Da li smo se izvukli u zadnji tren? Nakon završetka COP26, koji su zaključci Klimatskog pakta iz Glasgowa? Konferencija – ipak – označava neku prekretnicu u odnosu većine država prema klimi.

Odluka je donesena! Prihvaćena je konsenzusom (kako je i morala biti) čak 196 država. Udarac čekićem predsjedavajućeg Aloka Sharme označio je da je kompromis postignut – u zadnji tren, i da je konferencija o klimi COP26 u Škotskoj urodila plodom – Glasgowskim klimatskim paktom. 

Povijesna ili ne, ova konferencija u mnogim točkama ipak predstavlja prekretnicu u odnosu većine država prema klimi. I potvrdila ozbiljnost situacije, dramatičnost u mnogim aspektima:

• Znanosti je dana puno veća uloga nego ranije, ali su konkretni interesi često bili jači.

• Ostalo se formalno kod cilja o ograničenju porasta globalne temperature do 1,5°C, što je sada već više želja nego cilj.

• Treba znati: godišnja stopa rasta razine oceana sada iznosi od 3 do 4 milimetra, što oceanskim otočnim zemljama prijeti nestankom.

• 

  Posljedice promjene klime bit će nesagledivo veće nego sada: oluje, poplave, suše…

• Odlučeno: smanjenje globalnih emisija ugljičnog dioksida za 45% do 2030. u odnosu na razinu iz 2010.!

• Ugljen je prvi put izravno spomenut u smislu obveze smanjenja proizvodnje električne energije iz ugljena (ugljen uzrokuje oko 40% godišnje emisije CO2).

• Indijski predstavnik je predbacio razvijenima: „Na ugljenu ste stoljećima temeljili svoj rast, a sada siromašne okrivljujete i prisiljavate…“.

• Akciju treba što više temeljiti na prirodi, uključujući zaštitu i obnovu šuma te zaštitu bioraznolikosti. 

• Stotinu zemalja – s oko 85% svjetskih šuma – obećalo je da će zaustaviti krčenje šuma do 2030. 

• Krčenje šuma u brazilskoj prašumi Amazoni poraslo je za 22 % u godinu dana.

• Pristalo se na postupno ukidanje subvencija, kojima se cijene ugljena, nafte i prirodnog plina umjetno čine nižima, a to potiče potrošnju.

• Obećano je značajno povećanje pomoći siromašnim zemljama za nošenje s posljedicama klimatskih promjena. Siromašni već sada traže obeštećenja za dosadašnje štete i konkretan plan, koji nije napravljen.

• Zbog posljedica klimatskih promjena u  2020. raseljeno je 30 milijuna ljudi, što je za 6 milijuna više u odnosu na 2019.

• Izraz “gubici i štete” prvi put se izravno spominje u jednoj odluci COP-a.

• U 2021. shemu smanjenja emisije metana za 30% do 2030. potpisalo je preko 100 zemalja. Nažalost, ovo obećanje potpisalo je tek pola od 30 najvećih emitera…

• 24 zemlje i skupina vodećih proizvođača automobila obvezali su se okončati eru vozila na fosilna goriva do 2040.

• Dogovor o automobilima su odbile SAD, Kina i Njemačka i neki veliki proizvođači poput Volkswagena, Toyote i BMW-a. 

• SAD i Kina obvezale su se zajednički raditi na usporavanju zagrijavanja planeta.

• Izravno je istaknuta važna uloga nevladinih dionika, uključujući civilno društvo, autohtono stanovništvo, a osobito mlade.
• Odsad će se klimatski sastanci održavati jednom godišnje kako bi se pratilo napredak pojedinih nacija i preispitali budući planovi. Naredni sastanak je 2022. u Egiptu.

***

Dva tjedna iscrpljujućih rasprava, koje su se nepredviđeno produljile još jedan dan, uključivalo je mnogo pritisaka različitih interesnih strana i mnogo popuštanja slabijih, zbog čega su i zasuzile oči predsjedavajućeg Aloka Sharme na samome kraju konferencije. Različiti interesi bogatih i siromašnih, mnoštvo lobista, snažna aktivnost zainteresiranih korporacija (naravno), vapaj onih koji sigurno kroče u katastrofu, poziv na razum i proaktivnu brigu za čovječanstvo… ogorčenost prosvjednika… brujali su dvoranom, hodnicima, hotelima, trgovima i ulicama …  Bila je to najviđenija podjela na dobitnike i gubitnike dosad. (Eto zašto nam borba protiv klimatskih promjena ide kako ide. Reći će netko sa strane: pretežaj je to zadatak za Zemljane, ovakve.) 

