Film „NE GLEDAJ GORE“ poručuje: svijet je, površan, blago rečeno!

Film „Ne gledaj gore“ daje prikaz disfunkcionalnog stanja trenutne politike i medija, u kojem su svi toliko kratkovidni, površni i fokusirani na vlastite male probitke da se ne mogu usredotočiti na imanentnu egzistencijalnu prijetnju globalnom čovječanstvu i Zemlji. 

Znamo li kakvi smo, mi iz 21. stoljeća?

„NE GLEDAJ GORE“ američki je satirični znanstveno-fantastični film iz 2021. koji je napisao, koproducirao i režirao Adam McKay. Ograničeno prikazivanje filma u kinima počelo je 10. prosinca 2021., ali je svijetom poletio na Netflixu emitiran 24. prosinca 2021. 

National Board of Review i American Film Institute proglasili su ga, unatoč nekim negativnim recenzijama, jednim od deset najboljih filmova u 2021. godini, a dobio je i četiri nominacije na 79. dodjeli Zlatnih globusa, uključujući i kriterij „najbolji film – mjuzikl ili komedija“ te šest nominacija na 27. Nagrade Critics’ Choice. Film je okupio eminentne glumce: Leonardo DiCaprio, Meryl Streep, Jennifer Lawrence, Timothee Chalamet, Cate Blanchett i Tyler Perry. Kritičari su pohvalili glumačku ekipu, ali su McKayev pristup temi uglavnom ocijenili teškim. 

Radnja filma, počinje kada tim znanstvenika otkrije kako je ogroman komet na putu sudara s planetom Zemljom što će dovesti do potpunog uništenja ljudskog života na Zemlji. Zaplet se nastavlja prikazom svih nevolja kroz koje ovi znanstvenici prolaze kako bi upozorili svijet.

Leonardo DiCaprio, koji dugi niz godina zagovara raspravu o klimatskim promjenama, u filmu glumi sve frustriranijeg znanstvenika koji shvaća da, iako je otkrio opasan komet koji ide prema Zemlji, šira javnost i vlasti neće učiniti ništa po tom pitanju. U novom izdanju Netflix Film Cluba, glumac govori o filmu istaknuvši kako je “NE GLEDAJ GORE”, analogija moderne kulture i naše nesposobnosti da čujemo i slušamo znanstvenu istinu.  Smatra da, ako film bude imao utjecaja, biti će to prvenstveno i vjerojatno zbog aktualne pandemije COVID-19, koja je jasno pokazala kako se čovječanstvo nosi s nadolazećom opasnošću i kako svjetski čelnici reagiraju na nju. 

Ljudi ne žele čuti o klimatskim promjenama, iako postoje zorni dokazi o opasnosti!

Općenito, međutim, Netflixova komedija govori o daleko hitnijem problemu koji se ne može ublažiti cjepivima, a znanstvenici o njemu vrište desetljećima, budući da može dovesti do izumiranja čovječanstva ako se konačno ne poduzmu ozbiljne mjere. Glumac nas nastavlja podsjećati da mnogi ljudi ne žele čuti o klimatskim promjenama, iako se dokazi o njihovim učincima mogu vidjeti svake godine sa sve većom žestinom. DiCaprio je također pohvalio redatelja Adama McKaya što je preuzeo zadatak da snimi film o tome i dao mu mračni komični ton, koji na nov način, satirom, osvjetljava to goruće civilizacijsko pitanje.

  • Velik dio rasprava oko “NE GLEDAJ GORE” sugerira da je u konačnici ovo film o frustraciji koju znanstvena zajednica izražava prema ljudima koji odbijaju činjenice.
  • Neki još ističu kako je “NE GLEDAJ GORE” film koji govori o tome koliko je društvo kolektivno glupo i kako je opasno podcijeniti sposobnost ljudskog bića za glupost i očitu sklonost da potpuno ignorira dokaze. Mnogi smatraju da film zapravo i u najočitijem smislu govori o ovom vrlo stvarnom ljudskom fenomenu. 
  • Isto tako, mnogi ljudi misle da film govori o COVID-u, da je na neki način metafora za medijske narative i sociološke fenomene koji okružuju pandemiju COVID-19.

Poruka Plenkovića

Na konferenciji za medije u ponedjeljak 27. prosinca 2021. na film se osvrnuo i naš premijer, Andrej Plenković. 

„Sinoć sam gledao film “DON’T LOOK UP”, preporučam ga svima. To je priča o informacijskom kaosu i bizarnim procjenama. Volio bih da smo nastavili s dinamikom cijepljenja s kojom smo krenuli“, rekao je premijer te je istaknuo kako to nije nikakav marketing  ni za film ni za službenu politiku. „Živimo u informacijskom vremenu bitno drugačijem i zahtjevnijem nego što je to bilo prije. Pogledajte ovaj film pa ćete vidjeti kako su to Amerikanci lijepo iskarikirali.  Očito su ljudi tamo bolje slušali”, komentirao je Plenković.

Zanimljivu recenziju filma donosi i Index.hr

Ovaj film govori o nama, o civilizaciji homo sapiensa (lat.: mudar čovjek), koji nije toliko mudar, očito. Govori i o jednoj konkretnoj općoj opasnosti koja prijeti! I posebno o tome kako zapravo nema puno vremena. Moramo mijenjati svoj način, moramo se ozbiljno suočiti s životom i svojom ulogom. 

Ako još niste, svakako film pogledajte na Netflixu, neće vas ostaviti ravnodušnim (film ima hrvatske titlove). 

DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2021.

Inspirativna blagdanska priča iz Sirača: Većina zaposlenika su osobe s invaliditetom, paze na održivost i izvoze gotovo sve što proizvedu

blagdanska priča iz Sirača
Jedan od proizvoda Arbora

Poslovanje i život Ustanove Suvenir Arbor iz Sirača sa 60-ak zaposlenih je posebna priča, priča za Božić, priča koja veseli sve zaposlene i vodstvo,  i sve nas, neizmjerno. Dosadašnji uspjesi kao da zazivaju nove dobre planove, koji su za 2022. već sačinjeni i lansirani…

Činjenice iz Arbora kazuju nam mnogo o dobrom i sreći u Siraču:

  • Arbor je donio zaposlenje i sreću upravo onima kojima sreće toliko treba,
  • tvornica ima 58 zaposlenih od kojih su 36 osobe s invaliditetom, 
  • 90 posto proizvodnje ide u izvoz,
  • nakon poslovnih poteškoća od prije 10-ak godina posluje se uspješno i s dobiti,
  • mnogo se investira, uvedena je najmodernija tehnologija, razvijeni novi proizvodi,
  • ugradnjom solarnih izvora dobiva se jeftinija i održiva energija,
  • sirovina se iskorištava 100% –  drvni otpad služi za izradu panela i kao gorivo…

Svi znamo s koliko se poteškoća, odbijanja i zatvorenih vrata susreću osobe s invaliditetom u traženju posla. Stoga ovoga puta želimo ispričati jednu lijepu slavonsku priču koja prkosi predrasudama i uvriježenim predodžbama. Ta se inspirativna priča događa u malom mjestu Sirač s nešto više od dvije i pol tisuće stanovnika, smještenom usred pitome Slavonije, nedaleko od Pakraca i okruženim  prelijepim šumskim okolišem.

Ondje od 1974. godine djeluje Ustanova Suvenir Arbor, koja je u vlasništvu Bjelovarsko-bilogorske županije. Misija je ustanove rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a primarna djelatnost im je proizvodnja drvenog namještaja. Svoju misiju uspješno ispunjavaju već gotovo 50 godina, a među zaposlenima je prosječno oko 60 posto zaposlenika s invaliditetom. U ovom trenutku u Arboru je 58 zaposlenika, a među njima je čak 36 osoba s invaliditetom. Većinom su to ljudi iz Sirača i okolice, no nekolicina ih dolazi i iz udaljenijih mjesta. Kako nam u Arboru kažu, najviše je osoba s intelektualnim poteškoćama, no ima i onih s tjelesnim oštećenjima, dok nekoliko zaposlenika ima oštećenje vida i sluha.

– Radne zadatke prilagođavamo svakom zaposleniku uzimajući u obzir njegove sposobnosti. Prilagodbu radimo prvenstveno rasporedom po radnim jedinicama, brinući da zahtjevnost poslova odgovara mogućnostima osobe s invaliditetom. Zaposlenici ne moraju ispunjavati normu tako da tempo rada nije zahtjevan i slobodni su uzimati češći odmor – kažu u Arboru.

Zaposlenica Tea Sakar

Arbor je dokaz kako se, uz dobro vođenje i organizaciju te poznavanje zaposlenika – svakog radnika, i uz tako visok postotak osoba s invaliditetom proizvodnja može odlično funkcionirati. Doduše, u Arboru priznaju da povremeno „dolazi do manjih poteškoća“ zbog čestih bolovanja i odsustva s posla, ali ne dolazi do većih problema. 

Jedna od zaposlenica je i 31-godišnja Tea Sakar. Živi u Daruvaru, a u Arboru radi već 12 godina. „Trenutno radim na pakiranju gotovih proizvoda. Posao mi nije težak, a odnosi s radnim kolegama su vrlo dobri. Zadovoljna sam poslom. Ravnatelj je dobar i plaće su redovite, ali da su veće, bilo bi bolje jer je sve poskupilo“, kaže Tea. 

Uspjesi na međunarodnom tržištu

Gotovo 90 posto proizvoda koji izađu iz Arbora plasira se na inozemnom tržištu, a najvećim dijelom idu zahtjevnim kupcima u Engleskoj i Francuskoj. 

Alen Baščevan, ravnatelj Ustanove Suvenir Arbor

No, nije uvijek bilo tako. Ustanova je svojedobno teško poslovala i bila pod stečajem. Ravnatelj Alen Baščevan promjenom proizvodnog programa i povlačenjem novca iz svih dostupnih europskih fondova ima velike zasluge što je iz nekoć zapuštenih pogona Arbor stasao u uzornu tvornicu-izvoznika. „Na ogromnom tržištu namještaja uspjeli smo pronaći svoje mjesto, a pokušavamo ga zadržati kvalitetom i socijalnom notom koju naši klijenti sve više prepoznaju i zahvalni smo im na tome“, kažu u Arboru.

