Primjer obrane Zemlje. Presudom Vrhovnog upravnog suda i zalaganjem udruga proglašena nezakonitim rješenja o zahvatu u prirodu, težine 23 milijuna kuna

iskapanje_sedimenta_drava
foto: Tibor Mikuška (Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode) - preuzeto s OsijekNEWS

Visoki upravni sud presudio je u korist okolišnih organizacija u slučaju iskapanja sedimenta iz Drave! Nakon više od godinu dana, otkad su četiri okolišne organizacije – WWF Adria, Zelena akcija, Udruga BIOM i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode – podnijele žalbu Visokom upravnom sudu zbog dopuštenja iskapanja, stigla je presuda kojom se:

  • poništava rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja,
  • poništava presuda Upravnog suda u Osijeku. 

Nakon više uspješnih i neuspješnih pokušaja obrane Zemlje, ovaj su put pobijedili poklonici prirode, zakonitosti i općeg dobra. 

Što će učiniti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nakon ove presude o ništavnosti svoje odluke i svog neispravnog rada, a i povodom već učinjene štete?

U jednom ministarstvu ne bi trebala biti ova dva sektora suprotnih interesa: gospodarstvo i okoliš, a jesu. Zbog toga se ovo možda i događa.

Visoki upravni sud presudio je u korist okolišnih organizacija i time poništio rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kojim je dozvoljeno iskapanje 460.000 m3 sedimenta iz Drave – bez obveze izrade studije utjecaja na okoliš i utjecaja na ekološku mrežu. Nameće se pitanje – tko je u Ministarstvu potpisao takvu odluku, a bez relevantnih podloga…

***

Podsjećamo, okolišne su organizacije početkom svibnja 2020. podnijele tužbu protiv Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (bivšeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike) zbog izdavanja rješenja Hrvatskim vodama za iskapanje 460.000 m3 sedimenta iz Drave. Upravni sud u Osijeku na prvom i jedinom ročištu 7. listopada 2020. u potpunosti je odbacio sve dokazne prijedloge okolišnih organizacija.

Poništena su odluke – rješenje i presuda – dviju državnih institucija!

Visoki upravni sud je u presudi naveo: 

  • „Odluka prvostupanjskog suda, uz obrazloženje kakvo je njome dano, ne može ocijeniti zakonitom“. 
  • Nadalje se navodi kako u Elaboratu zaštite okoliša, na temelju kojeg je izdano rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, nije uzet u obzir utjecaj zahvata na ptice. 
  • U presudi se ističe kako navedeni propusti nisu otklonjeni u upravnom postupku, a niti u postupku pred prvostupanjskim sudom. 
  • Stoga se presudom nalaže Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja da mora donijeti novo rješenje o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu uz pravilnu primjenu mjerodavnih propisa.

Šteta je napravljena

„Presuda Visokog upravnog suda potvrđuje naše navode o nedosljednosti i kršenju procedura, manjkavom elaboratu na temelju kojeg je zahvat odobren, a na što smo upozoravali od samog početk“, rekla je Branka Španiček iz WWF Adrije ispred okolišnih organizacija..

Međutim, ovo je Pirova pobjeda za rijeku Dravu s obzirom na to da je: 

  • presuda stigla nakon više od godine i pol od početka zahvata na rijeci Dravi i 
  • iskapanje pijeska iz rijeke odvijalo neometano. Stoga ostaje vidjeti kolika je šteta učinjena“.

Španiček nadodaje kako je ovim nezakonitim zahvatom načinjena i velika materijalna šteta jer je i dalje nepoznato koliko je točno pijeska izvađeno u ovom periodu i je li taj pijesak već prodan.

„Vlada RH je odlukom iz rujna odobrila Hrvatskim vodama prodaju pijeska po cijeni od 49,51 kn/m3. Dakle, u ovom slučaju je nezakonito odobren zahvat težine 23 milijuna kuna. Još jednom ponavljamo kako se prirodnim resursima mora odgovorno gospodariti te se zakoni i procedure moraju dosljedno primjenjivati. Dalekosežne su posljedice ovakvih zahvata po prirodu i ljude“, zaključila je Španiček.

Okolišne organizacije očekuju da će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja postupiti prema odluci suda što prije, ali i pojasniti kako će postupiti po pitanju do sada izvađenog sedimenta u ovom slučaju

Referenca: BIOM – OVDJE 

Napomena: vlastita urednička obrada teksta odgovorno.hr (naslov, podnaslovi, uvodnik..)

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2022.

World Wilde Faoud Objava: „Daruj nešto što ostaje i kad prođe Valentinovo.“

Daruj nešto što ostaje i kad prođe Valentinovo
Foto: © Nancy Ruff

Približava nam se Valentinovo, što za mnoge znači pohod na bukete i bombonjere. Što ako ti kažem da ove godine možeš voljenoj osobi pokloniti nešto sasvim drugačije, nešto što neće nestati.

Ljubav bi trebala biti trajna, zar ne? Zašto je onda slavimo kratkotrajnim i potrošnim poklonima?

Ove godine voljenoj osobi pokloni nešto što ostaje, nešto što će biti važno sada ali i za godinu dana. Pokloni nešto trajno, nešto čime poklanjaš ne samo ljubav, nego i život. Simbolično posvoji najdražu životinju, iznenadi voljenu osobu specijalnim poklonom i istovremeno učini dobro djelo za svoj planet koji ti pruža ljubav svaki dan.

POKAŽI LJUBAV!

Ovog Valentinova daruj nešto trajno, nešto neprocjenjivo! Pomozi nam spasiti ugrožene životinje i njihove domove – pokloni im život.

 „Pokloni nešto što ostaje, kad prođe Valentinovo.“

WWF Adria
Gundulićeva 63
10000 Zagreb
e-mail adresa: donacije@wwfadria.org

Dan europskog broja 112

europski broj 112

Broj 112 europski je broj za hitne slučajeve koji besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona iz svih dijelova EU-a. Izravno će vas povezati s hitnim službama – policijom, hitnom pomoći ili vatrogascima. Uz broj 112 i dalje su u upotrebi nacionalni brojevi za hitne slučajeve. No samo biranjem broja 112 moći ćete se spojiti s hitnim službama u svim državama članicama.

Vijeće Europskih zajednica je 29. srpnja 1991. godine donijelo Odluku o ustanovljenju jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 (Council Decision 91/396/EEC), koji sve hitne službe integrira u jedinstveni sustav pružanja pomoći građanima.

Predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća Europe su 11. veljače 2009. godine potpisali tripartitnu deklaraciju kojom je 11. veljače ustanovljen kao Dan europskog broja 112. Besplatnim pozivom na broj 112 u bilo kojoj državi članici Europske unije možete zatražiti pomoć hitnih službi (policije, vatrogasaca, hitne medicinske službe).

Na ovaj dan diljem EU-a organiziraju se različite aktivnosti podizanja svijesti i umrežavanja kako bi se promicalo postojanje i korištenje jedinstvenog europskog broja za hitne slučajeve.

