Internacionalni sustavi Health Star Rating i Nutri-Score za procjenu zdravstvene vrijednosti hrane ocijenili većinu proizvoda slabim ocjenama
Samo 37 % proizvoda dobilo je ocjenu veću od 3,5 od mogućih 5
Nestle je najveći prehrambeni tvrtka u svijetu – ostvaruje godišnju neto prodaju od čak 96 mlrd dolara
Uprava priznaje da neki od proizvoda nikad neće zadovoljiti suvremenu definiciju zdravlja, jer „njihov je portfelj proizvoda jednostavno takav“
Prema internom dokumentu koji je objavio Financial Times, švicarski prehrambeni div Nestlé priznao je da više od 60 posto njihovih prehrambenih proizvoda ne zadovoljava „priznatu definiciju zdravlja“ te da neke od kategorijaproizvoda nikad neće biti zdrave.
Ta interna prezentacija koja je ove godine kolala među vodećim rukovoditeljima u tvrtki stigao je i do FT-a i skrenula je pažnju na neke zapanjujuće činjenice o prehrambenim i zdravstvenim elementima proizvoda Nestléa, najveće svjetske prehrambene tvrtke koja se može pohvaliti neto prodajom većom od 93 milijarde dolara godišnje.
Samo 37 posto proizvoda dobilo je ocjenu iznad 3,5 od mogućih 5 prema australskom sustavu ocjenjivanja zdravstvenim zvijezdama koji ocjenjuje prehrambene proizvode. Izvještaj uključio adaptirane mliječne pripravke za bebe, kavu, hranu za kućne ljubimce ili medicinsku prehranu, što čini oko polovice prodaje. No, na nesreću Nestléova PR tima, ove statistike su jako loše, a kažu da 70 posto prehrambenih proizvoda, 96 posto pića i 99 posto proizvoda od slatkiša/sladoleda nije postiglo ocjenu od 3,5, što znači da proizvodi nisu baš zdravi.
Kao odgovor na dokument koji nije trebao ugledati svjetlo dana, Nestlé je objavio kako ažuriraju prehrambene standarde i svoju zdravstvenu strategiju, a pitanje je zašto to nisu napravili mnogo prije ako su znali kakve su im kvalitete proizvodi.
S druge strane, da ne bi sve bilo negativno, 82 posto Nestleovih ‘vodenih’ proizvoda i 60 posto mliječnih proizvoda ispunilo je zdravstvene zahtjeve i dobilo ocjenu veću od 3,5.
U samoj prezentaciji Nestle priznaje svoje manjkavosti i kažu da su ‘napravili značajna poboljšanja u proizvodima, ali da portfelj i dalje ima slabe rezultate u odnosu na vanjske definicije zdravlja u krajoliku gdje regulatori rade sve veći pritisak i u kojem zahtjevi potrošača rastu’.
– Naš trud se zasniva na snažnim temeljima rada kroz višedesetljetno poboljšanje hranjivih vrijednosti naših proizvoda. Primjerice, značajno smo smanjili šećere i natrij u proizvodima u posljednjih dvadeset godina, oko 14 do 15 posto samo u posljednjih sedam godina. Također, posljednjih godina lansirali smo tisuće proizvoda za djecu i obitelji koji ispunjavaju kriterije uravnotežene prehrane, a u naš smo asortiman uključili milijarde doza mikronutrijenata kroz našu liniju pristupačnih i hranljivih proizvoda. Dok razmatramo našu buduću nutricionističku strategiju, prvo se fokusiramo na procjenu dijela našeg asortimana hrane i pića koji se može mjeriti prema vanjskim sustavima za profiliranje prehrane. Sustavi kao što su Health Star Rating i Nutri-Score korisni su u ovom pogledu i omogućuju potrošačima da donose informirane odluke. Međutim, oni ne obuhvaćaju sve. Otprilike pola naše prodaje nije pokriveno ovim sustavima. To uključuje kategorije poput prehrane dojenčadi, specijaliziranih zdravstvenih proizvoda i hrane za kućne ljubimce, koje slijede regulirane standarde prehrane – kažu iz Nestle Adria.
Iz krovne su pak organizacije najavili kako će nove planove o poboljšanju svojih proizvoda predstaviti već ove godine. Uz to, Grupa će ažurirati svoje interne nutricionističke standarde, nazvane Nestlé Nutritional Foundation.
– Vjerujemo da zdrava prehrana znači pronaći ravnotežu između dobrobiti i užitka. Naš se smjer putovanja nije promijenio i jasan je: i dalje ćemo svoj portfelj činiti ukusnijim i zdravijim – izjavio je Izvršni direktor Nestléa Mark Schneider.
No, mnogi proizvodi Nestlea pričaju drugačiju priču. Recimo, izvješće ističe proizvode poput:
DiGiorno pizze sadrži 40 posto preporučene dnevne doze natrija,
feferoni pizza Hot Pockets sadrži čak 48 posto preporučene dnevne doze natrija.
piće San Pellegrino, koje ima više od 7,1 g šećera na 100 ml, ocijenjeno je ocjenom E, što je najlošija ocjena dostupna prema Nutri-Score sustavu bodovanja.
Veoma popularni Nesquik koji u sebi sadrži „14 grama šećera u obroku od 14 grama“ navodi se u izvještaju.
– Dodajemo sastojke poput cjelovitog zrna, proteina, vlakana i mikronutrijenata i smanjujemo količinu šećera, natrija i zasićenih masnih kiselina u našim postojećim proizvodima. Od 2017. godine lansirali smo više od 4000 hranljivih proizvoda koji pomažu djeci i obiteljima da imaju bolji izbor. Također, od 2017. godine postigli smo smanjenje šećera za 4,5 posto, natrija za 3,8 posto i ispunili cilj smanjenja razine zasićenih masnih kiselina od 10 posto, postavljen 2014. godine. Radimo na pojednostavljenju liste sastojaka kako bismo potrošačima olakšali razumijevanje sadržaja njihove hrane i donošenje bolje informiranih odluka. U regijama u kojima nedostaju važni sastojci u svakodnevnoj prehrani, nudimo hranu i piće obogaćene ključnim mikronutrijentima, kao što su željezo, jod, vitamin A i cink – kažu iz Nestle Hrvatska i dodaju da povećavaju ponudu hrane i pića baziranih na biljkama.
Kao što vidimo Nestle je promptno reagirao na curenje ovog dokumenta obećavajući nove smjernice i zdravije proizvode, ali i dalje ostaje pitanje, koliko se dugo znalo da proizvodi ne zadovoljavaju zdravstvene kriterije i zašto se čekalo da mediji dođu u posjed dokumenta da bi se stvari pokrenule na bolje. No, profit je često ispred zdravlja, a ta se istina pokazala i u ovom slučaju.
„Mliječna staza u posebna utrka jer – pobjednici su uvijek djeca”.UNICEF-ova utrka „Mliječna staza“ 2020. je okupila rekordnih 7210 sudionika i osigurala 1,2 kuna pa se organizatori nadaju rekordu i ove godine. Peta u nizu, ovogodišnja, održava se s ciljem da podrži uspostavljanje i unaprjeđivanje važnih usluga za djecu s teškoćama i njihove roditelje u Hrvatskoj. Utrka će se održati od 3. do 12. rujna 2021., i ove će godine biti virtualna, a time u potpunosti inkluzivna i nacionalna.
Odrasli i djeca svih uzrasta, obitelji, rekreativni i profesionalni sportaši na tisućama staza diljem Hrvatske tijekom deset dana, uz pomoć aplikacije skupljat će kilometre mogućnosti za djevojčice i dječake s teškoćama.
Svi se mogu prijaviti na www.mlijecnastaza.hr, a od 1. do 15. lipnja vrijedi i period rane prijave.
Na uspjehu iz 2020. postavljeni ciljevi za 2021.