– Suvenir Arbor je prijevremeno izašao iz predstečajne nagodbe, a to možemo zahvaliti nizu okolnosti koje su pozitivno utjecale na naš dobar ishod. U pravi trenutak se pojavio inozemni kupac koji je oduševljen našom kvalitetom obrade drva odlučio s nama poslovati, a taj korektan poslovni odnos i danas traje. Uspješno koristimo i sredstva Zavoda za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom (ZOSI) za razvoj novih tehnologija i poslovnih procesa u cilju zapošljavanja i održavanja zaposlenosti u zaštitnim radionicama. Također, velika nam je podrška u poslovanju naš osnivač Bjelovarsko bilogorska-županija – kaže ravnatelj Alen Baščevan.

Uglavnom uz pomoć EU fondova, tvornica danas ima potpuno modernizirane pogone, a olakšan je i pristup osobama s invaliditetom do svog radnog mjesta.

Nova proizvodna hala

– U novu proizvodnu halu smjestili smo kompletnu liniju za dužinsko-širinski i širinski lijepljene ploče. Pilanu smo opremili novim tehnologijama s laserskim pilama za rezanje daske i decimirnicom s optimizerom koji automatski izbacuje dijelove daske koji nisu primjerene kvalitete. Uložili smo i u edukaciju zaposlenika kako bi što efikasnije koristili nove tehnologije. Jedna od novih djelatnosti je i dizajn interijera za koji smo školovali jednu našu djelatnicu tako da sada u ponudi imamo i planiranje prostora sa 3D vizualizacijom prostora. U bliskoj komunikaciji s klijentima i prema njihovim željama do sada smo opremili dosta poslovnih prostora, ugostiteljskih objekata i privatnih nekretnina – kaže A. Baščevan.

Održiva proizvodnja u svim fazama

K tome, Arbor ima i istaknuto mjesto u održivoj proizvodnji. „Uzimamo drvni otpad i od njega radimo divne drvene proizvode“, zna se našaliti ravnatelj Baščevan. 

Neki od proizvoda Arbora

– U našu Ustanovu dolazi trupac iz okolnih šuma od kojeg nastaje gotov namještaj. U procesu proizvodnje nema gubitaka jer imamo zatvoreni krug. To znači da trupac u Ustanovu dolazi do pilane, zatim se reže na daske čije mjere ovise o finalnom proizvodu. Nakon toga daske se suše u našim sušarama. Kada se osuše, izrađuju se elementi potrebni za namještaj. U pogonima se elementi spajaju u proizvode koji potom odlaze do lakirnice gdje radimo završnu obradu koja je najbitnija za gotovi proizvod. Boje koje koristimo su na bazi vode i nisu štetne za ljude i okoliš. Sirovinu koju koristimo kupujemo od Hrvatskih šuma i posjedujemo FSC certifikat. Otpad koji nastaje prilikom proizvodnje koristimo za grijanje pogona i sušara i tu se zatvara proces od ulaska trupca u krug tvornice do finalnog proizvoda. Volimo reći da smo mala tvornica, ali velika stolarska radiona. Uložili smo i u solarne panele te smanjili potrošnju električne energije za preko 50 posto – kaže A. Baščevan.

Važno je naglasiti da su svi njihovi proizvodi načinjeni od drva iz obnovljivih izvora te su 100 posto sigurni i prirodni. Nažalost, Arborov lijepi drveni namještaj, koji se uglavnom izvozi, kao i zanimljivi dječji drveni namještaj te razne igračke od drveta (sve je obojeno neškodljivim bojama, a tvornica posjeduje sve potrebne certifikate) nećete naći u trgovinama, već su dostupni samo u tvorničkom dućanu i putem interneta. 

Kraj godine je i vrijeme planiranja one sljedeće. A u Ustanovi Suvenir Arbor puni su planova za dalje, pa samo nabrajaju:

– Ove godine se opet javljamo na natječaj ZOSI-a i ako dobijemo sredstva, na red dolazi uređenje upravne zgrade i daljnja ulaganja u nove tehnologije i obučavanje zaposlenika, a nadamo se da ćemo u sljedećoj godini zaposliti i nove djelatnike.

 

Novogodišnji razgovor: Đuro Horvat i Tehnix – godine iznimnog rasta i uspjeha, moralni kapitalizam, 100 milijuna eura

Đuro Horvat i Tehnix
Đuro Horvat, predsjednik kompanije TEHNIX / Foto: Tehnix

Kompanija Tehnix ponosno navršava 30 godina postojanja. Međimursko mjesto Donji Kraljevec i organizacija Tehnix postali su mjesto okupljanja znanja i suradnje mnogih u kreiranju i provođenju suvremenih ekoloških politika i proizvoda. 

Tehnix je u Hrvatskoj i svijetu sinonim za zaštitu okoliša, što je sigurno i najveća potvrda ispravnosti puta i najveća nagrada tvrtki koja je utemeljena 1991., godinu dana prije prve – povijesne konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru 1992., poznate i kao Samit o Zemlji.

Sto milijuna eura ukupnog prihoda u 2021. nova je rekordna brojka kompanije.

Tehnix je bio među prvima i danas je prvi u mnogočem, kojim povodom smo zamolili Đuru Horvata, utemeljitelja i direktora kompanije, da nam pojasni važne odrednice „Tehnixovih trideset“, i u tome posebno opiše ovih nekoliko zadnjih – iznimnih godina. 

Tenhixove tri zadnje godine je vrijeme iznimnog rasta i poslovnih uspjeha. Možete li izdvojiti nešto – kao važnije od važnog?

Godina za godinom, svaka je godina donosila rast. Recimo: u 2015. imali smo 30 milijuna eura prihoda, s rastom prema prethodnom razdoblju. No, u 2020. prihod je 70 milijuna eura, uz rast od 20% na prethodnu godinu. I sad u 2021-oj, okrugla brojka – 100 milijuna eura prihoda, 40% rasta, s više od 600 zaposlenih u Hrvatskoj i Srbiji.

Na pitanje, što najjače obilježava Tehnixov uspjeh zadnjih godina, trebao bih kazati SVE. Iz toga svega, ipak, izdvajam tri najdojmljivija iskoraka: Mercedes, Tehnixov kompleks od 10 tvornica i skoro otvaranje Tehnixovog Poslovno-razvojnog centra čija se svrha utjelovljuje u sloganu Recycling Innovation!

Mercedes je vaš najnoviji strateški smjer. Kako opisujete poslovno-proizvodnu suradnju Tehnixa i Mercedesa, zajedničku proizvodnju suvremenog komunalnog vozila tipskog naziva „Ekomunal“ za potrebe hrvatskog i europskog tržišta.

Foto: Tehnix

Mercedes je u Donjem Kraljevcu već domaća riječ.  Da, naš najveći razvojni i tržišni prodor vezujem uz Mercedes. Tehnix je 2016. s kompanijom Mercedes potpisao ugovor o poslovnoj suradnji i proizvodnoj kooperaciji, čija realizacija je 2019. značila izgradnju tvornice za proizvodnju specijalnih komunalnih vozila (kamiona) za prikupljanje, sabijanje i istovar komunalnog otpada pod brendom „Ekomunal“. Svaki od strateških partnera u tom poslu razvija i proizvodi svoj dio, koji se u Kraljevcu kompletira u finalni proizvod, vozilo –  Ekomunal. Hrvatsko-njemačko vozilo danas nudimo u 9 izvedbi, ono dominira u regiji i šire, dosad ih je isporučeno više od 250. 

Uspjeh te poslovne suradnje dokazuje i zajednički nastup na međunarodnom sajmu u Münchenu u proljeće svake godine. Na izložbenom prostoru ponosno se uzdiže reklamni pano Tehnix – Mercedes. Tim redoslijedom riječi!

Koje dodane vrijednosti dobiva korisnik Ekomunala? Što čini važnu razliku?

Čitav je niz dodanih vrijednosti koje kupac dobiva kod nas. Na primjer, obuku vozača u stručnjaka za upravljanje složenim tehničkim sustavima vozila. U naše post-prodajne usluge spadaju i osiguran servis i praćenje zadovoljstva i potreba klijentavog, kao i priprema za nabavu novog vozila. Iznimna vrijednost je i mogućnost kupnje „staro za novo“, po kojem modelu Tehnix preuzima kupčevo staro vozilo i prosljeđuje ga u reciklažu. U cijelosti primjenjujemo vodeće načelo cirkularne ekonomije po kojem proizvođač brine o daljnjem iskorištavanju isluženog proizvoda. 

Što „Mercedes program“ znači za našu Hrvatsku? 

Foto: Tehnix

Proizvodnja Ekomunala donijela je Hrvatskoj i regiji mnogo: supstituciju uvoza 100%, višu kvalitetu, manje cijene i bolju dostupnost najsuvremenijih komunalnih vozila. Dodajmo tome novo zapošljavanje i veći izvoz. 

Zračna snimka Tehnixovog kompleksa u Donjem Kraljevcu zahtijeva snimanje sa sve veće visine, jer vaš prostor je sve veći, kažimo u šali. Kao da ne prestaju gradnja i razvoj novih tehnologija kod vas. 

 Svatko tko ulazi u Donji Kraljevec odmah vidi da ulazi u Tehnixov Kraljevec. Tehnix – to je danas kompleks od deset tvornica s nizom pratećih objekata, kojima će se do ljeta 2022. pridružiti još tri nove tvornice koje gradimo. No, hale bi ostale tek zgrade, da u njih ne unosimo vrhunsku tehnologiju, najbolju opremu kojom upravljaju obučeni i motivirani radnici. Vrhunski proizvodni radnik, kao i stručno-kreativni radnik, „gradi“ se ovdje godinama; na primjer, mladi inženjer postaje stručnjakom nakon prakse od 4 do 5 godina. Kao što su sofisticirani naši proizvodi, sofisticirana je i naša proizvodnja podržana robotikom. Od velikog je značaja za ovaj kraj naša politika zapošljavanja lokalnog stanovništva, odnedavno i žena i čitavih obitelji. Tehnixov cilj da prosječna plaća uskoro bude 1500 eura, govori sam za sebe – sve.