BROJ 112 U REPUBLICI HRVATSKOJ

  • Jedinstveni europski broj za hitne službe 112 u Republici Hrvatskoj uveden je 11. veljače 2005. godine.
  • Uspostavljen je sustav centara 112 kojemu je osnovna zadaća prijem svih hitnih poziva na broj 112, na koji građani i strani turisti mogu dojaviti ugrožavanje ljudskih života, imovine ili okoliša, neovisno o teritorijalnoj i strukovnoj nadležnosti hitnih službi.
  • Sustav 112 u Republici Hrvatskoj djeluje unutar Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova i neprekidno osigurava zaprimanje dojava na jedinstveni europski broj za hitne službe 112 putem telefona, SMS poruka i e-poziva iz vozila.
  • Sustav zaprima obavijesti o neposrednim i nadolazećim opasnostima, komunikacijski koordinira hitne, spasilačke i druge službe te provodi uzbunjivanje građana skrećući pozornost na opasnost uz istovremeno pružanje informacija o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.
  • Sustav 112 u RH čini dvadeset županijskih centara 112 koji zaprimaju hitne pozive i djeluju kao jedinstveni operativno-komunikacijski centri za sve vrste hitnih situacija.
  • Na državnoj razini djeluje Operativni centar civilne zaštite koji prikuplja i razmjenjuje informacije od značaja za provedbu mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite u redovnim uvjetima; operativno koordinira rad centara 112 te osigurava komunikacijsku koordinaciju drugih sudionika civilne zaštite na državnoj razini u izvanrednim situacijama; pruža operativno-komunikacijsku i analitičku potporu Stožeru civilne zaštite Republike Hrvatske te predstavlja operativno-komunikacijski centar za vezu u sustavu međunarodnog komuniciranja u području civilne zaštite.
  • Putem broja 112 zaprimaju se sve vrste hitnih poziva, a u skladu s utvrđenim procedurama (standardnim operativnim postupcima, komunikacijskim protokolima, uputama i drugim operativnim dokumentima) pozivi se prosljeđuju u teritorijalno i strukovno nadležne prijavno – dojavne jedinice hitnih, spasilačkih i drugih službi ili im se temeljem dojave informacije prenose
  • Prema potrebi županijski centri 112 aktiviraju i druge operativne snage sustava civilne zaštite.
  • Sustav 112 nema vlastite operativne snage na terenu, ali sa svojim informacijskim i komunikacijskim resursima, poznavanjem nadležnosti i procedura u hitnim situacijama te ažurnim bazama podataka o hitnim službama i ostalim operativnim snagama čini osnovu informacijskog i komunikacijskog sustava civilne zaštite.

Više informacija saznajte u prilogu Hrvatske televizije povodom Dana europskog broja 112 emitiranom 11.2.2022. u emisiji Dnevnik 1.

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan mahunarki

mahunarke
Foto: azerbaijan_stockers / Freepik

Svjetski dan mahunarki se obilježava svake godine 10 veljače, te prepoznaje važnost mahunarki (slanutak, suhi grah, leća, suhi grašak i lupina) kao globalno važne hrane. Proglasila ga je 10. veljače 2018 godine Generalna skupština UN, te se obilježava od 2019. godine.

Svrha obilježavanja Svjetskog dana mahunarki

Svjetski dan mahunarki pruža priliku za podizanje svijesti o nutritivnim prednostima mahunarki kao dijela održive proizvodnje hrane s ciljem poboljšanja sigurnosti hrane i prehrane. Tim danom se također želi ukazati na pozitivnu ulogu koju mahunarke imaju u postizanju Ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals), programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030.

Zašto mahunarke?

Mahunarke imaju manji ugljični otisak od većine hrane jer zahtijevaju malu količinu gnojiva za rast. Također imaju nizak otisak vode budući da su prilagođene polusušnim uvjetima i mogu tolerirati stres od suše. Ali to nije samo faktor održivosti: mahunarke su jeftine, jednostavne za skladištenje, visoko hranjive, a njihova sposobnost poboljšanja mikrobioma tla bila je ključna u poboljšanju poljoprivrednih tehnika u ruralnim područjima s niskim prihodima. Ukratko, rastuće svjetsko stanovništvo moglo bi se hraniti mahunarkama na održiviji način.

Mahunarke su prirodne kapsule koncentriranih hranjivih tvari. Njihova uporaba donosi značajne prednosti za zdravlje i za okoliš. One predstavljaju nezaobilaznu zamjenu za sve one koji iz bilo kojih razloga ne koriste meso u svojoj prehrani. Pogledajte u doljnjem videu kolika je prehrambena vrijednost mahunarki, da li je soja poželjna za uporabu i još mnogo drugih korisnih savjeta!

DOBRA HRVATSKA

DUKAT i kružno gospodarstvo Hrvatske – nov, dobar primjer doprinosa

kružno gospodarstvo
Foto: freepik - www.freepik.com

Dukat je kompanija strateški usmjerena prema odgovornom i održivom poslovanju. Dukat već dugi niz godina integrira u svoje poslovanje društveno odgovorne procese i  projekte koji pozitivno utječu na zajednicu i okoliš. Dijeli suvremenu praksu sa svijetom, tražeći rješenja za nove izazove.  Linearna potrošnja dostiže svoje granice, dok kružno gospodarstvo ima prednosti s ogromnim potencijalom za inovacije, otvaranje novih radnih mjesta i gospodarski rast.

Projekt kružnog gospodarstva koji su u Dukatu upravo pokrenuli logičan je nastavak niza do sada predstavljenih aktivnosti usmjerenih na smanjenje otpada i brigu za okoliš. 

Kao dio Grupe Lactalis, najveće mljekarske grupacije u svijetu, iskoristili su dostupna znanja i resurse iz Grupe i  pokrenuli vlastiti projekt kružnog gospodarstva u suradnji s talijanskom tvrtkom Lucart. 

Kompleksan postupak odvajanja otpada na nekolika uporabivih sirovina

Foto: Dukat

Rezultat te suradnje je iskorištavanje otpadne višeslojne kartonske ambalažu kao sirovine za proizvodnju papirne konfekcije koju koriste zaposlenici. Kako bi se otpadna višeslojna kartonska ambalaža mogla ponovno koristiti, potrebno ju je prvo odvojiti na materijale od kojih je izrađena – na celulozu, polietilen i aluminij. Od celuloze se proizvode toaletni ručnici i papir dok se polietilen i aluminij koriste za proizvodnju njihovih držača. Tim će se postupkom oporabe 140 tona otpadne višeslojne kartonske ambalaže svake godine smanjiti ispuštanje oko 114.000 kilograma ugljikovog dioksida u atmosferu i spriječiti sječa oko 1800 stabala.

Dukat s ponosom ističe kako sve projekte u ovom području osmišljavaju i realiziraju kako bi doprinijeli ostvarenju Europskog zelenog plana – klimatski neutralnoj i održivoj EU te kako je svaka održiva inicijativa, koja pridonosi smanjenju nastanka otpada, dobrodošla te o njoj treba javno govoriti u cilju edukacije i inspiracije poslovnih subjekata i građana.

