Smanjit će se prinos poljoprivrede, povećati cijene kruha, mlijeka i mesa, ugroziti zdravlje ljudi… Smanjit će se padaline, povisiti razina mora.
U organizaciji HGK i Podravke, dana 25. svibnja 2019., održana je konferencija „Klimatske promjene u Hrvatskoj – Što možemo i moramo poduzeti?“, koja je ponovno ukazala na sve značajke i posljedice klimatske krize na Zemlji s posebnim osvrtom na našu zemlju.
Klimatske promjene zahvaćaju cijeli svijet, i to mnogo brže nego što su to najavljivale nedavne procjene. Hrvatska nije iznimka, a neke učinke tih promjena uočavamo vrlo intenzivno već danas. Iako se one još ne osjećaju izravno u sektorima proizvodnje, u idućih pet do deset godina klimatske će promjene postati „vruća“ tema u gospodarstvu, jednako kao i u društvu općenito. Jedna je od njihovih posljedica i smanjenje prinosa u poljoprivredi. Očekuje se da će se zbog klimatskih promjena do 2050. godine prinos poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj smanjiti za 3 do 8 posto, istaknuto je na nedavno održanoj konferenciji “Klimatske promjene u Hrvatskoj: što možemo i moramo poduzeti?” u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Podravke.
Niz uznemirujućih podataka o učincima klimatskih promjena iznio je i Saša Bešlić, glavni direktor održivog financiranja Nordea Grupe, koji je predstavio izvještaj te velike bankarske grupacije o procjeni klimatskih rizika za Republiku Hrvatsku. Prema Nordeinu izvještaju, tri su ključne karakteristike klimatskih promjena u Hrvatskoj – porast prosječne temperature; smanjenje oborina i povećanje učestalosti ekstremnih vremenskih uvjeta, od suše do oluje.
Predviđa se da će se u razdoblju od 2040. do 2070. snježni pokrivač u hrvatskim planinskim područjima smanjiti za 50 posto. Već danas svjedočimo da bura poprima jačinu uragana na obali Jadranskog mora, a porast razine mora najviše će pogoditi deltu Neretve i urbana naselja uz jadransku obalu. U slučaju porasta razine mora od 50 cm do 2100. godine gotovo 100.000 stanovnika uz jadransku obalu morat će se preseliti u više predjele. Najnovije prognoze stručnjaka UN-a govore da bi se do 2100. godine razina svjetskih mora mogla povisiti i do dva metra, što je puno brže nego što se predviđalo prije samo pet godina. Stoga u strategiju razvoja hrvatskog turizma, koji čini 20 posto ukupnog BDP-a, treba ugraditi i takve projekcije.
Štete u gospodarstvu povezane s klimatskim promjenama od 1980. do 2013. godine iznosile su 4,2 milijardi USD. Tijekom toplotnog vala 2003. godine stopa smrtnosti bila je veća za 4 posto. Štete od poplava 2014. i 2015. godine bile su 342 milijuna USD. Klimatske promjene svojom veličinom i nepredvidljivošću imaju utjecaj na sve gospodarske sektore, iako su najočitije u sektorima poljoprivrede i energetike. Suša ugrožava hidroelektrane uz velike rijeke, koje proizvode 46 posto električne energije u Hrvatskoj. Ta će se energija morati nadoknaditi električnom energijom iz uvoza ili iz nuklearnih izvora, što znači da će troškovi proizvodnje u Hrvatskoj u budućnosti biti puno veći. UNDP procjenjuje da će tijekom 21. stoljeća 25 posto hrvatskog gospodarstva biti izloženo opasnostima uzrokovanim klimatskim promjenama.
– Vi ćete kao građani kroz porez morati plaćati za štetu koja je učinjena prirodi. Kroz takve poreze države će financirati svoje prilagođavanje klimatskim promjenama – poručio je Saša Bešlić.
Prema istraživanju Sveučilišta Stanford, vjerojatnost da će klimatske promjene smanjiti hrvatski BDP za više od 10 posto do 2100. godine iznosi 48 posto. Nordeino izvješće, pak, upućuje da klimatske promjene izravno ugrožavaju prinose ključnih žitarica, posebno kukuruza. Na primjeru suše iz 2007. godine, u izvještaju se ističe da će posljedice klimatskih promjena vjerojatno povećati cijene mlijeka, kruha, jaja i mesa. Analitičari Nordee preporučuju nam u vinarstvu prijelaz na sorte otpornije na topliju klimu i manje padalina.
Kao jedna od opasnosti navodi se i povećanje temperature te šumski požari, a u budućnosti će se više izdvajati i za popravak energetske infrastrukture od oštećenja nakon oluja. Klimatske promjene imat će utjecaj i na zdravlje stanovništva, ne samo zbog povećanja temperature, već i zbog bolesti koje prenose kukci i ptice.
