Re-kreiraj život i posao: Zajednica tvrtki – nositeljica promjena prema otvorenom, inkluzivnom i pravičnom radnom okruženju, nastavlja se širiti!

Re-kreiraj život i posao

Šest novih kompanija uključilo se suradnjom u EU sufinancirani projekt “Rekreiraj život i posao za žene i muškarce”: Procter & Gamble, Kaufland Hrvatska, Varaždinska županija, Arena Hospitality Group, TRS i Plavi Tim.  

Ukorijenjene društvene uloge očekuju od majki da se primarno skrbe o djeci te ujedno obeshrabruju očeve od preuzimanja aktivnije roditeljske uloge prepuštajući tako ove odgovornosti ženama. Ujedno, poslodavci latentno roditeljstvo doživljavaju kao prijetnju uslijed čega zapošljavaju više mladih muškarca kojima ujedno omogućuju i veći broj promocija.  Izazovi s kojima se nose mladi ljudi i poslodavci su izraženiji u županijama u odnosu na Grad Zagreb.

Re-kreiraj život i posao

Projekt Re-kreiraj život i posao, bavi se osvještavanjem problema s kojim se nose mladi ljudi pri zaposlenju i podizanju obitelji i uvođenjem novih poslovnih praksi koje omogućuju uravnoteženu roditeljsku odgovornost te samim time i izjednačene šanse pri zaposlenju i na radnom mjestu. Kako bi se sveobuhvatno odgovorilo na postojeće izazove istražit će se i promijeniti radne prakse, provest će se edukacija zaposlenih, poslodavaca i predstavnika lokalne/regionalne vlasti.

Provedbu projekta sufinancira Europska komisija programom REC (Rights, Equality and Citizenship/Prava, Jednakost, Građanstvo).

Ciljevi

Ovim projektom želi se:

  • povećati svijest i utjecati na neravnopravnu raspodjelu uloga i odgovornosti unutar obitelji ·
  • poboljšati  položaj zaposlenih majki na radnom mjestu
  • smanjiti spolne stereotipe i nesvjesnu pristranost poslodavaca, zaposlenih i predstavnika regionalnih/lokalnih vlasti
  • poboljšati informiranost zaposlenih majki i očeva o pravima tijekom roditeljskog dopusta te im osvijestiti mogućnosti fleksibilnih radnih aranžmana

Kako bi postigli ciljeve projekta organizirat ćemo javna događanja u Puli, Rijeci, Osijeku, Splitu i Varaždinu, provesti MAMFORCE audit u 20 organizacija te provesti radionice za poslodavce i zaposlenike.

U svrhu postizanja uključivog i rodno balansiranog radnog okruženja, u sklopu projekta provest će se audit u tvrtkama. Kroz audit će se identificirati postojeće pristrane prakse, uvesti organizacijske promjene i prakse koje omogućuju ravnotežu između privatnog i poslovnog života. Tvrtke s najboljim praksama dobit će priznanje u obliku MAMFORCE certifikata kao znaka kvalitete za organizacije koje su prijatelji obitelji i žena.

S ciljem što boljeg uvida u izazove mladih roditelja i pronalaženje načine rješavanja provest će se dva istraživanja.

Prvo istraživanje ima za cilj dobivanje boljeg uvida u položaj zaposlenih majki i trudnica na lokalnoj i regionalnoj razini, koje  će se provoditi u četiri županije: Šibensko-kninskoj, Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Zagrebačkoj.

Cilj drugog istraživanja naziva „Roditeljstvo i karijera“ je dobiti  bolji uvid u postojeće izazove usklađenja roditeljske i radne uloge zaposlenih roditelja.

Trajanje projekta je dvije godine, a započeo je 1. lipnja 2020. godine.

Vrijednost projekta je 324,518.06 EUR, a Europska komisija sudjeluje sa 241,675.13 EUR.

Koordinator projekta je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.

Partneri projekta su Hrvatska zajednica županija i Spona Code d.o.o.

TEMA ZA I PROTIV: Uvijek će biti duhovnih gerilaca iz sjene koji će spašavati svijet i svjetlati obraz ljudskoj populaciji

Foto: rawpixel.com - www.freepik.com

Vrlo često kada krenem s optimizmom pričati o sljedećoj godini, kao protuargument mi se servira sljedeći naziv – Agenda 21!

U ovim turbulentnim vremenima, teorije zavjere dobile su na svojoj težini, popularnosti, važnosti i neminovnosti. O čemu je riječ i je li to spas ili prokletstvo, probat ću jednostavno dočarati u nadolazećim odlomcima.

Što je Agenda 21? Tijekom svjetske konferencije o okolišu i održivom razvoju koja se održala u Rio de Janeiru 1992. godine, Ujedinjeni narodi dali su potporu inicijativama koje su predlagale model funkcioniranja za 21. stoljeće. Program je nazvan Agenda 21, a potpisale su ga 172 zemlje članice Ujedinjenih naroda, koje su obećale primjenjivati ekološku, ekonomsku i socijalnu politiku s ciljem postizanja održivoga razvoja. Ista je zamišljena kao globalna strategija koja se provodi na lokalnoj razini i koja uključuje sve sektore zajednice: socijalni, kulturni, gospodarski i okolišni.


Robert Mareković
Autorski članak

 

Ciljevi UN-ove agende ugrubo se mogu raščlaniti na održivost okoliša, socijalnu pravednost i ekonomsku ravnotežu. Neki od preciznijih ciljeva su zaštita atmosfere, upravljanje zemljišnim resursima, čuvanje šuma, borba protiv suše, održivi razvoj planinskih područja, kvaliteta i opskrba resursa slatke vode, racionalno upravljanje otrovnim kemikalijama i, da ne dužim, uglavnom je jasno na kojem se tragu nastavlja navedeni niz. Jedna od glavnih stavki toga plana je pomaći siromašnim zemljama od kojih se očekuje da u zamjenu za ponuđenu financijsku pomoć budu odgovornije prema okolišu. Zanimljiva je informacija da članice/zemlje nisu bile obvezne potpisati agendu, nego je to formirano u smislu preporuke, što se sudskom terminologijom naziva “soft law”.

I gdje je tu problem?

Iako godinama imamo teoretičare koji govore negativno o tome summitu, ovogodišnja situacija erektirala je ideje protivnika Agende 21, dok se Covid-19 situacija protumačila kao začetak provedbe iste ili je predstavljena kao predigra za provedbu toga davno smišljenog plana. Koji su mogući negativni aspekti?

Razvojem tehnologije smanjuje se potreba za radnicima u proizvodnim procesima, jer ljudski rad zamjenjuje robotika, automatika i informatika te ljudi postaju beskorisni potrošači zemaljskih resursa. Danas na svijetu živi oko 7,3 milijarde ljudi i vrlo brzo će taj broj prijeći 8 milijardi. Navodno je cilj Agende, ekonomskim i drugim sredstvima uništiti ljude te smanjiti populaciju za 50%. Protivnici toga UN-ova plana tvrde kako je korona smišljeni početak provedbe završnoga dijela tog procesa –  zbog “lažne epidemije” gubimo poslove, prava kretanja i odlučivanja. Onemogućavanje stanovništva u donošenju vlastitih odluka i stvaranje krize zbunjuje te će demotivirati ljude do točke masovne apatije. Prema pristalicama Antiagenda teorije, trenutačno smo u procesu stvaranja globalnoga ekonomskog kolapsa u kojem će doći do potpunog uništenja svjetske ekonomije, odnosno resetiranja kako bi se lakše uvela nova valuta i monopol.

Cilj je i kontrola nad geopolitičkom scenom, nad svim državama svijeta koje će posljedično nakon krize svojom slobodnom voljom pristati na Novi svjetski poredak. Agenda 21, spas ili prokletstvo?