Za djecu s teškoćama u razvoju ključno je da imaju kvalitetnu stručnu podršku jer to za njih može činiti razliku između prilike da ostvare svoj potencijal i života na margini društva. Ipak, mnoga djeca još uvijek čekaju na pristup stručnim uslugama i nemaju odgovarajuće mogućnosti razvijati svoje sposobnosti. Utrkom Mliječna staza i nacionalnom kampanjom „Pretvorimo teškoće u mogućnosti” UNICEF u suradnji s partnerima želi potaknuti pozitivne promjene kako bi se osigurale jednake mogućnosti za svako dijete te prikupiti sredstva koja će pomoći osigurati usluge za djecu s teškoćama tamo gdje one ne postoje ili ih nema dovoljno.
Uspostavljanje i proširenje usluga dnevnog boravka i grupne psihosocijalne podrške za djecu s teškoćama te kvalitetnih programa podrške za roditelje djece s teškoćama na područjima gdje su takve usluge najslabije dostupne.
Dnevni boravak i psihosocijalna podrška prilika su za djecu s teškoćama da se kroz rad sa stručnjacima i u društvu svojih vršnjaka razvijaju i stječu vještine koje će im omogućiti da budu samostalnija, da obavljaju svakodnevne aktivnosti i sudjeluju u životima svojih zajednica.
Mnoge javne osobe podržavaju Mliječnu stazu od „starta”
UNICEF-ove utrke iz godine u godinu prepoznaje velik broj javnih osoba koje rado sudjeluju i pomažu u promicanju ideje o jednakim mogućnostima za svako dijete u Hrvatskoj.
„Mliječna staza posebna je utrka jer su u njoj pobjednici uvijek djeca. Hitna podrška djevojčicama i dječacima s teškoćama i njihovim obiteljima iznimno je važna, posebno tamo gdje stručnih usluga za njih trenutačno nema ili su teško dostupne. Zato pozivam sve da se uključe u Mliječnu stazu i da zajedno u rujnu skupljamo kilometre mogućnosti kako bismo djeci s teškoćama što je prije moguće osigurali prilike koje zaslužuju”, izjavila je Bojana Gregorić Vejzović, UNICEF-ova ambasadorica dobre volje.
Na važnost podrške djeci s teškoćama ukazala je i Mirna Medaković Stepinac, UNICEF-ova ambasadorica dobre volje i pozvala sve da se uključe u utrku: „I ove godine svi možemo biti zvijezde Mliječne staze i zajedno pretvarati teškoće u mogućnosti. Svako dijete je važno i svako dijete treba imati mogućnost dobiti stručnu podršku i razvijati svoje sposobnosti, bez obzira u kojem dijelu Hrvatske živi. Pridružite nam se na UNICEF-ovoj virtualnoj utrci u kojoj svi mogu sudjelovati! Trčite, hodajte, rolajte, vozite bicikl, gurajte kolica i pomognite osigurati važne usluge za djecu s teškoćama i njihove roditelje, tamo gdje tih usluga nema ili su najmanje dostupne.“
Partner je ovogodišnje utrke Mliječna staza i Hrvatski paraolimpijski odbor. Paraolimpijka i državna prvakinja u bacanju diska Jelena Vuković izjavila je o Mliječnoj stazi: „Posebna mi je čast što kao paraolimpijka i ove godine mogu sudjelovati u UNICEF-ovoj Mliječnoj stazi. Osiguravanje pristupa uslugama za djecu s teškoćama neophodno je i izuzetno važno s obzirom na to da se roditelji djeteta s teškoćama često nađu bez one prave, stručne podrške. I zato sam ponosna što mogu podržati Mliječnu stazu i svojim doprinosom pomoći u osvještavanju javnosti o važnosti unaprjeđenja kvalitete života djece s teškoćama i njihovih roditelja. Pozivam sve da i ove godine pretrče, prohodaju, provozaju, proguraju koji kilometar kao znak podrške i da zajedno pretvorimo teškoće u mogućnosti!”
„Svake se godine s posebnim zadovoljstvom uključujem u Mliječnu stazu jer ova utrka utječe na važne pozitivne promjene za djecu. Mnogo smo toga zajedno ostvarili, no pred nama je još dug put do cilja da svako dijete s teškoćama u razvoju u Hrvatskoj ima jednake mogućnosti i pristup ključnim uslugama. Zato i ove godine sudjelujem i pozivam sve vas da se uključite – u rujnu trčimo, vozimo se, hodamo, planinarimo i tako pružamo podršku djevojčicama i dječacima s teškoćama”, istaknula je Nevena Rendeli Vejzović, ambasadorica utrke.
„Komunikator godine” i specijalist radiologije u Dječjoj bolnici Srebrnjak dr. Natko Beck također se pridružuje ovogodišnjoj Mliječnoj stazi: „Djeca s teškoćama trebaju našu podršku kako bi ostvarila svoj puni potencijal. Ako na vrijeme dobiju pristup uslugama koje su im potrebne, ona mogu ravnopravno sudjelovati u životu svoje okoline i doseći ‘zvijezde’. Uključujem se u Mliječnu stazu jer vjerujem da teškoće mogu postati mogućnosti. Prijavite se i družimo se virtualno u rujnu dok pomažemo osigurati da svako dijete dobije priliku ostvariti svoje snove!”
“I ove godine trčim Mliječnu stazu za one najdraže – djecu! Nema ljepšeg osjećaja od onog kada ste primjer pozitivne promjene, a zahvaljujući UNICEF-u svi imamo priliku biti upravo to! Priključite se trkačkim korakom i učinimo život i svijet ljepšim mjestom za djecu s teškoćama, ali i za njihove roditelje koji dišu i žive za svoje mališane”, rekla je TV voditeljica Ana Radišić.
„Trčimo, hodajmo, vozimo bicikl, kolica – sve to za jako plemenit cilj! Sve to za djecu s teškoćama u razvoju. Zapravo to je najmanje što možemo učiniti kako bismo ih podržali. Nisam se ni trenutka dvoumio hoću li biti dio utrke i ogromna mi je čast sudjelovati. To je dužnost svih nas jer moramo stvoriti društvo dovoljno lijepo kako bi sva djeca imala jednake mogućnosti. Kao osoba u invalidskim kolicima u UNICEF-ovoj utrci Mliječna staza mogu sudjelovati jer upravo ova utrka dokazuje da smo svi jednaki. I da takvo društvo trebamo stvoriti za djecu. Da se osjećaju voljeno i vrijedno. Da imaju veliku podršku u bilo kojem trenutku svoga odrastanja! Moraju znati da mogu sanjati i ostvariti svoje snove. Zato se priključite utrci. Ako mogu ja, onda možete i vi. Za velik cilj”, rekao je Jan Bolić, pisac i sudionik Mliječne staze po drugi put.
—
Prijavite se uz posebnu early bird kotizaciju/donaciju do 15. lipnja na www.mlijecnastaza.hr.
„Što dulje na Facebooku, to usamljeniji“, naslov je istraživanja kojeg su, jedan za drugim, u savršenom ritmu, prije nekoliko godina prenijeli brojni nacionalni novinski portali. Istraživanje koje je provela Medicinska škola Sveučilišta u Pittsburghu u SAD-u pokazalo je da će mladi između 19 i 32 godine, koji su bili ispitanici, imati veće šanse za dugoročno proživljavanje osjećaja samoće i društvene izoliranosti što budu više vremena provodili na društvenim mrežama. Brian Primack, voditelj istraživanja, tvrdi kako su problemi među mladima vezani uz mentalno zdravlje i društvenu izolaciju poprimili razmjere epidemije, a uzrokuju ih upravo društvene mreže na globalnoj razini.
Uz ovaj članak preporučeni su i članci pod naslovima:
„Tehnologija ubija ljubav: Oni rođeni nakon 1995. nemaju potrebu emotivnog vezivanja“,
„Gledanje u mobitel prije spavanja šteti moždanim stanicama“,
„Mreže stvaraju veću ovisnost od cigareta ili alkohola“.
