürich. Grad je 2019. imao 434.008 stanovnika, a gradska aglomeracija broji oko 1.300.000 stanovnika. Zürich je glavno trgovačko i kulturno središte države i općenito je prihvaćen kao jedna od svjetskih metropola. 

Kao i u ostatku zemlje stanovnici Züricha izvrsni su u recikliranju – više od 40 posto kućnog otpada ostaje u ciklusu recikliranja, a preostali otpad postaje vrijedna sirovina.

Svaki stanovnik Züricha godišnje proizvede oko 260 kilograma otpada. Stopa recikliranja odvojeno prikupljenog otpada iznosila je 43% u 2018. godini. Gospodarenje komunalnim otpadom na visokoj je tehničkoj razini, a postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije iz otpada su među energetski najučinkovitijima u Europi. Emisije onečišćujućih tvari iz postrojenja znatno su ispod propisanih graničnih vrijednosti. Gotovo 100 posto metala u kućnom otpadu reciklira se.

  • Grad Zürich posvećen je smanjenju otpada i očuvanju resursa te senzibilizira stanovništvo na ekološki prihvatljivo ponašanje.

    Infografika Kružna ekonomija / Izvor: Bundesamt für Umwelt BAFU
  • Grupa za kružno gospodarstvo ERZ Entsorgung + Recycling Zurich djeluje kao centar kompetencija za kružno gospodarstvo od početka 2021. To uključuje teme izbjegavanja otpada, zatvaranja materijalnih ciklusa i druge.
  • Mlađa generacija od vrtića uči kako se odgovorno koristiti resursima. U raznim programima je 2019. godine sudjelovalo 6792 učenika, a 2020. u pozadini pandemije korone, bilo je 5718 učenika.
  • U sklopu preventivnog rada, odjel gradske čistoće svake godine provodi desetke akcija s tvrtkama i školskim razredima u kojima sudionici čiste parkove na javnim površinama, prikupljaju otpad i skidaju kaugume sa javnih površina.
  • Oko 190.000 ljudi u Zürichu je preuzelo aplikaciju za odlaganje otpada koja je pokrenuta 2016. godine.
  • U 2020. godini količine prikupljenih kartona porasle su za 20% u odnosu na prethodnu godinu. Od 2021. godine karton se prikuplja svaka dva tjedna, naizmjenično sa terminima prikupljanja papira.

    Testno prikupljanja plastike u dva kvarta u Zürichu tijekom 2020
  • Model se stalno unapređuje. Tijekom 2020. izvršeno je ispitivanje dodatne opcije prikupljanja plastike na sabirnim mjestima. Provedeno je u dva okruga grada Züricha  i pokazalo se vrlo uspješnim. Iz testa ERZ je stekao vrijedne uvide u logistiku i mogućnost recikliranja miješane plastike te sada radi na cjelovitoj ponudi zbrinjavanja te njezinoj skoroj implementaciji.

Pročitajte više o prikupljanju i zbrinjavanju otpada u Zürichu.

Reference:
AdminCH
web stranice grada Züricha
Informationsbroschüre: Zürich schliesst die Kreisläufe

Snježana Lisica
DOBRA HRVATSKA
Siječnja 2022.

Svjedočanstvo o odlaganju kućnog otpada u Zürichu, švicarski model koji želi uvesti Tomašević

Zuri-sack
Foto: TeleZüri

Nakon gotovo četiri godine života u Zürichu mogu potvrditi da sve ono što se zna o švicarskom modelu nije samo lijepa teorija, nego zaista i u praksi odlično funkcionira. Naravno Švicarci na tome predano rade desetljećima ulažući znatna financijska sredstva u potrebnu infrastrukturu kako bi ostvarili energetsko učinkovitu kružnu ekonomiju gospodarenja otpadom. Nadam se i vjerujem da će i naš lijepi “beli Zagreb grad” s vremenom dostići te standarde.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević je 21. siječnja 2022. predstavio novi model naplate komunalnog otpada koji će ovisiti o količini miješanog otpada pojedinog kućanstva, prema tzv. švicarskom modelu. Planirani start je početkom ljeta.

Kako će to u realnosti funkcionirati vidjet ćemo uskoro, a budući je odabran švicarski model zanimljivo je pogledati kao to rade Švicarci.

Otpad se prikuplja i odvozi na vrijeme prema rasporedu koji je svakom dostupan. Nema pretrpanih kontejnera i razbacanog smeća oko kanti za otpad. Plastične boce vraćaju se u dućan, a sabirna mjesta (u Zagrebu su to “zeleni otoci”) su tako raspoređena da su svima lako dostupna. I sa tih sabirnih mjesta se otpad odvozi redovito tako da nema razbacanog smeća oko kontejnera. 

Kako se ponaša stanovnik Züricha i koliko to košta

Kao stanovnik Züricha sa sistemom prikupljanja kućnog otpada susrećete se prvo s propisanim vrećama za smeće koje se u Zürichu zovu Züri-Sack. Bijelo-plavi Züri-Sack  dostupan je u maloprodajnim objektima i to s volumenom od 17, 35, 60 ili 110 litara.

U nabavnu cijenu propisanih vrećica već je uključena naknada za odlaganje. Sastoji se od fiksnih troškova proizvodnje i zbrinjavanja otpada te marže koju određuje trgovina na malo. Stoga prodajna cijena može varirati ovisno o prodavaonici u kojoj se vreća kupuje. Udio za zbrinjavanje određen od strane grada je:

  • 85 rapena (6.20 kn) za vreću od 17 litara
  • 1,70 CHF (12.41 kn) za vreću od 35 litara
  • 3,10 CHF (22.63 kn) za vreću od 60 litara
  • 5,70 CHF (41.61 kn) za vreću od 110 litara

Vreće su u maloprodaji obično pakirane po 10 komada, ali se mogu kupiti i pojedinačno. Npr. 10 vreća od 35 litara u Migrosu košta 20,20 CHF (147,46 kn) što znači da je cijena vrećice s maloprodajnom maržom 2,20 CHF (16,06 kn). 

Za bolju usporedbu cijena sa zagrebačkim prijedlogom i životnim standardom treba reći da je prosječna plaća u Zürichu 6.500 CHF mjesečno.

Osim troška vreća za smeće vlasnici nekretnina plaćaju godišnju infrastrukturnu cijenu za kućni otpad: 80 CHF po stambenoj jedinici. Taj se iznos obično prenosi na stanare i uključen je u cijenu najamnine, te preračunato iznosi oko 50,00 kn mjesečno. (Uredba o gospodarenju otpadom u gradu Zürichu (VAZ) / Članak 19.)

Neispravno odlaganje se ne isplati

Onaj tko svoje kućno smeće odlaže u pogrešne vreće, ilegalno ili u javne kante za smeće umjesto u Züri-Sack, ponaša se bezobzirno prema onima koji svoje smeće ispravno odlažu. Ilegalni odlagatelji prijavljuju se policiji i kažnjavaju novčanom kaznom do nekoliko tisuća franaka, znači i 15.000 kn – ili s 2 dana zatvora. Naravno prvo ide opomena, a ukoliko se nastavi s neispravnim odlaganjem slijedi kazna. Policija pronalazi počinitelja provjerom otpada iz nelegalne vreće.

Koja je  zadaća i odgovornost gradske vlasti Züricha

Podzemni kontejner za Züri-Säcke

Propisane vreće se odlažu u sive kontejnere koji su namijenjeni isključivo za Züri-Sack. U samom centru grada pretežno su prisutni podzemni kontejneri. Kućno smeće se prikuplja jednom tjedno, a koji dan se kontejneri u vašoj ulici prazne, možete saznati u kalendaru zbrinjavanja koji je dostupan na web-u ili na besplatnoj aplikaciji za mobitel, dok papirnati godišnji kalendar za narednu godinu dobijete krajem studenog poštom na kućnu adresu. Uz kalendar dobijete i 4 kupona po 100 kg za krupni otpad koji možete besplatno predati na reciklažno dvorište. 

ERZ Entsorgung + Recycling Zürich svaki dan dovozi više od 30.000 bijelo-plavih vreća u postrojenje za pretvaranje otpada u energiju Hagenholz, gdje se spaljuju na ekološki prihvatljiv način. Spaljivanjem otpada ERZ u Zürichu proizvodi ekološku električnu energiju i toplinu koja se može koristiti za grijanje oko 170.000 stanova.

Osim kućnog otpada ERZ prema kalendaru odvozi i sljedeći razvrstani otpad:

  • Organski otpad (Bioabfall) koji se odlaže u Zeleni kontejner i u koji se odlažu ostaci hrane i kuhinjski otpad iz kućanstava, kao i biljni, rastresiti otpad iz vrta
  • Karton koji se povezan odlaže uz rub ulice i odvozi svaka 2 tjedna
  • Papir koji se povezan odlaže uz rub ulice i odvozi svaka 2 tjedna
  • Tekstili koji se odlaže u vreći za tekstil koja stiže poštom na adresu svakog domaćinstva, a u koju se stavlja oprana, upotrebljiva odjeća, cipele i tekstilni predmeti iz kućanstva.