Iako generalno ne vjerujem u taj crni scenarij – prostodušni sam glazbenik i radijski čovjek, nemam odgovore na takva kompleksna pitanja. Zašto sam onda uopće pisao o ovome? Iz razloga što i mene kao laika ovakve stvari zagrebu, zabrinu i zamisle. Ako površno gledamo razvoj civilizacije od Srednjega vijeka naovamo, unatoč svim strahotama ipak možemo govoriti o progresu; civilizacijskom, tehnološkom, moralnom, ljudskom… Je li vrijeme za Novi mračni srednji vijek koji će nas putem kompjutora i straha otjerati u crnu civilizacijsku rupu? Ne znam, ali premda je masa sklona manipulaciji, duh pojedinaca i intelektualne elite je oduvijek bilo teško uništiti, zgaziti i izbrisati.

Ako uistinu postoje globalne mračne sile, podcjenjuju ljudsku, kulturološku i zemljopisnu različitost. Island i Poljska koje su nakon velike krize 2008. godine rekle “ne” bankama i MMF-u, prednjačile su u razvoju i napretku, izuzevši se iz globalnih rješenja. Individualaca i buntovnika će uvijek biti. Poanta ovih posljednjih rečenica je da i u eventualnim najgorim mogućim scenarijima, uvijek će biti duhovnih gerilaca iz sjene koji će spašavati svijet i svjetlati obraz ljudskoj populaciji. Kao vječiti optimist, nemam argument, imam nadu. Imam vjeru u kolektivnu svijest, duhovnost i bazičnu potrebu za socijalizacijom koja posljedično stvara empatiju pa zatim i bolje društvo. Zvučim li kao ostarjeli hipik? Vjerojatno da, ali svi potencijalni zlotvori ovoga našeg dragog Globusa mogu mi oduzeti sve, ali duh i sjećanja ne.

Prenijeto – izvor: Glas Hrvatske HRT…  OVDJE

 

Ericsson Nikola Tesla i grad Ozalj zajedno: Zaštita voda – važan dio rješenja za pametne gradove!

Zaštita voda - važan dio rješenja za pametne gradove!

Napredni monitoring okoliša i analitika omogućiti će pametnim gradovima kontinuirano praćenje vodenih ekosustava s ciljem informiranog i održivog upravljanja, osiguranja kvalitete života i očuvanja bioraznolikosti na važnim prirodnim područjima.

Od ukupno globalno dostupne vode na Zemlji samo tri posto je slatka voda, većinom smrznuta u ledenjacima, a tek manje od jedan posto ostaje dostupno je ljudima za vodoopskrbu.

Prema podacima Eurostata iz 2017.godine, Hrvatska ima najveće zalihe pitke vode po glavi stanovnika u EU te ponekad nismo dovoljno svjesni da se radi o vrlo oskudnom prirodnom resursu, kolokvijalno nazvanom „nafta 21. stoljeća“. Budući da je voda krucijalna za kvalitetu života i zdravlje, njezina zaštita je u fokusu više ciljeva održivog razvoja UN-a, a postala je i sastavni dio rješenja za pametne gradove. Ericsson Nikola Tesla, kao društveno odgovorna kompanija, aktivno brine o svojem utjecaju na okoliš. Stoga tehnološka rješenja i kompetencije stručnjaka usmjerava na zaštitu okoliša i poboljšanje kvalitete života, a zajedno s partnerima napravila je i značajan iskorak prema ostvarenju globalnih održivih ciljeva UN-a na lokalnoj razini

U mjesecu ožujku, kada obilježavamo Svjetski dan voda, posebno ističemo kompanijske aktivnosti u okviru važnih ciljeva održivog razvoja sukladno Agendi 2030 i to:

  • Cilj br. 3. „Zdravlje i blagostanje“
  • Cilj br. 6. „Čista voda i sanitarni uvjeti“

koji su usko vezani uz procjenu utjecaja vode na zdravlje ljudi. Ovaj projekt je prošao sve administrativne kontrole u sklopu natječaja “Istraživanje i razvoj – faza II”, u javnosti poznatijeg kao IRI 2, za sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj na koji se kompanija prijavila zajedno sa Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ) kao ključnim partnerom.

K tome, svjesna svoje odgovornosti i za druge ciljeve COR, a posebno vezano uz

  • Cilj 11. „Održivi gradovi i zajednice“,
  • Cilj 14. „Očuvanje vodenog svijeta“ i
  • cilj 15. „Očuvanje života na zemlji“,

kompanija je pokrenula i pilot projekt u području održivog razvoja i upravljanja okolišem u pametnim gradovima. Partner na projektu, odnosno pilot lokacija, je grad Ozalj s pripadajućim vodotokom rijeke Kupe, a koji je ujedno dio ekološke mreže Natura 2000 sastavljene od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije.

Ključni izazov u upravljanju tim područjima je bolja komunikacija između svih aktivnih dionika te transparentni pristup podacima o zdravlju okoliša i vodenih ekosustava kako bi se osigurala potpora lokalne zajednice u očuvanju bioraznolikosti. Činjenica da je RH po bioraznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja, stavlja još veću odgovornost na naše gradove i naglašava potrebu za alatima koji omogućavaju održivi razvoj.

 

Ericsson Nikola Tesla s partnerima

Stoga, Ericsson Nikola Tesla zajedno sa stručnim partnerom, Odsjekom za biologiju zagrebačkog PMF-a te s gradovima partnerima, istražuje kako napredne tehnologije mogu pomoći unaprjeđenju kvalitete života te zaštiti vodenih ekosustava koji su pod konstantnim pritiskom urbanih i gospodarskih aktivnosti, ali i turizma te raznih vidova rekreacije. Radi se o procesima kojima će u budućnosti rasti značaj, a očekuje se i nova regulativa na razini EU, već najavljena kroz strateški dokument ‘’Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.’’ No, već sada je jasno da će za stvaran održivi razvoj gradova biti potrebno koristiti mogućnosti suvremenih tehnologija za dodatnu edukaciju građana o važnosti zaštite prirodnih staništa te ih uključiti u odgovarajuće procese kako bi postigli bolji efekt.

Gradonačelnica Ozlja, mr.sc. Gordana Lipšinić ističe: „Grad Ozalj u suradnji s partnerima provodi projekte kojima podižemo kvalitetu života zajednice i uključujemo nove dionike, umrežavamo i dodatno ističemo potrebu za još kvalitetnijim aktivnostima na području održivog raspolaganja resursima, naročito vodama. Na tom tragu je i postavljanje uređaja za mjerenje kakvoće vode rijeke Kupe, instaliranom na mostu u samom središtu mjesta, kao „nagrada“ i dodatan iskaz brige za našu smaragdnu ljepoticu Kupu. Velika hvala stručnjacima Ericssona Nikole Tesle, koji su omogućili instalaciju ovog vrijednog digitalnog uređaja.“

Povezano:
www.ericsson.hr
www.youtube.com/ericssonnikolatesla
www.facebook.com/ericssonnikolatesla/

Snježana Bahtijari
Direktorica marketinga, komunikacija i društvene odgovornosti
Ericsson Nikola Tesla Kompanijske komunikacije Ericssona Nikole Tesle

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2021.

OSVRT: U Hrvatskoj o klimatskim promjenama izvještava tek 19 velikih poduzeća

Foto: jannoon028 - www.freepik.com

U skladu s Direktivom o nefinancijskom izvještavanju (Direktiva 2014/95/EU) godišnje informacije povezane s klimom trebale bi, ako je to potrebno, uključivati glavne rizike negativnih učinaka za razvoj, poslovne rezultate i položaj poduzeća koji proizlaze iz klimatskih promjena te glavne rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz djelatnosti poduzeća.

Direktiva EU primjenjuje se na određena velika poduzeća unutar Europske unije koja su subjekti od javnog interesa i imaju više od 500 zaposlenika. Stupila je na snagu 6. prosinca 2014., a poduzeća koja joj podliježu počela su je primjenjivati od 2018. za informacije koje se odnose na financijsku godinu 2017.

***

Slijedom toga proteklih sam mjeseci proveo opsežno istraživanje na uzorku velikih poduzeća u Hrvatskoj – njih ukupno 68 – obuhvativši sva trgovačka društva i financijske institucije koja posluju u obliku dioničkih društava i koja su na datum bilance 31.12.2019. imala više od 500 zaposlenika.