***

Od linearne do kružne ekonomije

U kružnom gospodarstvu, jednostavno rečeno, otpad ne postoji, a proizvodi i sirovine se ponovno i iznova koriste što je duže moguće i intenzivnije. Otpad je nova sirovina.

U kružnom gospodarstvu, gotovo svi proizvodi koje, primjerice, Hrvati koriste ponovno će se i ponovno koristiti. Ako je proizvod pokvaren, bit će popravljen. A ako to više nije moguće, od njega se prave novi proizvodi. U kružnom gospodarstvu otpad je nova sirovina. Više ne postoji “mantra” proizvedi, konzumiraj i onda baci. Takav proces štedi sirovine, okoliš i smanjuje emisiju CO2, potiče inovacije, nove poslovne aktivnosti i zapošljavanje.

Cirkularna ekonomija u praksi

Procjenjuje se da svijet generira preko 2 milijarde tona čvrstog komunalnog otpada godišnje, a s najmanje 33 posto tog otpada (što je vrlo konzervativna procjena) ne upravlja se na ekološki siguran način. Stoga svi, građani, vlade, poduzeća i civilno društvo, moraju implementirati kružno gospodarstvo kako bi smanjili otpad i riješili ekološke posljedice, kao što su ubrzanje klimatskih promjena i onečišćenja, koja su jedna od direktnih posljedica linearne ekonomije.

Poželjni proizvodi: oni koji se dulje koriste, mogu se popraviti ili uputiti u proces oporabe

U kružnom gospodarstvu, proizvođači dizajniraju proizvode za višekratnu upotrebu. Na primjer, električni uređaji su dizajnirani na način da ih je lakše popraviti. Proizvodi i sirovine također se ponovno koriste što je više moguće. Na primjer, recikliranjem plastike u pelete za izradu novih plastičnih proizvoda.

Postoje i proizvodi koji se u tradicionalnoj ekonomiji ne koriste često, poput bušilica ili specijaliziranog alata. U kružnom gospodarstvu ti se proizvodi općenito intenzivnije koriste, primjerice dijeljenjem s drugima kroz iznajmljivanje ili prilagodbu proizvodnog procesa. Sve u svemu, to znači da je potrebno manje proizvoda, a time i manje sirovina.

Zašto se trebamo prebaciti na kružno gospodarstvo?

Foto: Dukat

U kružnom gospodarstvu odgovorno se odnosimo prema svom okolišu. Na primjer, smanjenjem završetka otpada na ulicama ili u prirodnom okruženju. Već smo vidjeli da su se neki koraci poduzeli u tom smjeru, primjerice zabranom besplatnih plastičnih vrećica i korištenjem višekratnih vrećica, za razliku od nemilosrdnog trošenja potrošnog jednokratnog materijala. Takvo ponašanje uzrokuje veću potražnja za sirovinama, a sve je manje resursa dostupno. Cijeli niz materijala koje koristimo je ograničen dok populacija globalno raste i potražnja se povećava, kao i ovisnost o drugim zemljama koji su izvori.

Posljedice dosadašnjih obrazaca potrošnje na klimu i okoliš su velike – troši se energija i povećavaju se emisije CO2. Pametnije korištenje materijala može smanjiti emisije.

Korist, ali i obveza za sve

Uvođenje principa kružnog gospodarstva na svim nivoima smanjilo bi pritisak na okoliš i ojačalo gospodarstvo Hrvatske, a prema nekim procjenama potrošači bi imali dugotrajnije, otpornije i vrjednije proizvode.

No prelazak na kružno gospodarstvo ne ovisi samo o vladi i industriji. Potrošači također imaju svoju ulogu i mogu doprinijeti ako duže koriste stvari, popravljaju ih ili odvoze na mjesta za recikliranje. Odabir održivih proizvoda mora postati novi standard za sve.

Referenca:
Večerni list:
VL Native Studio
Zašto je kružna ekonomija temelj održivog poslovanja – OVDJE 

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2022.

Svjetski dan borbe protiv raka

Svjetski dan borbe protiv raka
Foto: Freepik

Svjetski dan borbe protiv raka vrijedna je globalna inicijativa pokrenuta 2000. godine od strane Unije za međunarodnu kontrolu raka (engl. Union for International Cancer Control). Obilježava se svake godine 4. veljače s ciljem podizanja svijesti, poboljšanjem razine informiranosti i poticanja osobnih, kolektivnih i vladinih aktivnosti iz područja kontrole raka diljem svijeta.

Što predstavlja Svjetski dan borbe protiv raka

Svjetski dan borbe protiv raka vrijedna je inicijativa pod kojom se cijeli svijet može ujediniti u borbi protiv globalne epidemije raka. Cilj ove inicijative spriječiti je milijune smrti svake godine podizanjem svijesti i edukacijom o raku te pritiskom na vlade i pojedince diljem svijeta da poduzmu mjere protiv te bolesti.

Svake godine kampanja se sastoji od niza aktivnosti kojima se nastoji naglasiti kako svi imamo važnu ulogu u suočavanju s jednim od najznačajnijih izazova današnjice.

Ključne činjenice o raku

Rak je generički pojam za veliku skupinu bolesti koje mogu zahvatiti bilo koji dio tijela. Drugi korišteni izrazi su maligni tumori i neoplazme. Jedna značajka koja definira rak je brzo stvaranje abnormalnih stanica koje rastu izvan svojih uobičajenih granica, a koje zatim mogu napasti susjedne dijelove tijela i proširiti se na druge organe; potonji proces se naziva metastazom. Široko rasprostranjene metastaze primarni su uzrok smrti od raka.

  • Rak je vodeći uzrok smrti u svijetu, odgovoran je za gotovo 10 milijuna smrtnih slučajeva u 2020., ili gotovo svaki šesti smrtni slučaj.
  • Svake godine oko 400 000 djece oboli od raka.
  • Najčešći karcinomi su rak dojke, pluća, debelog crijeva i rektuma te prostate.
  • Rak vrata maternice najčešći je u 23 zemlje.
  • Otprilike jedna trećina smrti od raka uzrokovana je pušenjem, visokim indeksom tjelesne mase, konzumiranjem alkohola, malim unosom voća i povrća i nedostatkom tjelesne aktivnosti.
  • Infekcije koje uzrokuju rak, poput humanog papiloma virusa (HPV) i hepatitisa, odgovorne su za približno 30% slučajeva raka u zemljama s niskim i nižim srednjim dohotkom.
  • Mnogi se oblici raka mogu izliječiti ako se rano otkriju i učinkovito liječe.

Odgovor SZO-a 

Godine 2017. Svjetska zdravstvena skupština donijela je Rezoluciju o prevenciji i kontroli raka u kontekstu integriranog pristupa (WHA70.12) koja potiče vlade i SZO da ubrzaju radnje za smanjenje preuranjene smrtnosti od raka sukladno ciljevima navedenim u Globalnom akcijskom planu za prevenciju i kontrolu raka. NCD 2013.-2020. i UN-ovoj agendi za održivi razvoj 2030.