Ipak, odluka je donesena. Konsenzusom. Bilo je to izuzetno teško postići, jer trebalo je pomiriti zahtjeve klimatski ranjivih nacija sa zahtjevima velikih industrijskih sila i zemalja čija je potrošnja ili izvoz fosilnih goriva presudna za njihov gospodarski razvoj. Na kraju, konferencijom nitko nije u potpunosti zadovoljan, ali se većina slaže da smo napokon na dobrom putu da nešto napravimo.

„Za razliku od drugih velikih konferencija, ova ne završava potpisom ugovora nego nizom krovnih odluka i rezolucija koje detaljno opisuju provedbu Pariškog sporazuma. Radi se o važnim dokumentima koji imaju pravnu snagu“, objavilo je naše Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, čije je izaslanstvo sudjelovalo u radu skupa. 

ŠTO JE ZAPRAVO DOGOVORENO?

Emisije stakleničkih plinova

Najvažnije postignuće COP26: ostalo se formalno kod cilja o ograničenju porasta globalne temperature do najviše 1,5°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Iako mnogi strahuju da su nade da se taj cilj održi slabašne, ipak su sve zemlje složne da je to od najveće važnosti da bi se spriječila klimatska katastrofa. 

U Glasgowu je, konačno, znanosti dana puno veća uloga nego ranije te su znanstvene projekcije bile, ali ne samo one, temelj za odluke. A znanstvenici su odaslali dramatično upozorenje da bi prekoračenje praga od 1,5°C (do danas su ljudske aktivnosti već uzrokovale zagrijavanje od oko 1,1 °C) izazvalo ekstreman porast razine mora i katastrofalne vremenske ekstreme, uključujući mnogo razornije suše, oluje, poplave i šumske požare od onih koji se već događaju. 

Da bi se to spriječilo, potrebno je hitno smanjiti globalne emisije stakleničkih plinova, uključujući smanjenje globalnih emisija ugljičnog dioksida za 45% do 2030. godine u odnosu na razinu iz 2010. godine, a do sredine stoljeća tu emisiju treba dovesti približno do nule. Pri tome su temelj svega nacionalno određeni doprinosi, nacionalni planovi i ciljevi u sljedećem desetljeću. Nužno je razvijati rješenja temeljena na prirodi, uključujući zaštitu i obnovu šuma te zaštitu bioraznolikosti. 

Europska unija bila je jedna od predvodnica ovih zahtjeva, a obveze smanjenja i postizanja klimatske neutralnosti do 2050. u EU su pravno obvezujuće, propisane Europskim propisom o klimi i opsežnim zakonskim paketom Fit for 55 (paket 14 strateških zakona za transformaciju gospodarstva i društva EU) . 

Ugljen

Po prvi put na jednoj konferenciji o klimi eksplicitno se spominju ugljen i fosilna goriva. Naime, dogovoreno je smanjenje proizvodnje električne energije iz ugljena, koji je odgovoran za gotovo 40% godišnje emisije ugljičnog dioksida. Iako je u nacrtu završnog dokumenta konferencije stajalo da treba „ubrzati postupno ukidanje korištenja ugljena i subvencija za fosilna goriva“, na zahtjev Indije, kojoj se priključila i Kina, u konačni tekst dogovora uvrštena je razvodnjena formulacija da treba „ubrzati postupno smanjenje korištenja ugljena i postupno ukidanje neučinkovitih subvencija za fosilno gorivo“. 

Takvim ishodom bile su osobito razočarane i nezadovoljne najranjivije otočke zemlje, poput Maldiva, Maršalovih Otoka, Tuvalua, Madagaskara, Fidžija… Treba znati da godišnja stopa rasta razine oceana sada iznosi od 3 do 4 milimetra, pa svako oklijevanje u ograničavanju rasta globalne temperature za te zemlje znači razliku između života i smrti. 

Indija je svoj zahtjev pokušala opravdati time što je indijsko gospodarstvo temeljeno na korištenju ugljena, a ta se zemlja još bori da iskorijeni siromaštvo. Indijski je predstavnik okrivio razvijene zemlje da od njih traže ukidanje korištenja ugljena nakon što su svoj ekonomski rast desetljećima/stoljećima temeljile na ugljenu i time najviše doprinijele globalnom zagađenju. 