Unatoč svim dosad provedenim aktivnostima i naporima Europske unije (EU) na području klimatskih promjena koji se odnose i na Republiku Hrvatsku kao punopravnu članicu,

nađeno stanje o izvještavanju velikih poduzeća u Hrvatskoj o klimatskim promjenama ukazuje na zabrinjavajuće nisku razinu prepoznavanja važnosti klimatskih promjena u poslovanju poduzeća.

Grafikoni u nastavku zorno ilustriraju hrvatsko stanje u 2019. – 19 gospodarskih subjekata, ili 28 posto od analiziranih 68 , napravilo je izvješća kako se očekuje.

Mnogo zanimljivih istraživačkih spoznaja proizlazi iz moje analize, a ovo je samo prva od njih. Stanje nikako nije dobro. Klimatske promjene su poput velike oluje u daljini koja se približava. Vidimo – oluja nailazi, sa svim iznimnim posljedicama koje će podnijeti svi oni koji se na vrijeme ne prilagode i zaštite.

Nadajmo se da će hrvatsko gospodarstvo, institucije i društvo u cjelini osvijestiti značaj izvještavanja, kao ne samo formalne aktivnosti, pa i iznaći novu snagu za istinske promjene koje treba započeti, na koje smo pozvani svojom savješću i razborom.

Više informacija o mom radu i zalaganju za održivi razvoj možete pronaći na linku https://www.uzorhrvatske.hr/

Matija Hlebar
Stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko izvještavanje, voditelj održivog razvoja u Podravki d.d., predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske

Izvor: Udruga Uzor Hrvatske … OVDJE

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2021

Naš osvrt: Uvođenjem tzv. nacionalnih mirovina hrvatsko društvo napravilo je mali, ali značajan korak naprijed.

Foto: rawpixel.com - www.freepik.com

Zrelost i napredak društva mjeri se i brigom o starijima. Potvrdu iste predstavljaju i tzv. nacionalne mirovine, po prvi put isplaćene u Republici Hrvatskoj u veljači ove godine.

Što sve možete učiniti s 800 kuna? Ako kupujete cipele, za taj iznos možete pronaći sasvim dobre cipele. Ali, ako od tog novca morate živjeti cijeli mjesec i pokriti sve svoje potrebe, pa i potrebu za novim cipelama, onda je to mali iznos. Ipak, najsiromašnijim članovima našeg društva i toliki iznos može predstavljati pravo malo bogatstvo. U odnosu na njihovo dosadašnje siromašno stanje –  s nula kuna mjesečnih primitka – 800 kuna redovitih mjesečnih prihoda može značajno poboljšati nečije životne uvjete. 800 kuna je iznos prve tzv. nacionalne mirovine isplaćene u Republici Hrvatskoj. 800 kuna osigurava primatelju barem minimum ljudskog dostojanstva i egzistencije.

Briga o starijim članovima društva – izraz socijalne države

Da, briga o starijim članovima društva koje polako, ali primjetno stari, velik je izazov za sve nacionalne vlade, kreatore politika i pružatelje zdravstvenih i socijalnih usluga. Napredak društva, između ostaloga, mjeri se i time kako društvo brine o starijima. I prečesto se zaboravlja da stariji ljudi zaslužuju najveće poštovanje društva, jer upravo su oni najviše pridonijeli izgradnji životnog okruženja kakvo danas imamo. A to bi poštovanje prije svega trebalo uključivati primjerena novčana primanja te kvalitetnu zdravstvenu skrb kako bi najstariji naši sugrađani mogli održati kvalitetu života jednom kada prestanu aktivno doprinositi društvu.

Zato je uvođenje nacionalne naknade za starije osobe ili, kolokvijalno nazvane, „nacionalne mirovine“ u iznosu od 800 kuna mjesečno (105 eura) vrijedan pomak, bez obzira na to što se njezino uvođenje toliko dugo čekalo i bez obzira na to koliko ona mala bila.

Mirovina je namijenjena ljudima starijima od 65 godina koji nisu bili zaposleni ili imaju manje od 15 godina staža. Većinom su to žene. Iznos od 800 kuna usklađen je s osnovicom za socijalnu pomoć – zajamčenu minimalnu naknadu, koju ove godine prima puno manji broj ljudi zbog postroženih kriterija dodjele – 57.628 osoba.

Broj primatelja manji od očekivanog, ali raste

Nacionalne mirovine po prvi su put isplaćene u veljači ove godine za koje je u tu svrhu osigurano više od 2 milijuna kuna iz državnog proračuna.

  • Za siječanj su mirovine koje znače olakšanje primile 3091 osobe,
  • Nacionalnu mirovinu za veljaču primilo 17. ožujka je nešto više ljudi – 4059.

Sve te brojke puno su manje od planiranog  i očekivanog. Naime, pripremajući se za uvođenje nacionalnih mirovina, Vlada je zaključila kako u Hrvatskoj nikakvu redovnu mjesečnu mirovinu ne prima približno 60.000 osoba starijih od 65 godina i to većinom žena. Procjenjeno je da bi tek svaka treća osoba među njima mogla zadovoljiti ključne preduvjete za isplatu.

Zato je u prosincu 2020., ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike , gosp. Josip Aladrović, kada je najavljivao uvođenje nacionalne mirovine, rekao je: „U prvoj godini očekuje se oko 20.000 ljudi – primatelja nacionalne mirovine.“ Očito, broj korisnika nacionalne mirovine (barem zasad) pet je puta manji. Također, prema najnovijim podacima, pokazuju razlike u spolu korisnika:

  • žena je 65,16%
  • muškaraca je 34, 84%.

No, valja znati da se predviđalo da će upravo žene biti najčešće korisnice ove naknade s udjelom od čak 90% posto.

Što se tiče prijava, stiglo ih je ukupno 7911, od čega je još u obradi 1184 zahtjeva “koje nije bilo moguće riješiti zbog nedostajućih podataka i nepotpunih zahtjeva”. Ostali podnositelji zahtjeva nisu ostvarili pravo jer ne ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o nacionalnoj naknadi za starije osobe, poput duljine prebivališta u Hrvatskoj, iznosu prihoda po članu kućanstva i slično. U zadnjih mjesec dana odobreno je manje od 1000 zahtjeva.

Evo što je točno rekao ministar Aladrović u prosincu prošle godine:

– S obzirom na naše fiskalne kapacitete u ovom trenutku, odlučili smo se pokriti onaj sloj ljudi koji nije imao nikakva primanja. Očekujemo u prvoj godini oko 20.000 ljudi, a s obzirom na starenje stanovništva i naša demografska kretanja, zasigurno će ih biti i više. To su velikom većinom žene iz ruralnih krajeva koje zbog nekih društveno-ekonomskih okolnosti iz prošlosti nisu imale dovoljno godina mirovinskog staža i zapravo smo te, iz naše perspektive najugroženije ljude, s ovim davanjem pokrili.

U proračunu je za nacionalne mirovine za 202.  godinu osigurano 132 milijuna kuna (17,6 milijuna eura). Najviše korisnika očekivalo se iz ruralnih područja, a trenutačni podaci govore da ih najviše dolazi iz Vukovarsko-srijemske županije, Zagrebačke županije, Osječko-baranjske županije, Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije.

Zašto nacionalne mirovine nisu doživjele svoj puni kapacitet?

To tek treba vidjeti. Možda razlog leži u kriterijima za dodjelu. Ili je možda riječ o nedovoljnoj promidžbi ove naknade za koju možda nisu čuli svi koji na nju imaju pravo. Ili je razlog što Zakon propisuje isplatu putem računa banaka, a ne – što je sindikat umirovljenika izričito tražio – da poštari korisnicima donose nacionalnu mirovinu na kućni prag. Ne treba zaboraviti da je riječ o najsiromašnijem sloju ljudi koji često žive daleko od urbanih središta u zabačenim kućercima, ponekad i bez struje, a kamoli interneta.

Uvjeti za dobivanje nacionalne mirovine

Na kraju, podsjetimo što točno propisuje Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe od 1. siječnja ove godine.

Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života s prebivalištem na području RH u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava, što su osnovni uvjeti.

