Prema Europskom informacijskom sustavu EU o šumskim požarima (EFFIS), šumski požari u Europi ove godine su već spalili područje veličine Luksemburga. Zaključno s 15. srpnjem, ukupna površina spaljenog zemljišta iznosi 231.539 hektara što je 119 posto iznad dugogodišnjeg prosjeka od 105.586 hektara za ovo doba godine.
Stručnjaci upozoravaju da je ‘savršena oluja’ toplinskih valova, suše i lošeg gospodarenja šumama do sada ove godine spalila 232.000 hektara europskog zemljišta.
Posljednjih tjedana, šumski požari prisilili su desetke tisuća ljudi da napuste svoje domove i odnijeli najmanje tri života u Turskoj , uzrokovali su karantene u Kataloniji, doveli do masovnih evakuacija s Krete i izazvali kaos oko Marseillea. Ovaj popis nije iscrpan i sigurno će se proširiti kako ljetne sparine budu trajale.
Kako klimatske promjene potiču više šumskih požara?
Podaci EFFIS-a pokazuju da je tjedni kumulativni broj požara također znatno iznad prosjeka. Bilježi se već 1.230 požara do 15. srpnja, u usporedbi s prosjekom od 478 za ovo doba godine.
Šumski požari postaju sve učestaliji i rašireniji zbog klimatskih promjena
Međutim, većina ovog povećanja osjetila se u veljači i ožujku zbog suhih i toplih uvjeta u zapadnoj i središnjoj Europi. Isto vrijedi i za neuobičajeno visoku brojku ukupne opožarene površine. Dužnosnik Europske komisije ističe da su brojke za opožarene površine nakon ožujka vrlo slične dugoročnom prosjeku.
Povećane emisije ugljika u atmosferi uzrokuju toplije uvjete s manje kiše. To isušuje šume, čineći ih sklonijima požarima, a to znači da se veća područja dime.
Do 16. srpnja, ukupne procijenjene emisije ugljika iz šumskih požara u svim zemljama EU-a iznose 1,9 megatona ugljika, prema Marku Parringtonu, višem znanstveniku u Službi za praćenje atmosfere Copernicus (CAMS). To se temelji na podacima CAMS-a iz Globalnog sustava za asimilaciju požara (GFAS).
Emisije iz šumskih požara doprinose razornom ciklusu, čineći šume još ranjivijima, a požare ekstremnijima.
Koje su zemlje ove godine posebno pogođene šumskim požarima?
U Turskoj su šumski požari krajem lipnja i početkom srpnja rezultirali rekordnim brojem opožarenih površina za ovo doba godine, kaže dužnosnik Europske komisije. Ovaj rekordni broj potaknut je velikim razmjerima nekih od požara.
Parrington dodaje da su ovi ogromni požari podigli emisije na rekordno visoku razinu u 22 godine GFAS skupa podataka. Trenutno su otprilike dvostruko veće od prosjeka za to doba godine, budući da se emisije od požara obično povećavaju krajem srpnja i u kolovozu za Tursku.
Emisije od požara iz Ujedinjenog Kraljevstva također su dosegle najvišu godišnju ukupnu količinu u posljednjih 22 godine, kaže, nakon velikih požara u Škotskoj.
U Grčkoj, sklonoj šumskim požarima, požari su također rezultirali većom ukupnom opožarenom površinom nego što je uobičajeno za ovo doba godine.
No, Rumunjska je ta koja iskače iz stupčastog grafikona kada se gledaju podaci EFFIS-a o postotku površine zemlje spaljene šumskim požarima. U prosjeku se godišnje izgori oko 23.000 hektara, dok za 2025. godinu ta brojka iznosi 123.000 hektara.
Dužnosnici to ponovno povezuju s anomalnim suhim i toplim uvjetima širenja požara od veljače do ožujka. Od travnja su se brojke opožarenih površina u Rumunjskoj stabilizirale.
Prema godišnjim podacima GFW-a o gubitku šumskog pokrova, samo 3 posto gubitka šumskog pokrova u Europi prošle godine bilo je uzrokovano požarima; velika većina je umjesto toga uzrokovana šumarstvom. Ali u južnoj Europi, to je druga priča. Utjecaj može biti razoran, s ogromnim razmjerima gubitka šuma uzrokovanim šumskim požarima u Portugalu , Grčkoj i Španjolskoj posljednjih godina.
Neki požari postaju neugašivi
Bolje gospodarenje šumama uključuje prihvaćanje mozaičnog modela, s raznolikom razinom vegetacije i izbjegavanjem zapaljivih vrsta poput eukaliptusa – objašnjava Sarah Carter, istraživačka suradnica u Global Forest Watchu. Održavanje vlage u tlu ključno je, kao i stvaranje protupožarnih zidova uklanjanjem bilo kakvog zapaljivog materijala.
No u nekim područjima, kombinacija suhih uvjeta i jakih vjetrova znači da se „neki požari sada jednostavno neće moći gasiti“.
Zbog toga su sustavi ranog upozoravanja ključni za sigurnost ljudi. Koristeći podatke EFFIS-a, Zajednički istraživački centar Komisije (JRC) izdaje upozorenja na požare, dok Global Forest Watch također pruža „upozorenja na poremećaje“.
„Ne očekujem da će se ovo ljeto poslovati kao i obično“, kaže Carter. „Stoga mislim da ljudi moraju biti spremni na pogoršanje kvalitete zraka, na opasnosti za svoje domove, egzistenciju, poslovanje, a turisti koji posjećuju ova južna područja moraju biti toga svjesni.“
Izvor: euronews/green