U suradnji s drugim organizacijama UN-a postavljeni su sljedeći ciljevi:

  • povećati političku predanost prevenciji i kontroli raka;
  • koordinirati i provoditi istraživanja o uzrocima raka kod ljudi i mehanizmima karcinogeneze;
  • pratiti opterećenje rakom (u sklopu rada Globalne inicijative o registrima raka);
  • identificirati “najbolje kupnje” i druge troškovno učinkovite, prioritetne strategije za prevenciju i kontrolu raka;
  • razviti standarde i alate za usmjeravanje planiranja i provedbe intervencija za prevenciju, ranu dijagnozu, probir, liječenje te palijativnu skrb i skrb za preživjele, kako za odrasle tako i za djecu;
  • ojačati zdravstvene sustave na nacionalnoj i lokalnoj razini kako bi im se pomoglo da poboljšaju pristup liječenju raka;
  • postaviti plan za prevenciju i kontrolu raka u Izvješću SZO-a o raku za 2020.;
  • osigurati globalno vodstvo kao i tehničku pomoć za podršku vladama i njihovim partnerima u izgradnji i održavanju visokokvalitetnih programa kontrole raka vrata maternice kao dijela Globalne strategije za ubrzavanje eliminacije raka vrata maternice;
  • poboljšati kontrolu raka dojke i smanjiti smrtnost od raka dojke koja se može izbjeći, usredotočujući se na promicanje zdravlja, pravovremenu dijagnozu i pristup skrbi kako bi se ubrzala koordinirana provedba kroz Globalnu inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije za rak dojke;
  • podržati vlade da poboljšaju preživljavanje oboljelih od raka u dječjoj dobi kroz usmjerenu potporu državama, regionalne mreže i globalnu akciju kao dio Globalne inicijative Svjetske zdravstvene organizacije za rak u dječjoj dobi koristeći pristup Cure All ;
  • povećati pristup osnovnim lijekovima protiv raka, posebno putem Globalne platforme za pristup lijekovima protiv raka kod djece; i
  • pružiti tehničku pomoć za brz, učinkovit prijenos intervencija najbolje prakse u zemlje.

Odgovor EU

Europskim planom za borbu protiv raka preuzeta je politička obveza da će se u zemljama EU situacija u pogledu raka preokrenuti te je načinjen još jedan korak u izgradnji snažne europske zdravstvene unije i sigurnijeg, spremnijeg i otpornijeg EU-a.

Vodeće EU inicijative u borbi protiv raka su:

  • Centar znanja o raku
  • Dijagnosticiranje i liječenje raka za sve
  • Europska inicijativa za dijagnostičke snimke u onkologiji
  • Europska inicijativa za razumijevanje raka
  • Iskorjenjivanje raka uzrokovanog humanim papilomavirusom
  • Inicijativa „Kvalitetniji život oboljelih od raka”
  • Program probira raka uz potporu EU-a
  • Registar nejednakosti u području raka
  • Europska mreža nacionalnih centara za sveobuhvatnu skrb o oboljelima od raka
  • Inicijativa „Pomoć djeci oboljeloj od raka”

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa

močvara
Foto: worldwetlandsday.org

Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa obilježava se 2. veljače u svim državama svijeta. Na taj dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru donesena je Konvencija o zaštiti vlažnih staništa, koju je do danas potpisalo više od 159 zemalja, među kojima i Hrvatska. Ramsarska Konvencija je sporazum koji čini okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i razumnom iskorištavanju močvara.

Konvencija je u Hrvatskoj stupila na snagu 25. lipnja 1991. godine. Hrvatska trenutno ima 5 područja označenih kao močvarna područja od međunarodnog značaja (Ramsarska područja): Crna Mlaka, Donji tok Neretve, Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje, s ukupnom površinom od 93.590 hektara.

Mediteranska inicijativa za močvarna područja (MedWet) osnovana je 1991. godine i okuplja 27 mediteranskih i perimediteranskih zemalja koje su stranke Ramsarske konvencije o močvarama, među kojima je i Hrvatska. Cilj ove inicijative je osigurati učinkovito očuvanje funkcija i vrijednosti mediteranskih močvara.

Dana 30. kolovoza 2021. Opća skupština UN-a usvojila je Rezoluciju 75/317 kojom je 2. veljače ustanovljen kao Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa.

Značaj močvara i močvarnih staništa

Močvare su ekosustavi u kojima je voda primarni čimbenik koji kontrolira okoliš i pripadajući biljni i životinjski svijet. Široka definicija močvara uključuje i slatkovodne i morske i obalne ekosustave kao što su sva jezera i rijeke, podzemni vodonosnici, močvare i močvare, vlažni travnjaci, tresetišta, oaze, estuariji, delte i plimne ravnice, mangrove i druga obalna područja, koraljni grebeni, i sva mjesta koja je napravio čovjek kao što su ribnjaci, rižina polja, rezervoari i solane. Ukratko močvarna područja ili vlažna staništa možemo definirati kao dijelove zemlje koji plave, periodično ili stalno. Duž obale, močvare su zaštita od prodora mora. U kopnenim dijelovima imaju funkciju spužve te upijaju velike količine padalina koje se tu skladište te time sprečavaju poplavu na širem području. Prirodne močvare i šume imaju glavnu ulogu u održavanju zaliha čiste slatke vode.

Ta su zemljišta ključna za ljude i prirodu, s obzirom na intrinzičnu vrijednost ovih ekosustava te njihove koristi i funkcije, uključujući njihov ekološki, klimatski, društveni, ekonomski, znanstveni, obrazovni, kulturni, rekreacijski i estetski doprinos održivom razvoju i ljudskom blagostanju.

Iako pokrivaju samo oko 6% kopnene površine Zemlje, 40% svih biljnih i životinjskih vrsta živi ili se razmnožava u močvarama. Bioraznolikost močvarnih područja važna je za naše zdravlje, opskrbu hranom, za turizam i radna mjesta. Močvare su vitalne za ljude, druge ekosustave i našu klimu, kroz regulaciju voda, kontrolu poplava i pročišćavanje vode. Opstanak više od milijarde ljudi diljem svijeta ovisi o močvarama – to je otprilike jedan od osam ljudi na Zemlji.

Zašto su močvare u opasnosti

Močvare su među ekosustavima s najvećim stopama opadanja, gubitka i degradacije. Prema predviđanjima ovi će se negativni trendovi nastaviti i dalje uzrokovani brzim rastom ljudske populacije, neodrživaom proizvodnjom i potrošnjom, kao i nepovoljnim učincima klimatskih promjena.

Močvare nestaju tri puta brže od šuma i najugroženiji su ekosustav na Zemlji. U samo 50 godina — od 1970. — izgubljeno je 35% svjetskih močvara. Procjenjuje se da je od početka 18. stoljeća do danas u svijetu nestalo čak 78% močvarnih staništa. Ljudske aktivnosti koje dovode do gubitka močvara uključuju isušivanje i zatrpavanje za potrebe poljoprivrede i gradnje, onečišćenje, prekomjerni izlov i prekomjerno iskorištavanje resursa, uvođenje invazivnih vrsta te klimatske promjene.