Uz to, Zakon propisuje i dodatne kriterije, a to su:

  • da nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju u RH niti prema propisima druge države
  • da njegov prihod i/ili prihod članova njegovoga kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi utvrđeni iznos nacionalne naknade za starije osobe od 800 kuna
  • da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi
  • da mu nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi
  • da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja
  • Iznimno, korisnik prava na mirovinu i korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu može ostvariti pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pod uvjetom da se na njegov zahtjev obustavi isplata mirovine, odnosno utvrdi prestanak prava na zajamčenu minimalnu naknadu.

Također, nacionalna naknada neće se moći ovršiti, prenijeti na drugu osobu niti naslijediti.

Posjedovanje nekretnine nije zapreka za dobivanje nacionalne naknade, kao što je to prepreka za dobivanje socijalne pomoći. U većini slučajeva starije osobe koje imaju pravo na nacionalnu mirovinu posjeduju neku manju oranicu, pašnjak ili voćnjak pa dosad nisu mogle dobiti socijalnu pomoć.

U svakom slučaju uvođenje nacionalnih mirovina korak je naprijed Republike Hrvatske prema humanom i održivom društvu.

DOBRA HRVATSKA /MDM
Ožujak, 2021.

INA Grupa aktivna – kako od prvog trenutka, tako i danas – u pomaganju potresom pogođenim područjima i svojim radnicima

INA Grupa

INA Grupa je ponovno pokazala koliko je njezin utjecaj u zajednici nemjerljiv i koliko je pouzdan partner u svakoj prilici. Već u prvim trenucima nakon razornog potresa kompanija se uključila u pružanje pomoći potresom pogođenih područja. Na području Sisačko-moslavačke županije živi više od 1000 Ininih radnika pa i stoga kompanija osjeća veliku odgovornost.

Pomoć kreće već u prvim satima nakon razornog potresa

INA je uz podršku MOL Grupe, izdvojila 2,5 milijuna kuna koja će biti donirana za potresom pogođena područja u Županiji. Od toga 500. 000 kuna usmjereno je za obnovu Opće bolnice “dr. Ivo Pedišić“ u Sisku. Po milijun kuna donirano je Vladi RH, koja u akciji  „Pomoć za obnovu nakon potresa“ prikuplja sredstva namijenjena za sanaciju posljedica potresa u gradovima Petrinji, Sisku i Glini te Sisačko-moslavačkoj županiji za potrebe obnove Srednje škole Viktorovac u Sisku.

Inina maloprodajna mjesta bila su ključna infrastruktura kako bi se sve službe odmah pokrenule u akciju pružanja pomoći građanima. INA Grupa je tako do sada osigurala višednevne količine goriva, plinskih boca i dezinficijensa za žurne službe, Crveni križ te agregate Nacionalne udruge ugostitelja koja u Petrinji priprema obroke za stanovništvo i brojne volontere koji danonoćno rade na terenu. Gorivo je putem INA kartica donirano i Gradu Sisku, općinama Majur i Lekenik te HGSS-u i dopremljeno alpinistima, električarima i stanovništvu za agregate te Gradskom društvu Crvenog križa Zagreba koji prikupljaju i dostavljaju pomoć u potresom pogođeno područje.

Na Ininim maloprodajnim mjestima Sisak Zagrebačka, Petrinja, Lekenik i Galdovo osigurana je besplatna kava te voda za policiju, medicinsko osoblje, profesionalne i dobrovoljne vatrogasce, pripadnike civilne zaštite, Crvenoga križa, HGSS-a te vojsku, a na lokacijama Sisak Frankopanska, Sisak Cvetkovićeva te Gvozd besplatna voda od 0,5 l.

INA Maziva donirala su i 620 litara neophodno potrebnog dezinficijensa INA Dezinol te veće količine dezinfekcijskih maramica INA Dezinol Plus koji je preko Crvenog križa distribuiran na potresom pogođena područja.

Inina pomoć se nastavlja …

CROSCO i STSI, članice INA Grupe, osigurale su i postavile dva kontejnerska naselja u Petrinji za privremen smještaj 250 osoba, a na potresom pogođeno područje stanovnicima je dostavljeno i nekoliko kamp kućica. I radnički hotel Crosca u Ivanić-Gradu je na raspolaganju za smještaj osobama koje su ostale bez svojih domova.

Uz to, INA Grupa je ustupila Stožeru civilne zaštite svoje skladišne prostore u Sisku, a Dom Rafinerije postao je privremeni dom Glazbene škole Frana Lhotke. Također, naši vatrogasci iz Siska stavili su se na raspolaganje županijskom vatrogasnom zapovjedniku te sudjeluju u hitnim intervencijama.

INA Grupa je donirala i 60 računala osnovnim školama. Osnovna škola Mate Lovraka i Osnovna škola Dragutina Tadijanovića iz Petrinje, Osnovna škola Mladost iz Lekenika i Osnovna škola Glina dobile su po 15 računala iz Plavog tima, člana INA Grupe, za potrebe online nastave.

U teškim danima kompanija pruža pomoć i svojim radnicima

INA stoji i uz svoje radnike. Kolektivnim ugovorom INA Grupe predviđena je za ovakve situacije financijska pomoć radniku u visini od 7.000 kuna, a Uprava Ine odobrila je dodatan budžet od ukupno 2 milijuna kuna za isplatu dodatne materijalne pomoći radnicima društava INA Grupe koji su pretrpjeli izrazito veliku materijalnu štetu. Točan broj radnika kojima će biti pružena dodatna financijska pomoć znat će se tek po završetku procesa prijava.

U suradnji sa Zagrebačkom školom ekonomije i managementa (ZŠEM) INA Grupa će dodijeliti pet stipendija djeci svojih radnika iz potresom pogođenih područja Sisačko-moslavačke županije, kako bi im omogućili besplatno akademsko obrazovanje u području ekonomije i menadžmenta na preddiplomskom studiju. Ovom inicijativom se djeci radnika INA Grupe pruža prilika započeti profesionalnu karijeru u jednoj od najboljih poslovnih škola u Hrvatskoj s međunarodnom AACSB akreditacijom najstarijeg globalnog akreditacijskog tijela na svijetu za visokoškolske institucije iz područja poslovne ekonomije.

Ovo je veoma stresno razdoblje za mnoge i zato je INA Grupa za svoje radnike organizirala predavanja i edukacije s vodećim stručnjacima iz područja psihologije i osobnog razvoja. Kompanija je, u suradnji s Društvom za psihološku pomoć, osigurala i pružanje psihološke pomoći radnicima kako bi lakše prebrodili ove zahtjevne i stresne situacije. U slučaju potrebe za psihološkim savjetovanjem ili usmjeravanjem uslijed stanja straha, zabrinutosti, anksioznosti, panike i paničnih napada i sl.  radnicima je na raspolaganju i tim internih psihologa. Također, na Intranet portalu su dostupni članci iz područja psihologije, organizacije rada i roditeljstva u ovim izazovnim vremenima.

Radnici Ine pokazuju veliko srce

Radnici Ine su pokazali veliko srce i samoinicijativno se organizirali, uz iznimnu pomoć INA Kluba volontera, u prikupljanju humanitarne pomoći na lokacijama u Rijeci, Zagrebu i Ivanić Gradu. Pomoć  je dostavljena hrvatskom Crvenom križu, a pojedine kolege službenim automobilima sudjelovali su u distribuciji pomoći stanovništvu ili pomagali strojevima u obnovi.

Na inicijativu Europskog radničkog vijeća MOL Grupe i uz podršku INA Grupe, Tifona i MOL Grupe, reprezentativni sindikati INA Grupe i Tifona: SING, INAŠ i EKN, pokrenuli su dobrovoljnu donatorsku akciju u sklopu koje radnici mogu uplatiti novac za pomoć svojim kolegama iz INA Grupe i Tifona koji su pretrpjeli velike štete na svojim kućanstvima tijekom nedavnih potresa. Do sada se pozivu na akciju odazvalo više od 820 kolega iz MOL i INA Grupe te je prikupljeno gotovo 400 tisuća kuna. Akcija traje do 31. ožujka 2021.