Iako nije dogovoren rok za smanjenje korištenja ugljena, i ova ublažena odredba šalje jasan signal tržištu da ugljen više nije poželjan energent što bi moglo dati velik doprinos njegovu potpunom napuštanju. 

Važno je o ugljenu znati:

• Kina danas troši najviše ugljena u svijetu, čak 50,5%, a potom Indija 11,3%.
• Na trećem mjestu Sjedinjene Američke Države sa 8,5%, a baš je ta zemlja dulje od stoljeća, uz Europu, bila najveći zagađivač. 
• Udio fosilnih goriva u energetskoj bilanci Kine je 71%, a Indije 73%. 

Subvencije za fosilna goriva

Pristalo se na postupno ukidanje subvencija, kojima se cijene ugljena, nafte i prirodnog plina umjetno čine nižima. I zato dostupnijima. No, nije određen vremenski okvir za to ukidanje. 

Kako pokazuje analiza Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), industrija fosilnih goriva svake se minute subvencionira s 11 milijuna dolara. Naime, MMF je ustvrdio: proizvodnja i sagorijevanje ugljena, nafte i plina u 2020. subvencionirana je s ukupno 5,9 milijardi američkih dolara. Eksplicitne subvencije čine 8% ukupnog iznosa, a porezne olakšice još 6%. Kad bi cijene fosilnih goriva odražavale njihovu stvarnu cijenu, smanjila bi se globalna emisija CO2 za više od trećine. Prestanak subvencija za fosilna goriva također bi spriječio gotovo milijun smrtnih slučajeva godišnje od prljavog zraka, kažu analitičari MMF-a. 

Pomoć zemljama u razvoju

Glasgow je donio i dogovor o dosad najvećim ulaganjima u tranzicijske mjere, osobito u prilagodbu na posljedice klimatskih promjena. Sporazumom je obećano značajno povećanje novca kako bi se pomoglo siromašnim zemljama da se nose s posljedicama klimatskih promjena, prilagode tim promjenama i prijeđu na čistu energiju. Pozvan je privatni sektor, banke i druge financijske institucije da se uključe kako bi se osiguralo dovoljno novca da se ostvare klimatski planovi. No, nije donesen nikakav akcijski plan niti osnovan fond. 

Zemlje u razvoju skeptične su prema tom obećanju jer bogate zemlje nisu ispunile ni prethodno obećanje dano 2009. godine da će im za klimatsku prilagodbu osigurati 100 milijardi dolara (nedostaje još 20 milijardi dolara) do 2020. godine.

Klimatski ranjive zemlje tražile su, bezuspješno, i naknade za već pretrpljene štete od posljedica klimatskih promjena. Ističu da je u 2020. godini čak 30 milijuna ljudi raseljeno zbog posljedica klimatskih promjena, što je za 6 milijuna više u odnosu na 2019. godinu. 

Sudionici konferencije slažu se da su klimatske promjene već uzrokovale i da će sve više uzrokovati gubitke i štetu te da će utjecaji klimatskih i vremenskih ekstrema predstavljati sve veću društvenu, gospodarsku i ekološku prijetnju, pa je za ublažavanje gubitaka i štete nužno povećati financiranje, raditi na prijenosu tehnologije i dekarbonizacijskim projektima. Izraz “gubici i štete” prvi put se izravno spominje u jednoj odluci COP-a.

Godišnji sastanci

Shvaćajući da glavni cilj o ograničavanju rasta globalne temperature na najviše 1,5°C stoji na staklenim nogama, države su se dogovorile: odsad će se klimatski sastanci održavati jednom godišnje kako bi se pratilo napredak pojedinih nacija i preispitali budući planovi. U Glasgowu su dogovorena stroga i precizna pravila izvješćivanja o emisijama stakleničkih plinova i naporima za njihovo smanjenje kako bi podaci bili pouzdani, točni i usporedivi. Naredna klimatska konferencija, COP27, dogovorena je za studeni 2022. godine u egipatskom ljetovalištu Sharm el-Sheikhu.