Ovaj začarani krug gubitka močvara, ugroženih sredstava za život i produbljivanja siromaštva rezultat je pogrešnog viđenja močvara kao pustih područja, a ne životnih izvora poslova, prihoda i osnovnih funkcija ekosustava. Ključni izazov je promijeniti način razmišljanja kako bi se vlade i zajednice potaknule da cijene i daju značaj močvarama.

Kako se močvare bore protiv klimatskih promjena?

Močvare izuzetno dobro apsorbiraju ugljični dioksid čime usporavaju globalno zagrijavanje i smanjuju zagađenje, stoga ih se često naziva “bubrezima Zemlje”. Sama tresetišta pohranjuju dvostruko više ugljika nego sve svjetske šume zajedno. No, kada se isuše i unište, močvare emitiraju ogromne količine ugljika. Močvare također predstavljaju zaštitu od utjecaja poplava, suša, uragana i tsunamija te jačaju otpornost na klimatske promjene.

Očuvanje i obnova močvara i močvarnih područja

UN poziva na hitno podizanje nacionalne i globalne svijesti o močvarama kako bismo preokrenuli njihov brz gubitak i potaknuli akcije za njihovo očuvanje i obnovu. Obnovljena močvarna područja mogu pružiti mnoge funkcije koje pružaju i izvorna prirodna močvarna područja. Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa idealno je vrijeme za povećanje razumijevanja ljudi o ovim kritično važnim ekosustavima.

Pročitajte i druge naše članke na temu močvara i močvarnih staništa…

DOBRA HRVATSKA

Zaštita zviždača od otkaza, nužno rješenje! Novi zakon – prava prilika! Od Ankice Lepej 1998. do Adrijane Cvrtile 2021., zviždači doživljavaju – KAZNU!

Ankica Lepej i Adrijana Cvrtila
Ankica Lepej i Adrijana Cvrtila

Stiže novi zakon o zviždačima, održano je i prvo čitanje u Saboru! Donosi li poboljšanja? Naši zviždači, od Ankice Lepej 1998. do Adrijane Cvrtile 2021. – uvijek doživljavaju isto – KAZNU!  Odredba o zaštiti od otkaza i progona jedino je rješenje kao podrška društva zviždaču, a to može dovesti i do iznimnog suzbijana korupcije. Zašto to onda političari ne izglasaju? Previše je onih kojima to ne paše. 

Najbolje to zna bivši ministar Lovro Kuščević, svima poznat, koji je već spremao novi zakon da ograniči i banalizira ulogu Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa i predsjednice Nataše Novaković. Tragične li situacije za jedno društvo!

Od Ankice Lepej, heroine građanske hrabrosti …

U uvodniku objave od 25. siječnja 2021. Jutarnji list je zapisao: „U Velikoj dvorani Krematorija na Mirogoju održan je posljednji ispraćaj Ankice Lepej koja je preminula u 74. godini života. Lepej je bila simbol borbe za istinu, pravdu i slobodu medija i informacija…“

Povijesna slučajnost! Dok je toga dana, 25. siječnja, posljednji ispraćaj prve hrvatske zviždačice Ankice Lepej na zagrebačkom groblju Mirogoj, slučajnost je htjela da se u Saboru u proceduri prvog čitanja raspravljalo o nacrtu prijedloga novog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, kolokvijalno zvanog zakon o zviždačima.

U povodu tragičnog odlaska Ankice Lepej mediji su se raspisali o toj hrabroj ženi, što nas je nakratko vratilo 23 i pol godine unatrag, u hladnu jesen 1998. godine, u vrijeme vladavine moćnog i nedodirljivog predsjednika Franje Tuđmana. Tada 50-godišnju bankarsku službenicu Ankicu Lepej zainteresirala je jedna izjava predsjednika Tuđmana i potaknula ju da provjeri njezinu vjerodostojnost. 

– Čula sam Tuđmana kako poručuje umirovljenicima da je i njegova supruga penzionerka i da i sama jedva spaja kraj s krajem. Zavirila sam po matičnom broju u računalo Zagrebačke banke i otkrila veliki novac – ispričala je kasnije Lepej.

Lepej je razotkrila da supruga predsjednika Tuđmana, Ankica Tuđman, na svom bankovnom računu ima 210.000 njemačkih maraka i 15.740 dolara, koje njezin suprug nije prijavio u imovinskoj kartici. Svoje je saznanje otkrila novinarki Jutarnjeg lista, koja je priču i objavila. Nastala je velika afera, gotovo histerija.

***

Zagrebačka banka ponudila je nagradu od milijun kuna onome tko otkrije izvor informacija! Ankica Lepej idućeg se dana sama prijavila. Premda je, pravno, i ona imala pravo na onih milijun kuna, to je odbila. 

***

Odmah je privedena na ispitivanje u policiju koje je trajalo cijelu noć, a potom je dobila i otkaz u Zagrebačkoj banci, samo 11 mjeseci prije nego što je trebala biti umirovljena. 

***

Protiv nje pokrenut je i kazneni progon zbog odavanja službene tajne, ali je Državno odvjetništvo odustalo od progona nakon smrti predsjednika Tuđmana. 

***

Vlasti su nastojale na svaki način opravdati postupak predsjednika Tuđmana pri čemu je tadašnji predsjednik Ustavnog suda dr. Smiljko Sokol izrekao zaista nevjerojatnu izjavu da „novac nije imovina“, pa prema tome nije ni morao biti prijavljen u imovinskoj kartici.

***

Za obitelj Lepej počeli su teški dani. Ankica više nije mogla pronaći posao, a suprug Slavko dobio je otkaz osam godina ranije jer je ukazao na kriminal u Tiskari Zagreb. Na kraju je obitelj morala prodati obiteljski stan, bili su više gladni nego siti i živjeli u socijalnom stanu. 

Unatoč svemu Ankica Lepej uvijek je govorila da se nikada nije pokajala za ono što je učinila. Iako je znala da odaje poslovnu tajnu, smatrala je da je javni interes iznad poslovnog i da javnost ima pravo znati. „Ništa ne bih drugačija napravila bez obzira na sve što mi se dogodilo. Jednostavno nisam mogla drugačije“, kazala je Lepej za Index 2016. godine.

Bilo je to značajno otkriće, a danas mnogi ističu hrabrost toga čina, pa i njegovu revolucionarnost. Odjek afere u javnosti bio je velik, a mnogo više od visine zatajenog iznosa na računu, građane je potresla činjenica da vrhovni državni čelnik ne govori istinu.