Činjenica je da je internet, kada je riječ o kreativnom izražavanju, povezivanju te komuniciranju, otvorio jedan novivrli svijet. Podizanje svijesti, osjećaj zajedništva i brzo reagiranje u slučajevima poput elementarnih nepogoda ili prosvjeda, kao i prijenos ispravne poruke tako velikom broju gledatelja, slušatelja i čitatelja bez sumnje je olakšano digitalnim tehnologijama. Istovremeno se postavlja pitanje, što će biti s generacijom koja odrasta noseći internet i društvene mreže u džepu, vjerujući da društvenost u realnosti nije potrebna?
U jednom od predavanja iz psihonalize na fakultetu rasprava je, u skladu s vremenom, još jednom skrenula u razgovor o društvenim mrežama. Ukratko, profesorica je, nakon što je iznijela prilično uzmenirujući primjer iz osobnog života, zaključila:
„Što više participiraš online, manje si u stvarnosti“.
Ova se rasprava vodila ne tako davne 2014., no čini se da su se percepcija, konzumacija i uvažavanje online sadržaja u samo nekoliko godina stubokom promijenili – osobito kada je riječ o njegovu utjecaju na naše promišljanje svijeta i kvalitetu života, što navedeno istraživanje i dokazuje. Čitali smo u tisku izjavu jedne javne osobe u nas:
„Imam na tisuće i tisuće „prijatelja“ na mrežama, a ni jednoga pravog u životu!“
Nije li i to povezano? Promatrate li osobe u javnom prostoru, u tramvaju ili autobusu, ili pak na semaforu, primijetit ćete samo to neumorno “scrollanje” po ekranu. Vidjet ćete ga, uostalom, kamo god da pogledate. Čak i u druženjima u restoranima i kafićima, na romantičnim susretima, ali i na poslovnim sastancima.
Zašto ljudi bježe od sebe, nestajući svojoj pravoj prirodi?
Kako si pomoći, kako da se spasi priroda ove civilizacije? Odluka je u rukama pojedinca, svakog od nas. Ograničiti se, jedino je rješenje. To znači:
Uzeti od tehnologija tek nešto, ono što ti koristi, a ne iziskuje preveliku cijenu dobrog i stvarnog života.
I znati se oduprijeti sirenskom zovu, pomamama koje nameću nove agresivne industrije.
„Zelena akcija“ objavila je odgovore kandidata i kandidatkinja za gradonačelnička/cu Zagreba na konkretna pitanja o načinu rješavanja najvećih problema u gospodarenju otpadom u Zagrebu, problema nazvanog „Zagreb – Europska prijestolnica smeća“. Dvojica kandidata i jedna kandidatkinja nisu smatrali potrebnim odgovoriti na pitanja.
Udruge Zelena akcija i UZOR su u sklopu kampanje „Dosta je! Izađi na izbore!“ kandidatima i kandidatkinjama za gradonačelnika/cu Zagreba dostavile dopis s konkretnim pitanjima o rješavanju najvećih problema u gospodarenju otpadom u Zagrebu. S obzirom da je izrazito važno da javnost bude detaljnije upoznata s planovima političkih osoba za rješavanje nagomilanih problema s otpadom koji poprilično narušavaju kvalitetu života u Zagrebu, kandidatima i kandidatkinjama su upućena sljedeća pitanja:
Kako planirate poboljšati sustav odvojenog prikupljanja otpada koji je trenutno ponajviše baziran na spremnicima na javnim površinama? Kako bi se prema Vašem planu otpad prikupljao u višestambenim zgradama, a kako u kućama?
Kako planirate poboljšati sustav naplate odvoza otpada? Kako bi se novi način naplate provodio u višestambenim zgradama, a kako u kućama?
Planirate li zatvoriti odlagalište Jakuševec? Ako da, kada?
Smatrate li da Zagrebu treba centar za gospodarenje otpadom ili planirate na neki drugi način riješiti zbrinjavanje otpada? Planirate li izgraditi centar za gospodarenje otpadom u Resniku? Ako da, što bi se sve u njemu nalazilo?
Koja sve postrojenja za obradu otpada planirate izgraditi u Zagrebu?
Planirate li uvoz miješanog otpada iz Zagrebačke županije na obradu u Zagreb?
Planirate li izvoz biootpada na obradu u kompostanu u Novsku?
Koje mjere prevencije nastanka otpada i ponovne uporabe planirate provoditi?
Kako planirate riješiti problem velikih ilegalnih odlagališta poput Ježdovca?
Odgovori četvero kandidata/kandidatkinja o načinu rješavanja ključnih problema s otpadom dostupni su na sljedećoj poveznici, dok se dvojica kandidata Davor Filipović i Miroslav Škoro te kandidatkinja Jelena Pavičić Vukičević nisu odazvali na upit udruga.
Podsjećamo da su udruge performansom na Dan planeta Zemlje kod odlagališta Jakuševec pozvale građane i građanke na izbore te istaknule kako je krajnje vrijeme za temeljite promjene u kaotičnom sustavu gospodarenja otpadom u Zagrebu.Tom prilikom predstavljen je i „skupocjeni“ parfem neugodnog mirisa EAU DE ZAGREB – iz srca Jakuševca, koji proizvodi i puni „Zagreb – europska prijestolnica smeća“, čiji su dragocjeni sastojci: kaotično sakupljanje i neredovit odvoz otpada, skupi i nepravedni računi,… loša infrastruktura, požari, zagađenje zraka, narušavanje zdravlja, loša edukacija, privatizacija i namještanje poslova.
„Skupocjeni“ parfem neugodnog mirisa EAU DE ZAGREB – iz srca Jakuševca / Foto: Zelena akcija
Cjelovite odgovore i prijedloge četvero kandidata/kandidatkinja pročitajte OVDJE
Izvor EKO VJESNIK – Cjeloviti članak pročitajte OVDJE
Zelenilo je velika blagodat za ljude, a degradacija okoliša prijetnja je ljudskoj sreći. Kako sve na to gleda psihološka struka, otkrile su nam dvije psihologinje iz Zagrebačkog psihološkog društva intervjuu Marina Trbus i Linda Rajhvajn Bulat. Razgovor je objavila organizacija Greenpeace Hrvatska – prenosimo ga i preporučamo pročitati. Može nas približiti raspoloženju i sreći!
Koje su sve dobrobiti provođenja vremena na zelenim površinama?
Dosadašnja istraživanja koja su se bavila ovom temom jasno pokazuju kako su osobe okružene zelenilom i koje iz svojeg doma imaju pogled na zelenilo sretnije od osoba koje žive u “betoniziranom” okruženju. Također, ljudi koji više borave u prirodi imaju duži životni vijek, zadovoljniji su životom, osjećaju manju razinu stresa, smireniji su, imaju bolji imunitet, ali i veće samopoštovanje i mentalno zdravlje, općenito. Osim toga, okruženje zelenilom poboljšava radnu efikasnost i pomaže u ublažavanju negativnih zdravstvenih stanja, što nam je u današnjoj svakodnevici izrazito važno.
O važnosti zelenih površina za naše živote pisale ste u svom članku za Zagrebačko psihološko društvo u veljači 2020. Od tada je prošlo više od godinu dana i pandemija COVID-a 19 postala je naša stvarnost. Koliko je ona promijenila naše živote u smislu novih potreba, a posebice onih za zelenim površinama?