Građani sami mogu predati razvrstani otpad na:

  • Prodajnom mjestu (dućanu) koji prikuplja povratnu ambalažu: PET-boce za pića, ostale plastične boce, električne uređaje, baterije i specijalni otpad
  • Sabirnom mjestu (Wertstoff-Sammelstelle) pandan zagrebačkih zelenih otoka, a kojih u Zürichu ima preko 160 – gdje se nalaze kontejneri u koje se odlaže šuplje staklo, npr. staklene boce, razvrstano po boji stakla; sitni metal, npr. konzerve; ulje iz kućanstva tj. ulje za kuhanje i mineralno ulje; kontejneri za odlaganje tekstila i cipela (u vrećama za tekstil)
  • Cargo-Tramvaju (Cargo-Tram) koji prikuplja otpad od mineralnih materijala, aluminijske kapsule za kavu, metal, plastične boce te krupni otpad 10-12 puta godišnje na najbližem tramvajskom stajalištu. Namijenjen je isključivo za pješake – dovoženje automobilom nije dozvoljeno.
  • E-Tramvaju (E-Tram) koji prikuplja kancelarijske uređaje, uređaje iz kućanstva, kablove, uređaje za zabavu i električni alat 10-12 puta godišnje na najbližem tramvajskom stajalištu. Namijenjen je isključivo za pješake – dovoženje automobilom nije dozvoljeno.
  • Sabirnom mjestu za specijalni otpad u Hagenholzu (Sonderabfall-Sammelstelle) koji prikuplja kemijski i otrovni otpad, kao što su punjive baterije, azbest, baterije, patrone za štampače, boje, boce za plin, sredstva za zaštitu drveta / biljaka, žarulje, lijekove, sredstva za čišćenje, sprejeve.
  • Centrima za reciklažu Hagenholz i Werdhölzli (Recyclinghof) koji prikupljaju električne uređaje, otpad od mineralnih materijala, metal, plastične boce, automobilske gume, krupni otpad.
  • Mobilnom punktu za specijalni otpad (Sonderabfall-Mobil) koji se prikuplja 1x godišnje po kvartovima.
  • Sabirnom mjestu za životinjska tijela u Hagenholzu (Tierkörper-Sammelstelle) koji prikuplja mrtve male životinje, kao što su psi, mačke, hrčci, ptice, te koža, životinjske dlake.

Detaljne upute i objašnjenja za svaku vrstu otpada dostupni su na web stranici. Oko 30% stanovnika Züricha su stranci pa su informacije dostupne i na drugim jezicima među ostalim i na hrvatskom / srpskom.

Građani – glavni partneri odgovornoj gradskoj vlasti 

Odvojenim prikupljanjem otpada i recikliranjem se čuvaju resursi, štedi energija, smanjuje emisija stakleničkih plinova i stvaraju sekundarne sirovine. Najvažniji preduvjet za to je pravilno odvojeno prikupljanje, a glavni partneri su građani. Dugoročnim mjerama država promiče osobnu odgovornost u postupanju s otpadom svjesni da se problem odlaganja smeća može dugoročno riješiti jedino promjenom stavova i ponašanja među stanovništvom. Adekvatni programi provode sve već od vrtića. Djeca i mladi uče prepoznati kako mogu smanjiti vlastitu potrošnju resursa, a time i zagađenje okoliša. Organiziranim obilaskom postrojenja za pretvaranje otpada u energiju (Zürich Wärme) uče kako se otpad pretvara u čistu energiju. Fokus u edukaciji je na razvoju vlastitih opcija aktivnosti za ekološki prihvatljivo korištenje prirodnih resursa. 

Iako su kazne visoke, ni kazne, ni troškovi odvoza otpada nisu presudni u odgovornom ponašanju građana nego prije svega motiviranost da osobno maksimalno doprinesu očuvanju okoliša i prirodnih resursa za buduće generacije. 

Naravno promjena osobnih stavova i ponašanja građana dugoročni je proces koji Švicarska već desetljećima provodi. Zato i mi moramo biti strpljivi i ne očekivati rezultate preko noći.

Moj prvi susret sa švicarskim modelom 1996. 

Kad sam se daleke 1996. godine doselila u Bern i sama sam doživjela “kulturološki šok” i prvi osjećaj bio mi je dodatni pritisak i revolt prema tako detaljno propisanom načinu odvajanja i odlaganja otpada. No vrlo brzo sam se privikla i shvatila da to i nije toliko zahtjevno, a da su koristi daleko veće nego što vrijedi moja komocija da smeće bacam u jednu kantu bez razmišljanja.

Nakon što sam se 2000. vratila u Zagreb bio je to novi “kulturološki šok” povratka na staro i nisam se nikad privikla već sam maksimalno ustrajala na navikama stečenim u Švicarskoj. S vremenom se i situacija u Zagrebu polako mijenjala, no nažalost malo presporo. 

Zadnje četiri godine, od 2017., živim ponovo u Švicarskoj, u prekrasnom Zürichu i mogu potvrditi da je upravo onakav kako je prikazan na promotivnim slikama i videima, prije svega čist i ugodan za život.

Pročitajte više o rezultatima i izazovima švicarskog modela.

Nadam se da će, uz sve očekivane početne poteškoće, organizacijske i tehnološke promjene te navikavanje svih na novo, i Zagreb postati više bijel. Sretno nam.

Reference:
web stranica grada Züricha
YouTube kanal grada Züricha

Snježana Lisica
DOBRA HRVATSKA
siječnja 2022.

Međunarodni dan obrazovanja

škola
Foto: gpointstudio - www.freepik.com

Opća skupština UN-a krajem 2018. godine proglasila je 24. siječnja Međunarodnim danom obrazovanja kako bi naglasila presudnu ulogu kvalitetnog i dostupnog obrazovanja u ostvarivanju svih Ciljeva održivog razvoja. Rezolucija ističe važnost osiguravanja obrazovanje na svim razinama – kako u predškolskoj i osnovnoškolskoj tako i u srednjem i visokom obrazovnaju, uključujući i strukovno obrazovanje – što će omogućiti da svi ljudi mogu aktivno doprinositi održivom razvoju.

Obrazovanje je ljudsko pravo, javno dobro i javna odgovornost.

Kada je u rujnu 2015. usvojila Agendu održivog razvoja do 2030., međunarodna zajednica prepoznala je obrazovanje kao ključno za uspjeh svih njenih 17 ciljeva. Cilj održivog razvoja 4 posebno ima za cilj “osigurati uključivo, pravedno i kvalitetno obrazovanje te promicati mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve” do 2030. godine.

Prema podacima UNESCO-a, danas širom svijeta 244 milijuna djece i mladih ne pohađa školu, a 771 milijun odraslih je nepismeno. Postoji kriza u temeljnom učenju, pismenosti i vještinama računanja među mladim učenicima. Čak 617 milijuna djece i adolescenata ne zna čitati kao ni osnove matematike. Posebno su pogođene djevojčice i djevojke – manje od 40% djevojaka u podsaharskoj Africi završi nižu srednju školu. Posebno se ističe problem obrazovanja izbjeglica – oko četiri milijuna djece i mladih izbjeglica ne pohađa školu.

Više o obilježavanju Međunarodnog dana obrazovanja pročitajte na web stranicama UN i UNESCO.

Više o temi obrazovanja u primjerima DOP-a na našim stranicama…

DOBRA HRVATSKA

Svjetski kralj čelika Andrew Carnegie i 3000 narodnih knjižnica u svijetu

Svjetski kralj čelika Andrew Carnegie

Pazi kako se odnosiš prema knjizi;
samo jedna stranica ili redak stranica mogu ti promijeniti život.

Ljudi koji su zavoljeli knjigu znaju koliko je ova sentenca istinita, njih knjige prate stalno. I zato je njima dan 23. travnja svake godine važniji negoli drugim ljudima. Tada se obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava, kako je na Općoj konferenciji UNESCO-a održanoj 1995. u Parizu odlučio UNESCO. Obilježavanjem toga dana osvješćujemo veliku dobrobit knjige, knjižnica, autora, nakladništva i tiskara po razvoj čovjeka i civilizacije. 

Taj dan, 23. travnja, izabran je simbolično u čast dvojice svjetskih književnih velikana Williama Shakespearea i Miguela Cervantesa koji su umrli tog dana prije 400 godina, 1616. Na taj dan, 23. travnja, u našim knjižarama svjetla gore dugo u noć; slavi se tada i novija manifestacije – Noć knjige. I konačno, u čast oca naše hrvatske književnosti, Marka Marulića, samo dan ranije obilježavamo i Dan hrvatske knjige, u spomen na 22. travnja 1501. kad je Marulić dovršio ep Juditu. 

Andrew Carnegie, kralj čelika 

Ali jedan je čovjek podržao širenje knjige i čitanje daleko više od drugih (ako se tako smije reći). Bijaše to znameniti čovjek – čovjek vrlina, Andrew Carnegie. Prvi dio svog života proveo je uz čelik, a drugi u velikom nastojanju da poboljša svijet. Uložio je u to svoje golemo bogatstvo, kao drugi najbogatiji čovjek ikad u povijesti, iza „kralja nafte“ Johna Rockfellera. Časopis Forbes je 2008. procijenio njegovo bogatstvo u trenutku smrti na 298,3 milijardi današnjih američkih dolara.

Andrew Carnegie (1835.-1919.) pamti se kao jedan od najvećih svjetskih industrijalaca s kraja 19. stoljeća. Kao mladić zaposlio se na državnoj željeznici Pensilvanije i iz te pozicije shvatio kako uskoro nailazi moćno doba čelika. Smjesta je dao otkaz i zaposlio se u tvrtki koja je među prvima u SAD započela biznis zamjene drvenih mostova čeličnima. Odvojio se od matične tvrtke i krenuo dalje sam – i u samo 15 godina postao američki „kralj čelika“, vlasnik najmodernijih čeličana u okolici Pittsburga. Taj je grad kasnije postao i centrom automobilske industrije SAD. 