Spomenuli ste i treći stup Tehnixova uspjeha – permanentni i inovacijama usmjereni razvoj i istraživanje te otvaranje novog razvojnog centra.

Naše golemo stručno znanje i metode stalnog razvoja dobivaju sada svoj novi dom. Srce svega razvojnog u Tehnixu postaje novi Poslovno-razvojni centar, na četiri tisuće kvadratnih metara. Već s početkom 2022. kanimo ostvariti ideal da se na jednom mjestu, u ugodnu ambijentu i nadomak proizvodnji, u timskom radu nadopunjuju kupci – korisnici, stručnjaci Tehnixa i znanstvenici iz akademske zajednice. Dosadašnji i budući korisnici Tehnixovih proizvoda boravit će kod nas u Centru po nekoliko dana do tjedan, radi zajedničkog timskog rada na njihovim problemima i potrebama. Plan je da Poslovno-razvojni centar više puta u godini organizira Tehnixove međunarodne konferencije. Kupcu će se na taj način u Tehnixu pružati „zaokruženo sve“: od izučavanja njegovog problema, optimiranja rješenja, savjetovanja, isporuke tehnologije, obuke, praćenja u funkciji, sve do upoznavanja sa značajkama generacijski narednog, boljeg rješenja.

Kako ocjenjujete društvenu klimu, da li je gospodarstvo adekvatno zastupljeno u prioritetima društva. Što poručujete Vladi? 

Dosta često imam priliku javno nastupiti pa i osvrnuti se na opće stanje, posebno na društveno-ekonomske uvjete za poslovanje i rad. Nije svejedno potiču li nas nacionalno zakonodavstvo, strategije i dnevna politika na rast ili ne – na razini kako to čine razvijene zemlje. Kad u tome zaostajemo, teško da same tvrtke mogu to nadoknaditi (samo) vlastitim naporima i biti međunarodno konkurentne. Jedan moj intervju je imao ovaj naslov: „Pozdravljamo Vladu Republike Hrvatske i čekamo promjene.“ Najvažnije je da gospodarstvo dođe u središte društvenog interesa u Hrvatskoj, da svijest kako su rad i proizvodnja – industrijska, turistička, građevinska ili poljoprivredna i svaka druga, temelj dobra za sve nas. 

Vlada Republike Hrvatske je, zajedno s nama poduzetnicima, odgovorna za razvoj nacionalne industrije. Svoju ekonomsku politiku Vlada mora jačati ne samo u smislu pribavljanja novca iz Europske unije, što je svakako nužno, već puno više i na planu preuzimanja i ostvarenja zadaća poticatelja industrijskog razvoja zemlje. Postići sve što smo mi u Tehnixu i drugi hrvatski izvoznici u ovim okolnostima uspjeli tim je veće.

Vi osobno poznati ste kao zagovaratelj moralnog kapitalizma. Gdje nalazite uporište?

Ideja o moralnom kapitalizmu – pomirenju privatnog interesa i javnog dobra – sve je poznatija i dokazana puno puta, no, ipak, ne hvata se baš lako na svako tlo, osobito ne u Hrvatskoj. Mnogi će reći da su moralni kapitalisti „obični demagozi“ i „prodavači magle“ i slično. S time se nikako ne slažem. Upravo suprotno, uvjeren sam da svatko od nas, na svakome mjestu, može svojim društveno odgovornim poslovanjem i osobnim ponašanjem itekako pridonijeti rastu organizacija, dobrobiti za zaposlenike te općem dobru za društvo. Humani kapitalizam može se, osim na tvrtke, može primijeniti i na državu, na svaku općinu i na sve dužnosnike, sva mjesta i osobe kojima je dana posebna upravljačka uloga. 

A moralni kapitalizam u praksi? Koja je vaša poruka kolegama direktorima?

Nama u Tehnixu obnašanje koncepta moralnog kapitalizma ide dosta lako. Temelj za to nosimo u sebi, u svom pogledu na svijet i na univerzalne civilizacijske vrijednosti, među ostalim na humanost i pravednost. Prihvaćanje zaposlenika i klijenata za svoje suradnike i partnere pruža svima svrsishodan osjećaj jednakosti i zajedništva na dobrom putu. Upravo na tome počiva uspjeh kompanije. Da, rekao sam suradnicima. Na toj postavci temelji se moralni kapitalizam! 

Sa mog poduzetničkog stajališta mogu moralni kapitalizam preporučiti svima kojima je stalo do dugoročnog i održivog razvoja. Ponašati se društveno odgovorno znači imati pouzdan moralni kompas i smjernice za upravljanje etičkim rizicima koje po naravi stvari prate naše važne poslovne, tržišne, tehničke odluke. Principi moralnog kapitalizma donose nama promicateljima i posebnu nagradu – onaj osjećaj dubokog zadovoljstva i samopoštovanja jer „postupamo ispravno, savjesno i odgovorno, u maniri dobrih gospodarstvenika i ljudi“. 

Tržište vas prihvaća, a do vas stižu i mnoga priznanja, nagrade, medalje… 

Foto: Tehnix

Za sustavan doprinos razvoju zaštite okoliša, za rezultate na projektiranju i proizvodnji, odnosu prema ekologiji, inovacijama, našem društvu, počašćeni smo u svijetu i domovini sa nizom državnih, međunarodnih, stručnih priznanja i nagrada. Sa velikim zadovoljstvom i ponosom ih sve prihvaćamo, i kompanija Tehnix i ja osobno. Njih preko stotinu,  različitih po karakteru i povodu. Godine 2015. Međunarodna federacija udruga izumitelja dodjeljuje Tehnixu veliko priznanje za patent MBT-O. Možda nam je baš to i najdraže jer se odnosi na iznimno kompleksan proizvod i dolazi od stručnjaka i znanstvenika kojima su inovacije dnevni posao i životno poslanje.  Godine 2016. dobio sam i najviše osobno profesionalno priznanje: ušao sam među četiri najbolje plasirana menadžera u svijetu od nomiranih nji 60, u ocjenjivačkoj akciji globalne tvrtke Ernest Young za priznanje „Poduzetnik godine“ (Ey Entrepreneur Of The Year).

Što je današnji Tehnix?

Današnji Tehnix pripada skupini vodećih ekoloških industrija u Europi čiji je uspjeh rezultat truda i ideja mnogih nas u razvoju, proizvodnji, prodaji i ostalim funkcijama. Naš asortiman trenutačno obuhvaća više od 350 proizvoda, do onog najsloženijeg: MO-BO-TO tvornice za potpunu reciklažu komunalnog otpada. Tehnix isporučuje tvornice! Naši kupci iz 40-ak zemalja znaju za naših 50 patenata. S druge strane, naših 600 radnika u Hrvatskoj i Srbiji znaju sve o potrebama kupaca, od razine njihova sadašnjeg zadovoljstva do onog budućeg, kojem ćemo dobrim radom pridonijeti. 

Tu je naš doprinos zadržavanju mladih i sposobnih stručnjaka u domovini, kako bi svojim znanjem i doprinosom, zajedno s nama stvarali bolju, stabilniju i prosperitetnu Republiku Hrvatsku.

Kako se osjećate? Djelujete vedro i jednostavno, a određeno i čvrsto.

Predsjednik kompanije Tehnix, g. Đuro Horvat / Foto: Tehnix

Na sve činjeno i na sve ostvareno gledam s velikim ponosom. Jednako me tako ponosom ispunjavaju i naši planovi u pogledu razvoja tehnologija, tržišnih potvrda te dobrobiti za sve dionike Tehnixa. 

Dijelim sa svojim timom i svim radnicima osjećaj zadovoljstva jer postupamo ispravno, u maniri dobrih gospodarstvenika i dobrih ljudi, u duhu profesionalnog integriteta, mirne savjesti i osjećaja osobne i društvene odgovornosti. 

Završne riječi!

Završavam ovaj osvrt vizionarskom porukom pape Franje, koju često ističemo: „Tko je protiv Zemlje, protiv svemira je!“

Mi u međimurskom Donjem Kraljevcu imamo 1700 stanovnika, a preko 2000 zaposlenih, mi znamo kako smo to postigli. Želimo i dalje biti nositelj i partner u razvoju nacionalne i globalne ekonomije i društva. 

Razgovarao: Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA
Prosinca 2021.

Beč podržava popravak stvari, a ne kupnju novih

Beč podržava popravak stvari
Bečki gradonačelnik Michael Ludwig i gradski vijećnik Jürgen Czernohorszky / Foto: C. Jobst / PID

BEČ – vrhunsko iskustvo od 2020.! Poticanjem na popravak stvari, umjesto kupnje novih, grad promiče štednju resursa i okoliša. Najkraći put u održivost!

Hoće li i koji naš grad krenuti putevima Beča? Jer – ne jenjava interes stanovnika Beča da pokvarenim predmetima daju novi život. Zadnji ciklus bečkog programa iz ove jeseni, a koji potiče navike građana na popravak stvari, umjesto da kupuju nove, bio je vrlo uspješan pa u Beču planiraju nastaviti s provođenjem.

Fotografija uz naslov prikazuje, u tom smislu, prikazuje zadovoljne dužnosnike. Bečki gradonačelnik Michaell Ludwig i Jürgen Czernohorszky posjetili su servis bicikla.

  • Grad Beč pokriva građanima sustavom vaučera trošak popravka stvari do 50 %, odnosno do najviše 100 eura;
  • Program traje od 2020. do 2023. , a vjerojatno ide dalje; 
  • Od 2020. do sada, popravljeno je preko 33.000 raznih uređaja i predmeta, čime je emisija ugljikovog oksida smanjena za nevjerojatnih 800 tona;
  • U inicijativi trenutačno sudjeluje više od 90 servisa diljem grada, koji su time popravili svoju zaposlenost i povećali broj radnika;
  • Čak 95 % korisnika izjavilo je da je vrlo zadovoljno uslugom servisa;
  • Projekt je već nominiran za nagradu „Innovation in politics” kao jedan od deset najboljih projekata diljem Europe u kategoriji zaštite okoliša.