Knjiga Posljednje dijete u šumi, Richarda Louvea, koja je objavljena još prije desetak godina, predstavila je rastući broj znanstvenih dokaza da je provođenje vremena na otvorenom presudno za razvojno zdravlje djece. Pozivajući se na mnoge znanstvene studije, Louve u knjizi dovodi u vezu sve manje aktivnosti na otvorenom s nizom psihijatrijskih poremećaja, pretilosti i drugih bolesti, te je skovao pojam “poremećaj prirodnog deficita” da bi ih kolektivno opisao. Možemo možda promišljati kakav učinak ima prošle godine otvoren vrtić u Istri, gdje djeca imaju prvi šumski vrtić u Hrvatskoj. Louveova sljedeća knjiga, The Nature Principle, otkrila je da poremećaj prirodnog deficita utječe i na odrasle.
Vezano za sam COVID-19, postoje izvješća, posebno anglosaksonskih zemalja koja pokazuju da su ljudi iz gradova u većoj mjeri nego inače boravili u prirodi. Primjerice, u službenim statistikama za Veliku Britaniju, navodi se da je 67% odraslih navelo da je provodilo vrijeme u prirodi u zadnja dva tjedna, dok je povećanje boravka u prirodi u odnosu na početak COVID-a 19 iznosio čak 46%!
Ljudi su se zasigurno više okrenuli prirodi s ciljem da promijene svoju svakodnevicu, koja im je posebno u trenucima strožih mjera dodatan pritisak na njihovo mentalno zdravlje.
Marina Trbus, fotografija: Biljana Šimić
PORASTAO JE INTERES ZA PRIRODU I NJENO OČUVANJE
Zašto u iznimnim situacijama ljudi “ponovno otkrivaju” prirodu koja im je i prije bila dostupna?
Kao što smo već spomenule, istraživanja pokazuju da su ljudi zbog korone počeli boraviti u prirodi sve više, no posebno se povećao taj udio za žene. Uz taj nalaz, 2020. Britanski institut za znanost, prirodne resurse i studije na otvorenom, utvrdio je da su ljudi počeli i više primjećivati ptice, zvukove prirode te općenito životinje i biljke u prirodi. Nadalje, Institut je zabilježio da ljudi više govore, pišu i objavljuju slike vezano uz prirodu na društvenim mrežama nego prije COVID-a 19.
Autori studije navode da je čak 70% ispitanika navelo da su skloniji provoditi slobodno vrijeme u prirodi u okolici mjesta gdje stanuju, a posebno je zanimljiv nalaz da su zbog češćeg boravka u prirodi mladi u istraživanju procijenili veću zainteresiranost za prirodu i njeno očuvanje.
Kako u tom smislu ocjenjujete stanje u Zagrebu?
Zagreb nije iznimka, mogli smo često vidjeti da su Sljeme, Jarun, Bundek i Maksimir bila mjesta zelenog oduška za mnoge sugrađane i sugrađanke. To se posebno vidjelo u trenucima kada su na snazi bile zabrane kretanja među županijama te kada Zagrepčani i Zagrepčanke nisu imali mogućnosti otići i u neka bliža izletišta i planinarska mjesta u okolici.
Mi znamo iz istraživanja da su te zelene oaze blagotvorne za subjektivnu dobrobit građana, a posebno mladih i djece. Možda nam je ovo iskustvo pokazalo koliko je važno da čuvamo postojeće zelene resurse u gradu i ulažemo u stvaranje novih.
Linda Rajhvajn Bulat, fotografija: Biljana Šimić
KAKO VIŠE UŽIVATI ZELENO, KAKO ZAŠTITITI ZELENO
Naša djeca i mladi (kao i mi stariji) previše vremena provode za ekranima. Koliko su zelene površine važne za njihov psihofizički razvoj te na koji način ih možemo stimulirati da više vremena provode na otvorenom?
Kako za odrasle, dosljedno se pokazuje da je zeleno okruženje izrazito važno za kvalitetu i zadovoljstvo životom i djece i mladih. Količina zelenog prostora proporcionalno je povezana s dobrobiti tijekom cijelog djetinjstva, a zanimljivo je da neka istraživanja pokazuju da je okruženje zelenilom još važnije za adolescente. U nekim skandinavskim zemljama vidimo kako se često naglašava važnost boravka u prirodi za psihičko i fizičko zdravlje djece, a u nekim europskim i azijskim zemljama sve češće nailazimo na projekte izgradnje parkova u velikim gradovima ili škole okružene drvećem (s velikim prozorima da se poveća kontakt s prirodom).
U nedavno provedenom nacionalno reprezentativnom istraživanju Subjektivna dobrobit djece u Hrvatskoj, koji su proveli UNICEF i Studijski centar socijalnog rada, pokazalo se da su učenici drugih razreda osnovne škole relativno zadovoljni svojim susjedstvom i da su sadržaji u njemu prilagođeni djeci, no to zadovoljstvo se smanjuje kako djeca odrastaju, pa su učenici šestih razreda znatno nezadovoljniji navedenim (gotovo 15% dvanaestogodišnjaka navodi da u njihovom susjedstvu nema dovoljno mjesta za igru ili zabavu). Čini se da je obogaćivanje sadržaja u prirodi s npr. uređenim (i održavanim) sportskim igralištima te promoviranje provođenja strukturiranih aktivnosti na otvorenom jedan od načina vraćanja djece u prirodu. Poznato je da je među školskom djecom omiljena upravo aktivnost tzv. Škole u prirodi, kojoj je osnovni smisao spajanje učenja, socijalizacije, preuzimanja odgovornosti i kontakt s prirodom. Također, važno je djecu i mlade pitati za mišljenje i aktivno ih uključiti u osmišljavanje projekata usmjerenih unapređenju života u njihovim zajednicama, a uređenje okoline za njihovo i slobodno i školsko vrijeme može biti jedan od tih zajedničkih zadataka. Kada osjete da je to nešto njihovo, njihovih ruku djelu, bit će spremniji u takvoj okolini i provoditi svoje slobodno, nestrukturirano vrijeme.
Nedavno smo na našim društvenim mrežama objavili vijest iz Varaždina gdje je jedna hrabra žena svojim tijelom zaustavila rušenje zdravog stabla. Ljudi su se jako angažirali oko te vijesti i u brojnim komentarima najoštrije osuđivali sječu. Sličan slučaj imamo i u Zagrebu gdje je Maja Paskaš spriječila sječu zdravog jablana u Heinzelovoj. Kako komentirate takve oblike društvenog angažmana i što ljude generalno potiče na protest?
Diljem Hrvatske možemo povremeno zabilježiti slične reakcije i proteste. Primjerice, samo u Zagrebu imali smo primjere da su ljudi reagirali zbog drveća i zelenila, kao što su protesti zbog uređenja zagrebačke Džamije (Meštrovićev paviljon) ili prije zbog Cvjetnog trga. Protesti su stari gotovo koliko i ljudska društvena povijest. Istraživanja iz područja socijalne psihologije pokazuju da ljudi zapravo vole pravila, norme i da im to olakšava snalaženje u društvenim, ekonomskim i drugim procesima. Tako da, zapravo, da bi se dogodio protest, mora se poklopiti određen broj faktora koji ujedinjuje ljude. Često se zna reći da je potrebna samo kap koja prelije čašu ili možda jedan pojedinac koji će potaknuti na reakciju. No, ono što znamo je da su sljedeći faktori ti koji doprinose većoj vjerojatnosti pojave protesta: smanjeno povjerenje u institucije i upravljačke strukture, zajedničko razumijevanje problema, odnosno da se mase ujedine, makar i oko samo jednog pitanja, iste razine sličnih emocija oko tema protesta, zemljopisna blizina, anonimnost, osjećaj učinkovitosti i smisla protesta, razina do koje nam je trigeriran evolucijski odgovor, bori se ili bježi (eng. Fight or Flight Response). Što osjećamo veću ugrozu, stvarnu ili percipiranu, veća je vjerojatnost da će se ljudi okupiti.
Koliko je za osjećaj subjektivne dobrobiti bitno i da vjerujemo da se našim resursima i javnim dobrom kao što su zelene površine upravlja kvalitetno i transparentno?