Andrew Carnegie, kralj čelika i kralj knjižnica

No, jednom kasnije, ušavši u treću dob, Carnegie je shvatio kako ga i nešto drugo zanima, da je to drugo važnije. Prodao je čeličane za tadašnjih 480 milijuna dolara i sav se bacio na trošenje novca, jednakom energijom kojom ga je i stvarao. No, nije ga utrošio na sebe, niti na nasljednike  – najveći je dio podario svijetu u kojemu ga je i stekao. Osnovao je Zakladu Carnegie. Još je i kazao: „Čovjek koji umire bogat, umire osramoćen.“ 

  • Izrastao je u najvećega svjetskog dobrotvora, mecenu u obrazovanju i učiteljskim mirovinskim fondovima. 
  • Bio je jedan od velikih Amerikanaca koji se jako zalagao za osnivanje Lige naroda (kasnije UN), zajedno s tadašnjim američkim predsjednikom, vizionarskim sanjarom, Woodrowom Wilsonom. 
  • U trenu kad je počeo imperijalistički Prvi svjetski rat, njegova je supruga rekla: „Tog se dana slomilo Andyjevo srce.“  Umro je 1919., godinu dana nakon završetka rata, najveće klaonice u povijesti, žalostan zbog „ovakvog svijeta i ljudi“. 

No, rad mu nije bio uzaludan: ostavio je svijetu mnogo materijalnog i duhovnog. Andrew Carnegie je postao svijetlim uzorom. Pokazao je i kako se živi za ideale.

Njegova dobrota se i knjiga ticala – da se vratimo na temu s početka priče: Carnegieva zaklada isfinancirala je početkom 20. stoljeća gradnju i opremanje čak 3000 narodnih knjižnica. Bijaše to dar goleme, neprocjenjive, vrijednosti i važnosti za sreću i napredak svih naroda svijeta. 

Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2022.

Da li je ovo rješenje za klimatske promjene: „maskirane krave“ za manju emisiju metana?!

maskirane krave

Možda niste znali da se među glavnim uzročnicima zagrijavanja atmosfere i klimatskih promjena nazali i plin metan, o čemu se u zadnje vrijeme puno govori pa je i deklaracija Glasgowske klimatske konferencije iz prosinca 2021., najjasnije dosad kazala: emisija metana opasna je za budućnost svijeta! 

I odmah su neki krenuli u razotkrivanje krivca tome; i našli ga. To su: mu, mu… kravice. 

U traganjima za rješenjima za problem suviška metana, stvari se dosta pojednostavljuju, kao i mnogo puta dosad kad je riječ o nečem po ljude ozbiljnom i kompleksnom. U tom svjetlu nastali su neki od zadnjih prijedloga koji ciljaju da se promjeni život, ponašanje i djelovanje krava. A jedini bi ispravni cilj bio: promjena ljudskih prehrambenih navika pa bi i krava bilo manje. 

Trebali bismo:

  • prihvatiti zdravu prehranu s manje mesa i mliječnih proizvoda. 
  • bacati manje hrane, 
  • bolje upravljati sa stočnim fondom i

Čuli i vidjeli

U mnogo restorana u Hrvatskoj možete dobiti ramstek pod nazivom „slonovsko uho“; velik je kao onaj oveći tanjur. 

U dosta restorana u svijetu možete za neki fiksni iznos novca uživati u 20-ak sljedova mesnih obroka (janjenina, piletina, medaljini, roštilj, teletina, junetina, jako pečeno ili polukrvavo, kunić…). Možete jesti bez ograničenja, dokle god možete jesti. Niste pojeli ni prvi, a ljubazni konobar spušta vam na stol i novi komad mesa. Prejedanje do pucanja trbuha, uz zadovoljno mljackanje. U mlađim danima prošao sam to groteskno iskustvo u poznatom restoranu „Mario“ u Rio de Janeiry („Mario“ je lanac restorana – Pariz, Tokio…), a da tome tada nisam znao dati pravu kvalifikaciju. 

U svim hotelima sa 4 **** na švedskom stolu možete naći za doručak, ručak ili večeru 10, 15 i više mesnih obroka (salame, panceta, pršut… pečeno, prženo, s umacima, rižoto…). Tko je imalo eko-svjestan i empatičan, tužno gleda na činjenicu koliko j mesa u vrijeme zatvaranja vrata restorana ostaje na pladnjevima …  

Kako na javnim mjestima, tako je i u mnogim našim domovima! Dvočlane obitelji naručuju preradu svinje od 250 kilograma u suho meso. Ne samo da je mesa previše, nego je i po zdravlje štetno. Na tanjurima nekih meso je skoro svaki dan, i, naravno – ono najjeftinije, da bi mjesečni financijski izdatak bio podnosiv.

***

Zvuči neočekivano i paradoksalno da su nam za ovo krive i krave – jer krave su od davnina hraniteljice ljudske vrste. Pa kako uopće prihvatiti da nam baš krave rade o glavi!? No, izgleda da je to tako, jer ove ljupke, mirne životinje koje gledaju svoja posla i ne smetaju nikome, nažalost odašilju toliko metana, opasnog stakleničkog plina koji izravno pridonosi globalnom zagrijavanju, da ih se smatra opasnošću za opstojnost životnih uvjeta na Zemlji, jedinog planeta u svemiru pogodnog za obitavanje ljudske vrste. 

Metan, opasniji staklenički plin od CO2

Generalno, prenosi Hina, poljoprivreda i stočarstvo generiraju oko 40 posto metana (sama poljoprivreda  generira oko 12 posto proizvodnje stakleničkih plinova ) s čijim je nastankom povezan čovjek, a metan je, uz ugljikov dioksid, drugi najveći uzročnik globalnog zatopljavanja. Štetniji je od CO2, ali je sreća da se nakon samo desetak godina resorbira u atmosferi, dok ugljikov dioksid ostaje stotinama godina oko nas. Prema tome, ukoliko bi se radikalno reducirala emisija metana to bi u značajnoj mjeri u nekoliko sljedećih desetljeća ublažilo štetne posljedice globalnog zagrijavanja.

Značajne količine metana nastaju u probavnom traktu krava, koje ga, nakon dugotrajnog preživanja, doslovce podriguju u atmosferu, uglavnom kroz usta i nosnice.

Rješenje 1.: krave s maskicom 

No, ima i tome lijeka. Krave s maskom! Tome se dosjetila velika američka poljoprivredna kompanija Cargill koja je razvila specijalnu masku s filterom za kravlje nosnice koja metan pretvara u ugljikov dioksid, a on je, ipak, manje štetan od otrovnog metana. Zahvaljujući tom procesu, iz spomenute kompanije tvrde da se emisija metana može prepoloviti. Ali, vic je u tome da maska još nije isprobana, krave su još slobodne i nemaskirane na pašnjacima i livadama, čemu mora doći kraj ukoliko kompanija Cargill doista kani iduće, ili najkasnije 2023., godine maske pustiti u prodaju. Jer, prije toga, svakako ih treba testirati u realnim uvjetima na onima kojima su namijenjene pa vidjeti hoće li krave prihvatiti ovaj prisilni modni dodatak, i kako će se on na njihovo ponašanje reflektirati.

Masovno navlačenje masaka na gubice krava? Može, čovjek je već i sebi navukao maskice. 

Rješenje 2: Može i crvene alge – nek se krave algama hrane

Osim maski s filterom, ima, čini se i drugih rješenja za kravlje “demetaniziranje”. Navodno je još bolja metoda korištenje crvenih algi u kravljoj prehrani, čime bi se, prema američkoj studiji objavljenoj ove godine, smanjile emisije metana za čak 80 posto. Bude li i nova studija potvrdila učinkovitost crvenih algi na metan, kažu s Kalifornijskog sveučilišta, bit će crvenih algi u izobilju, a uzgajat će se uz same farme krava.

Ali problemi s algama su veliki i već se vide? Evo nekih: 

  • Tko će sve to financirati? Uzgajivači stoke? Zašto bi, ako od toga koristi ima cijelo čovječanstvo, a oni se žrtvuju za sitne državne poticaje? 
  • Što će na to reći krave, hoće li prihvatiti crvene alge kao svoju novu hranu,?
  • Hoće li meso i mliječni proizvodi goveda promijeniti okus u odnosu na izvorni, kakav poznajemo od tradicionalnih goveda s pašnjaka? 
  • kako će se sve to odraziti i na potrošače, trgovce…?

Pravo rješenje: morat ćemo i ovdje početi mijenjati sebe!

Je li naposljetku jednostavnije promijeniti ponašanje ljudi i time smanjiti enormnu emisiju metana u okoliš? Prema UN-ovom Programu za okoliš iz svibnja ove godine, ovakve i slične tehnološke mjere ograničenog su dometa u rješavanju problema s emisijom metana u poljoprivredi. Ali, zato, ako bi čovjek promijenio svoje ponašanje u samo tri segmenta, rezultati bi mogli biti puno veći. 

Prije svega, poručuju znanstvenici, treba bacati manje hrane, bolje upravljati sa stočnim fondom i prihvatiti zdravu prehranu s manje mesa i mliječnih proizvoda, i već samo time smanjit će se emisija metana za 65 od 80 milijuna tona godišnje. 