Glavni tajnik UN-a obvezao se okupiti svjetske lidere 2023. kako bi se dogovorili o povećanju ciljeva za ispunjenje Pariškog sporazuma. U Glasgowu je istaknuta i važna uloga nevladinih dionika, uključujući civilno društvo, autohtono stanovništvo, a osobito mlade u ostvarenju ciljeva Pariškog sporazuma.

ŠTO JE JOŠ DOGOVORENO U GLASGOWU?

Emisije metana

Više od stotinu zemalja, predvođeno inicijativom SAD-a i EU-a dogovorenoj u rujnu 2021. na Općoj skupštini UN-a, potpisalo je obvezu smanjenja emisije metana za 30% do 2030. godine. Nažalost, ovo obećanje potpisalo je samo pola od 30 najvećih emitera. U zadnji se čas dogovoru pridružio Brazil, jedan od pet najvećih emitera, ali ne i Kina, Rusija i Indija, zemlje koje su također u prvih pet emitera. 

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da će redukcije metana utjecati na usporavanje zagrijavanja planeta, ali i spriječiti 200 tisuća preranih smrti i stotine tisuća slučajeva astme te spriječiti gubitke 20 milijuna tona usjeva. Američki predsjednik Joe Biden najavio je da će SAD predvoditi redukciju metana novim mjerama kojima će se zaustaviti curenje metana iz plinovoda te mjerama za smanjenje emisija na farmama.

Inače, metan se najviše proizvodi na smetlištima, u poljoprivredi, stočarstvu i pri vađenju nafte i plina. Po količini metan je nakon ugljičnog dioksida drugi najprisutniji staklenički plin u atmosferi te je odgovoran za trećinu do četvrtinu zagrijavanja planeta. Iako metan 80 puta snažnije zagrijava planet od CO2, brže i nestaje iz atmosfere – u samo dva desetljeća, dok se ugljični dioksid zadržava stotinama godina.

Drveće

Čelnici iz više od stotinu zemalja – s oko 85% svjetskih šuma – obećali su da će zaustaviti krčenje šuma do 2030. godine. To se smatra veoma važnim jer drveće apsorbira velike količine CO2. 

Samo nekoliko dana nakon završetka COP26 stigla je uznemirujuća vijest: krčenje šuma u brazilskoj prašumi Amazoni poraslo je za 22 posto u godinu dana, što je najviša razina od 2006. godine. To je godišnje izvješće brazilske vlade demantiralo uvjeravanja predsjednika Jaira Bolsonara da brazilska vlada suzbija ilegalnu sječu šume. Brazilska agencija za svemirska istraživanja zabilježila je 13.235 četvornih kilometara krčenja šuma u Amazoni u svojim satelitskim podacima PRODES u razdoblju od kolovoza 2020. do srpnja 2021. godine.

Automobili

U sklopu konferencije dvadeset četiri zemlje i skupina vodećih proizvođača automobila obvezali su se okončati eru vozila na fosilna goriva do 2040. Sporazum su potpisale Kanada, Novi Zeland, Nizozemska, Irska, Velika Britanija i druge zemlje, koje su već pristale postupno ukinuti prodaju novih benzinskih i dizelskih automobila do 2030. I proizvođači Ford, Mercedes, Volvo i Mercedes-Benz potpisali su sporazum, obećavajući da će postići cilj do 2035. na “vodećim tržištima”. U sporazum su pojedinačno uključeni brojni gradovi i regionalne vlade, npr. New York, London i Barcelona. Međutim, dogovor su odbile SAD, Kina i Njemačka i neki veliki proizvođači poput Volkswagena, Toyote i BMW-a. 

Pozitivna iznenađenja

Dvije velesile, a ujedno i dva najveća globalna emitera stakleničkih plinova, SAD i Kina, obvezale su se zajednički raditi na usporavanju zagrijavanja planeta i zadržavanju rasta svjetske temperature na 1,5°C tijekom sljedećeg desetljeća. Kina, koja je najveći svjetski proizvođač i potrošač ugljena, obećala je da će ubrzati napuštanje toga energenta u razdoblju između 2026. i 2030. godine, a planira smanjiti i svoje emisije metana. 

Indija, koja čak 75% struje dobiva iz ugljena, obvezala se na dostizanje klimatske neutralnosti do 2070. godine. 

No za akciju čovječanstva i klimatske promjene godine 2030. ili 2050. su tako daleke.

Do tada, tko živ…

DOBRA HRVATSKA /MDM
Studeni, 2022.