Istraživanja sreće pokazuju da su stanovnici Danske jedni od najsretnijih državljana. Ono što je zanimljivo da tom osjećaju na svakodnevnoj razini doprinosi činjenica da država dobro radi svoj posao, odnosno da postoji vladavina prava, poštivanje dostojanstva i općenito dobro upravljanje. Ovom temom se bavi poznati istraživač Ruut Veenhoven te je sa svojom istraživačkom ekipom izradio Svjetsku bazu dobrobiti i sreće koja prati podatke zemalja iz cijeloga svijeta, kao i brojne poveznice koje na nju utječu, kao što je važnost da građani na razini države osjećaju da se upravlja kvalitetno i transparentno.
URBANIZACIJA I BETONIZACIJA OZBILJNE SU PRIJETNJE LJUDSKOJ SREĆI I ZDRAVLJU
Istraživanja pokazuju da gospodarski rast dugoročno ne podiže razinu sreće što se čini pomalo kontraintuitivnim. Što je razlog tome?
Naravnoda gospodarski rast pruža mogućnost zadovoljavanja ne samo osnovnih potreba (npr. za hranom i osjećajem sigurnosti), već i onih složenijih koje su itekako važne za podizanje kvalitete života (kao što su mogućnost većih i kvalitetnijih socijalnih interakcija ili, pak, osiguravanje resursa za razvijanje osobnih potencijala). Međutim, gospodarski rast uz sebe veže i neke negativne učinke – zagađenje okoline, nejednakost između građana različitog socijalnog statusa, kriminal i veću razinu stresa. Upravo je brz ekonomski rast, bez adekvatnog zbrinjavanja njegovih posljedica, doveo do alarmantnog stanja okoliša koje je danas značajna tema na globalnoj razini. Posljedice se odražavaju na sva živa bića, odumiranje životinjskih i biljnih vrsta, a zatim i na ljude. Degradacija okoliša, koji često „nastrada“ s urbanizacijom i „betoniziranjem“ zelenih površina, kako je potvrđeno u brojnim istraživanjima, ozbiljna je prijetnja ljudskoj sreći i zdravlju. Ako se, na primjer, ponovno vratimo na istraživanje subjektivne dobrobiti djece, koje se osim u Hrvatskoj provodilo i u 40-ak drugih zemalja, zanimljivo je da djeca koja iskazuju najveću subjektivnu dobrobit i veće zadovoljstvo različitim područjima života (npr. svojom obitelji i prijateljima) dolaze iz Albanije, Rumunjske, Grčke, Hrvatske, a ne nekih gospodarski razvijenijih europskih zemalja, što nam govori da gospodarski rast nije jedini presudan za veću sreću. S druge strane, samim susjedstvom su najzadovoljnija djeca iz zemalja u kojima se njeguje održavanje prirode, zelene okoline i potiče djecu na provođenje vremena na otvorenom (npr. Finska, Švicarska, Estonija, Norveška).
Koje su “alternative” zelenim površinama za ljude koji im nemaju pristup zbog nekog od razloga pandemije? (npr. samoizolacija ili teško bolesni koji ne mogu napustiti stan ili kuću)
Ono što možemo preporučiti u takvim situacijama je da si osobe kojima je teže izaći van, u prirodu, naprave svoju malu oazu u svom domu. Neki svoj kutak doma da obogate biljkama, cvijećem, zelenilom. Nedavno smo imale prilike vidjeti u katastrofalnim potresima pogođenoj Sisačko-moslavačkoj županiji kako je ljudima teško otići s njihove zemlje, od njihovog dobra. Ti stanovnici žive okruženi prirodom i svojim vrtovima, baščama, imanjima, i iskazuju koliko im je, u svim ovim nedaćama, olakšavajući čimbenik da dolazi lijepo vrijeme i da mogu uživati i raditi u svojem vrtu. Upravo to je od neupitne važnosti za njihovo mentalno zdravlje. Pandemija nas je nažalost udaljila od ljudi, ali nas je približila prirodi i ako i ne možemo mi izaći i otići u prirodu, možemo prirodu približiti sebi.
Je li moguć kompromis između sveopće betonizacije i zelenih površina?
Mnoge studije jasno pokazuju da je degradacija okoliša ozbiljna prijetnja ljudskoj sreći i zdravlju, ali i da je ljudima potreban predvidivost, kvalitetno upravljanje i gradom i državom. Temeljem toga, nameće se potreba za kompromisom i kvalitetnijim planiranjem urbanih rješenja.
Neke zemlje su veći naglasak stavile na organizaciju biciklističkog i javnog te općenito tzv. zelenog prijevoza. Također, može se uočiti, kako smo navele, da su sve češći projekti izgradnja parkova u velikim gradovima, škola okruženih drvećem (s velikim prozorima da se poveća kontakt s prirodom), urbanih vrtova, te vrtova u i na zgradama. Ljudsku vrstu karakteriziraju i sjajni primjeri suradnje te sigurno, uz dobru volju, i ovdje to ne bi bio izuzetak, s ciljem da se osiguraju zelena rješenja i za same građane, ali i druge vrste koje okružujemo i na koje nažalost štetno djelujemo.
Velika poduzeća u Hrvatskoj moraju bolje shvatiti i ukloniti rizike negativnih učinaka na klimu i o tome svakogodišnje informirati opću i stručnu javnost. Velika većina, njih od 82 posto, zanemarila je u 2019. obvezu izvještavanja prema europskoj Direktivi o nefinancijskom izvještavanju i pratećim Smjernicama. No, za nadati se sve te tvrtke ipak u praksi provode određene korake. Odgovornost najvećih – najveća je, ali je i odgovornost svih nas jednako važna. Ne može mimoići nikog, što će uskoro postati i dijelom europskog zakonodavnog okvira, putem nove Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti.
Izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o rizicima negativnih učinaka na klimu
Na tom tragu, u recentnom istraživanju koje sam proveo na temu izvještavanja velikih poduzeća u Hrvatskoj o klimatskim promjenama, jedno od glavnih istraživačkih pitanja odnosilo se upravo na izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o rizicima negativnih učinaka na klimu.
Slijedom Direktive o nefinancijskom izvještavanju, Smjernica za izvještavanje o informacijama povezanima s klimom i Zakona o računovodstvu, u istraživački uzorak za izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o klimatskim promjenama uvrštena su sva trgovačka društva i financijske institucije koja posluju u obliku dioničkih društava i koja su na datum bilance 31.12.2019. imala više od 500 zaposlenika. Tako je obuhvaćeno ukupno 68 velikih poduzeća u Hrvatskoj.
Matija Hlebar
Autorski članak
Rezultati istraživanja pokazuju da tek malobrojna velika poduzeća u Hrvatskoj izvještavaju o rizicima negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih poslovnih djelatnosti. Detaljnom analizom utvrđeno je da takvih velikih poduzeća u uzorku istraživanja ima samo 12 odnosno da čine samo 18 % istraživanog uzorka. Time svoju ulogu u 2019. ne ispunjava 56 ili 82 % velikih poduzeća u Hrvatskoj.
Grafikon 1: Izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o rizicima negativnih učinaka na klimu (2019.)
Nadalje, svih 12 velikih poduzeća u Hrvatskoj koja izvještavaju o rizicima negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih djelatnosti, kao glavni rizik negativnih učinaka na klimu navode emisije (stakleničkih, CO2, štetnih) plinova u atmosferu.
Samo jedno veliko poduzeće u Hrvatskoj sveobuhvatno razmatra rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njegovih djelatnosti. To veliko poduzeće je i apsolutni lider u izvještavanju o rizicima negativnih učinaka na klimu. Riječ je oEricsson Nikola Tesla Grupi.