Zbivanja u Hrvatskoj valja uklopiti u globalnu sliku. Saša Bešlić navodi da valja očekivati veliki val klimatskih migracija stanovništva s juga prema sjeveru. U sjevernoj Africi, kaže Bešlić, 70 posto poljoprivrednog zemljišta ne može se više eksploatirati zbog posljedica klimatskih promjena, što dovodi u pitanje opstanak lokalnog stanovništva.
– Klimatske promjene ne događaju se negdje drugdje, nego tu oko nas. U Koprivnici i okolici radimo mjerenja temperature u zadnjih 38 godina, a ona pokazuju da je srednja godišnja temperatura od 2000. do 2018. godine porasla za 1,5°C u odnosu na prethodno razdoblje. Broj ekstremno vrućih dana (30°C i više) u Koprivnici i okolici veći je za 77 posto u 19 godina ovog stoljeća, dok se broj takvih dana u mjesecu lipnju od 2000. godine povećao za 100 posto – istaknuo je Matija Hlebar, voditelj održivog razvoja u Podravci.
„Za nas je ovo veoma važna tema. Podravka kao društveno odgovorna kompanija iznimno mnogo resursa posvećuje klimatskim promjenama. Ravnoteža u poljoprivredi ključna je za naše poslovanje“, rekla je članica Uprave Podravke Ljiljana Šapina.
Klimatske promjene izravno utječu na manji prinos poljoprivrednih kultura već danas, kaže Hlebar, te navodi da je manjak oborina prošle godine uzrokovao 40 posto manji urod paprike kod njihovih kooperanata. U Podravci se već prilagođavaju novonastalim uvjetima pa ulažu u navodnjavanje, mjere protiv erozije tla i osiguranje usjeva.
I prof. dr. sc. Branko Grisogono s Prirodno-matematičkog fakulteta u Zagrebu istaknuo je da se klimatske promjene ubrzavaju, a mediteransko je područje podložno najvećim rizicima. Godina 2016. godina bila je najtoplija godina od početka mjerenja temperature u Hrvatskoj. Kao odgovor svim skepticima i tvrdnjama da se klimatske promjene događaju kao dio prirodnog ciklusa, prof. Grisogono odgovara da su stručnjaci utvrdili s 99 posto sigurnosti da je čovjek odgovoran za recentne klimatske promjene, koje su neobjašnjive prirodnom klimatskom varijabilnošću.
– Klimatske promjene nisu samo pitanje zaštite prirode, već ključno ekonomsko i financijsko pitanje. Kada ministar financija počne govoriti o klimatskim promjenama, značit će to da se nešto pokreće – poručio je Saša Bešlić.
Integrirajući održivi razvoj u analize razvoja kompanija u koje investiraju, dakle, u zaštitu okoliša, zaposlenika i borbu protiv korupcije, te kroz produženje investicijskog horizonta na tri do pet godina, Nordea Grupa povećala je dobit za 42 posto. Bešlić je ustvrdio da su korupcija, nepotizam i nefunkcioniranje pravne države glavni razlozi zašto Nordea Grupa još nije investirala ni u jednu kompaniju u Hrvatskoj, i šire u regiji.
Na nacionalnoj razini Hrvatska je pripremila dvije značajne strategije:
- Strategiju niskougljičnog razvoja do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu i
- Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama, koja je u ovom trenutku u procesu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.
Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama predviđa ulaganja od gotovo 27 milijardi kuna za razdoblje do 2040. godine, od čega više od polovice ide na provedbu mjera u sektorima poljoprivrede i šumarstva, gotovo 17,8 milijardi kuna, te u manjoj mjeri energetike i turizma.
Na konferenciji je višekratno istaknuto koliko je važno na vrijeme prepoznati utjecaj klimatskih promjena i njihove rizike u gospodarstvu i cijelom društvu te oblikovati smislenu strategiju razvoja kao odgovor na klimatske promjene. Stoga je u HGK-u pokrenuta nova platforma nazvana COR AKCELERATOR, koja želi povezati sve dionike sustava u zajedničkoj borbi protiv klimatskih promjena.
„Konferencija je dio nove suradničke platforme Hrvatske gospodarske komore HGK_COR AKCELERATOR, čiji je cilj ubrzati promjene na ostvarenju 17 globalnih ciljeva UN-a u Hrvatskoj. Odgovor na klimatske promjene je 13. cilj održivog razvoja,“ rekao je potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš.
Još o klimatskim promjenama, na skupu u HGK:
https://hgk.hr/pad-prinosa-u-poljoprivredi-od-tri-do-osam-posto-do-2050-najava
Mirela Drkulec Miletić
DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2019.