Ponosni na naše radnike i zajedništvo koje pokazuje cijela zemlja, INA nastavlja osluškivati potrebe te će nastaviti pružati podršku.

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2021.

HRVATSKA ČESTITA! Boranka i Savez izviđača Hrvatske dobili nagradu „Građanin Europe“! Boranka – najveća volonterska akcija pošumljavanja požarišta u čitavoj Europi!

Boranka

Nagrada Europski građanin priznanje je koje Europski parlament dodjeljuje za promicanje europskih vrijednosti i zajedništva. Veliko je to priznanje za Savez izviđača Hrvatske, baštinika stoljetne tradicije izviđačkog pokreta u Hrvatskoj.

-Naša kampanja Boranka pokazala je kako ljubav prema prirodi i domovini može ujediniti čitavu Hrvatsku ali i biti odličan primjer ostalim europskim državama kako se odgovorno odnositi prema okolišu i zajednici. Boranka je do sada je uključila više od 7000 volontera koji su na opožarenim područjima Dalmacije posadili više od 85.000 novih stabala. Zbog toga je Boranka postala nešto čudesno.

Boranka –  najnagrađivanija neprofitna kampanja ikad!

Boranka – najveća volonterska akcija pošumljavanja požarišta u čitavoj Europi!

„Mi u Savezu izviđača Hrvatske nastavljamo s naporima očuvanja prirode i u narednom razdoblju, a ovakve nagrade samo su nam dodatna motivacija da uključimo još više građana i vratimo zelenilo na crna požarišta“, rekao je prigodno Dan Špicer, poslovni direktor Saveza izviđača Hrvatske i glavni koordinator kampanje Boranka koja se provodi od 2018. godine.

Nagradu Europski građanin dodjeljuje Europski parlament od 2008. godine i to projektima, pojedincima i organizacijama za inicijative koje jačaju europski duh solidarnosti, kreativnost i motiviranost te potiču aktivnosti kojima se konkretno izražavaju vrijednosti sadržane u Povelji Europske unije o temeljnim pravima.

Građani i udruge projekte za ovu nagradu mogu prijaviti samostalno,  jednog kandidata godišnje mogu nominirati i zastupnici u Europskom parlamentu, a svaka članica dobiva svog dobitnika nagrade. U svakoj državi članici, nacionalni žiri odabire finaliste, a o konačnim pobjednicima odlučuje Odbor za nagradu koji vodi predsjednik Europskog parlamenta.

Prije koordinatora kampanje Boranka ovu su nagradu u Hrvatskoj osvojili, na čemu svima

ČESTITAMO!

  • Martina Čuljak s projektom Help Balkans,
  • Hrvatska gorska služba spašavanja,
  • humanitarna udruga fra Mladen Hrkać koja pomaže osobama sa zdravstvenim poteškoćama i njihovim obiteljima koje dolaze u Zagreb na liječenje, 
  • udruga Transplant koja promiče darivanja i presađivanja organa te
  • Tvrtko Barun, ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi.

Izvor: TRIS … OVDJE

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2021.

TEMA ZA I PROTIV: Činjenice o zalaganju UN za održivi razvoj: Agenda 21, Agenda 2030 („Da nitko ne bude ostavljen po strani!“)

Foto: Depositphotos

Napomena uredništva odgovorno.hr: U nastavku prenosimo formalno mišljenje o zalaganjima Organizacije ujedinjenih naroda za održivim razvojem svijeta budućnosti, prikazano na stranicama MVPRH. I dijelimo ga. No, smatramo dobrim kad čitatelji mogu na istom informativnom mediju (ovdje) naći više različitih mišljenja, s više strana, o svim silnicama koje čine dinamiku današnjeg suvremenog svijeta.

Čitajte povezane članke:

  • NEVJEROJATNI FAKE NEWS, br. 1, o Agendi 21 Ujedinjenih naroda  i zalaganju za održivi svijet … OVDJE
  • SAZNAJTE VIŠE: FAKE NEWS, br. 2, o Agendi 21 UN i zalaganju za održivi svijet  … OVDJE

***

Prenijeto sa stranica www.mvep.hr

GLOBANA TEMA – ODRŽIVI RAZVOJ!

„Da nitko ne bude ostavljen po strani!“

Svjetska komisija za okoliš i razvoj (Brundtland komisija) objavila je 1987. godine svoje izvješće i predstavila novi pojam održivog razvoja, kao „razvoja koji zadovoljava potrebe današnjice, a pritom ne ugrožava potrebe budućih generacija“.

Održivi razvoj

Ujedinjeni narodi (UN) glavno su globalno tijelo za kreiranje smjernica održivog razvoja, dok niz međunarodnih dokumenata zaključenih pod okriljem UN-a predstavljaju opći regulatorni okvir za pitanja održivog razvoja.

Na konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (United Nations Conference on Environment and Development – UNCED) u Rio de Janeiru 1992. pozornost svjetske javnosti bila je usmjerena na sve veće probleme vezane uz pitanja razvoja i okoliša na lokalnoj i globalnoj razini. Deklaracija i Akcijski program za 21. stoljeće (Agenda 21), usvojeni na Konferenciji, daju snažnu potporu načelu održivog razvoja. Opća skupština Ujedinjenih naroda 2000. usvojila je Milenijsku deklaraciju (United Nations Millennium Declaration), politički dokument Ujedinjenih naroda za 21. stoljeće, koji utvrđuje ciljeve razvoja na područjima od interesa za međunarodnu zajednicu te aktivnosti koje trebaju pridonijeti njihovu ostvarivanju. Riječ je od osam Milenijskih razvojnih ciljeva (Millennium Development Goals – MDGs) za koje su se države članice Ujedinjenih naroda obvezale da će ostvariti do 2015. godine. Načelo održivog razvoja potom dobiva snažnu političku potporu na Svjetskom sastanku na vrhu o održivom razvoju (World Summit on Sustainable Development – WSSD), održanom 2002. godine u Johannesburgu.

Konferencija Ujedinjenih naroda o održivom razvoju (United Nations Conference on Sustainable Development – UNCSD) „Rio+20“, održana 2012. godine u Rio de Janeiru, postavila je sveobuhvatni okvir za održivi razvoj. Jedna od najznačajnijih odluka Konferencije je definiranje budućih ciljeva održivog razvoja koji će uključivati tri dimenzije održivog razvoja – gospodarsku, socijalnu i okolišnu, te koji se trebaju nadovezati na razvojne politike sadržane u Milenijskim razvojnim ciljevima (MDGs) i predstavljati globalnu razvojnu agendu za razdoblje nakon 2015. godine.

EU i održivi razvoj

Održivi razvoj dugo je u samom središtu europskog projekta. U Ugovorima EU-a potvrđene su njegove gospodarske i socijalne dimenzije te dimenzije zaštite okoliša prema kojima je potrebno objedinjeno djelovati. Ugovorom iz Amsterdama promicanje održivog razvoja postaje jedan od temeljnih ciljeva Europske unije. Nakon revizije Gothenburške strategije održivog razvitka iz 2001., Europska unija je 2006. godine prihvatila revidiranu Strategiju održivog razvitka za proširenu Europu. Strategija je usmjerena na potrebu postupne promjene sadašnjega neodrživog načina proizvodnje i potrošnje te integriranog pristupa u izradi smjernica i politika, s naglaskom na potrebi za solidarnošću i jačanjem partnerstva.

RH i održivi razvoj

Republika Hrvatska je podržala Agendu 21 i Plan djelovanja koji su usvojeni 1992. na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju, te preuzela obveze koje proizlaze iz Milenijske deklaracije i Milenijske razvojne ciljeve usvojene na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 2000. Republika Hrvatska sudjelovala je i na Konferenciji UN-a o održivom razvoju 2012. godine i podržala je zaključni dokument Konferencije „Budućnost kakvu želimo“.

Jedan od prvih dokumenata koje je donio Hrvatski sabor, u kojem se spominje važnost održivog razvoja, jest Deklaracija o zaštiti okoliša Republike Hrvatske, koja je usvojena 1992. godine.