Dakle, može se zaključiti osnovno o sadašnjoj situaciji:
———————————————–
Niti svako peto veliko poduzeće u Hrvatskoj
u svom poslovanju ne razmatra rizike negativnih učinaka na klimu
koji proizlaze iz njihovih djelatnosti, niti izvještava o istima,
a što se od njih očekuje prema EU Direktivi prenesenoj i u hrvatsko zakonodavstvo!
———————————————–
Dodatno tome važno je i sljedeće što oslikava trenutačnu situaciju u Republici Hrvatskoj:
U nas prevladava generalno izrazito niska razina svijesti o rizicima negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz djelatnosti poduzeća.
U slučajevima prepoznavanja vlastite uloge i odgovornosti, fokus prvog koraka se općenito usmjerava na emisije stakleničkih plinova u atmosferu kao glavnog rizika negativnih učinaka na klimu.
Još ne postoji razvijena svijest o drugim ili ukupnim rizicima negativnih učinaka poduzeća na klimu.
Europska unija i izvještavanje poduzeća o klimatskim promjenama
U skladu s europskom Direktivom o nefinancijskom izvještavanju (Direktivom 2014/95/EU) informacije povezane s klimom trebale bi, ako je to potrebno i relevantno, uključivati glavne rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz djelatnosti poduzeća te glavne rizike negativnih učinaka na poslovanje poduzeća koji proizlaze iz klimatskih promjena.
Nadalje, u Smjernicama za izvještavanje o informacijama povezanima s klimom koje je Europska komisija donijela u lipnju 2019. jasno se ističe da će ključnu ulogu u prelasku na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene imati trgovačka društva i financijske institucije (poduzeća općenito).
U tom kontekstu, poduzeća zbog svojih negativnih učinaka na klimu moraju bolje shvatiti i ukloniti rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih poslovnih djelatnosti.
Općenito, poduzeća s većim negativnim učinkom na klimu bit će izloženija rizicima tranzicije na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene.
Grafikon 2: Primjeri rizika negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz djelatnosti poduzeća
Aktualna zakonska obveza odnosi se na određena velika poduzeća koja su subjekti od javnog interesa i imaju više od 500 zaposlenika. No, to će se vrlo brzo promijeniti usvajanjem nove Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (Corporate Sustainability Reporting Directive – CSRD) kojom se povećava lista poduzeća, obveznika izvještavanja.
—————- —————————–
U skoroj budućnosti, sukladno novoj Direktivi,
osim određenih velikih poduzeća, obveznici izvještavanja
postat će i sva srednja i mala poduzeća izlistana na burzi,
uz iznimku izlistanih mikro poduzeća.
——————————————–
Zaključno
Klimatske promjene brzo napreduju u svim dijelovima našeg planeta. Stoga je svijetu danas, više neko ikad, potrebno ubrzano i odlučno djelovanje u svrhu smanjenja emisija stakleničkih plinova i stvaranja niskougljičnog gospodarstva otpornog na klimatske promjene.
Koliko je pred velikim poduzećima u Hrvatskoj izazovan i dug put do ciljeva koje je Europska unija usvojila u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova od 55 % do 2030. i klimatske neutralnosti do 2050., ponajbolje dočaravaju i rezultati provedenog istraživanja.
Radi svega prije navedenog od iznimne je važnosti da se velika, ali i sva druga poduzeća u Hrvatskoj sveobuhvatno informiraju, obrazuju i osvijeste o rizicima negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih djelatnosti. I potom, čim prije poduzmu konkretne korake prema zajedničkom europskom cilju očuvanja povoljne klime za život na planetu Zemlji i za buduće generacije.
Autor: Matija Hlebar Stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko (ESG) izvještavanje, Voditelj održivog razvoja u Podravki d.d., Predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske
Postavimo ovako red stvari: Ako svi daju sve od sebe, ako se međusobno inspiriramo odobravanjem i zahvalnošću, svijet će rasti i postati radosno mjesto. Planet Zemlja jest raj u svemiru, a naše je obogatiti je srećom. „HVALA VAM“ svi ćemo govoriti. Bi li to mogao biti krajnji cilj i tzv. održivog društva?!
Nekako sam već davno odlučila da me životom neće voditi nazivi, termini, titule, pozicije. Posebno ne u smislu kako ih „plemena“, „zavičaji“, političke i interesne klike, koriste za razvrstavanje ljudi u razne „kućice“, koje im zapravo služe za ostvarivanje svog utjecaja i kontrole, podržavanje životnih predrasuda i postavljanje ograničenja na sve živo i neživo. Ne vjerujem u to kao nešto korisno, da je to važno. Ne vjerujem da je to dobro. Uostalom zašto smatrati da su neke uloge male, bilo u kazalištu, orkestru, obitelji, poslu, sportu, društvu… jer nijedna uloga nije mala. A zašto uzimati su neke uloge, samo po sebi, onako: velike, vrijedne respekta, „uvlačenja“ i klanjanja.
Kolumna Linda Poščić Borovac
Autorski članak
Jedini način da društvo, ali i svaki pojedinac pobijedi u ovom svijetu prepunom izobličenja, nesigurnosti, straha, tjeskobe je upravo taj da svako može i treba pokazivati vodstvo. Svatko treba i može biti nadahnuće svojim prijateljima, suradnicima. Djeci. Svatko treba i može preuzeti odgovornost za rezultate. Svatko treba i može njegovati pozitivan duh i predano davati sve od sebe.
Neka svatko da sve od sebe, zablista tamo gdje jest!
Da, najvažnije je uvijek davati SVE od sebe, radi svojeg interesa i blagodati društva. To je i jedino što možemo uvijek dati. SVE OD SEBE! Bez obzira na termine: mladost, starost, muško, žensko, poduzetnik, službenik, imućan ili ne, dijete, odrastao, odvjetnik, konobar, smetlar, predsjednik, čistačica, doktor, blagajnik, vozač…, kada svi daju sve od sebe, tada će se bilo koja obitelj, skupina, organizacija, škola, društvo savršeno rasti i prilagoditi se (bilo kojim novim uvjetima), sačuvati se da ostane cjelovito, postojano, čvrsto, održivo, snažno – ljudski dostojno.
Svi možemo i trebamo voditi tamo gdje radimo i blistati tamo gdje se trenutno nalazimo; na poslu, u obitelji, u lokalnoj zajednici. To je VELIKA ideja i treba je poticati na svakom koraku. Na neki svoj osebujan način i mi smo je odlučili dodatno podržati, nagraditi i potaknuti u našim svakodnevnim životima.
Naime, nedavno smo izdali knjigu „DISASTER – dijagnoza modernog biznisa“ (možete je nabaviti i u M.E.P. – HRVATSKI CENTAR POSLOVNE KNJIGE) jednu definitivno drugačiju knjigu, zapravo terapiju za poslovne ljude, knjigu koja na humoran i vrlo snažan i jednostavan način potiče na razmišljanje o iznimno ozbiljnim i važnim temama današnjeg društva i poslovnog svijeta, rušeći stereotipe, mijenjajući percepcije i podsjećajući ljude da se najbolje stvari sastoje od kratkih i jasnih riječi i slika, a ne hrpetine pravila, regula, normi i obrazaca.
Svatko može biti vođa bez titule!
Podsjećajući ljude da nijedna uloga nije mala i da svatko može biti vođa bez titule. Da svatko može biti pravo malo bogatstvo sa onim svojim „sve od sebe“ u nečijem danu. Sve ostale kao pacijente „pohranjujemo“ u našoj PM klinici … (za saznanja o njoj i njenim pacijentima ipak ćete morati nabaviti knjigu, i neće vam biti žao).
Nadahnuti dobrim reakcijama čitatelja i vrhunskim komentarima, moja okolina i ja odlučili smo još više paziti na one prave dragocijenosti – kao što su ljudi dobrog duha, vrijedni, odgovorni, ljubazni, predani,… i poslu, i društvu i životu uopće. Kreairali smo jedan pozitvni, inspirirajući nalaz naše PM klinike i odlučili ih personalizirati za svakoga tko nas inspirira, očara svojim radom, ponašanjem na licu mjesta na kojem se nađemo.