Što nas košta pokušati?

Zaključna poruka o maltretiranju krava

Istina, sve ovo pomalo zvuči nadrealno, kao kakva SF priča; ljudska vrsta odgovorna za uništavanje planete, odlažući da pomete ispred svojih vrata, iskaljuje se na životinjskoj vrsti koja joj tako vjerno služi. 

U suočavanju sa izazovom globalnog zatopljenja, čovječanstvo se ponaša površno i kratkovidno, kako je, uostalom, i uzrokovana ova klimatska kriza.

Tko preživi, pričat će.

Referenca: Tris – OVDJE

DOBRA HRVATSKA/GT
Siječanj, 2021.

Udruga MijelomCRO obradovala je u vrijeme blagdana pažnjom i toplinom mnoge diljem Hrvatske – pacijente, sestre, tehničare i liječnike. Projektom “UZ BLAGDANE SVI SMO ZAJEDNO” otposlano je 600 darova!

Udruga MijelomCRO

Ukrašeni borovi, svjetlucanje, druženje… uz Božić i Novu godinu – to nas sve veseli, ali tih dana ipak najviše grije primljena i data pažnja. S time vođena, Udruga za podrška oboljelima od multiplog mijeloma i njihovim obiteljima – MijelomCRO, Zagreb, krenula je svojim projektom pod nazivom “UZ BLAGDANE SVI SMO ZAJEDNO” u susret mnogima te širom Hrvatske darovala one kojima toplina i podrška puno znače – najprije pacijentima koji su ovo vrijeme blagdana proveli u bolnicama, na odjelu ili u dnevnoj ambulanti. Istom se pažnjom i iskrenom zahvalom Udruga MijelomCRO obratila i “našim anđelima” – medicinskom osoblju u hematološkim jedinicama u Hrvatskoj, zaposlenima koji podnose iznimne fizičke i psihičke napore. 

Budući da je multipli mijelom kompleksna i neizlječiva bolest (rijetki tumor krvi, s 1300 oboljelih u Hrvatskoj), koja se manifestira cikličkim izmjenjivanjem napadaja i razdoblja mirovanja, to jedino individualni pristup osigurava najučinkovitije liječenje, uz zajedništvo i međusobno povjerenje svih dionika u tom procesu – medicinskog tima, pacijenta i obitelji, potpornih stručnjaka, proizvođača lijekova, ustanova i institucija te naše udruge liječnika, sestara i pacijenata. I svi su sudionici ovom akcijom još jednom okupljeni i povezani u veliku zajednicu bliskih.

Svi mi trebamo podršku i zahvalu, komunikaciju i pažnju!

***

Na adrese hematoloških odjela u 15 bolnica u Hrvatskoj otposlana je u vrijeme Božića i Nove godine iznimna pažnja – darovi za pod bor, u obliku afirmirane godišnje knjige UM 2022 / Znanje i vrijednosti (personalizirano izdanje za MijelomCRO). Isti dar dostavljen je i na adrese oboljelih kod kuće te u urede mnogih stručnjaka i partnera. Sveukupno, tijekom dva tjedna, uručeno je više od 600 darova. Projekt je organiziran i financijski podržan suradnjom Udruge MijelomCRO i tvrtke M.E.P. d.o.o. iz Zagreba.

Riječ je o višefunkcionalnom inovativnom proizvodu, jedinstvenom u EU. Knjiga-dnevnik-planer (sve u jednom) UM/ Znanje i vrijednosti na 172 stranice nudi čitateljima okrijepu, priliku da pročitaju nešto lijepo i dobro, raspolože se, planiraju i zapisuju… Mala knjiga UM jako grije, već 28 godina! 

U bolnicama u Osijeku, Slavonskom Brodu, Čakovcu, Varaždinu, Puli, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku te u pet bolnica u Zagrebu – bilo je puno veselja. 

***

Ako želite, pročitajte više – što Udruga poručuje primateljima dara – čitateljima UM-a, na prvim stranicama knjige:

Obraćanje Udruge MijelomCRO primateljima dara 

Sve najbolje želi vam udruga MijelomCRO!

Udruga Mijelom CRO obilježila je prošle 2021. svoj prvi jubilej – 10 godina djelovanja. Tijekom tog vremena upoznali smo mnoge divne ljude, oboljele i njihove obitelji, predane liječnike, neumorne sestre i pomoćno bolničko osoblje, prijatelje, donatore, volontere.… Pružali smo podršku, najveću koja je u našoj moći, i zauzvrat dobili više, povjerenje mnogih i duboki osjećaj zadovoljstva u davanju. 

S ožujkom 2020., sve fizičke aktivnosti Udruge prestale su i prešle u virtualni oblik. Susreti oboljelih i zdravstvenog osoblja izvan bolnice, koji su bili srce našeg djelovanja od 2015. do 2019., zastali su i čekaju sigurnija vremena. No naš rad nije stao, naša podrška oboljelima i zalaganje za ciljeve Udruge teče, bilo telefonom, Whats App-om, emailom, Viber-om, putem Facebook stranice MijelomCRO i kroz FB (zatvorenu) grupu “Mijelom i ja”. Naše digitalne platforme – portal www.mijelom.hr i Youtube kanal MijelomCRO, sada su još važnije. 

Neizmjerno smo zahvalni zdravstvenom osoblju za sve što čine za članove i sve oboljele. Njihova stručnost i predanost, a napose ljudskost, ono je po čemu ih oboljeli pamte, hvale, nazivaju svojim anđelima.

Bez mogućnosti da se uskoro vidimo u živo, želimo vas obradovati ovim malim darom, Knjigom-dnevnikom UM 2022. Čitajte, ispunite je i koristite na svoj način. Do kraja 2022. imat ćete novu knjigu, ispisanu vašim zapisima, koja je samo vaša.

Čvrsto smo uvjereni da zajedništvo i komunikacija, djelovanje u Udruzi ili uz nju, može biti velika potpora svakome od nas. 

Niste sami, zajedno smo jači!

O daru 

Možda Knjigu-dnevnik UM 2022 čitate dok ležite na odjelu ili ste na terapiji u dnevnoj bolnici. Ili ste možda baš vi ona medicinska sestra ili liječnik, koji su uz oboljele kad im je najteže, a i sami ste pri kraju snaga. 

Vjerujemo da ćete na ovim stranicama pronaći nešto za sebe, da vas podigne, inspirira. 

Ova izvorna hrvatska edicija tiska se već 28 godina i s vremenom postala je “almanahom dobrog i lijepog”, “kolaž znanja i vrijednosti”. Lijeva strana knjige namijenjena je okrijepi, razonodi ili poduci – a sve to kroz birane priče, poeziju, aforizme, pozitivne crtice, fotografije pa karikature poznatog hrvatskog majstora Ivana Haramije Hansa… Fotografije će vas ponovno približiti ljepotama naše Hrvatske, zemlje lijepe kakva je malo koja, dok će likovni radovi posvjedočiti o nevjerojatnim talentima učenika od 15 do 18 godina. Na kraju svakog mjeseca naći ćete praznu stranicu za posebne bilješke, s naslovom “O VAŽNOM, O DOBROM, O LIJEPOM”, pa ju tako i koristite. 

“ Multipli Mijelom! Nisam razumjela napisane riječi. Niti ja, niti itko od mojih najbližih; nismo čuli ni da postoji. U tom stanju nevjerice, nesigurnosti, preispitivanja… tuge i potpunog beznađa, kojeg su pratile mučne misli, ipak je prevagnula vedrija strana… Sve je bolje i moguće je, uz osmijeh i pokoju toplu riječ. Ono što treba je postaviti cilj. Do cilja vodi pozitivan stav; ostaje samo da se krećemo … Samo naprijed! Netko će već izabrati vaš put u liječenje, a drugi netko će vam pomoći da sredite misli…”

Mirjana Ivaniš-Mladenović

Desna strana knjige u naravi je tjedni dnevnik, koji ima važnu svrhu bilježenja događaja, zadataka, osjećaja, stanja. Jednako tako i nus-pojava, poboljašanja ili pogoršanja, lijekova i pregleda. Ili: što vam je pomoglo, a što odmoglo… Vođenje dnevnika bilo koje vrste ljekovito je, kažu psiholozi. Upisivanje i praćenje donosi vam osjećaj kontrole. 

Nadamo se da će vas Knjiga-dnevnik pratiti u dobru, držati u pozitivi i nadi. 

Misija i djelovanje udruge MijelomCRO u prvih 10 godina (2011.-2021.)

MijelomCRO pruža podršku vama oboljelima, vašim obiteljima i njegovateljima u Hrvatskoj i regiji. Bolest pogađa cijelu obitelj, uz neizvjesnost i promjenu svakodnevnih rutina koje je potrebno prilagoditi potrebama oboljelog. No upravo iz podrške najbližih mnogi crpe snagu za borbu s ovom bolesti čije liječenje zahtijeva složen terapijski pristup i multidisciplinarne timove sastavljene od hematologa, ortopeda, fizioterapeuta, psihologa, transfuziologa, obiteljskog liječnika i drugih.

Udruga promiče zajedničke interese oboljelih kod zdravstvenih vlasti, ustanova, farmaceutskih tvrtki, svih uključenih u liječenje. Jedan od ključnih ciljeva za koje se MijelomCRO zalaže jest veća dostupnost novih lijekova i terapija koji mogu poboljšati kvalitetu i produžiti život; zato pratimo najnovije svjetske trendove u liječenju. 