Uvažavajući postojeće stanje te preuzete međunarodne obveze, a na temelju Zakona o zaštiti okoliša, donesena je 2009. godine Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske kao ključni dokument kojim se usmjerava gospodarski i socijalni razvoj te zaštita okoliša prema održivom razvoju Hrvatske.

Kada je riječ o danas najvažnijem međunarodnom dokumentu na ovom području – UN-ovom Programu za održivi razvoj do 2030. – Hrvatska je tijekom pregovora za njegovo usvajanje, uključujući i rad u okviru Otvorene radne skupine za ciljeve održivog razvoja, bila u skupini država koje su se snažno zalagale da ciljevi održivog budu univerzalne naravi.

UN-ov Program održivog do 2030. i ciljevi održivog razvoja

Program Ujedinjenih naroda o održivom razvoju do 2030. godine (tzv. Agenda 2030) usvojen je na Sastanku na vrhu (Summitu) Ujedinjenih naroda o održivom razvoju u New Yorku u rujnu 2015., dok je završni dokument sastanka na vrhu formalno usvojen 21. listopada 2015. kao rezolucija Opće skupštine UN-a 70/1 pod naslovom „Promijenimo naš svijet: Agenda 2030 za održivi razvoj. Pored navedenog, Agenda 2030 također uključuje i UN-ov Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015.-2030., Akcijski plan Treće Konferencije Ujedinjenih naroda o financiranju razvoja iz srpnja 2015., te Pariški sporazum o klimatskim promjenama iz travnja 2016. godine.

Glavnu okosnicu razvojne agende predstavlja 17 ciljeva održivog razvoja  (Sustainable Development Goals – SDGs)  detaljno razrađenih u 169 međusobno usko povezanih pod-ciljeva. Riječ je o ključnoj platformi za rješavanje najvažnijih izazova današnjice u njihovoj međusobno povezanoj gospodarskoj, socijalnoj, okolišnoj i političko-sigurnosnoj dimenziji.

Zbog svoje sveobuhvatnosti, uključivosti, univerzalnosti i transformativnog karaktera Agenda 2030 te njezina dosljedna provedba od prvorazrednog je značaja za cijelu međunarodnu zajednicu. Agenda 2030 svoje težište stavlja na ljude, planet, prosperitet, mir i partnerstvo (People, Planet, Prosperity, Peace, Partnership), očekujući od država da u skladu sa svojim nacionalnim kapacitetima učine sve da  „nitko ne bude ostavljen po strani“ („leaving no-one behind“).

Iako sama Agenda 2030, izuzme li se u njoj uključena poveznica na Pariški sporazum o klimatskim promjenama, nije pravno obvezujući dokument, već se može smatrati svojevrsnim „soft law“-om, odnosno tzv. „mekim pravom“, sve države članice UN-a preuzele su na sebe političku obvezu provedbe Agende 2030. Provedbom UN-ove Agende 2030 ujedno se jačaju načela dobre vladavine, te vladavine prava na nacionalnoj i svjetskoj razini, dok se istodobno umanjuju rizici odnosno uzročnici različitih kriza, sukoba i drugih prijetnji međunarodnom miru i sigurnosti.

Agenda 2030 poziva države da što prije razviju praktična i ambiciozna nacionalna rješenja za njezinu ukupnu provedbu. Pri tome se također mogu koristiti i postojeći instrumenti poput nacionalnih strategija održivog razvoja. Također se potiče države i na uspostavu redovnog i inkluzivnog procesa pregleda provedbe Agende 2030 na nacionalnoj ali i lokalnoj razini, a posebno se ukazuje na potrebu uključivanja svih dionika održivog razvoja, od državnih i lokalnih institucija, organizacija civilnog društva, akademske zajednice i privatnog sektora, kao i podrške parlamenta i drugih institucija u tom smislu.

Glavno tijelo UN-a za evaluaciju i reviziju provedbe Agende 2030 i Ciljeva održivog razvoja na globalnoj razini je UN-ov Politički forum na visokoj razini – High Level Political Forum (HLPF), koji djeluje od 2013. godine.

Politički forum na visokoj razini održava godišnja zasjedanja pod okriljem Gospodarskog i socijalnog vijeća, a svake četvrte godine pod okriljem Opće skupštine Ujedinjenih naroda, kada se saziva pod nazivom Sastanak na vrhu o ciljevima održivog razvoja. Svako godišnje zasjedanje težište svoga rada stavlja na odgovarajuće, unaprijed najavljene teme, usko povezane s provedbom određenih ciljeva održivog razvoja. Napredak u provedbi Cilja 17. „Ojačati načine provedbe te učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj“ razmatra se svake godine.

Države svoja postignuća u provedbi Agende 2030 predstavljaju putem Dobrovoljnih nacionalnih pregleda o provedbi ciljeva održivog razvoja te je izvješćivanje o postignućima u provedbi UN-ove Agende 2030 važna sastavnica u djelovanju svake države članice UN-a u području održivog razvoja.

EU i Agenda 2030

EU je u pregovorima koji su rezultirali usvajanjem Agende 2030 imala vodeću ulogu, a ubrzo nakon njezinog usvajanja Europska komisija izradila je Komunikaciju pod nazivom: “Budući koraci za održivu europsku budućnost – europsko djelovanje za održivost“ (2016), kojom je postavljen okvir EU za postizanje ciljeva održivog razvoja i provedbu Agende 2030.

S obzirom na horizontalnu narav Agende 2030, za  njezinu je provedbu potreban međusektorski pristup EU-a i njegovih država članica. U tom je smislu Europska komisija u siječnju 2019. godine objavila dokument za razmatranje „Prema održivoj Europi do 2030.”, kojim je uputila na tri scenarija o tome kako potaknuti raspravu o provedbi ciljeva održivog razvoja unutar EU. Europski zeleni plan usvojen u prosincu 2019. godine sastavni je dio strategije EK za provedbu Programa Ujedinjenih naroda do 2030. i njegovih ciljeva održivog razvoja. Komisija će zelenim planom preusmjeriti proces makroekonomske koordinacije u okviru europskog semestra kako bi integrirala ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, smjestila održivost i dobrobit građana u središte ekonomske politike, a ciljeve održivog razvoja u središte donošenja politika i djelovanja EU-a.

Provedba Agende 2030 u RH

Imajući na umu svu kompleksnost provedbe Agende 2030, njezinu ovisnost o drugim sektorskim politikama, strategijama i mjerama kao i, konačno, neizbježan utjecaj na ukupni društveni i gospodarski život i razvoj u RH, odmah po njezinom usvajanju 2015. godine u RH se pristupilo raspravi o potrebi za uspostavom središnjeg nacionalnog koordinacijskog tijela na najvišoj razini izvršne vlasti RH.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske donesenom 18. siječnja 2018., osnovano je Nacionalno vijeće za održivi razvoj na čijem je čelu predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a članovi čelnici tijela državne uprave resorno nadležnih ministarstava i ureda VRH.

Temeljna zadaća Vijeća je Vladi Republike Hrvatske predložiti mjere i aktivnosti, prioritete, obveznike, dinamiku i sredstva potrebna za provedbu prvih 16 (od ukupno 17) ciljeva Agende 2030 te pratiti, analizirati  i koordinirati njihovu provedbu. Stručne i administrativne poslove za Vijeće obavlja Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Dobrovoljni nacionalni pregled o provedbi ciljeva održivog razvoja RH

Republika Hrvatska predstavila je svoj prvi Dobrovoljni nacionalni pregled o provedbi ciljeva održivog razvoja u srpnju 2019. godine u New Yorku, na zasjedanju Političkog foruma na visokoj razini.

Predstavljanje prvog Dobrovoljnog nacionalnog pregleda za Hrvatsku je bila prigoda za vrednovanje dosadašnjih postignuća u ispunjavanju ciljeva održivog razvoja. Izrada pregleda provedena je usporedno s izradom Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, kao temelja za provedbu UN-ove Agende 2030 u Republici Hrvatskoj.