„Ne jenjava interes stanovnika Beča da pokvarenim predmetima daju novi život“, istaknuo je član bečkog gradskog poglavarstva za okoliš Jürgen Czernohorszky izrazivši zadovoljstvo uspješnom inicijativom glavnog grada Austrije kojom se od rujna 2020. nastoji smanjiti otpad i potaknuti građane da popravljaju stvari umjesto da ih bacaju i kupuju nove. Grad Beč tada je uveo takozvane vaučere za popravke koje građani mogu zatražiti putem posebne internetske stranice te uz njih umanjiti iznos popravka za 50 %, odnosno za do najviše 100 eura.

Potiče se popravak svega – odjeće, uređaja, namještaja, sportskim spravama… 

Vaučer za popravak, Grad Beč – zaštita okoliša

Vaučeri vrijede za gotovo sve vrste popravaka, bez obzira na to radi li se o kućanskim aparatima, elektroničkim uređajima, sportskim spravama ili pak namještaju i odjeći, a mogu se iskoristiti u servisima koji su uključeni u Bečku mrežu servisa za popravke (Reparaturnetzwerk Wien). U inicijativi trenutačno sudjeluje više od 90 servisa diljem grada.

Inicijativa služi kao potpora servisima u ovim teškim vremenima, a zbog velikog interesa stvaraju se nova radna mjesta. No ona pridonosi i očuvanju okoliša. 

Dosad je popravljeno preko 33.000 raznih uređaja i predmeta, čime je emisija ugljikovog dioksida smanjena za više od 800 tona. Taj će se broj još povećati jer se već preuzeti vaučeri mogu iskoristiti sve do datuma isteka valjanosti. Nakon korištenja vaučera građani mogu ispuniti upitnik o zadovoljstvu kvalitetom i trajanjem popravka te dobivenim savjetima. 

Čak 95 % korisnika izjavilo je da je vrlo zadovoljno uslugom popravka, a zadovoljno je bilo njih 4 %.

Treći ciklus upravo završen – preuzeto vaučera u vrijednosti 570.000 eura, a u 2022. otvara se naredni.

Za treći ciklus ove inicijative, koji je započeo u studenom ove godine, na raspolaganju je stajalo ukupno 570.000 eura. Budući da su iskorištena sva sredstva za taj ciklus, on je završen, no u Beču planiraju nastaviti s provođenjem ove uspješne i popularne akcije kroz nove cikluse do 2023. A o inovativnosti inicijative svjedoči činjenica da je projekt nominiran za nagradu „Innovation in politics” kao jedan od deset najboljih projekata diljem Europe u kategoriji zaštite okoliša. Europski stručni žiri svake godine dodjeljuje ovu nagradu projektima koji predstavljaju inovativna rješenja za izazove današnjice.

Širenje na cijelu Austriju 

Model vaučera za popravke trenutačno se razrađuje na razini Austrije te bi se trebao uvesti u cijeloj zemlji, a koncept projekta već je preuzet u američkom gradu Portlandu gdje je pokrenut program sufinanciranja popravaka.

 Aktualne podatke o popravljenim uređajima i emisiji CO2 možete pronaći putem sljedeće poveznice.

Referenca: Eko Vjesnik OVDJE

Oprema članka (naslov, podnaslovi te uvodnik): uredništvo portala odgovorno.hr.

DOBRA HRVATSKA
Prosinca 2021. 

Treba li biti pošten? (Velimir Srića)

prof.dr.sc. Velimir Srića
prof.dr.sc. Velimir Srića

Sve što je u životu ugodno ili je protuzakonito ili je nemoralno ili deblja, kaže aforizam. 

Svakodnevno smo svjedoci da živimo u svijetu duboke krize. Zatvori po svijetu i u nas pune se bivšim i sadašnjim premijerima, ministrima, gradonačelnicima i predsjednicima korporacija. Valjda zato, ljudi ironično kažu da u visoku politiku i javne tvrtke najčešće idu oni koji to žele (iz osobnih interesa, ponajprije), a ne oni koji bi to i trebali (s obzirom na društvenu potrebu te svoje poštenje, znanje i iskustvo).

Moralne granice u poslu i u društvu određuju gotovo sve!

Jeste li vi moralna osoba? Imate li svoj kodeks, skup moralnih načela prema kojima se ravnate u životu, da bi i po tome on bio ispravan? Najpoznatije takvo načelo vjerojatno je ono koje pokušavamo usaditi djeci kad se prvi put nađu u društvu s vršnjacima: 

“Nemoj činiti drugima ono što ne želiš da drugi čine tebi!” To je i temeljni “zakon” u mnogim svjetskim religijama.

Moralne dvojbe rukovoditelja i političara nekad su složenije i dublje nego što se u javnosti misli. Na nekim od funkcija koje sam obnašao utjecao sam na odluke koje su imale većeg utjecaja na društvo, ljudske sudbine, poslovne, znanstvene i stručne karijere, pa to znam. 

Moj savjet

Odbacite sve odluke koje bi vas dovele u položaj da radite nešto loše, bilo na razini zakona ili na razini dobrih običaja ponašanja! 

Izgradite svoj sustav vrijednosti i toga se držite.

Ako se ne držimo zakona, što smo? Ali toliko je besmislenih i nepreciznih propisa, reći ćete. Kud bismo došli kad bismo ih sve poštovali, pa je skoro i očekivano da se određena društvena pravila smiju kršiti. Možda i jest tako. Ipak, sve ima granice koje si sami postavljamo. 

Gdje je granica koja određuje je li nešto moralno ili nije u slučaju roditelja, učitelja, zakonodavca, dužnosnika ili menadžera, zapravo svakog čovjeka? To je pitanje vlastitog izbora, osobnog doživljaja situacije, potreba, interesa i motiva, moralnog integriteta, ali i pitanje kulturnog naslijeđa, očekivanja i pritisaka koji dolaze iz okruženja. Nekad počinimo grešku. Ipak, naša nas savjest uči da ma koliko god daleko otišli pogrešnim putem, uvijek se možemo okrenuti i vratiti. 

Uređeno društvo kao u Skandinaviji

Okruženje u kojem su ljudi etični i odgovorno izvršavaju svoje obveze ne samo da je časno, ugodno i opušteno, lišava briga i noćnih mora nego je učinkovitije, smanjuje troškove rizika i pravne podrške poslovanju te utječe na pad cijene kapitala. Uređeno društvo je puno uspješnije i ugodnije! U njemu država može lako i djelotvorno funkcionirati. Sve zemlje Sjevera, skandinavske zemlje, poznate su po pravnoj uređenosti, naprednom gospodarstvu, demokraciji, ali i najnižim stopama korupcije i nepoštovanja zakona u svijetu. Ima li jedno s drugim neke veze u tome? 

Crne ovce, bijele vrane

U Hrvatskoj ima poslovnih ljudi koji o svemu ovome dosta dvoje. Naime, oni koji imaju visoke moralne standarde nekad se osjećaju kao crne ovce ili bijele vrane. No sav napredak svih društava u povijesti događao se zato jer je nekad netko prvi iskoračio, što je taj netko bio entuzijastičan, hrabar, pošten… Bilo o čemu da govorimo, postat će jednom normalno; onda kad to prihvati većina. 

Tehnologiju može razvijati svatko, ali progres društvenih odnosa pokreću samo oni s idealima, oni kojima je sustav vrijednosti nešto jako važno. 

Zato je dragocjeno da oni stoje uspravno. 

dr.sc. Velimir Srića

Jesmo li uistinu zli? (Mi, civilizacija homo sapiensa.) Tko će se s time pomiriti!?

Vrijedi li ta stara, dominantna teza iz 20. stoljeća? Bi li se čovječanstvo razvilo do ovih visina, da je tako? Čovjek nije uvijek dobar ni prema sebi ni drugima ni prema Zemlji i prirodi, ali je dobar ipak.

Jesmo li uistinu toliko zli?

Pišem ovo 3. siječnja 2021. Prošlo je samo par dana od potresa na Banovini. Jeste li se i vi možda zapitali kakvi smo mi to ljudi, čuvši kako neki pljačkaju napuštene kuće, prijavljuju lažne račune za uplatu pomoći ili uzimaju pomoć koju kane preprodavati! A potom vidimo nebrojene primjere humanosti, ljude koji nesebično, došavši iz cijele Hrvatske, pa i drugih zemalja, pružaju svaku pomoć – toliko da smo osjetili duboko ganuće. Jedan sam od onih koji vjeruju da je većina ljudi dobra, da drži do, dobrote i ljepote, do drugih ljudi.

No, sudeći po pažnji koju mediji svakodnevno posvećuju negativnostima i zlu, neusporedivo više nego ljudskoj dobroti, ispada da je Thomas Hobbes, istaknuti engleski filozof iz XVII. stoljeća, bio u pravu kad je tvrdio da je čovjek čovjeku vuk i da među ljudima vlada rat svih protiv sviju. Na suprotnoj strani filozofskih rasprava o ljudskoj prirodi znameniti francuski književnik i filozof  Jean-Jacques Rousseau u sljedećem stoljeću tvrdi da je primitivan predcivilizacijski čovjek dobar, ali da ga civilizacija i odgoj u društvu kvare.