Zadnjih desetak godina napredak je sve brži, rezultati sve bolji, a liječenje u Hrvatskoj na korak iza onog u razvijenim zemljama. Zahvalni smo našim hematolozima koji se zdušno bore za nas, i s nama, da tako bude. Iako svjetska medicina teži da MM jednog dana postane “kronična bolest s kojom se živi”, ova je bolest još uvijek neizlječiva. 

Znamo da liječenje multiplog mijeloma nije utrka “na sto metara”, već hod na duge staze s preprekama, tijekom kojeg ćete i klonuti, pomisliti nema kraja… nema izlaza. I drugima zna tako biti, no – idite dalje s nadom. 

Želimo vam sve dobro – neka vas zdravlje služi, da ste aktivni, da kroz život koristite sve svoje najbolje sposobnosti. I neka vas okolnosti, okruženje i sudbina naklono prate u tome.  

Sretna vam 2022. 🙂


Udruga za podršku oboljelima od multiplog mijeloma

GRAWE Hrvatska.: slika društveno odgovorne tvrtke, start u 2022.

GRAWE Hrvatska

GRAWE HRVATSKA odaje dojam u važnom! Kontinuiranim očitovanjem zalaganja za društvenu odgovornost i održivost, javno potvrđuje ono specifično što svugdje čini  onu značajnu razliku i dodanu vrijednost! Prvo što se uočava – na naslovnici portala grawe.hr ističe se kategorija „Održivost/ Svjesni svoje odgovornosti“, što je dosta rijetko u praksi naših velikih i srednjih poduzeća. Dodatno tomu, u „Izjavi o održivom razvoju“ pridobiva druge jasnim nizom načela koja tvrtka slijedi, čime se rukovodi, u što ulaže vrijeme, energiju, sredstva (vidite dolje). Tvrtka objavljuje godišnja izvješća pod jasnim i usmjeravajućim naslovom: „Službeno izvješće o društveno odgovornim aktivnostima“. 

Tvrtka GRAWE ima geslo, usmjereno jednako zajednici, tržištu i zaposlenicima: „Sveukupnošću svog djelovanja dugoročno mijenjamo zajednicu i svijet na bolje!“

GRAWE Hrvatska najuspješnija tvrtka kćer u koncernu GRAWE i uspješna na tržištu, dobar građanin u zajednici

GRAWE Hrvatska: 700 zaposlenih, 66 poslovnica, poslovna stabilnost, odgovornost prema zajednici. GRAWE Hrvatska je i najuspješnija tvrtka kćer austrijskog koncerna GRAWE Insurance Group, koji će uskoro navršiti 200 godina, budući da se djelatnošću osiguranja bavi od 1828. godine. Potvrđuje se i ovime jedna istina, dosad nedovoljno isticana u nas i u EU, a kojoj dokaze nalazimo u više primjera hrvatskih poduzeća uspješnih i širim okvirima, europskim i svjetskim: „Hrvati umiju biti veoma dobri upravljači i radnici.“

GRAWE u Hrvatskoj bilježi 28 godina uspješnog poslovanja (1993.-2021), što dokazuje do sada svake godine i pripis dobiti korisnicima po policama životnog osiguranja – dokaz je to pozitivnog i stabilnog osiguravajućeg društva. Dobit je uvjet održivog biznisa, ali ne jedini cilj održivog poslovanja. Konstantan rad na razvoju, koji ide u više smjerova, svjedoči dugoročnu usmjerenost GRAWE-a na korisnika i zadovoljstvo zaposlenika i zajednice:

  • razvoj lepeze usluga,
  • razvoj odnosa s korisnicima 
  • razvoj odnosa sa zajednicom u kojoj poslujemo 

***

Korporativna izjava GRAWE Hrvatska:

„Održivi razvoj jedna je od strateških odrednica našeg poslovanja!“

(Napomena: Naglašavanje pojedinih načela boldiranjem u ovoj izjavi dio je obrade teksta u uredništvu odgovorno.hr) 

Dugoročno i održivo poslovanje za GRAWE Hrvatska d.d., kao društva za osiguranje u sastavu GRAWE Grupe koja ima gotovo 200-godišnje iskustvo u djelatnosti osiguranja, nije nama tek puka krilatica. Za nas – poduzeće koje je svjesno svoje odgovornosti, to je koncept koji živimo.

Svoju poslovnu filozofiju temeljimo na dugoročnom planiranju budućnosti i podizanju svijesti o očuvanju i zaštiti najvećih životnih vrijednosti. Raznim aktivnostima osvještavamo dobre navike građana,  poput štednje, zdravog načina življenja i volontiranja, potičući sve s kojima dolazimo u susret i na usvajanje pozitivnih održivih navika u praksi. Time dugoročno mijenjamo zajednicu i svijet na bolje!

Iznimno smo aktivni u financijskoj edukaciji javnosti, prvenstveno mladih. Nastojimo pridonijeti boljem razumijevanju pojmova i proizvoda koji omogućuju financijski sigurniju budućnost, odnosno podizanje financijske pismenosti građana na višu razinu.

Naša suradnja s lokalnim zajednicama u kojima poslujemo i živimo neraskidivo je utkana u poslovanje poduzeća. Svjesni smo da je naša posvećenost tome da budemo odgovoran „korporativan građanin“ iznimno važna za naše poslovne uspjehe i da najveću ulogu u tome imaju radnici, koji se spremno odazivaju na sudjelovanje u volonterskim aktivnostima.

Kao osiguravatelj koji obavlja poslove životnih osiguranja nastojimo ostvarivati primjerene prinose za naše korisnike i dugoročno ispunjavati preuzete obveze. 

Ulažemo oprezno i sigurno, što potvrđuje činjenica kako u svakom trenutku možemo podmiriti sve obveze iz svih ugovora o osiguranju. Kako bi se zaštitili korisnici te osiguravao održiv ekonomski rast, kvalitetno uravnotežena struktura kapitalnih ulaganja nudi dugoročnu sigurnost i visoke stope prinosa, promatrano s aspekta rizika, prinosa i zahtjeva u pogledu kreditnog rejtinga. U 27 godina postojanja, svake smo godine pripisali dobit korisnicima po policama životnog osiguranja, što je najbolji dokaz pozitivnog i stabilnog osiguranja dostupnoga javnosti.

U našem portfelju proizvoda zasad je zastupljen jedan održivi proizvod životnog osiguranja kod kojeg ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja koji ispunjava kriterij održivosti i socijalne odgovornosti (https://www.grawe.hr/grawe-invest-4u) . Sukladno tome, rizici održivosti i preferencije naših korisnika u pitanjima okoliša, društva i korporativnog upravljanja uzimaju se u obzir prilikom pružanja usluga Društva.

Politika primitaka usklađena je sa zahtjevom za uključenost rizika održivosti utoliko što naše strukture primitaka i nagrađivanja promiču održivo postupanje prema zaposlenicima orijentirano na vrijednosti. Uravnoteženošću fiksnih i varijabilnih primitaka nastoji se izbjeći preuzimanje rizika koje bi narušilo interno postavljena ograničenja dopuštenih rizika. Prilikom izračuna varijabilne komponente primitaka uzimaju se u obzir i ostvareni godišnji ciljevi i održivi poslovni rezultat.

U cilju stvaranja održivog i kvalitetnog odnosa s našim korisnicima, distribucija naših proizvoda usmjerena je isključivo na one proizvode osiguranja koji na najbolji način odgovaraju zahtjevima i potrebama korisnika.

***

GRAWE projekt „poKRENI “, još od 2016. motivira na aktivan život

Polazeći od poslanja osiguravajućeg društva, GRAWE sustavno pokreće akcije kojima je cilj poticati ljude na zdrav život i kretanje, da učine nešto za sebe, na svoju dugoročnu dobrobit.  U tom smislu lansiran je 2016. dugoročni projekt pod nazivom „PoKRENI“. Poanta je projekta motiviranje na aktivan život, u ovom slučaju na trčanje, budući je nekako općenito najjednostavnije, lako dostupno i izvedivo i (gotovo) svatko to može. Uz motiviranje trkača (onih koji već trče), organizatorima je važno da trkači u svojem okruženju motiviraju druge da se priključe, i trkača je bilo sve više. 

Tome je, na kraju, nadodana još jedna specifična nadogradnja projekta: kad već trčite, poruka je trkačima, poklonite svoje istrčane kilometre (čisto simbolično), nekome kome je određena pomoć posebno potrebna. Zajednički je „dogovor“ trkača i GRAWE-a: kad istrčimo 100.000 kilometara. GRAWE će donirati neku udrugu iznosom od 100.000 kuna. Sreća je time umnožena: dobro se osjećaju oni koji dobiju, ali i oni koji tome doprinose – trkači jer čine nešto dobro za zajednicu. 