Dobrovoljni nacionalni pregled postignuća u provedbi ciljeva održivog razvoja izradila je Vlada Republike Hrvatske temeljem doprinosa svih tijela državne uprave čiji su čelnici članovi Nacionalnog vijeća za održivi razvoj. U njegovu izradu bili su uključeni i predstavnici poslovne zajednice, čiji su primjeri dobre poslovne prakse objedinjeni od strane Hrvatske gospodarske komore, kao i predstavnici civilnog društva i ostalih nevladinih udruga.

Izvor: Ministarstvo vanjskih poslova RH … OVDJE

 

TEMA ZA I PROTIV: SAZNAJTE VIŠE: FAKE NEWS, br. 2, o Agendi 21 UN i zalaganju za održivi svijet

„AGENDU 21 – depopulaciju hrvatskog naroda – u tajnosti su potpisale HDZ-ova vlada 1992. i SDP-ova vlada 2012. godine!“

Napomena uredništva odgovorno.hr: Ne dijelimo mišljenja iznesena u donjem članku i navedene misaone konstrukcije držimo potpuno upitnim – kao neistinite i iskonstruirane s razlogom, dakle „fake news“ (engl. fake news: neistinite vijesti s ciljem prijevare). No, smatramo dobrim da čitatelji mogu na istom informativnom mediju (ovom) naći više različitih mišljenja, s više strana, o svim silnicama koje čine dinamiku današnjeg suvremenoga svijeta.

Čitajte povezane članke:

  • NEVJEROJATNI FAKE NEWS, br. 1, o Agendi 21 Ujedinjenih naroda  i zalaganju za održivi svijet … OVDJE 
  • Činjenice o zalaganju OUN za održivi razvoj – Agenda 21, Agenda 2030 („Da nitko ne ostane po strani.“) … OVDJE

***

Prenijeto s portala www.istinomprotivlazi.info

AGENDU 21 – DEPOPULACIJU HRVATSKOG NARODA – U TAJNOSTI SU POTPISALE HDZ-OVA VLADA 1992. I SDP-OVA VLADA 2012. GODINE!

Plan UN-a za preuzimanje svih resursa na zemlji, upravljanje njima, stvaranje svjetske vlade, svjetske banke i ostalih institucija preko kojih se mogu kontrolirati svi procesi u svijetu nazvan je AGENDA 21. Najgori dio AGENDE 21 je funkcioniranje Svjetske zdravstvene organizacije, koja može, u određenim momentima i pod određenim uvjetima, u potpunosti eliminirati vlade, zakone, uredbe, staviti cijele zemlje u karantenu i prisiliti cijele narode na poslušnost.

AGENDU 21, daleko od naše javnosti i u potpunoj tajnosti, potpisala je najprije HDZ-ova vlada 1992. na svjetskom samitu zemalja u Brazilu, a 2012.godine na samitu RIO+20, u ime Kukuriku koalicije je potpisao Neven Mimica.

Što je AGENDA 21?

Glavni cilj AGENDE 21 je uništenje ljudi, odnosno smanjivanje stanovništva za 50% jer njeni autori stanovništvo smatraju najvećim neprijateljima zemlje, odnosno ‘beskorisnim potrošačima resursa’. Taj cilj se ostvaruje ekonomijom u kojoj se koriste alati kao što s blokada Narodne banke (Vujčić je to priznao, a naš HNB su izvlastili Rohatinski, Škegro i Škreb), pljačkom banaka (opljačkali su ih Luković i ostali), kamatarenjem građana putem ovrha, nakon čega slijedi otimanje domova. Kada ostanemo bez doma i posla prepušteni smo doslovno ulici i skitnji (poput onih u američkim filmovima). Za skitnju će uvesti kazne koje se neće moći platiti nakon čega slijedi novi dom-sabirni centar ili logor, odnosno HOT SPOT!

Dakle, HDZSDP političari (vlast i lažna oporba) koji, zahvaljujući našoj gluposti i izbornim prijevarama, upravljaju našim životima i Hrvatskom punih 28 godina!

Što nam spremaju lažni domoljubi (HDZ) i lažni antifašisti (SDP)?

Sabirni logor (hot spot) je u AGENDI 21 naziv za vrstu zatvora za političke protivnike, pripadnike pojedinih etničkih ili religijskih grupa, civila iz kritičnog vojnog područja ili bilo koju veću ili manju grupu ljudi. Za planirani i izvršeni ekonomski kolaps, kako piše u AGENDI 21 neće biti krivi oni koji su ovo sve i osmislili, već izbjeglice. Strah kojeg tajne službe siju lažnim isplaniranim) napadima na stanovništvo (false flag) omogućiti će uvođenje još veće presije na stanovništvo pod okriljem ‘antiterorističkih zakona’.

Da je terorizam plan AGENDE 21 dovoljno je reći da teroristi napadaju samo muslimane i kršćane, a ne Židove.

Kao finale ekonomskog kolapsa osmišljeno je čipiranje. Emisari su već raspoređeni po svijetu kako bi ”educirali” građane o korisnosti čipiranja. Čipiranje ima jedinu svrhu kontroliranja ljudi uvođenjem digitalnog novca, ukidanjem gotovine, što predstavlja korak do cilja planiranog masovnog bankrota ljudi. Tko bude smetao samo mu se isključi čip!

Tko je osmislio ovaj pakleni scenarij?

Razvojem tehnologije smanjuje se potreba radnika u proizvodnim procesima, jer ljudski rad sve više zamjenjuje robotika, automatika i informatika. Bankar Rockefeller i njegovo društvo u Rimskom klubu zaključili su da ljudi tada postaju ‘beskorisni potrošači resursa’, a dokumenti Rimskog kluba postaju centralni dokument UN-a. Danas na svijetu živi oko 7,3 milijarde ljudi i vrlo brzo će taj broj preći 8 milijardi. Cilj AGENDE 21 je ekonomskim i drugim sredstvima uništiti ljude i smanjiti populaciju za 50 %, odnosno svesti je u prvoj fazi na 3,5 milijardi ljudi. U drugoj fazi i ostatak, odnosno ostaviti 500 milijuna održivih (termin koji masonski političari stalno upotrebljavaju) kako su i zapisali na 6 metarski visokim pločama u Georgii.

Zašto to rade kada broj ljudi nije problem i ima mjesta na zemlji za deset puta toliko stanovnika?

Zato što ne žele dijeliti bogatstvo s ljudima (dovoljan primjer su naši političari i tajkuni i njihovo bahato ponašanje prema narodu), već žele povratak na feudalno društvo (feudalci i kmetovi), kako je opisao dr. Quigley.

HDZ i SDP,  u ovisnosti tko je na vlasti, uredno ispunjavaju obveze koju su potpisale!

Tereni u Slavoniji i Vojvodini (srpska vlada je preslika hrvatske vlade) spremaju se za Monsanta koji će sijati sjeme s kojim planira nastaviti trovati hrvatski i ostale narode bivše Jugoslavije. Slijedi potpuna privatizacija zdravstva, voda, šuma, putnih koridora tako da će narod ostati bez ičega, odnosno ovisiti će isključivo od milosti budućih vlasnika koji su u privatizaciji opljačkali sve privredne resurse koje su godinama stvarali radnici.
Temeljni dohodak (stvarao se iz dobiti privrednih resursa) otvarao je nova radna mjesta, proizvodne pogone, bio je garancija da nitko neće biti gladan. Kako na globalnom planu tako i u državama potpisnica AGENDE 21, provodi se korporativni fašizam-odnosno stvaranje malog broja bogatih, budućih feudalaca i ostatka, kmetova ili robova. Toliko su se HDZSDP političari u to uživjeli da se ponašaju kao da je to nešto najnormalnije i da tako mora biti.
Sve zamisli političkih suučesnika ovih svjetskih bolesnika mogu se rastopiti kao mjehurići od sapunice ako građani u svojim državama konačno počnu razmišljati svojom glavom, a ne prihvaćati zdravo za gotovo ono što im serviraju režimski mediji, koji su u vlasništvu židobankara ili financirani od Soroša i sličnih bjelosvjetskih hohštaplera.

Agenda 2030, koju je potpisala Kolinda Grabar Kitarović, modificirana je Agenda 21! 