Nevjerojatno, ali ta filozofska rasprava – čega je u čovjeku više, zloće ili dobrote – traje i dalje. Nedavno se u nju uključio i mladi nizozemski povjesničar i filozof Rutger Bregman novim bestselerom „Ljudski rod: Povijest čovječnosti“, nalazeći dovoljno dokaza da je čovjek po prirodi dobar, premda ne dosljedno i ne uvijek. Po njegovu sudu, naše davne pretke, skupljače i lovce, krasile su velika društvenost i empatičnost, a zanimljivo je s psihološkog stajališta da su imali i puno aktivniji i opušteniji seksualni život od modernog čovjeka. U tom dobu praljudi bilo je i manje gladi – lovački plijen se solidarno dijelio, a biljaka je bilo za sve dovoljno, a i manje bolesti, jer su jeli raznovrsnije i prakticirali raznovrsniju tjelesnu aktivnost. Kad bi te razmjerno male skupine skupljača i lovaca srele druge skupine, radoznalost bi brzo nadvladala početni oprez i nerijetko su se miješale jedne s drugima (nisu ratovale, kako su nas podučavali). Bregman smatra da je homo sapiens opstao jer je bio dobar i ljubazan prema drugima i njegovao život u zajednici pa odbacuje tezu da je zbog ratoborne naravi istrijebio konkurentsku vrstu – neandertalce. 

Ljudska civilizacija se stalno razvija (Ipak.) Nije li i to dokaz o „većinskoj dobroti“ čovjeka.

Zanimljivo je da je doista mladi, a svjetski afirmirani Bregman, rođen 1988., napisao već pet knjiga, tiskanih u 40-ak zemalja, da ga prate The Washington Post, The Guardian, BBC. Pa pročitajte dolje nastavak „Bregman se ne slaže s ‘navijačima’ teorije o zlu čovjeku“. 

Još jedna priča o ljudima: 

Bergman se ne slaže s “navijačima” teorije o zlom čovjeku

Dosljedan u svom stavu, Rutger Bregman s pravom je uzeo na zub i kultni roman nobelovca Willama Goldinga „Gospodar muha“. Prema poruci te knjige, ako na pustom otoku ostavite grupu djece bez odraslih, zlo će pobijediti. No jedan takav slučaj brodolomaca zaista se dogodio, ali sa sasvim drugačijim ishodom. Nikad nije imao medijski odjek, jer su djeca ispala brižna i dobra. Šestorica dječaka s polinezijskog otoka Tonga krenula su brodicom u ribolov. Naišla je oluja i nakon osam dana plutanja dospjeli su do nenastanjenog otoka ‘Ata gdje su slučajno pronađeni 15 mjeseci poslije. Ono što su ispričali uistinu je fascinantno: najprije su se dogovorili da se neće svađati, a zatim je svatko iskoristio svoje vještine da prežive na pustom negostoljubivom otoku. Kapetan koji ih je spasio i poslije postao veliki prijatelj s nekolicinom brodolomnika, predložio je australskoj televiziji da o tome snimi dokumentarac. Zbog loše produkcije film nikad nije prikazan, ali važniji su kapetanovi memoari koje je on posvetio djeci i unucima. Prva je rečenica: 

Život me naučio mnogočemu, među ostalim i da u ljudima uvijek treba tražiti ono dobro i pozitivno.

***

Bregman se potrudio istražiti i pozadinu nekih od najpoznatijih socijalnopsiholoških pokusa koji su „navijali“ za Hobbesovu tezu o vučjoj prirodi ljudi, ukazavši kako je štošta u njima objašnjivo tzv. efektom eksperimentatora – ispitanici i/ili pomoćni eksperimentatori naslutili što je cilj istraživanja, usmjerivši potom i sebe i nalaze u tom smjeru. Bilo je i namjernog utjecanja na rezultate istraživanja kako bi se hipoteza dokazala – i stekla svjetska slava! To se u prvom redu odnosi na dva „slavna“ istraživanja – „Luciferov efekt“ Philipa G. Zimbarda (1971.) i „Pokus o slijepoj poslušnosti“ Stanleyja Milgrama (1961.). U Zimbardovu pokusu ispitanici-studenti glumili su zatvorske uloge „čuvara“ i „kažnjenika“. „Čuvari“ su se toliko uživjeli u pokus da su iz dana u dan postajali sve opakiji prema „zatvorenicima“, što je po Zimbardu dokazivalo tezu da čovjeku treba samo dati priliku – moć, posebno, da pokaže zloću. Ima toga, naravno, ali to ne znači da ta osobina među ljudima prevladava.

A Milgramovo istraživanje o poslušnosti izvršitelja bilo je potaknuto „obranom“ nacista nakon II. svjetskog rata da su oni „samo izvršavali naredbe nadređenih“ U pokusu – igri učenja – nakon svakog pogrešnog odgovora „učenika“, „učitelj“ je uputama voditelja istraživanja bio navođen da zbog tobožnjih ciljeva pokusa „učeniku“ daje sve jače elektrošokove, što je „učitelj“ i slijedio, iako je vidio da time nanosi bol „učeniku“, a kolegi (ali „učitelj“ nije znao da „učenik“ ne dobiva stvarne elektrošokove i da je njegovo sve jače zapomaganje gluma). Ti su „slavni“ pokusi u stručnoj javnosti danas raskrinkani.

Sigurno ste se sad zapitali: a što je s tolikim ratovima i ubijanjima? Jer čini se da ljudi nemaju problema s izdavanjem naredbi izdaleka da se bombardira i puca. U tim situacijama ne vidite žive ljude. Ali mnogi vojnici nikad nisu ciljali iz pješačkog oružja u protivničke vojnike – pucali su u zrak da ih ne proglase dezerterima! A o ljudskoj dobroti govori i spontano ostavljanje oružja, zajednička proslava Božića i nogometna utakmica u I. svjetskom ratu između zaraćenih vojnika, unatoč nepovjerenju časnika. 

Posebna je to priča: „Božić na fronti“! Čitajte OVDJE

dr. sc. Predrag Zarevski

DOBRA HRVATSKA
prosinac, 2021.

KUPUJMO HRVATSKO jer to je prilog održivosti! Kako su krize (kovid, ratovi, valute) razotkrili mane globalizacije

KUPUJMO HRVATSKO
KUPUJMO HRVATSKO - Zagrepčanke i dečki (Official Video)

Tko još u ovo vrijeme pandemije razmišlja o poznatom sloganu „KUPUJMO HRVATSKO“. Akcija koja je pod tim zvučnim imenom prvi put lansirana 1997. godine bila nam je do sada, a i trenutačno (istina, zbog drugih razloga) izvan fokusa. Ali, kada razmislimo dvaput, uviđamo da je puna snaga njezine poruke danas aktualnija nego ikada. Dakle, KUPUJMO HRVATSKO!

Zabrinjavajući smjer zadnjih 25 godina – dominacija uvoza nad izvozom te zanemarivanje domaće proizvodnje, ovom će situacijom možda konačno biti zaokrenut k nečem boljem!

Evo i zašto.

Akcija „Kupujmo hrvatsko“ koja snažno promovira i podupire domaće gospodarstvo pokrenuta je kako bi pozitivno utjecala na svijest ljudi o važnosti proizvodnje i kupnje hrvatskih proizvoda. Bio je to odgovor Hrvatske gospodarske komore na sve snažniji zamah globalizacije koja je zahvatila i Hrvatsku, preplavivši naše tržište jeftinom, a često i manje kvalitetnom robom od domaće. Iako je akcija vrlo uspješna, nije suzbila našu sve veću ovisnost o uvozu. A kakve to posljedice ima, najbolje se vidi u doba krize poput ove koja nas svom jačinom trese sve upravo sada. Vrijeme je, narodski rečeno, uzdati se više „u se i u svoje kljuse“.

Prvi zoran primjer: alkohola danas nigdje ni za lijek!

U ljekarnama diljem zemlje nestašica je alkohola i drugih dezinfekcijskih sredstava. Čistog alkohola naprosto nema, jer su sve šećerane koje su ga proizvodile već odavna ugasile tu proizvodnju. Hrvatska je prešla na uvoz jeftinog alkohola, uglavnom iz Bugarske, te iz Austrije, Mađarske i Francuske. U jeku krize s korona virusom zemlje iz kojih smo uvozili alkohol otkazale su dalje isporuke jer dragocjena tekućina treba i njihovim stanovnicima. Sada se sladorane navrat-nanos pripremaju ponovno pokrenuti proizvodnju alkohola, koji nastaje kao nusproizvod pri proizvodnji šećera iz melase šećerne repe. Prema posljednjim vijestima, šećerana u Županji uskoro će opet pokrenuti strojeve u pogonu tzv. špiritane, pa bi trebale poteći i prve litre domaćeg alkohola.

I drugi primjeri u vrijeme corona pandemije otkrivaju ranjivost hrvatske zajednice i reafirmiraju politiku: use i u svoje kljuse. Zaštitne maske za lice počinju se proizvoditi u staroj omiškoj tvornici donjeg rublja „Galeb“, koja kao da je samo božjom milošću preživjela iskrivljenu privatizaciju i strašni nalet globalizacije (uvoz). Zagrebačka tvornica Labud počela sredinom ožujka 2020. proizvoditi i domaći dezinficijans.

Zato kupovati hrvatsko ima danas i puno veće i šire značenje, ono strateško, koje se itekako tiče naše djece i unuka.

Razvoj vlastite industrije i poljoprivrede uvjet je ostanku i budućnosti mladih, ovdje u Lijepoj našoj!

Naime, sada se pokazuje da svako društvo, pa tako i hrvatsko, mora imati u promišljenoj dozi dostatne vlastite resurse da bi bilo samoodrživo. Samoodrživa zajednica nije ona koja uvozi sve, a izvozi radnike. Strateški je cilj, unatoč globalizaciji, izgrađivati određenu proizvodnju , a pogotovu poljoprivredu u svojoj zemlji, što znači – moramo čuvati vlastite resurse i razvijati ih. Naravno da nije pametno toliko širokogrudno prodavati nekretnine ili ih davati u zakup strancima, kao ni toliko ovisiti o uvozu ili oslanjati se tako snažno na jednu gospodarsku granu – turizam koji čini 20 posto BDP-a. Treba štititi i poticati na svaki način određenu vlastitu proizvodnju, osobito hrane, te vode, energije i drugih proizvoda vitalnih za život stanovnika. Protekcionistički orijentirane države, poput SAD, ali i nekih europske, čine tako odavna, i ne samo iz spomenutih razloga

Zašto u tolikoj mjeri prodajemo zemlju i nekretnine strancima? Evo podatka nad kojim se valja zamisliti: u 2019. godini prodano je 7059 nekretnina strancima. Novac od prodaje brzo se potroši, a bogatstvo bespovratno izgubi.