I tako svake godine od 2016., podrškom trkača u okviru projekta „poKRENI – doniraj svoje kilometre“, iz GRAWE-a kreće financijska pomoć tamo gdje treba, i to:

  • 2021. – Klinički bolnički centar Osijek (pedijatrija)
  • 2020. – Udruga amputiranih grada Zagreba i Zagrebačke županije (UAZ)
  • 2019. – Udruga amputiranih grada Zagreba i Zagrebačke županije (UAZ)
  • 2016. – 2018.: Udruga Krijesnice, Udruga Veliko srce malom srcu, Hrvatski savez udruga dijabetičara…

***

Dvije godine projekt „poKRENI“ pomaže netrkačima–osobama s posebnim potrebama, da potrče i oni 

Da li ste li znali da u Hrvatskoj do 2019. ni jednom djetetu s amputiranim i/ili oštećenim donjim ekstremitetima nije bila dostupna tzv. aktivna proteza, koja bi mu omogućila da odrasta ravnopravno s vršnjacima, uživa u igri ili sportu, i to zato što takve proteze nisu na popisu odobrenih pomagala HZZO-a? Proteze koje ta djeca uobičajeno dobivaju omogućavaju im samo ono osnovno: hodanje i estetsku funkciju. I ništa drugo. Čak i one svakodnevne, „obične“ aktivnosti, poput penjanja i silaska stubama, vezanja obuće na protezi, njima su nezamislive. Kad smo to u GRAWEU osvijestili, odlučili su da povežu svoj „stari“ i afirmirani postojeći projekt „PoKRENI“, a koji provode od 2016. s ciljem poticanja sugrađana na promjenu i usvajanje važnih zdravih navika kao temelja za kvalitetniji život i budućnost. KAKO?

U sklopu inicijative „PoKRENI – pokloni svoje kilometre“ GRAWE je pozvao trkače da svoje istrčane kilometre prijave – pripišu putem mobilne aplikacije, tj. „poklone“ zajedničkom cilju: sakupiti 100.000 km. Kad su trkači uspjeli prikupiti ciljnu kilometražu, GRAWE je doniralo 100.000 kuna udruzi amputiranih Zagreb, a taj je novac iskorišten upravo da bi se nabavile sportske proteze za 3 djece, ukupno 6 u dvije godine.

2020. – Cilj u 2020. postignut u rekordnom roku – za samo 31 dan. O uspjehu izazova u 2020. najbolje govori činjenica da je cilj ostvaren u rekordnom roku. U samo 31 dan trkači su, uz sva epidemiološka ograničenja i izazove, prikupili 100.000 km i time osigurali 100.000 kuna za troje mladih – Antoniju (15), Bornu (14) te Ivana (5)

2019. – Prva iskustva – prvo darivanje ortopedskih pomagala za troje potrebitih zahvaljujući inicijativi PoKRENI i izazovu „POKRENI – pokloni svoje kilometre“ više od 1500 trkača poklonilo je tri puta više kilometara nego što je bio cilj i u suradnji s Udrugom amputiranih grada Zagreba i Zagrebačke županije (UAZ) i predsjednicom UAZ-a Anom Sršen, pristupili smo prvoj trojki takve djece. Bili su to Marija (11 godina), Klea (7 godina) i Karlo (9 godina).

Pomoću donacije, koju su svojim kilometrima osigurali trkači, ovi su mladi počeli novu školsku godinu ravnopravno sa vršnjacima. Pomoću aktivnih proteza napokon se mogu posvetiti sportu koji vole. Njihov je život dobio novi smisao, ništa više nije isto!

Predsjednica Udruge osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i zagrebačke županije (UAZ), gđa. Ana Sršen komentirala je uspjeh, ostvaren u izazovnim uvjetima:

„Nevjerojatna je energija svih trkača koji već drugu godinu nesebično sudjeluju u prikupljanju kilometara za našu djecu. Hvala im na svakom pretrčanom, poklonjenom kilometru kojim su osigurali djeci bez donjih ekstremiteta da osjete trkački pokret, nužan ne samo za sport i aktivan život, već za njihovu bolju i mobilniju svakodnevnicu. Ovom inicijativom želimo poručiti da današnja tehnologija može nadoknaditi tjelesno oštećenje i omogućiti djeci jednakost s vršnjacima i život ispunjen samopouzdanjem!“

***

Poruka iz GRAWE-a: Koga biste Vi mogli pokrenuti? Razmislite i pridružite se inicijativi! Krenimo zajedno u pozitivne promjene!

Reference:
Sluzbena_izjava_poduzeća_o društveno odgovornom poslovanju: OVDJE 
članci www.odgovorno.hr

DOBRA HRVATSKA/ GT
Prosinac, 2021.

Beskućnicima u Hrvatskoj potrebna je pomoć! Kako pomaže država, kako udruge, pojedinci…?

Foto: prostooleh - www.freepik.com

Beskućnici u bespućima života i socijalne skrbi, tako bi se mogla nazvati opća slika beskućništva u Hrvatskoj. Nije ljudima nimalo lako! Je li teško postati beskućnikom! U svijetu je negdje to vrlo izgledna sudbina, a nekima se događa to zlom srećom i nepovoljnim slučajem. Nadamo se da je u Hrvatskoj ovo drugo. A što kaže Lisabonska konvencija?

  • Pandemija Covid-19, potres, inflacija i globalna recesija, dovest će do daljeg porasta broja siromašnih i beskućnika i kod nas, kojih je sada od 525 do 10.000 (ovisno o kriterijima ocjene)
  • U pripremi je Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, 2021. -2027.
  • Predviđa se 20 milijarda kuna za borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti
  • Akcijskim planom definirano je ukupno 54 aktivnosti koje jamče bolje uvjete života
  • Samo je 12 gradova u RH koji danas imaju osiguravaju smještaj beskućnika u prihvatilištima i prenoćištima, a koje sufinancira i država
  • Danas Hrvatska ima kapacitet od 450 smještajnih jedinica za noćenje beskućnika

***

Evo stajališta Ministarstva o problemu beskućništva u nas:

Na naš upit kako hrvatska država nastoji pomoći beskućnicima, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike objašnjava kako „skrb o beskućnicima provode veliki gradovi i gradovi sjedišta županija, koji su dužni u svom proračunu osigurati sredstva za rad prihvatilišta/prenoćišta za beskućnike i rad pučkih kuhinja“. 

„U sustavu socijalne skrbi, beskućnici mogu ostvariti različita prava ako ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o socijalnoj skrbi, kao što su:

  • zajamčena minimalna naknada, 
  • jednokratna naknada, 
  • osobna invalidnina, 
  • doplatak za pomoć i njegu, 
  • naknadu do zaposlenja, 
  • uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, 
  • uslugu savjetovanja ili pomaganja, psihosocijalnu podršku i dr. 

Dodatno, kroz Program usmjeren suzbijanju materijalne deprivacije i socijalne isključenosti ranjivih skupina osigurava se hrana i/ili osnovna materijalna pomoć za najpotrebitije, uključujući i popratne mjere, između ostalih i za beskućnike. 

Važno je istaknuti i područje humanitarnog rada, odnosno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći u Hrvatskoj koje je regulirano Zakonom o humanitarnoj pomoći. 

Također, svake godine Ministarstvo objavljuje plan zbrinjavanja beskućnika za vrijeme ekstremnih zimskih uvjeta, koji je ujedno i plan zbrinjavanje beskućnika za vrijeme trajanja epidemije COVID-19 i organizacija rada pučkih kuhinja“, kažu u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

***

U pripremi veliki Nacionalni plan Republike Hrvatske, 20 mlrd kuna

U pripremi je i Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. Govoreći o njemu na 15. nacionalnom skupu o beskućništvu u listopadu, državna tajnica u ministarstvu Marija Pletikosa najavila je da će Hrvatska od 2021. do 2027. godine izdvojiti gotovo 20 milijarda kuna u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Novac će, kako je rekla, biti usmjeren na mnoge mjere i usluge koje će se pružati radi suzbijanja siromaštva u Hrvatskoj, a među njima su i mjere usmjerene na pomaganje beskućnicima.

„Akcijskim planom definirano je 17 mjera koje jamče bolje uvjete života ranjivim skupinama društva, a obuhvaćene su kroz područja intervencije (Socijalna skrb; Zdravstvena zaštita; Odgoj i obrazovanje; Mirovinski sustav; Stambeno zbrinjavanje; Regionalni razvoj; Razvoj civilnog društva, informatizacija, kultura i sport) i realizirat će se kroz niz različitih aktivnosti (ukupno 53 aktivnosti). Mjere koje su između ostaloga usmjerene i na pomoć beskućnicima u Akcijskom planu su: povećanje primjerenosti socijalnih naknada i poboljšanje pokrivenosti najosjetljivije skupine zdravstveno osiguranih osoba dopunskim zdravstvenim osiguranjem; razvoj i provedba programa usmjerenih smanjenju materijalne deprivacije i socijalne isključenosti ranjivih skupina; doprinos smanjenju siromaštva na regionalnoj razini“, ističu u Ministarstvu.

***

Foto: Pixabay

Beskućnici i prava u sustavu socijalne skrbi

Od ukupnog broja beskućnika, njih 244 su korisnici usluga (196 muškaraca i 48 žena), i to: 

  • smještaj u prihvatilištu: 128 
  • smještaj u prenoćištu: 91
  • poludnevni boravak: 25 

Ukupno 492 beskućnika su korisnici prava u sustavu socijalne skrbi, i  to: 

  • korisnici zajamčene minimalne naknade: 160 
  • korisnici osobne invalidnine: 23 
  • korisnici doplatka za pomoć i njegu: 43 
  • korisnici naknade do zaposlenja: 1 muškarac 
  • korisnici jednokratnih naknada: 265 

(Izvor: Podaci Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike)

***

Udruge za pomoć beskućnicima ne kriju nezadovoljstvo onim

No, u Hrvatskoj mreži za beskućnike (HMB) ne kriju da nisu zadovoljni onim što država čini za pomoć beskućnicima, i to ni dosadašnjim postupanjem niti onim što se navodi u planovima. 