O svemu što je proživljavala Lepej je 2003. objavila i knjigu „Istina – savjest iznad bankarske tajne”, koju se doduše rijetko moglo kupiti u knjižarama (Ankica je sama prodavala knjigu na ulicama Zagreba). Ankica Lepej do posljednjeg je dana ostala vjerna sebi, prosvjedovala je, ukazivala na loše pojave u politici i društvu… „Istina je daleko pogubnija od laži i pljačke“, izjavila je nedavno. Rekla je i ovo: „Šutljive javnosti nijedna vlast se ne boji. Ljudi kao da ne razumiju da imaju pravo buniti se kada stvari oko njih nisu dobre. Nimalo ne cijene svoju individualnu slobodu, a bez nje nema ni slobodnoga društva.“

… do Adrijane Cvrtile 2021. u Kutini

Najnoviji slučaj zviždačice je onaj iz Kutine Adrijane Cvrtile. Cvrtila je nedavno razotkrila korupciju u kutinskoj gradskoj vlasti i zapošljavanje stranačkih članova po nalogu, nakon čega je smijenjena s mjesta direktorice Eko Moslavine, a slijedi joj i otkaz na novom radnom mjestu na koje su je nakon smjene postavili, jer je naprasnom odlukom – novom sistematizacijom – to radno mjesto lukavo ukinuto. A osumnjičeni su protiv nje iz istražnog zatvora pokrenuli 8 kaznenih prijava… Cvrtila je sada u pravnoj bitci. Izjavljuje na tv-u kako joj mnogo ljudi prilazi, daje podršku, ali malo je onih koji će se izložiti…

Zviždača je poslije Ankice Lepej bilo dosta, od Jelene Jovev koja je za korupciju prijavila sisačko-moslavačku županicu Marinu Lovrić Merzel, preko Vesne Balenović koja je ukazala na kriminal u Ini, Damira Mihanovića koji je pomogao u razotkrivanju afere Fimi Media, Srećka Sladoljeva koji je prokazao kriminal u Imunološkom zavodu, Vlatka Klarića koji je otkrio kriminal u gradskoj tvrtki URIHO (koja zapošljava invalide!)…, pa do ovog posljednjeg.

Ima li pomaka u naših 30 godina? Izgleda da nema mnogo.  Ali novi je „POMAK“

I zato je Cvrtila pokrenula osnivanje nove udruge „POMAK – udruga za promicanje dobrog upravljanja i rada“ u Kutini. Svojim radom udruga će nastojati ostvariti pomak u društvu prema boljem sutra, rečeno je u raspravi na osnivačkoj skupštini. U fokusu rada udruge bit će borba protiv korupcije i trgovanja političkim utjecajem s čime su se susreli inicijatori osnivanja udruge – Adrijana Cvrtila, Josip Vitez i Viktor Šimunić.
„Želimo da svi građani u Hrvatskoj imaju jednaku priliku i da budu jednakopravni. Tako ćemo ostvariti pomak u društvu i ostvariti napredak. Borit ćemo se protiv korupcije i kriminala (…), pomagati i ohrabrivati sve građane koji se usude glasno govoriti o neprihvatljivim pojavama u našem društvu s kojima se svakodnevno suočavamo“, rečeno je na osnivačkoj skupštini. 

Iz rasprave u Saboru o novom Zakonu 

Ankica Lepej probila je led. Otada do danas zviždali su mnogi hrvatski zviždači. Njihovi su zvižduci ponekad dopirali do javnosti, a katkad ostali zatomljeni u lokalnoj sredini, neki su pokretali stvari nabolje, a neki su bili uzaludni. Svijest građana da i sami moraju nešto napraviti kada uoče nepravilnosti i dalje je nedovoljno razvijena. Ponajviše zbog visoke cijene koju u pravilu plaćaju zviždači, što gotovo uvijek uključuje otkaz i druge vrste šikaniranja. Zato je najvažnije da novi zakon o zviždačima (o kojemu smo nedavno pisali), osim na mehanizmima prijave nepravilnosti, prije svega poradi na bezuvjetnoj zaštiti zviždača od otkaza i progona, pa će građani tada hrabrije i glasnije prijavljivati korupciju i druge nepravilnosti. 

Ukazali su na to i u saborskoj raspravi neki zastupnici. Tako je Marin Miletić iz Mosta podsjetio da korupcija Hrvatsku godišnje stoji 60 milijardi. Rekavši da se zviždače „šuta“, pozvao je ministra Ivana Malenicu da ih zaštiti. I zastupnica Dalija Orešković iz Centra smatra da je jedina efikasna zaštita zviždača efikasno pravosuđe. 

Saborsku raspravu iskoristile su i zviždačice Adrijana Cvrtila i Maja Đerek, koja ukazuje na nepravilnosti u postupanju s državnim nekretninama, da još jednom istaknu probleme s kojima su suočeni zviždači.

Podsjetimo, novim zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se EU Direktiva 2019/1937, čiji je cilj ohrabriti građane da prijavljuju kršenja zakona i propisa, ali i osigurati zviždačima bolju zaštitu. Direktiva propisuje jasne mehanizme i obveze za poslodavca i tijela javne vlasti. Prema novom zakonu, zviždači će sumnje u korupciju moći prijaviti povjerljivoj osobi na svom radnom mjestu ili izravno pučkom pravobranitelju.

Moramo se zalagati za zviždače, na pravcu suzbijanja korupcije. 

Od loše vlasti gora je samo KORUMPIRANA VLAST.

Pogledajte naše prijašnje članke :

Tko su zviždači, kakve osobe? Društveno odgovorno poslovanje podrazumijeva njihovu zaštitu. OVDJE

Hrvatska uskoro donosi novi zakon o zviždačima, koji bi ih trebao bolje štititi. Europa, a i mi, nadamo se da će zviždači zviždati još i jače OVDJE 

Najpoznatiji svjetski i hrvatski zviždači: Od odlikovanja do otkaza i progona – OVDJE 

DOBRA HRVATSKA/ MDM
Siječanj, 2022.

Dan zaštite osobnih podataka

security
Foto: vecteezy

Iako živimo u sve digitalnijem svijetu, većina nas malo razmišlja o privatnosti podataka sve dok naši osobni podaci ne budu ugroženi. Naše povećano oslanjanje na digitalne tehnologije u skoro svakom aspektu života iziskuje potrebu da pažljivo preispitamo što sve dijelimo o sebi, kada i gdje to dijelimo i s kim to dijelimo. I dok granica između naših izvanmrežnih i online života polako nestaje, Dan zaštite osobnih podataka mali je poticaj koji nam je potreban na početku svake nove godine kako bi se fokusirali na nužnu zaštitu svojih osobnih podataka. 

Vijeće Europe donijelo je 28. siječnja 1981. Konvenciju br. 108, prvi zakonski obvezujući međunarodni instrument za zaštitu podataka. U spomen na taj znamenit događaj države članice Vijeća Europe te institucije, agencije i tijela EU-a svake godine 28. siječnja obilježavaju Dan zaštite osobnih podataka. Na taj se dan nastoji osvijestiti javnost i promicati najbolje prakse u pogledu privatnosti i zaštite podataka. Tijekom 2018. potpisnici Konvencije dogovorili su protokol kojim je ona izmijenjena u svrhu ažuriranja. Istodobno je Opća uredba EU-a o zaštiti podataka, koja je na snazi od 25. svibnja 2018., postala jedinstven pravni okvir za obradu osobnih podataka u Europskom gospodarskom prostoru. I Konvencija br. 108+ i Opća uredba o zaštiti podataka sadržavaju odredbe o međunarodnim prijenosima podataka.