Ruralni razvoj, razvoj malih lokalnih proizvodnji u središtu je Zelenog plana EU 2020!

karikatura Ivana Haramije Hansa „Domaće iz uvoza“

Od presudne je važnosti financijski pomoći opstanak i razvoj hrvatske poljoprivrede i prerađivačke industrije. Ruralni razvoj i opstanak sela postao je jednako važan kao i globalizacija, a sada i važniji jer je globalizacija počela prijetiti svemu autohtonom. Našu proizvodnju hrane ugrožava niskim cijenama, koju prati i bofl kvaliteta (samo da se snize vlastiti troškovi). I nedavno usvojen Zeleni plan Europske unije posebno naglašava lokalnu proizvodnju hrane, što je novo usmjerenje EU. Na koncu, treba li nam baš vino iz Čilea, češnjak iz Kine, ruže iz Kolumbije, (palmino) ulje iz Malezije…?

Novo je i to što se sada vidi da nam uz velike industrijske proizvođače i trgovce sve više trebaju i mali proizvođači, OPG-ovi, mali trgovci.

Zdrava hrana, koja je? Voće i povrće, stiglo iz daleka do nas u pravilu to nije!

Po definiciji nutricionista zdrava hrana je prije svega ona koja je svježa, sezonska, lokalna, čim manje procesirana i čim manje tretirana. Dopremanje hrane iz dalekih zemalja nužno podrazumijeva hranu koja nije ni svježa ni lokalna. De facto, gotovo uvijek podrazumijeva hranu koja je obilato tretirana kemikalijama (mimo onoga u fazi uzgoja), kako bi preživjela dugotrajni transport i skladištenja, koji znaju potrajati više tjedana.

Svjetski promet s kraja 20. st., poguran globalizacijom, najveći je globalni zagađivač!

I k tome još, transport robe iz velikih udaljenosti uzrokuje strahovito zagađenje; promet je među tri najveća sektora po ispuštanju emisija stakleničkih plinova.

Zbog svega toga kupujući hrvatsko činimo višestruko dobro.

No, kada je Hrvatska gospodarska komora pokretala akciju „Kupujmo hrvatsko“ prije 23 godine, nije bilo lako uvjeriti potrošače da je domaće bolje, čak i kad je malo skuplje.

Sad se očituje vizionarska snaga gesla KUPUJMO HRVATSKO!

I nije to ni uski nacionalizam ni škodljivi protekcionizam.

Akcija „Kupujmo hrvatsko“ promovirala je oznake kvalitete „Izvorno hrvatsko“ i „Hrvatska kvaliteta“, koji su postali dobar vodič domaćim kupcima, ali i turistima koji žele provjereno dobar i kvalitetan, često i inovativan ili tradicijski proizvod. Prema jednoj od posljednjih anketa, 97% građana čulo je za akciju i slogan, a njezine aktivnosti podržava 88% stanovnika. Akcija je pridonijela i stvaranju identiteta Hrvatske kao zemlje koja nema samo prirodne ljepote i vrhunske sportaše, već i kvalitetne proizvode koji su konkurentni i na svjetskom tržištu.

– Naš je načelni stav da je u uvjetima krize i recesije vrlo važno sačuvati razinu domaće potrošnje i kroz to održati ekonomsku aktivnost zemlje. Opadanjem potrošnje ušli bismo u negativnu spiralu koja nas vodi u stagnaciju, nazadovanje i niz društvenih problema. U tom kontekstu ova priznanja za kvalitetu imaju posebnu dimenziju – piše na stranici Hrvatske gospodarske komore.

Iako se HGK-u čak predbacivao i prikriveni protekcionizam, akcija „Kupujmo hrvatsko“ traje više od dva desetljeća, prihvatili su je i proizvođači i potrošači, poznata je i uspješna, a sada i – još važnija nego prije.

Uostalom, mnogi vodeći europski ekonomisti slažu se da će kriza s virusom Covid-19 donijeti promjenu i u svjetskom gospodarstvu.

Nadamo se da će već uskoro dovesti do slabljenja globalizacije i vraćanja proizvodnje u matične zemlje nakon što su svojedobno razvijene zemlje svoje pogone preselile u zemlje s jeftinom radnom snagom. Možda će onda i značaj predstave one svjetske elite u Davosu svake godine biti manje važan, kad koristan nije.

Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA

Knjiga-planer UM 2022 se već lista, čita, uživa! UM – 28 godina promotor važnog, dobrog i lijepog!

UM 2022

Brend u trajanju!!! Entuzijastični promotor društvenih vrijednosti i ljudskih vrlina! 

Dugu tradiciju edicije UM /Znanje i vrijednosti dočekuje još jedna nova godina – 2022. 28 godina, 28 brojeva dosad, od 1995.! Sadržaj UM 2022 prepunio je 172 stranice sa popularno-stručnim, književnim, likovnim, poetskim i mnogim drugim sadržajima. 

Očekuje se da će UM-a 2022 listati oko 10.000, a možda i 12.000 ili 14.000 osoba, jer UM ide od ruke do ruke, u obitelji ili uredu. UM je dar sebi i drugima, UM se istekom godine ne baca – ide na police među knjige

UM: „Najmasovnija škola za poslovni i osobni razvoj u Hrvatskoj, podrška pozitivnom duhu, jedinstvena edicija u Europi”.

NAJLJEPŠA NAŠA – Samoborsko gorje; Foto: G. Tudor

Kakav sadržaj!

Lijeva  strana  edicije – knjiga, a desna – planer! 

Na 172 stranice veliki tim s preko 30 članova te nekoliko organizacija i ustanova (Škola za primijenjenu umjetnost i dizajn, Knjižnice grada Zagreba….) priredio je: 50 tjednih eseja + 8 DOP primjera + 53  aforizma + 4 fotografije predjela Najljepše naše + 4 izabrana likovna rada učenika +  poezija za dušu (12x), poslovne karikature (6x), dva niza knjiga knjiga s preporukama.

Pozornost čitatelja privlače naslovi eseja: dr Andrija Štapmar – svjetski vizionar narodnog zdravlja, Arsen Dedić, svestrani umjetnik, Elisabeth Mann Borgese – “Majka oceana”, slavni menadžeri: Thomas Cook, osnivač slavne turističke kompanije, Maria Balshow – menadžera Muzeje Tate, Jos de Blok koji vodi organizaciju s 14.000 medicinskih sestara te menadžer tvornice, Zorbrist – zagovaratelj “mekog stila”. Opisani su svjetski biznisi – “tri užitka”: kava, sladoled i tuilipan. Rubrike “Upravljanje dobrim životom” i “Psiholohija za život” nude preko 20 priča. I drugo.

Patricia Prevarek, glagoljica slovo S, linorez u bojji (učenički rad)

Filozofija i misija UM-a iz broja u broj od 1995.

UM miri ono što je naizgled suprostavljeno – posao i privatni život, procese i ljude, kratkoročne uspjehe i dugoročnu sreću. Riječ je o popularnoj knjizi koja poučava, inspirira, oraspoložuje, pronosi vedrinu, ali s kojom se i planira dobro. Tijekom dugog razdoblja izlaženja UM se stalno usavršava u interakciji čitatelji – nakladnik – autori. UM u svakom broju očituje svoju prepoznatljivu filozofiju i vrijednosti za koje se svesrdno zalaže.

Očitovanje zalaganja UM-a za civilizacijske vrednote i ljudske vrline

Edicija UM je odavna prepoznata po svom sustavnom zalaganju kako za suvremena znanja, tako i za univerzalne ljudske vrijednosti. Svaki broj UM-a dosljedno na svojim stranicama – u svim svojim člancima, crticama, slikama, pjesmama, aforizmima… afirmira najvitalnije civilizacijske vrednote, kakve su: humanost, tolerancija, razumijevanje i solidarnost, učenje i čitanje, sloboda i pravednost, DOP, održivost i ekologija, podrška mladima, obitelji i specifičnim skupinama, jednakost i sloboda, osobna sreća, stvaralaštvo, osobni i poslovni razvoj i drugo. Dosad je na svojim stranicama UM biografski iznio puno o ličnostima, životima i djelima preko 200 znamenitih ljudi. O njima govorimo kao o „uzor-osobama“, „ljudima vrlina“. Iz njihovih inspirativnih priča naučimo mnogo (storytelling =storylearning).

Jubilej 2013. – 2022.! 10 godina afirmacije DOP-a i održivosti! 

I u ovom broju ugledne hrvatske tvrtke objavile su svoje DOP-priče, sve ono na što su ponosne, one koje su na dobrobit zajednice, prirode, zapsolenika ili kupaca. 

UM je poznat kao jedan od prvih i trajno sustavnih promicatelja prakse i napretka DOP u Hrvatskoj.  U proteklih 10 godina rubrike “DOBRA HRVATSKA – Najbolje društveno odgovorno poslovanje – primjeri”, svaki je broj sadžavao po prosječno 13 primjera (od 8 do 19). Do danas je prezentirano 124 primjera

Anna Artyushenko, Rovinj, akvarel (učenički rad)

Svoje primjere iznijeli su:
ACI, Allianz Zagreb, Alstom Hrvatska, Bernarda, Bomark, Cemex Hrvatska, CROCON, Čistoča Zadar, dm Hrvatska, dm BiH, Dvokut-Ecro, Energy Pellets, Ericsson Nikola Tesla, FIS BiH, Gradska knjižnica Zadar, Grawe, Helb, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatska lutrija, Hrvatska pošta, Hrvatska udruga poslodavaca, Holcim Hrvatska, Ilirija, IN2, INA, JGL, K.E.K. i Davor Rostuhar, knjižnice grada Zagreba, Komunalno poduzeće Križevci, Končar Elektrotehnički institut, Končar energetski transformatori, KRAŠ, LIDL, NZJZ Anrdija Štamopar. Nova TV, Grad Pazin, PBZ Zagreb, Regeneracija, Rockwool Adriatic, Siemens, Sveučilište u Rijeci, Tehnix, Turisthotel, Tokić, Vetropack Straža, Vivera, Udruga Crveni nosovi, Unija nova… i drugi.