„Nisu važna samo prihvatilišta i prenoćišta, sa smještajnim kapacitetom za 450 osoba. Za uključivanje beskućnika u normalan život, smatramo, mnogo su važnije neke druge mjere koje daju dobre rezultate kakve je, na primjer, HMB ostvario s Centrom za pomoć i podršku beskućnicima. Kroz taj centar pomažemo beskućnicima u zapošljavanju i školovanju te rješavamo njihove probleme s osobnim dokumentima. Dobrima su se pokazale i stambene zajednice, koje omogućavaju mladim ljudima da se snađu nakon što izađu iz domova za nezbrinutu djecu i udomiteljskih obitelji. Trenutačno imamo tri osobe u stambenoj zajednici. Jedan je mladić nedavno završio policijsku akademiju i zaposlio se, a drugi je diplomirao na Glazbenoj akademiji“, ispričao nam je Zvonko Mlinar, izvršni predsjednik HMB-a. 

„U novoj strategiji borbe protiv siromaštva nismo uočili konkretne mjere koje bi mogle donijeti poboljšanje u skrbi o beskućnicima i općenito siromašnima.“, ističe Mlinar. 

„Prema Zakonu o socijalnoj skrbi veliki gradovi i gradovi središta županija su dužni financirati rad prihvatilišta i prenoćišta. No, samo 12 gradova to i čini – sufinancira smještaj beskućnika u prihvatilištima i prenoćištima, i to na temelju nekih projekata, a ne sustavno, što znači da sve to ovisi o političkoj volji lokalnih donositelja odluka. Loptica je, dakle, prebačena na lokalnu samoupravu. Ali, vrlo je malo drugih programa. Na primjer, naša mreža (HMB) osnovala je stambenu zajednicu. Ali, kad istekne projekt, a to nam se već jednom dogodilo, moramo izbaciti mlade ljude na ulicu jer je prestalo financiranje projekta“, ukazuje Z. Mlinar na problem. 

***

Lisabonska deklaracija, 2021.: „Nitko ne smije biti beskućnik!“

Državna tajnica Marija Pletikosa u Lisabonu na Konferenciji o borbi protiv beskućništva Foto: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

U lipnju 2021. Hrvatska je potpisala Lisabonsku deklaraciju o Europskoj platformi za borbu protiv beskućništva, kojom su dogovoreni sljedeći ciljevi: 

  • nitko ne smije spavati na ulici jer nema pristupačnog, sigurnog i primjerenog hitnog smještaja; 
  • nitko ne smije živjeti u hitnom ili privremenom smještaju dulje nego što je potrebno da prijeđe u trajni smještaj; 
  • nitko ne smije biti otpušten iz bilo koje ustanove (zatvora, bolnice, ustanove za skrb itd.), a da se toj osobi ne ponudi odgovarajući smještaj; 
  • deložacije treba izbjegavati kad god je moguće, pri čemu nitko ne smije biti deložiran, a da se toj osobi ne ponudi odgovarajući smještaj u slučaju potrebe; 
  • nitko ne smije biti diskriminiran jer je beskućnik.

(Izvor: Internetska stranice Hrvatske mreže za beskućnike)

***

Pandemija Covid-19, potres, inflacija i globalna recesija, procjenjuje se, dovest će do daljeg porasta broja siromašnih i beskućnika i kod nas. Ljudi koji svakodnevno dijele obroke u pučkim kuhinjama kažu da im dolazi sve više osoba, i to ne samo starije osobe i samci, već i cijele obitelji. Naravno, nisu svi ti ljudi beskućnici; neki su „samo“ siromašni. A siromaštvo svoje ružno lice pokazuje najjače u beskućništvu.

DOBRA HRVATSKA /MDM
Siječanj, 2021.

Dostignuće čovječanstva. UNICEF – 75 godina plemenite brige o djeci svijeta

UNICEF – 75 godina
Regina Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku i UNICEF-ove ambasadorice / Foto: PVarat/UNICEF

Jesen nakon završetka Drugog svjetskog rata Europa, Kina, Bliski istok i druge zemlje dočekale su razrušene, poharane, gladne… Milijuni ljudi su poginuli, milijuni su ranjeni, milijuni raseljeni. Ceste, željezničke pruge, mostovi, tvornice – srušeni. Preživjele, a osobito djecu, mučila je glad i bolesti.

Ujedinjeni narodi odlučili su pomoći djeci te je 11. prosinca 1946. osnovan Fond Ujedinjenih naroda za djecu – UNICEF. Od tada se potvrđuje humano geslo svijeta

ZA SVAKO DIJETE, NADA!

Tadašnja je Jugoslavija bila među prvim zemljama koje su potpisale ugovor o suradnji s UNICEF-om, pa i u Hrvatsku već u kolovozu 1947. počinju stizati prve UNICEF-ove pošiljke s hitnom pomoći: dvopek, jarko žuti čedar sir, mlijeko u prahu, sapun, igračke, odjeća. Okus čedara i danas pamte djeca koja su odrastala između ruševina što ih je za sobom ostavio taj strašni rat. Mnogi su tada prvi put u životu okusili i čokoladu. UNICEF je u ratom poharane  zemlje slao i antibiotike te cjepiva za razne bolesti i, kao prevenciju, riblje ulje koje je milijune djece spasilo od rahitisa. Zaboravljeno je, ali u Hrvatskoj je u to vrijeme uz mnoge druge, danas iskorijenjene, bolesti vladala i malarija.

Uz pomoć UNICEF-a kod nas su sagrađene mljekare, a UNICEF je osigurao strojeve za proizvodnju pasteriziranog mlijeka i educirao radnike. Tako je svako dijete u školi besplatno moglo dobiti čašu mlijeka. UNICEF je osigurao i sirovinu od koje su domaće tvornice izradile na tisuće pari dječjih cipelica i dekica te je pomogao da se sagradi tvornica penicilina. Pobrinuo se i za širenje znanja i edukativnih programa u školama, a u suradnji s vlastima 1950. započeo je program „Majka i dijete“. Smrtnost djece u Hrvatskoj bila je tada visoka, 118 na 1000 rođene djece. UNICEF je donirao opremu školama za primalje i medicinske sestre, pomogao opremiti brojne dispanzere za djecu i majke, laboratorije i školske ambulante, donirao je inkubatore za prijevremeno rođenu djecu.

Pomoć u poraću, kada je UNICEF svakog dana hranio šest milijuna djece, bio je prvi uspjeh UNICEF-a. Drugi je veliki korak u zaštiti djece bilo donošenje Konvencije o pravima djece 1989. godine, koja je kod nas usvojena već sljedeće godine, uoči rata. Pomoć UNICEF-a bila je Hrvatskoj dragocjena i u Domovinskom ratu, a ta je organizacija i prije priznanja Hrvatske, usred rata 1991., otvorila u Hrvatskoj svoj Ured za krizne situacije. Vrlo je aktivno UNICEF pružao pomoć i djeci u Bosni i Hercegovini. Posljednjih godina UNICEF u Hrvatskoj proveo je više zapaženih akcija – „Stop nasilju među djecom”, „Svako dijete treba obitelj” i „Prve tri su najvažnije”, a sada se posvetio – obrazovanju.

UNICEF-ovi ambasadori Bojana Gregorić Vejzović, Mirna Medaković Stepinac, Maja Vučić, Zlatan Stipišić Gibonni i Slaven Bilić primili su posebno priznanje za svoj dugogodišnji doprinos promociji prava djece. Tenisač Marin Čilić, glazbena diva Gabi Novak, paraolimpijka Nataša Sobočan, korporativni partneri Kaufland Hrvatska i Arena centar, voditeljica Nevena Rendeli Vejzović, roditelji, djeca i mladi uključeni u UNICEF-ove programe među onima su koji su primili priznanje „Prijatelji UNICEF-a”.
Foto: PVarat/UNICEF

Sedamdesetpeta je obljetnica prilika za zbrajanje rezultata. UNICEF danas djeluje u 192 zemlje svijeta. Učinio je nezamislivo puno pružajući hitnu pomoć mnogim zemljama u vrijeme oružanih sukoba, ali i prirodnih katastrofa, pomažući izbjeglicama, podižući razinu zdravstvene skrbi i ulažući u obrazovanje. Ohrabruju brojke: broj djece koja umiru prije petog rođendana prepolovljena je u posljednjih 25 godina; stopa djece koja ne pohađa školu smanjena je za više od 40 posto od 1990.; 2015. godine UNICEF je nabavio 2,8 milijardi doza cjepiva protiv smrtonosnih bolesti; od 1990. do 2015. čak je 2,6 milijardi ljudi dobilo pristup boljim izvorima pitke vode, a 2,1 milijardu je dobilo pristup boljim sanitarijama; UNICEF je s partnerima pružio pristup obrazovanju za 7,5 milijuna djece u dobi od 3 do 18 godina; pružena je psihosocijalna pomoć za 2 milijuna djece u zemljama pogođenim ratnim sukobima i prirodnim katastrofama.