Zašto je zaštita osobnih podataka tako važna

Potreba za privatnošću podataka nije ništa novo niti jedinstveno za digitalno doba. Problem je to koji traje već desetljećima. Niz godina su osobni podaci prikupljani, manipulirani i dijeljeni ili prodavani, a zatim dalje manipulirani za profit od strane bankarskih institucija, proizvođača, političkih stranaka, neprofitnih organizacija, oglasnih agencija, anketnih grupa, zrakoplovnih kompanija, trgovina mješovitom robom, kreditnih agencija i mnogih drugih. Digitalne tehnologije olakšale su prikupljanje osobnih podataka, legalno i ilegalno. A s 4,66 milijardi ljudi u svijetu koji su aktivni korisnici interneta, postoji nesaglediva količina nezaštićenih podataka koji čekaju da budu ukradeni.

O zaštiti osobnih podataka premalo vodimo računa. Vjerojatno vam to nije padalo na pamet kada ste se jutros prijavili na svoje računalo ili mobilni telefon kako bi provjerili svoju e-poštu, pratili novosti, provjerili cijene dionica… Većina nas ne razmišlja mnogo o zaštiti naših najosobnijih podataka od nevidljivih, ali znatiželjnih očiju. Zapravo, mnogi ljudi ne razumiju razliku između sigurnosti podataka i privatnosti podataka, što može biti razlog čestog nemara po pitanju privatnosti podataka.

Razlika između sigurnosti podataka i privatnosti podataka

Privatnost podataka nije isto što i sigurnost podataka, iako su to dvoje blisko povezani i isprepleteni. Sigurnost podataka možemo usporediti s postavljanjm rešetki na prozore kako bi spriječili provalu, dok privatnost podataka možemo predočiti kao spuštanje roleta ili zavjesa na prozorima tako da nitko ne može pogledati unutra i vidjeti što nosite, tko živi s vama, što kuhate za večeru ili koji film gledate.

Kao krajnji korisnici u tehnološkom spektru, malo nas obraća nužnu pažnju na privatnost podataka osim što znamo da ne smijemo dijeliti svoje lozinke ni s kim. Vjerujemo da će pružatelji softverskih i podatkovnih usluga biti čuvari osobnih podataka koje prikupljaju i traže od nas u zamjenu za pravo korištenja njihovih proizvoda i usluga. Međutim ti digitalni stranci s legitimnim pristupom našim osobnim podacima često su upravo oni kojima bismo trebali onemogućiti pristup našim osobnim podacima. Dan zaštite osobnih podataka važan je poziv na buđenje za svakoga tko je ‘on line’ i misli da softver za neželjenu poštu i vatrozid čuvaju njihove podatke.

U Hrvatskoj Agencija za zaštitu osobnih podataka svake godine prigodno obilježava ovaj dan s ciljem promoviranja zaštite osobnih podataka, podizanja svijesti građana o pravu na zaštitu osobnih podataka i upoznavanja građana s njihovim pravima te voditelja i izvršitelja obrade s njihovim obvezama koje proizlaze iz zakonodavog okvira za zaštitu osobnih podataka.

Kako zaštiti osobne podatke

  • Provjerite postavke privatnosti na društvenim mrežama
  • Nemojte koristiti pohranu u oblaku za privatne podatke
  • Koristite jake lozinke
  • Zaštitite svoje uređaje lozinkama ili PIN-ovima
  • Nemojte dopustiti da vas prate na internetu (uključite “incognito mode” na pregledniku)
  • Dopisujte se sigurnim aplikacijama
  • Koristite drugu e-mail adresu za prijavu na neprovjerene web stranice
  • Onemogućite prikaz informacija na zaključanom ekranu
  • Pažljivo s javnim bežičnim mrežama
  • Ne rade svi kradljivci podataka na internetu: Ne zaboravite prije bacanja razrezati papire koji imaju bilo kakve informacije o vama.

Dan zaštite osobnih podataka podsjeća nas da osobne podatke tretiramo kao novac. Imaju vrijednost i trebamo ih čuvati kao da nam životi ovise o tome jer ponekad i ovise.

Pročitajte više:

DOBRA HRVATSKA

Linda Pošćić Borovac: Svi smo mi luđaci u borbi za ideale, dok nam povijest jednog dana ne da za pravo. (Razmišljanja o 7 + 1 top-pitanja i nekom odgovoru.)

djeca

Ako želimo mijenjati svijet, moramo ponekad biti …. nerazumni, nerealni i nemogući, kakvim će nas društvo i opisati. Budalasti. Onakvi kakvi smo bili kao djeca (onakvi kakvima su nas opisivale mame, none, raznorazne tete iz okružja). Biti „nezreli“  (reći će oni „ozbiljni“). Biti kao djeca kada smo vjerovali da je sve moguće, pa čak i ona naša imaginarna, čarobna zemlja (u kojoj nam je urnebesno dobro) koju smo docrtavali na kartu svijeta. 


Kolumna Linda Poščić Borovac*
Autorski članak

***

Davno prije nas neki su taj ideal nazvali i Utopija (grč. ou = ne, topos = mjesto, ili zemlja koja nigdje ne postoji, fantazija nekog idealnog neostvarenog stanja u ljudskom životu, zamisao o idealnom društvu). A mi smo tu ideju o utopiji „po naški“ nazvali Moge (izvorni hrv. dječji: Dok se nešto “ne nauči“ da je bitno. Izgovor za „može“, za „moguće“). I dan danas mi se više sviđa to naše ime za takvu zemlju jer joj u opisu ne stoji „da ne postoji“, već da je moguća. 

Zato mi se i dalje djeca jako sviđaju, nekad više nego odrasli. Uvijek opažaju (i nekako prirodno znaju) više. Još nisu naučila ne vidjeti (ponekad je i to nažalost ☹). Je li san o utopiji odsanjani san?

No,…

(taj me „no“ u ovim kontekstu brine).

***

Iako djetetova duša zahtjeva gledanje, kultura oko njega konstatno traži sljepilo. Iako djetetovo srce traži igru, živahnu energiju, maštu, žar, strast,… društvo, škole, institucije (što je i najgore), te se osobine do najmanjeg atoma kroz odrastanje potisnu i ne dopuštaju im živjeti. Zvuči poput mučne napetosti koju moraju podnijeti. I dok tako odrastaju, istovremeno venu, povlače se ili „polude“. Na tom putu im nimalo ne ide u korist (iako se mnogima tako ne čini) učestalo „odgajanje“ osobina kao što su narcizam, neuviđajnost za druge, zavidnost, razmaženost, sebičnost i natjecateljski duh…. Ali, čim krenu u „veliki svijet bezbrojnih mogućnosti“, svijet obilja i nesigurnosti, svijet nadmetanja i okrutnosti, mnogi se slome i propadnu. Srozaju se takvi češće nego uspiju – srozaju se i suoče sa neugodnom istinom da nisu spremni na život sa nazovi „vrlinama“ koje su savladali. Dapače, taj „ugrađeni“ narcizam prikriva i nešto šire – čitavo more nesigurnosti, straha, depresije (za ovu potonju već Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi da će u narednih deset godina postati najraširenija bolest u svijetu. A, ako niste znali u Hrvatskoj svako sedmo dijete pati od depresije). Ne bi li bilo bolje i pitam se često: zašto se naša djeca više ne odgajaju,  i kroz javno zastupanje, u vrlinama i vrednotama, kao što su ove:  empatija, solidarnost, preuzimanje odgovornosti za društvo, tolerancija, radišnost, čitanju  knjiga kao besplatnim izvorima mudrosti…

No,…

(ovaj „no“ me u ovom konkekstu ne bi smio brinuti).