DOP-priče u UM-u su vrijedne za sve:
– Za tvrtku: širenje ugleda, rast samopoštovanja, edukacija zaposlenih!
– Za gospodarstvo: dobri primjeri kao poticaj drugima!
– Za 10.000 čitatelja: poučni, zanimljivi, iznenađujući i uzbudljivi sadržaj!
– za društvo i pokret DOP-a: svaki novi primjer objavljen u javnosti znači veću vidljivost DOP-a u Hrvatskoj

Nagrade i priznanja

Edicija UM i nakladnik M.E.P. doo dobili su priznanja:

  • Godišnja nagrada za praksu društvenog odgovornog poslovanja, 2016., Hrvatska udruga poslodavaca.
  • Povelja za edukaciju i doprinos razvoju kvalitete, 2008., Hrvatsko društvo za kvalitetu 
  • Posebno priznanje Županijska komora Rijeka HGK, 2018., u povodu 25. obljetnice izlaženja.
  • Hrvatsko udruženje menadžera CROMA, 2018., u povodu 25. obljetnice izlaženja.
  • Najveće priznanje je prihvaćanje UM-a od 10.000 čitatelja, brojnih trvtki i ustanova, tijekom dugih 28 godina tiskanja i zalaganja za osobni rast čitatelja i opću društvenu dobrobit.
NAJLJEPŠA NAŠA – jugo u Rovinju; Foto: G. Tudor

Mišljenja i pohvale čitatelja UM-u

U ovom je broju javnosti po prvi put predstavljen izdvojeni niz pozitivnih pisama koje čitatelji u kontinuitetu šalju UM-u. Prihvaćamo ih kao usmjeravajuće, poticajne, konstruktivne pohvale/kritike o svemu onome što radimo. U nastavku dajemo tek njih nekoliko, a više možete naći na linku.

*

Čestitam Vam na dobivenoj nagradi za DOP. Napori koje ulažete u promoviranje načela DOP-a u svakodnevnom poslovanju su vrijedni hvale i drago mi je da postaje sve prisutnija tema… A.Š. 

*

Hvala Vam na lijepom planeru, kojeg ću (unatoč njegovoj težini, pored svega ostalog :-)) držati u torbici kao svog vjernog pratitelja. I hvala na pozitivnoj i dobroj energiji koja se kroz tekstove i ljude skupila u ovogodišnjem UM-u!  L.P.B.

*

Godinama moja sestra kupuje meni i sebi UM i kad ja iz Njemačke dodem doma za Božić on me čeka ispod jelke!!!!!! … Tako me obraduju neke priče, podsjete na nešto naše… Tako da vam ne mogu bez njega. Puno vam hvala, dobro se daleko čuje pa tako i vaš Menadžer. L.M.

*

Učinkoviti menadžer mene je osvojio i oduševio od prvog susreta (…) Svoje sam oduševljenje odmah podijelila sa svim dragim osobama pa tako i suprugu dala primjerak s uputom da je to „nešto što mora imati“ (…) No, zašto je to tako? Puno je razloga – od prekrasnih pjesama, fotografija, aforizama, misli (…), ali najveći je ipak jedan – prilika da učimo iz kratkih, životnih priča, sudbina, iskustava. Prilika da kroz njih rastemo i jačamo svoju vjeru da je sve moguće ako to dovoljno želimo! (…) A kako ja možda više od svega volim učiti, kao mami i supruzi, nije mi uvijek lako naći vremena za sve što bih htjela. Ove kratke, poučne, zabavne, inspirativne priče koje nosi UM – za mene su pun pogodak! Sretno od srca – vama i vašem timu i da nastavite tako, razvijati svijest i jačati nadu „da nas ima“, nas željnih i usmjerenih prema pozitivnome i dobru. N.K.B.

*

Dakle M.E.P. je zaista pokazao da je institucija. 20 godina UM-a izlaženja je velika stvar, na ovim prostorima jedva da i države traju duže. Ponosan sam što sam imao čast „svirati sa vama“. Sve dosadašnje Managere čuvam, često koristim/kopiram, dijelim, maltretiram pogotovo svoju djecu: „Vidi šta ovdje piše – vidi kako je to lijepo rečeno…!“ Šta se mene tiče ne postoji ništa bolje. Svaka čast.  S.M. 

*

Poslovice i izreke obavezno pročitam prvi dan čim dođe. U neke sam se uvjerila da zaista odražavaju istinu. Od kada sam otkrila da postoji ovakav planer, ne dozvoljam da ga ne naručimo jer se zaista vrijedan i koristan. Hvala što ste ga osmislili.  Ivana, 28 Feb 2020 

*

(…) Ove godine ( 2020. ) zove me jedan od njih i pita: „ Gdje je UM ? Ne mogu početi godinu bez UM-a! Ovo govori puno o UM-u. „Kao da je kruh svagdašnji“. Podmirujem sa UM-om cijelo primarno okružje, baš kao što i „tata“ UM-a, Goran Tudor sa ekipom, ustrajno podmiruje  cijelu Lijepu našu i polako podiže svjesnost pučanstva. Dotle nam institucije blokiraju razvoj svjesnosti. Vjekoslav 

***

Izjava o jedinstvenosti u Europi (za potrebe javnih natječaja nekih tvrtki)

Edicija UM/ Znanje i vrijednosti je jedinstvena po konceptu i sadržaju u Hrvatskoj i Europi. Inovativan multifunkcionalan proizvod – i knjiga i planer (dnevnik), UM je bez uzora i sličnosti s drugim ovovremenim proizvodima u kategoriji planera, rokovnika ili almanaha. UM ima svoj uzor u povijesnom-najpopularnijem svjetskom almanahu – “Poor Richard’s Almanack” iz XVIII. stoljeća,  kojeg je 25 godina izdavao i tiskao slavni Benjamin Franklin, fizičar-izmutelj, političar, književnik, dobrotvor svom kraju Pensilvaniji i Sjevernoj Americi (SAD)

***

UM želi dijeliti svijet sa dobrima, svima. UM okuplja dobre ideje, ljude, organizacije, projekte. Zahvalni smo svim čitateljima, koautorima, ekspertima na svemu – suradnji, podršci i sugestijama, za sav doprinos dugoj lenti UM-a. Znamo da širok krug pratitelja sve to prepoznaje. To ilustriraju i poruke i poticaji koje smo s radošću posložili na samom kraju ovog broja. Pročitajte ih, bit će to okrepljujuće štivo za vašu ugodnu večer.

U Zagrebu, 15. studenog, 2021. (na dan dolaska iz tiska UM 2022)

Goran Tudor
direktor M.E.P. d.o.o.
urednik UM-a

EKONOMIJA ZA OPĆE DOBRO: Započinje kritičko vrednovanje djelovanja poduzeća i njegovih dionika po 5 važnih kriterija – univerzalnih civilizacijskih vrijednosti.

EKONOMIJA ZA OPĆE DOBRO
Roman Danko / Foto: Matej Čelar

Održana je konferencija o Ekonomiji za opće dobro, 1. prosinca! Je li to nešto važno? Čini se dosta važnim jer se navještava kako će se u buduće i po prvi put poduzeća i njihova vodstva valorizirati sa stajališta nečeg vrijednog, a neopipljivog… (opipljiv je novac, pozicija na tržištu, kreditni rejting…). A ovdje se želi propitivati nečije djelovanje prema soft kriterijima, a zapravo vrlinama, kao što su:

  • ljudsko dostojanstvo, 
  • solidarnosti, 
  • socijalne pravde, 
  • održivosti, 
  • suodlučivanja i transparentnosti.

Konferencija 1. prosinca 2021., kao dio procesa afirmacije i osposobljavanja…. 

U okviru promicanja Ekonomije za opće dobro i pripreme za provođenje europskih direktiva u Hrvatskoj održana je 1. prosinca dosta zanimljiva i važna konferencija:

„Društveni poduzetnici i njihov pozitivan društveni utjecaj u kontekstu mjerenja i kvantificiranja društvenog utjecaja“

Pogledajte izvještaj i slike s konferencije.

Na predavanju Društveni poduzetnici i njihov pozitivan društveni utjecaj u kontekstu mjerenja i kvantificiranja društvenog utjecaja predstavljeni su projekt eECONOMIJA, ekonomski model Ekonomija za opće dobro i ECG metodologija mjerenja društvenog i okolišnog utjecaja poduzeća. Uz poseban naglasak na teme društvenog poduzetništva u Hrvatskoj i zakonske obveze nefinancijskog izvještavanja, predstavljeni su i primjeri dobre prakse.

U organizaciji Zadruge za etično financiranje (ZEF) i Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG) održano je predavanje pod nazivom Društveni poduzetnici i njihov pozitivan društveni utjecaj u kontekstu mjerenja i kvantificiranja društvenog utjecaja. Fokus predavanja bio je na aktualnim temama iz svijeta društvenog poduzetništva, poput važnosti mjerenja društvenog utjecaja i edukacije potrošača o načinu prepoznavanja društvenih poduzetnika, odnosno nefinancijskog izvještavanja kroz mjerenje društvenog utjecaja kao najjednostavnijeg načina za transparetno informiranje potrošača o društvenom poslovanju. Ovim se temama Zadruga za etično financiranje aktivno bavi kroz projekte ECONOMIJA, čiji su ključni ciljevi osposobljavanje stručnjaka za pokretanje usluge mjerenja i praćenja društvenog utjecaja poduzeća i izrade nefinancijskih izvještaja putem postojeće metodologije Economy for the Common Good (ECG) te stvaranje mreže ECG konzultanat a putem koje će Zadruga djelovati na tržištu.

Znate li što o Ekonomiji za opće dobro? 

 

Ekonomski model za budućnost

Ekonomija za opće dobro (eng. Economy for the Common Good – ECG) je ekonomski model kojem je primarni cilj i svrha stvaranje općeg dobra, odnosno dobrog života za sve na zdravome planetu. 

