“Ovim vas putem želimo obavijestiti kako smo ponovno u mogućnosti primati obrte za direktnu suradnju s Wolt platformom”, poruka je Wolta koju su 27. travnja primili svi dostavljači.
Početkom ove godine, uoči stupanja na snagu novog Zakona o radu, s prosvjedima su započeli dostavljači Wolta. Njihovi zahtjevi pri tom su bili: rad preko vlastitog obrta, povećanje naknade za dostavu, optimizaciju aplikacije, regulaciju rada stranih državljana, kao i izradu crne liste agregatora, odnosno tvrtki posrednika između radnika dostavljača i digitalnih platformi.
Platformski radnici su od hrvatske Vlade tražili novu zakonsku regulativu – da im se omogući kolektivno pregovaranje s platformama putem kojeg bi dogovorili osnovne uvjete rada – od utvrđivanja minimalne cijene rada preko utvrđivanja minimalnog radnog vremena, plaćanja čekanja na isporuku narudžbe, kao i vremena između dviju narudžbi, do obaveze platformi da radnicima plaćaju obavezne doprinose, osiguraju plaćen godišnji odmor, bolovanje… Jedan od važnih zahtjeva bila je mogućnost direktnog zapošljavanja na digitalnoj platformi ili samozapošljavanja radnika putem vlastitog obrta.
Sada je ovim odobrenjem modela rada preko obrta zadovoljen taj važan zahtijev dostavljača koji će im omogućiti i porast prihoda.
Što je bilo sporno u radu preko vlastitih paušalnih obrta
Wolt je uoči primjene novog Zakona o radu donio odluku da više neće zapošljavati vozače direktno niti preko obrta. Platforme su strahovale da bi inspektori takve ugovore o poslovnoj suradnji mogli tretirati kao prikriveni nesamostalni rad na platformi. U tom slučaju se primitci obrtnika-paušalaca retrogradno tretiraju kao dohodak od nesamostalnog rada. To znači i naknadni obračun svih poreza i doprinosa kao iz plaće. Problem je i što bi takvo inspekcijsko rješenje potom bilo temelj za utvrđivanje radnog odnosa prema platformi te u konačnici i njihove odgovornosti za neprijavljeni rad.
Porezna uprava je sada poslala Ministarstvu rada tumačenje iz kojeg proizlazi da se takvi poslovni odnosi u slučaju poslova preko digitalne platforme neće tretirati kao prikriveni nesamostalni rad. U svom dopisu navodi: “sama činjenica ostvarivanja prihoda samo od jedne platforme ne predstavlja sama po sebi osnovu za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada”. Samozapošljavanje bilo kroz obrt ili neki drugi model je “poželjan način obavljanja posla putem digitalnih radnih platformi”, kako se i navodi u službenim dopisima između Ministarstva i Porezne uprave. Za mnoge dostavljače to je svakako i isplativiji način rada za platforme.
Strani radnici međutim nemaju izbora. Uglavnom su to Nepalaci, koji najviše rade kao platformski dostavljači, a koji će i dalje uglavnom raditi preko agregatora. Time se njihov nepovoljan položaj još pogoršava.
Izazovi prekarnog rada
Prekarni rad sve je prisutniji i u Hrvatskoj i u Europi. Oblici prekarnosti sve su brojniji. Radi se uglavnom o slabo plaćenim, privremenim i povremenim poslovima koji su nesigurni i često besperspektivni. Prekarni rad se ostvaruje kroz kratkoročno tj. ograničeno zapošljavanje, lažno samozapošljavanje, podugovaranje i slično. Na tim poslovima obično ne postoji pravo na korištenje tjednih i godišnjih odmora, često nema odgovarajuće zaštite na radu, kao ni prava na udruživanje i kolektivno pregovaranje. Nestandardan ili nesiguran rad sve je učestaliji, pogotovo u pojedinim sektorima.
Na razini pojedinca, nesigurnost zaposlenja dovodi do nejednakost, ranjivost i socijalne isključenost. Na razini društva, posljedica prekarnog rada je raslojavanje. Stvaraju se različite skupine zaposlenih: od razmjerno sigurno zaposlenih na puno radno vrijeme do osoba koje rade nestandardne, povremene i privremene poslove. U zadnje vrijeme sve veći broj stranih radnika donosi i nove izazove, naročito u segmentu prekarnog rada i umanjivanja radničkih prava.
Stajalište uredništva odgovorno.hr
Prekarni rad je u svojoj suštini model zapošljavanja radnika izrazito u suprotnosti sa mnogim od 17 ciljeva održivog razvoja UN Agende 2030. Prekarni rad predstavlja „dosjetku“ 21. stoljeća, kojom stvarni poslodavci – nevidljive i neuhvatljive digitalne platforme i posrednici (agencije za traženje i zapošljavanje radnika) ukidaju najveći dio dostignutih radničkih i ljudskih prava koja vladaju u „običnim“ tvrtkama (dostojanstven rad, zaštita zdravlja, „normalno“ radno vrijeme, transparentnost i informiranje, „pristojna“ naknada od koje se može živjeti, sigurnost naplate…, a da se ne govori o potpunom nestanku onog toplog ljudskog koje smislen rad i „obične“ zaposlenike puni zadovoljstvom: zajednički rad za ciljeve organizacije, zajedništvo i timski duh, poistovjećivanje s organizacijom, participacija, druženje i upoznavanje s kolegama i sve drugo.
Stvara se tako situacija u kojoj su „obični“ radnici sretnici, naspram nevoljnih prekarnih radnika. No ovo raslojavanje traži dodatnu solidarnost i zajedničku angažiranost društva u borbi za radnička prava kao civilizacijski doseg. Dostojanstveni rad je u temeljima modernog društva i jedan je od preduvjeta održivog razvoja. Za par dana je Praznik rada i važno se toga podsjetiti. Teško izborena radnička prava lako se mogu umanjiti, a kroz prekarni rad taj proces je već i započeo.
Dostavljači Wolta su zadovoljni. Izborili su se za svoj prvi i jedan od važnijih zahtjeva. Većini će se tako povećati prihodi. No time se nažalost ne rješavaju brojni problemi prekarnog rada. Dapače, otvaraju se i nove dubioze koje omogućavaju legalno zaobilaženje već dostignitih radničkih prava, kao i daljnje raslojavanje društva.
Izvor:
Jutarnji list
Faktograf
DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2023