***

Prošlost nas uči jednu jednostavnu, ali važnu lekciju: može se živjeti drukčije. Uostalom ovaj svijet danas nije uređen na temelju nekih aksiomatskih zakona, čvrstih i zapisanih sustava razvoja (donesenih od strane ptice Dodo izumrle krajem 17.st) niti nekih apstraktnih sila, nego su ljudi ti koji mogu (i jesu) sami graditi svoj put i koji su činili presudne povijesne obrate. Stoga nam prošlost ne samo daje drugačiju perspektivu, nego i nove ideje Nemojmo zaboraviti da su u toj prošlosti i oni koji su zagovarali ukidanje ropstva, pravo glasa za žene, … pa i oni koji su doveli do nevjerojatnih tehničkih izuma i dostignuća, uspjeli, a smatrali su ih luđacima da ne ponovim ono s početka teksta nerazumnim, nerealnim i nemogućim. Budalastim.

Kada malo bolje razmislite sve je to užasno ironično.

Nikada kao sada nismo, zatečeni toliko ovim svijetom, uvjereni da nemamo više u što vjerovati – toliko smo omađijani tim stavom da ne vidimo i ne reagiramo na nepravdu koja nas svakodnevno okružuje, ali s druge strane niti prave vrijednosti, koje se ne mogu izraziti brojkama, a jedne su od najvažnijih za blagostanje i budućnost čovječanstva, na primjer – sretna djeca!

***

Zašto djeci odmah danas ne vratimo igru, maštu, kreativnost, smijeh?! Dajmo im zraka, ne namećimo im samo aktivnosti, zadatke, ne pripremajmo ih suludo na neko tržište rada za koje ni ne znamo kakvo će biti, pripremajmo ih na život (po mogućnosti onaj sretan).

Jer kada malo bolje razmislite sve je to i više nego ironično.

Možda i znamo da u potragu za boljim svijetom trebamo krenuti iz učionica, možda i znamo da bi nam to bila najbolja intervencija za kvalitetnije društvo, no mi nekako i dalje volimo te ustaljenje forme, usađena pravila „uspješnosti“ mjerena visinom ocjena (ipak je to brojka, a mi brojkama neizmjerno vjerujemo, one su nam vodilje u svemu u životu – zato nam je tako i turobno), velike rasprave o sposobnosti, a ne o vrijednosti, o didaktici, a ne o idealima, o „najvažnijem“ (ali izuzetno pogrešnom) pitanju; kakve vještine i znanja učenici moraju steći za tržišta rada u narednom desetljeću???? Wrong question!!! Apsolutno pogrešno pitanje! („The wrong questions with the wrong replies.“, Depeche Mode).

***

Ni prava pitanja ne znamo postaviti? Da li? Nije ni čudo, kad živote svodimo na ekonomsku kalkulaciju, prolazne i površne informacije, neutemeljene argumente, mašemo statistikama, izvještajima, proračunskim tablicama u kojima možemo izčitati sve osim onoga što u životu zaista vrijedi (R.F.Kennedy je već 60-tih godina nešto slično rekao i za BDP), slijedimo trendove nekih analitičara, „wannabe“ znalaca, umjesto da stvaramo trendove, da mijenjamo svijet i da se pitamo…

***

Kakva znanja i vještine usaditi našoj djeci do 2030.? Kako želimo živjeti u 2030.? Što uopće želimo? Više vremena za obitelj, hobije, prirodu, umjetnost, volontiranje? Što nam nedostaje? Ljubavi? Solidarnosti? Istine? Slobode? Zdravlja? Prirode? Slobodnog vremena? Morala? Je li dosta baš svima toliko blisko i važno samo ta digitalija, virtualno, uspješnost (mjereno de si vidljiv i s dosta novaca) i drugo što čini mainstream kojeg promiču mediji, javne ličnosti, heroji dana. Ako prosječna osoba Zapada, a mi smo tu negdje, provodi cca 5 sati na dan na mobitelu, ima li vremena za drugo, onaj realni svijet i aktivnosti, za kojeg smo i u kojem smo rođeni. Što uopće želimo? Na kraju života nećemo reći: trebao sam više vremena provesti na mobitelu! A možda ćemo reći: da sam više mirisao cvijeće, šetao poljem , pomagao i darivao, učio znanje o čovjeku i Zemlji… Dakle, što uopće hoćemo? Već sam napisala, za sebe, sve o tome na početku ovog pasusa.

Ta pitanja su važna. A, odgovori kreću iz učionica. Od drugačijeg obrazovanja, na temelju novih ideala. Na kraju krajeva, odgovore na pitanje: što je to što ima stvarnu vrijednost? – ne određuje ni tržište ni tehnologija, to čini društvo, to čine ljudi, to činimo mi (a ne neki vanzemaljci, izumrli dinosauri, duhovi iz misterioznih tvrđava ili ptica Dodo koje više nema (osim u crtićima).

***

Mi ljudi moramo odlučivati kako krojimo svoju sudbinu! Pa će onda i izvedeni pojmovi kao što je „tržište“ biti prisiljeno slijediti ono što zamislimo i iskrojimo. A ne obrnuto.

Zvuči jednostavno. Jer i je.

No, (opet taj „no“ – brine me ☹) nove ideje (ideali) nikada nisu problem, nego činjenica da je teško pobjeći od KRIVIH – STARIH. Zvuči poznato, zar ne?

Ali, ako opet malo bolje razmislimo, ideje, ma koliko budalasto zvučale, promijenile su svijet. I opet će ga. 

Nekako vjerujem da je većini ljudi srce na pravom mjestu. Znači sve je moguće  

„Svi smo mi luđaci dok…“, to i za mene znaju reći dok pišem knjige, snimam filmove i sl., ali mi je povijest puno puta dala za pravo.  

Krenimo, dakle, najprije sa pravim pitanjima! Oni koji postavljaju prava pitanja ne moraju znati sve odgovore, kaže mudrost negdje pročitana. 

Kako praviti život-konstrukciju samo od plemenitog materijala?

***

Evo, ja ću prva, s onim najtežim: Što uopće želimo?

* Linda Poščić Borovac

Koautorica knjige „DISASTER – dijagnoza modernog biznisa“, proglašena Best Corporate Book u svijetu 2021.g. od strane CMA u NY, USA

Poduzetnica, CEO tvrtke Crocon d.o.o., promotorica djelovanja za opće dobro, pjesnikinja, utemeljiteljica Udruge za dramsku rekreaciju Happy ThinGS Academy, pjesnikinja i spisateljica, autorica svjetski nagrađenih kreativnih projekata…

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2022.

NAJČITANIJE