ECG je globalni pokret koji je nastao u Austriji 2010., koji se ubrzano širi Europom i šire svijetom.

U sklopu godišnjeg nefinancijskog izvještavanja, poduzeća izrađuju bilancu općeg dobra – ECG izvještaj, odnosno Izvještaj za opće dobro. 

Velika poduzeća u Republici Hrvatskoj imaju ovu obavezu od 2017. godine, dok će mala i srednja poduzeća imati ovu obvezu od 2027. Dakle, velika poduzeća će biti u obvezi sačinjavati i Izvještaj djelovanja za opće dobro. 

Svrha izrade Izvještaja za opće dobro je prikazivanje utjecaja aktivnosti poduzeća na opće dobro, sa društvenog i okolišnog aspekta, a samim time i  osvješćivanje daljnjeg razvoja organizacije u smjeru naglašavanja i razvoja tih 5 vrijednosti kod sebe.

Izvještaj za opće dobro je model organizacijskog razvoja i procjene poduzetničkih aktivnosti putem procjenjivanja i ocjenjivanja doprinosa općem dobru. Proces procjenjivanja uključuje sve sudionike koji sudjeluju u aktivnostima poduzeća.

Matrica općeg dobra

ECG Izvještaj i Matrica općeg dobra izrađeni su na temeljima 5 univerzalnih vrijednosti: 

  1. ljudskog dostojanstva, 
  2. solidarnosti, 
  3. socijalne pravde, 
  4. održivosti, 
  5. suodlučivanja i transparentnosti.

Nakon što izradite Izvještaj za opće dobro možete ga prijaviti na eksterni audit. Eksterni audit uključuje neovisnu procjenu međunarodnih ECG auditora i njihove povratne informacije o vašem poduzeću, te naglašava područja koja su bitna za budući razvoj poduzeća. 

Nakon uspješnog eksternog audita dobivate međunarodni ECG certifikat koji uključujete u svoj ECG izvještaj. 

U periodu od dvije godine (period važenja certifikata), imate pravo identificirati se kao “ECG-auditirana kompanija”.

Dovršetkom eksternog audita imati ćete mogućnost koristiti ECG oznaku na svojim proizvodima (trenutno u fazi razvoja).

DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2021.

Demistifikacija EU Taksonomije: još jedan „papir“ ili alat za odlučne promjene – klasifikacija održivih gospodarskih djelatnosti ?

Foto: Pexels - Pixabay

Aktivnosti Europe na ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi sad se već mogu dobro i praktično razaznati. Da li ste se dosad zapitali, na primjer:

  • Ima li načina da se veliki financijski tokovi usmjere u borbu za podnosive klimatske promjene?
  • Koji će gospodarski sektori i djelatnosti biti klasificirani u gospodarski održive? 
  • Hoćete li vi raditi u toj matici prvih poželjnih?
  • Naše velike tvrtke – obveznice nefinancijskog izvještavanje (68) trebaju se pripremiti – obveza im teče od 1.1.2021.

A sve to je iznimno važno!

***

Prije više od dvije godine, krajem mjeseca studenoga 2019., Europski parlament je proglasio klimatsku i ekološku krizu u Europi i svijetu. Odluka je donesena uoči UN-ove Konferencije o klimatskim promjenama (COP25) u Madridu u prosincu 2019..

Tom su prilikom zastupnici u Europskom parlamentu uputili Europskoj komisiji tri sveobuhvatna i ambiciozna zahtjeva da:

  1. svi relevantni zakonski i proračunski prijedlozi EU-a budu u potpunosti usklađeni s ciljem ograničenja globalnog zatopljenja do 1.5°C
  2. na predstojećoj UN-ovoj konferenciji iznese strategiju EU-a o što skorijem postizanju klimatske neutralnosti, najkasnije do 2050. godine 
  3. u Europski zeleni plan uključi i 55 postotni cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine.

Zakonodavna perspektiva, i što je Taksonomija?

Uredba o taksonomiji je predložena od strane Europske komisije još u ožujku 2018., a stupila je na snagu u srpnju 2020.

Taksonomija je dio Akcijskog plana za financiranje održivog rasta kojim započinje provedba ambiciozne i sveobuhvatne europske strategije održivog financiranja. Održivo financiranje predstavlja proces razmatranja i uzimanja u obzir okolišnih, društvenih i upravljačkih (ESG) čimbenika prilikom donošenja odluke o ulaganju ili davanja savjeta o ulaganju.

Akcijskom planu za financiranje održivog rasta jedan je od glavnih ciljeva preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima radi postizanja održivog i uključivog rasta. 

Postupak klasificije – koje će djelatnosti biti određene kao održive, pa i odmah dobrodošle 

Grafički prikaz 1: Definicija održivog ulaganja radi postizanja održivog i uključivog rasta

Nastavno, da bi se ostvarilo preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima, u Akcijskom planu je kao najvažnije i najhitnije djelovanje definirano uspostavljanje jedinstvenog sustava klasifikacije održivih gospodarskih djelatnosti – EU Taksonomije.

Upravo iz tog razloga Taksonomija se temelji na znanosti i tehnički pouzdanom sustavu klasifikacije održivih gospodarskih djelatnosti. Ona predstavlja ključan korak prema ostvarenju klimatski neutralne EU do 2050.

Poradi goruće klimatske i ekološke krize u Taksonomiji su prvo definirane održive gospodarske djelatnosti koje znatno doprinose jednom ili više okolišnih ciljeva tj. okolišno održive gospodarske djelatnosti. 

Grafički prikaz 2: Definicija okolišno održive gospodarske djelatnosti u Taksonomiji

Potpuno očekivano i znanstveno utemeljeno, u Taksonomiji je u prvom koraku prioritet dan okolišno održivim gospodarskim djelatnostima koje znatno doprinose dva okolišna cilja vezana za klimatske promjene. Prema tome, poduzeća obveznici,  dužna su objaviti već od 1. siječnja 2022. tri pokazatelja (promet, kapitalna ulaganja i operativni troškovi) u skladu s Taksonomijom samo za prva dva okolišna cilja: 

  • ublažavanje klimatskih promjena i 
  • prilagodba klimatskim promjenama.
Grafički prikaz 3: Okolišni ciljevi definirani u Taksonomiji

Sukladno zacrtanom planu, naredni korak u razvoju Taksonomije će biti definiranje održivih gospodarskih djelatnosti koje znatno doprinose jednom ili više društvenih ciljeva tj. društveno održivih gospodarskih djelatnosti.

Slijedom svega navedenog, možemo shvatiti da Taksonomija za svoj krajnji cilj ima oblikovanje održivih poslovnih modela gospodarskih subjekata (poduzeća) i usmjeravanje njihovog poslovanja prema održivosti.

Je li Taksonomija spas u zadnji čas; shvaćanje Taksonomije u širem kontekstu

Dvije godine kasnije, unatoč proglašenim krizama na najvišoj europskoj instanci, naša civilizacija se suočava sa sistemskom prirodom globalnih ekoloških izazova i sve većim negativnim trendovima poput:

  • klimatskih promjena 
  • gubitka bioraznolikosti 
  • prekomjerne potrošnje resursa
  • gomilanja otpada
  • onečišćenja neviđenih razmjera
  • nedostatka pitke vode
  • oskudice hrane
  • oštećenja ozonskog omotača
  • zakiseljavanja oceana itd. 

Postojeće krize samo dokazuju da je čovječanstvo u potpunosti izgubilo kompas na svom putu prema normalnoj budućnosti. Upravo zato Taksonomiju promatram kao jedinstveni vodič (alat) za izlaz iz klimatske i ekološke krize u kojoj se nalazimo. 

Za mene Taksonomija u širem kontekstu predstavlja „slamku spasa“ za zaštitu, očuvanje i obnovu svega onoga što je bitno za opstanak i održanje naše civilizacije na planetu Zemlji. Stoga me žalosti bukvalno shvaćanje i predstavljanje Taksonomije kao još jedne u nizu novih  zakonodavnih obaveza za poduzeća i to s iznimno zahtjevnom primjenom u poslovanju.

Ljudska civilizacija je svojim vrijednostima i neodgovornim ponašanjem, napose poslovnim, dosegla krajnju razinu neodrživosti. Dotjerali smo do toga da zajednička Europska vlada mora donositi zakone i propise kojima se poslovanje poduzeća usmjerava prema onome što bi  nam svima trebalo biti općeprihvaćeno i normalno. 

Ne bi li nam bilo svima važno 

Stoga se u postojećoj situaciji pitam zar nam svima zajedno na planetu Zemlji ne bi trebalo biti najvažnije i prioritetno:

  • očuvati klimu povoljnu za život?
  • održivo upotrebljavati i štititi vodne i morske resurse?
  • napraviti prijelaz na kružno gospodarstvo?
  • učinkovito koristiti ograničene prirodne resurse?
  • sprječavati i kontrolirati onečišćenje?
  • štititi i obnavljati bioraznolikost i ekosustave?

Unatoč svemu što se događa, zar još ne shvaćamo da se dobar život i poslovanje mogu voditi jedino na zdravom planetu?

Zaključno

Proučavanjem Taksonomije, shvatio sam da se radi o jedinstvenom i svima dostupnom alatu za postizanje održivosti poslovanja. Stoga smatram da je u okolnostima klimatske i ekološke krize u kojoj se nalazimo, neophodno nadrasti bukvalno shvaćanje Taksonomije kao još jedne zakonodavne obveze s izrazito kompleksnom primjenom u poslovanju poduzeća. 

Odlučnog sam mišljenja da bi, uz odgovarajući pristup i tumačenje, svako poduzeće (neovisno o veličini) jako pragmatično koristilo Taksonomiju u poslovanju jer želi svoj poslovni model učiniti:

  • održivim
  • otpornim na klimatske promjene
  • resursno učinkovitim i
  • dugoročno konkurentnim na tržištu.

U Koprivnici, 12. prosinca 2021.

Matija Hlebar,
stručnjak za održivi razvoj i izvještavanje o održivosti (ESG)

DOBRA HRVATSKA
Prosinac, 2021.

NAJČITANIJE