Dječja poštanska marka u povodu 75. rođendana UNICEF-a / Foto: Hrvatska pošta

Iako je prije nekog vremena vodstvo UNICEF-a izrazilo nadu da će u sljedećih 70-ak godina  prestati potreba za radom UNICEF-a, mnoga djeca i dalje trebaju pomoć. Gotovo 250 milijuna djece odrasta u zemljama pogođenim sukobima, a gotovo 50 milijuna djece iseljeno je iz svojih domova, dok 168 milijuna djece radi, a između 500 milijuna i 1,5 milijardu djece trpi nasilje.

Plavi znak UNICEF-a s likovima majke i djeteta i u desetljećima koja dolaze bit će simbol nade u bolje sutra za milijune mališana. Ili, kako poručuje slogan UNICEF-a:

Za svako dijete, nada!

Mirela Drkulec Miletić
DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2021.

Naši sugrađani bez krova nad glavom: Kako se postaje beskućnikom u Hrvatskoj? Koliko je beskućnika u Hrvatskoj, a koliko u svijetu?

Koliko je beskućnika u Hrvatskoj
Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Beskućnici – prava tema uz blagdan Božića i Nove Godine, kad je naše milosrđe naglašenije! Gdje će beskućnici provesti te dane? Mnogi nigdje – jer njihov je dom NIGDJE!

Biti beskućnik u 21. stoljeću teška je sudbina, radilo se samo i o samo jednom čovjeku!

U Hrvatskoj, ovisno o kriterijima i procjenama raznih subjekata, na ulici ili u neprimjerenom smještaju živi 525 ljudi (službeni podatak), ali neslužbene procjene govore da takvih ima i 2000 pa do 10.000. 

Rezime članka:

  • Svijet ima ogroman problem beskućništva, posebno neke zemlje, na primjer SAD ili osobito Indija. 
  • Los Angeles i Hrvatska imaju približno isti broj stanovnika, ali Los Angeles ima 33 puta više beskućnika nego mi (procjena – neslužbeni podaci). 
  • U Europi živi oko 2,7 milijuna, a u svijetu preko 1,6 milijardi beskućnika.
  • Hrvatska ima problem, ali je zadržala socijalnu politiku kao kriterij zrelosti. I u najnepovoljnijem slučaju procjene naša stopa beskućništva iznosi oko 0,25 posto (računajući broj beskućnika prema ukupnom broju građana u RH). 

U ovo blagdansko doba i vrijeme darivanja obično se sjetimo i onih manje sretnih, siromašnih i bez toplog doma. Prosinac je mjesec kada se najviše pomaže, organiziraju se humanitarne akcije, božićni ručkovi i darivanja beskućnika i siromašnih… Iako je, naravno, svaka pomoć i riječ utjehe dobrodošla, beskućnicima je potrebna sustavna i stalna briga kako bi se izvukli iz svoga nesretnog stanja. 

Imaju beskućnici i svoj dan, Svjetski dan beskućnika – 10. listopada, o njihovim problemima se održavaju konferencije i donose godišnji planovi pomoći. Iako svaki beskućnik ima svoju tužnu priču, jedno im je svima zajedničko: kad jednom dospiju na ulicu i ostanu bez krova nad glavom, bez pomoći teško mogu ponovno ostvariti normalan život. 

Kako se postaje beskućnikom u Hrvatskoj, po službenoj statistici?

Iako svaki beskućnik može točno opisati presudni trenutak koji ga je doveo na ulicu, i statistika nam otkriva dosta. Prema analizi nadležnog ministarstva, različiti su uzroci koji su  ljude doveli do beskućništva: 

  1. deložacija je bila kobna za 23 beskućnika, 
  2. neriješeni imovinsko-pravni odnosi doveli su još 47 ljudi na ulicu, 
  3. neriješeno pitanje stanovanja nakon izlaska iz ustanova (socijalne skrbi, penalnih ustanova i dr.) uzrok je takvog stanja za 79 beskućnika, a 
  4. novca za podmirenje troškova stanovanja nije imalo čak 361 osoba, što ih je odvelo u beskućništvo. 

Među beskućnicima ima ljudi svih dobnih skupina, od mladih koji izlaze iz alternativne skrbi i mlađih radno sposobnih ljudi koji traže zaposlenje do starijih ljudi i onih s raznim zdravstvenim i mentalnim poteškoćama. 

Koliko je beskućnika u Hrvatskoj, stvarno?

To je teško sa sigurnošću reći. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, kako su nam ondje potvrdili, raspolaže podacima o beskućnicima koje prikuplja putem centara za socijalnu skrb. 

Na dan 31. prosinca 2020. službena evidencija kaže da imamo 525 beskućnika, i to: 

  • 418 muškaraca i 107 žena. 
  • 497 državljana Republike Hrvatske (398 muškaraca i 99 žena) i 28 stranaca (20 muškaraca i 8 žena). 

Hrvatska mreža za beskućnike (HMB) procjenjuje njihov broj na 2000, od čega je udio žena 25 posto. Samo u Zagrebu, procjenjuje se, ima od 700 do 1000 beskućnika, a na Glavnom kolodvoru, u okolnim objektima i vagonima boravi od 70 do 100 beskućnika. 

U 14 prihvatilišta i prenoćišta Hrvatska raspolaže s 450 smještajnih mjesta pa je svakom odmah vidljivo – broj beskućnika višestruko premašuje smještajne kapacitete.

Klasifikacija UN poznaje apsolutne i relativne beskućnike – razlika je velika

Drago Lelas iz splitske udruge MoST i predsjednik HMB-a na Svjetski dan beskućnika medijima je objasnio da Hrvatska još nije preuzela europsku tipologiju koja se odnosi na beskućnike, a njome su obuhvaćeni i oni koji žive u neodgovarajućim stambenim uvjetima bez struje i vode u barakama, kamp-kućicama i slično. Po toj tipologiji, istaknuo je Lelas, u Hrvatskoj bi beskućnika moglo biti i oko deset tisuća. Potvrdio nam je to u razgovoru za odgovorno.hr i Zvonko Mlinar, izvršni predsjednik HMB-a. 

„Naša je procjena da je ‘apsolutnih’ beskućnika oko 2000, a ‘relativnih’ i do 10.000. U svojoj procjeni koristimo definiciju UN-a“, kaže Zvonko Mlinar, a ona koristi dva termina i to: 

  • apsolutni beskućnici – oni koji prebivaju na javnim mjestima, napuštenim objektima i sl., 
  • relativni beskućnici – oni koji žive u neadekvatnim, neprimjerenim uvjetima bez osnovnih uvjeta za život, vode i struje. 

„Zalažemo se za promjenu definicije beskućništva u Zakonu o socijalnoj skrbi u skladu s takvom definicijom, no zasad u tome nismo uspjeli“, nastavlja Z. Mlinar. 

Nameće se pitanje odakle tako velik nerazmjer u brojevima. Zna se i odgovor: u službenoj statistici, naime, broje se samo beskućnici koji su prijavljeni s prebivalištem na adresama centara za socijalnu skrb, ali ne i ostali.

„U službenu statistiku nisu uključeni čak ni beskućnici koji su na privremenom smještaju u prihvatilištu i prenoćištu. Nedavno smo radili anketu među članicama Hrvatske mreže za beskućnike i uvidjeli smo da samo 10% beskućnika ima prijavljeno prebivalište na adresu centara za socijalnu skrb. Sav apsurd takvog pristupa vidi se na primjeru naših članica, udruga Terra i Oaza iz Rijeke. Na adresi Oaze prijavljeno je stotinu beskućnika, no kako se ta prijava ne priznaje u službenoj statistici, ispada da i pored dva prihvatilišta za beskućnike, u Rijeci službeno beskućnika gotovo i nema“, objašnjava Mlinar.   

Od siromaštva do beskućništva – mali je korak! 

Gotovo četvrtina stanovnika u Hrvatskoj, točnije 23,20% u riziku je od siromaštva ili socijalne isključenosti. Više od petine stanovnika, odnosno 17,4% materijalno je deprivirano. Više od polovice građana ne može podmiriti neočekivani financijski izdatak. Čak 40% građana ne može si priuštiti jednotjedni godišnji odmor izvan kuće, a kraj s krajem vrlo teško ili teško spaja više od trećine kućanstava.

U svijetu 1,6 milijardi ljudi su beskućnici

Ako beskućnicima smatramo ljude koji žive na ulici kao i u neadekvatnom smještaju bez osnovnih uvjeta za život, u svijetu danas ima oko 1,6 milijardi beskućnika ili više od 20% populacije. 

  • Najviše je beskućnika u Indiji – samo je djece koja žive na ulici u Indiji 18 milijuna. 
  • SAD ima ogroman problem s beskućništvom, no prema službenim podacima SAD ima tek oko 570.000 beskućnika! Ali, neslužbeno, svi se slažu da je njihov stvarni broj višestruko veći. Problem je najeksponiraniji u Kaliforniji. U San Franciscu, gradu s 900.000 ljudi, živi i 16.000 beskućnika (stopa beskućništva oko 1,8 posto). U Los Angelesu, gradu s 4 milijuna stanovnika, životari oko 66.000 beskućnika (stopa beskućništva 1,65 posto).
  • U ukupnom broju siromašnih u Europi, prema istraživanjima Europske unije, udjel beskućnika je oko 2,7 milijuna. U EU živi oko 450  milijuna stanovnika, što daje stopu beskućništva od oko 0,53 posto.

Prosječni životni vijek beskućnika je samo 50 godina, a među njima je i mnogo djece, čak 20%.

Dok je beskućništva, savjest svijeta neće mirovati.

DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2021.

NAJČITANIJE