A mi? Moramo ih znati uočiti! I poslati poruku: HVALA VAM.
Jedan mali „nalaz“ sa velikim „HVALA VAM“ našao je i oduševio, zahvalio se već nekolicini nevjerojatno dobrih ljudi. Treba znati kazati „HVALA VAM“ onima koji su nas usrećili kao ambasadori dobre volje i predanosti u onome što rade, koji su nam pomogli da ponovno vjerujemo u čaroliju ljudskosti. Takvi/takve su naša prava mala bogatstva: Marino, Ivan, Vili, Sanja, Tonka, Tea, Ana, Ante, Luka, Kata, Sara… konobari, blagajnica, čistač, poštar, čovjek na autobusnoj stanici, izvanvremenska učiteljica, neumorni pomagač,… svi kandidati za bolje sutra, svi sposobni za veličinu, svi one divne zrake sunca na našim leđima, svi nagrada dana, svi puni poštovanja. Svi DOKAZ da su jednako važna i velika djela i ona mala učinjena iz velike ljubavi. To je za svijet isto.
Evo što je uspjeh u mom danu:
Ako mene pitate što je uspjeh u mom danu, vjerojatno će jedan od odgovora biti:
koliko sjajnih očiju imam oko sebe,
koliko razgovora koji potiču ono najbolje u meni imam u danu,
koliko vođa bez titula pronađem po putu…
i naravno, koliko se puta od srca nasmijem! Tako nađem smisao života, ne tražeći ga
Linda Poščić Borovac Poduzetnica, CEO tvrtke Crocon d.o.o., promotorica djelovanja za opće dobro, pjesnikinja, utemeljiteljica Udruge za dramsku rekreaciju Happy ThinGS Academy, pjesnikinja i spisateljica, mentor, autorica svjetski nagrađenih kreativnih projekata…
Novo otkriće: Čestice mikroplastike prelaze s majke na fetus! Jednako kako još nismo u potpunosti svjesni što plastika čini okolišu, životinjama i nama samima – tako smo jako daleko i od trenutka da je se odreknemo. No znamo dovoljno da se zaustavi, već sada, to srljanje…
Plastika je posvuda oko nas. Čestice mikroplastike pronađene su na svakom djeliću planeta, od vrha Mount Everesta do najdubljih oceana i vječnoga leda Zemljinih polova. Ljudi ih konzumiraju hranom i vodom te ih udišu. Štetnost po ljudsko zdravlje tih sićušnih dijelova plastike neosporna je, jer plastika može nositi kemikalije koje ljudskom zdravlju mogu nanijeti dugotrajnu štetu. Ipak, nije u potpunosti razjašnjeno na koje sve načine utječu na tijelo i kakve sve posljedice izazivaju. Znanstvenici također rade i na dokazivanju mehanizama kako mirkoplastika ulazi u naš organizam i kako se njime širi.
Bombastično otkriće – posteljica trudog bića ne zaustavlja mikroplastiku
Zato je prilično bombastično odjeknula najnovija studija na štakorima koja dokazuje da sitne čestice mikroplastike prelaze iz posteljice trudne životinje u fetus. Studiju je provela profesorica Phoebe Stapleton sa Sveučilišta Rutgers i njezin tim. Istraživanje je pokazalo da sitne plastične čestice u plućima trudnih štakorica vrlo brzo prelaze u srca, mozak i druge organe njihovih fetusa. To je prvo istraživanje na živom sisavcu koje je pokazalo da posteljica ne blokira takve čestice. Pokusi su također pokazali da fetusi štakora koji su izloženi tim česticama dobivaju znatno manju težinu pred kraj trudnoće.
Istraživanje je nastavak otkrića iz prosinca prošle godine koje je otkrilo mikroplastične čestice u ljudskim posteljicama, a što je kod znanstvenika izazvalo veliku zabrinutost. Ranija laboratorijska istraživanja na ljudskim posteljicama, koje su donirale majke nakon rođenja, također su pokazala da zrnca polistirena mogu prijeći placentnu barijeru.
Čestice mikroplastike – u svim ljudskim organima, kod svih, majke, djeteta…
Prof. Stapleton kaže: „Pronašli smo plastične nanočestice u svakom tkivu koje smo analizirali – u posteljici, u tkivu majke, ali i u fetalnom tkivu, u fetalnom srcu, mozgu, plućima, jetri i bubrezima.“
Profesor Dunzhu Li s Trinity Collegea u Dublinu (TCD) u Irskoj, koji nije dio istraživačkog tima, rekao je: „Ova je studija vrlo važna jer dokazuje potencijal prijenosa [plastičnih čestica] u trudnoći sisavaca, a to se možda događa od samog začetka života. Čestice su pronađene gotovo posvuda u fetusu, a također mogu proći kroz krvno-moždanu barijeru, što je vrlo šokantno.“ Prof. Li je s prof. Johnom Bolandom s istog sveučilišta u listopadu prošle godine dokazao da bebe hranjene adaptiranim mlijekom u plastičnim bocama dnevno gutaju milijune čestica mikroplastike.
Onečišćenje zraka može naštetiti svakom organu u tijelu
Studija na štakorima objavljena je u časopisu „Particle and Fiber Toxicology“ i uključivala je stavljanje nanočestica u dušnik životinja. Voditeljica studije prof. Stapleton kaže kako se procjenjuje da je broj korištenih čestica ekvivalentan 60% čestica kojim će ljudska majka biti izložena u jednom danu, iako prof. Li smatra da je ta procjena previsoka. Korištene su kuglice veličine 20 nanometara izrađene od polistirena, koji je jedan od pet najčešćih vrsta plastika u okolišu. One su označene fluorescentnom kemikalijom kako bi ih znanstvenici mogli identificirati. Zasebni eksperiment pokazao je da su nanočestice prešle placentu u roku od oko 90 minuta nakon što su im majke bile izložene. Štakori su bili izloženi plastičnim nanočesticama 19. dana gestacije, dva dana prije uobičajenog termina poroda i i kada fetus najviše dobiva na težini. „Naša je teorija da se nešto u krvotoku majke mijenja, tako da dolazi do smanjenja protoka krvi, dakle i do smanjenja isporuke hranjivih tvari i kisika, što ima za posljedicu i nižu porođajnu težinu“, rekala je prof. Stapleton.
Iako su potrebna dodatna istraživanja, već ova studija otvara brojna, možemo reći i zastrašujuća, pitanja. Pa ipak, kao da još nismo u potpunosti svjesni što plastika čini okolišu, životinjama i nama samima – još smo jako daleko od trenutka da je se odreknemo.
Soba čuda, otvorena u prosincu 2016. godine, bila je prva i jedina soba za razvoj senzorne integracije za djecu s teškoćama u razvoju na području Sisačko-moslavačke županije. U četiri godine njenog djelovanja, održano je 6.722 termina terapije senzorne integracije za preko 100 djece.
Čuda se rađaju tamo gdje ima puno ljubavi.
Sretni smo što živimo u zajednici koja nas prepoznaje i to nam svakodnevno dokazuje.
Zajedno počinjemo ponovo izgradnju naše nove Sobe čuda!
Razorni potres koji je pogodio Sisak i okolicu uništio je i zgradu u Frankopanskoj ulici koja je sada potpuno neuporabljiva. Kako obnova može potrajati godinama, članovi Udruge osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije odlučili su uz podršku zajednice i donatora izgraditi novu zgradu.