Čitajte nas na našem portalu: http://istinomprotivlazi.info/

Komentirajte na našoj fb stranici: https://www.facebook.com/istinomprotivlazi1/

Pišite nam na mail: negovorumrznje@hotmail.com

Dijelite objave Ipl-a – najcenzuriranijeg portala!

Opća deklaracija o ljudskim pravima: Član 19. „Svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, što obuhvaća i pravo da ne bude uznemiravan zbog svog mišljenja, kao i pravo da traži, prima i širi obavijesti i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice. Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti jedan je od temelja demokratskog društva. U svojoj vjerskoj dimenziji ona je jedan od najvitalnijih elemenata koji sačinjavaju identitet vjernika i njihovu koncepciju života, ali također je dragocjena za ateiste, agnostike, skeptike i neopredijeljene. Pluralizam, neodvojiv od demokratskog društva, koji se teškom mukom stjecao tijekom stoljeća, ovisi o njoj.“
Do smrti se bori za istinu i Gospod će se boriti za te (Knjiga Sirahova 4,28)

Hrvatski narode probudite se iz dubokog sna… niste medvjedi!

Izvor: www.istinomprotivlazi.info članak pogledajte  OVDJE

TEMA ZA I PROTIV: NEVJEROJATNI FAKE NEWS, br. 1, o Agendi 21 UN i zalaganju za održivi svijet

FAKE NEWS

„Agenda 21 Ujedinjenih naroda: manipulativan plan za pokoravanje vas i vaše djece“

Napomena uredništva odgovorno.hr: Ne dijelimo mišljenja iznesena u donjem članku i navedene misaone konstrukcije držimo potpuno upitnim – kao neistinite i iskonstruirane s razlogom, dakle „fake news“ (engl. fake news: neistinite vijesti s ciljem prijevare). No, smatramo dobrim da čitatelji mogu na istom informativnom mediju (ovom) naći više različitih mišljenja, s više strana, o svim silnicama koje čine dinamiku današnjeg suvremenoga svijeta.

Čitajte povezane članke:

  • SAZNAJTE VIŠE: FAKE NEWS, br. 2, o Agendi 21 UN i zalaganju za održivi svijet  … OVDJE 
  • Činjenice o zalaganju OUN za održivi razvoj – Agenda 21, Agenda 2030 („Da nitko ne ostane po strani.“) … OVDJE

***

Prenijeto sa stranica www.dnevno.hr

AGENDA 21 UJEDINJENIH NARODA: MANIPULATIVAN PLAN ZA POKORAVANJE VAS I VAŠE DJECE“

Po izvršnoj odredbi iz 1993. godine, Predsjednik Bill Clinton stvorio je Predsjedničko Vijeće za Održivi Razvoj kako bi približili UN-ovu Agendu 21 javnosti, preko federalne vlade…

Poznati američki autor i povjesničar dr. John Coleman, bivši operativac obavještajnih službi u svojoj knjizi ‘Komitet 300’ naveo je koje su to točke prema kojima se ide do uspostave Novog svjetskog poretka, kojemu je depopulacija, odnosno rješavanje viška stanovništva, primarni cilj.

Glavne točke Agende 21
1. Stvaranje Novog svjetskog poretka s jednom svjetskom vladom i novom crkvom odnosno religijom koja bi trebala poslužiti zbog lakše manipulacije ljudima i njihovom slobodnom voljom koja se razvija ponajviše kroz duhovnost.
2. Uništavanje nacionalnog identiteta, običaja, vrijednosti a ponajviše nacionalnog ponosa. To je jedan od glavnih ciljeva kojim će se lakše promicati globalizacija.
3. Uništenje vjere, poglavito katolika – uz širenje New Agea.
4. Transhumanizam – čipiranje i prebacivanje svijeta u virtualu preko čega će čovječanstvo biti podvrgnuto neviđenoj manipulaciji i mentalnom programiranju.
5. Uništenje industrije. Stvorit će se nova računalno pokretna industrija s robotiziranim radnicima s tim da se teška proizvodnja seli u siromašne zemlje što treba rezultirati povećanjem ovisnosti i smanjenjem broja stanovnika na zemlji.
6. Dekriminalizacija i legalizacija svih droga uz pornografiju koja će se predstaviti čovječanstvu kao ‘umjetnost’. Ovo će se proširiti na sve društvene razine. Cilj ove točke je ljude navesti na samouništenje po principu:’Ako je dovoljno glup da se uništi drogom, neka se uništi’.
7. Depopulacija u velikim gradovima – po uzoru na Pol Potovu politiku u Kambodži, koja je kao skica nastala iz pera Rimskog kluba godinama ranije.
8. Suzbijanje nezavisnih znanstvenih istraživanja – onemogućavanje bilo kakvih nekontroliranih znanstvenih istraživanja putem totalne diskreditacije pomoću plaćenih znanstvenika s ciljem da samo i isključivo profitabilana rješenja ostanu u opciji.
9. Smanjenje globalnog stanovništva za tri milijarde do 2050. – izvještaj ‘Global 2000’ govorio je o smanjenju broja stanovništva u SAD-u tijekom istog vremenskog razdoblja za trećinu, a isti plan se nastoji provesti i šire, putem manjih ratova, gladi i bolesti, abortusa i kontracepcije.
10. Nezaposlenost – uništavanje radničkog sloja čime se razara obitelj i zajedništvo, s ciljem pobune mladih koja će omogućiti lakši nadzor i kontrolu stanovništva.
11. Onemogućavanje stanovništva u donošenju vlastitih odluka – stvaranje sustavnih kriza zbunjuje i demotivira ljude do točke masovne apatije i ignorancije vlastitih problema.
12. Stvaranje novih ‘kultova ličnosti i idola’ – nastavak trenda započetog s Beatlesima kojim se i danas stvaraju nove ‘zvijezde’ i zatim se putem njih odgaja mlade i uvodi nove bitne stvari za NWO projekt.
13. Jačanje religijskog radikalizma koji je suprotan ljubavi – sve snažniji ekstremni elementi u Islamu, Judaizmu i Kršćanstvu dobiti će financijsku potporu, te se na taj način ide na raspad religija kakve do sada znamo i uspostavu jedne nove a koja će širiti samo “ljubav”.
14. Širenje religijskih kultova i ulazak u politiku – stranke Muslimansko bratstvo, muslimanski fundamentalisti i ostale stranke s religijskim prizvukom ulaze u visoku politiku. (Podržavaju ih CIA, MI6, Google, Facebook i slični obavještajni aparati, s ciljem dodatnog radikalizma.)
15. Ideja ‘religijskog oslobođenja’ i ‘znanstvenog ateizma’ – stvaranje nereligijskih vlasti i stalni sukobi s njihovim religijskim oponentima čime se proizvode krize i ratovi po uzoru na političke eksperimente iz Srednje Amerike i Afrike.
16. Stvaranje globalnog ekonomskog kolapsa u kojem će doći do potpunog uništenje svjetske ekonomije, odnosno resetiranja kako bi se lakše uvela nova valuta i monopol.
17. Potpuna kontrola nad geopolitičkom scenom, nad svim državama svijeta koje će svjesno svojom slobodnom voljom na to pristati.
18. Sve veća promocija nadnacionalnih institucija poput UN-a, MMF-a, Svjetskog suda, EU ili bonitetnih organizacija, Svjetske policije itd. Uništavanje lokalnih i gradskih institucija (decentralizacija koja služi upravo tome, jednom kontrolnom centru).
19. Poništavanje suverenosti država odnosno omalovažavanje Ustava, tradicije i zakona putem vladajućih struktura koje će razbiti suverenitete država iznutra.
20. Širenje panike zbog konstantnih svjetskih prijetnji u obliku terorizma iako te “teroriste” plaćaju Vlade poput one u SAD-u. Cilje je stvaranje policijske države.
21. Potpuna kontrola čovječanstva može se sprovesti samo kroz indoktrinaciju i manipulaciju ljudi od namanjih nogu tako da je kontrola obrazovnog sustava jedan od primarnih ciljeva Agende 21.

Izvor: dnevno.hr … OVDJE

NAJČITANIJE