Ovog trenutka, u privremeno izmještenom kabinetu u Maloj kući u Petrinji, terapiju senzorne integracije prima 66 djece i mladih s teškoćama u razvoju s područja Siska, Petrinje, Novske, Popovače, Gline, Sunje, Martinske Vesi, Hrvatske Kostajnice i Gline. Na listi čekanja je sedam novih članova mlađe dobi kojima je odmah neophodna ta terapija, te preko 20 dosadašnjih korisnika koji zbog prostornih kapaciteta, uvjeta rada ili čuvanja zdravlja i posebnih uvjeta uzrokovanih pandemijom Covida ne mogu pohađati ovoga trenutka terapiju.
S obzirom da Udruga osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije (UOSI SMŽ) ima preko 90 djece s teškoćama u razvoju s područja grada Siska i bliže okolice, novi objekt Sobe čuda bit će veći od prvog te bi zadovoljio pružanje svih oblika psihosocijalne podrške i razvoj inovativnih socijalnih usluga na jednom mjestu i u blizini njihovog mjesta stanovanja, kao i prostor za projektno-administrativni tim koji je također u potresu ostao bez svog prostora za rad te sada rade u iznajmljenom stanu u Petrinji.
Ono što je sada potrebno Udruzi, pomoć je u izgradnji objekta. Svi koji su voljni pomoći u tome na bilo koji način, mogu se javiti u Udrugu na kontakte:
telefoni 091/4050 530 i 091/4050 533,
e-mail: info@uosismz.hr ,
uplatu novčane donacije, s naznakom „za Sobu čuda“ možete već sada učiniti uplatom na račun Udruge:
IBAN: HR3324840081105429603 SWIFT: RZBHHR2X – otvoren kod RBA d.d. broj računa: 1105429603, OIB: 59369523052
Čuda se rađaju tamo gdje ima puno ljubavi.
Sretni smo što živimo u zajednici koja nas prepoznaje i to nam svakodnevno dokazuje. Zajedno počinjemo ponovo izgradnju naše nove Sobe čuda.
Projekt KAkvart je jedinstven projekt u Hrvatskoj i predstavlja sinergiju Grada Karlovca, mjesnih odbora, poslovnog sektora i građana volontera. Pokrenut je 2016. s ciljem poboljšanja kvalitete života i komunalnog standarda građana grada Karlovca. Kroz KAkvart građani osmišljavaju i kandidiraju projekte koje Grad Karlovac s poslovnim subjektima sufinancira, a građani volonterskim radom sudjeluju u njihovoj realizaciji.
Grad Karlovac ima 12 gradskih četvrti i 26 mjesnih odbora.
Svake godine od 22 do 32 prijavljena projekta – 2017. – 2020.
Prve godine projekta odabrano je za sufinanciranje deset projekata od ukupno 31 prijavljenih. Ova jedinstvena suradnja nastavila se i u 2017. kada se prijavilo 35 projekata, od kojih je odabrano njih 18. Lepeza pristiglih prijava pokazala je iznimnu želju i volju građana za sudjelovanjem i poboljšanjem kvalitete života u gradu. Vrijednost projekta te je godine prepoznala i kompanija HEINEKEN Hrvatska kad se kao partner u akciji pridružila Gradu Karlovcu. Treća godina, 2018., donijela je rast odobrenih projekata na 22; novost je bila što su osim građevinskih i komunalnih podržani i društveni te kulturno-umjetnički projekti za koje je sveukupno dano 750 tisuća kuna. Za projekte u 2019. osigurano je 700.000 kuna, a podržana su 26 projekta.
Ove godine, 2020., unatoč krizi uzrokovanoj virusom COVID-19, program se nastavio i u punom je tijeku realizacija čak 32 projekta (4 društvena, 28 komunalna) u vrijednosti 840 tisuća kuna.
Pet godina prepunih akcija…
Tijekom ovih pet godina uređene su fasade, parkirališta, zelene površine, sanirana krovišta i prostorije društvenih domova, uređena dječja igrališta, sportski tereni i vanjska vježbališta, prostori kulturno umjetničkih društava, postavljene su solarne info kutije i klupe na šetnicama, interpretacijska ploča, a po prvi put u Karlovcu postavljen je i „solarni stup za popravak bicikala“. Uz to organizirana su brojna društvena i kulturno-umjetnička događanja: natjecanja zaprežnih vatrogasnih šprica, natjecanja u starim seoskim igrama, učenje tradicijskih vještina (radionica ručnih radova, tkanje na tkalačkom stanju, izrada upotrebnih predmeta na tradicijski način, izrada, oblačenje i održavanje narodnih nošnji, učenje „rozganja“ i sviranje na tradicijski način).
Projekt koji se naročito ističe je izrada murala na pročeljima zgrada u Karlovcu. „Našim zgradama i gradu pridodajemo estetsku i umjetničku vrijednost, kulturno i socijalno značenje i tako postajemo zanimljivi i sebi i turistima. Stvaramo pretpostavke da Karlovac postane grad murala, grad koji svojim muralima priča o slavnoj povijesti“, rekao je Josip Žunić, predsjednik Vijeća gradske četvrti Novi Centar iz koje je projekt i krenuo.
Murali sa likom braće Seljan, Dragutina Lermana i Jakova Šašela, nastali kroz projekt „Karlovac i Karlovčani na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće“ i sufinancirani iz KAkvarta, djelo su Leonarda Lesića i Dalibora Jurasa. Svi će murali biti još dopunjeni digitalnim kodom pa će se putem mobitela i trenutačno moći više doznati o poznatim Karlovčanima s murala.
Solarni stup za popravak bicikala koji se nalazi na šetnici uz rijeku Koranu dostupan je besplatno svim prolaznicima i osim ponude alata za potrebe popravka bicikala tamo se može napumpati guma ali i napuniti mobitel.
Društveni domovi u mjesnim odborima imaju veliku važnost jer su središnje mjesto okupljanja mještana, posebno mladih. Putem KAkvarta mnogi od tih objekata dobio je novo ruho, a vrijedne ruke volontera pridonijele su uređenju i opremanju. Tako je uz financijsku podršku, volonterski rad dao dodatnu vrijednost projektima.
Gradonačelnik Damir Mandić ističe zadovoljstvo projektom: „Gotovo svi projekti provedeni kroz KAkvart predstavljaju pun pogodak, od komunalnih do društvenih. Posebno nas raduje što je kroz program došlo do značajne suradnje mnogih: vijeća mjesnih odbora i gradskih četvrti, naših kulturno-umjetničkih društava, dobrovoljnih vatrogasnih društava i udruga koje bave različitim aktivnostima, tako da program osim što koristi zajednici, pruža svim građanima i dodatne dimenzije druženja i razvijanja pozitivnog ozračja u mjestu stanovanja.“
Glavni partner Gradu Karlovcu u projektu KAkvart je HEINEKEN Hrvatska s brendom Karlovačko.
„Partnerstvo HEINEKENA Hrvatska i projekta KAkvart traje već pet godina i veliko nam je zadovoljstvo pružati podršku ovom jedinstvenom projektu kroz naš brend Karlovačko. KAkvart je dokaz da dobra suradnja Grada Karlovca, privatnog sektora i volontera uistinu može donijeti pozitivnu promjenu unutar lokalne zajednice.
Pritom smo posebno ponosni na brojne volontere koji rado zasuču rukave kako bi grad Karlovac učinili boljim mjestom za život. HEINEKEN Hrvatska će nastaviti biti prijatelj grada Karlovca te podupirati njegov rast i razvoj“, izjavila je Ljudmila Bratko Gašpić, menadžerica korporativnih komunikacija HEINEKENA Hrvatska
Potrebe građana koje ispunjava, rast broja građana za sudjelovanje, sve kvalitetniji projekti i interes poslovne zajednice predstavljaju dobar temelj održivosti našeg projekta – KAkvart.
Doista su veliki zahtjevi koje ptice moraju ispuniti pri gradnji ptičjeg doma: osiguranje topline, sigurnost od ispadanja ptića, zaštita od trećih i „gotovost“ u...
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.