Humanitarni aspekti aktualne migracijske krize u središtu su zanimanja međunarodne i hrvatske javnosti te opredjeljenja Europske unije. Potresne ljudske priče „beskonačne“ su; no, neke nekad imaju i sretan ishod. Jednoj takvoj svjedoče, i njome se ponose, svi sudionici ove priče i čitava naša Hrvatska.
Osim pandemijske pošasti, vrijeme u kojem živimo svjetska povijest će upamtiti po velikoj migrantskoj krizi naroda iz ratom i siromaštvom zahvaćenih zemalja s drugih kontinenata, o kojoj putem mnogih medija svakodnevno slušamo o stotinama tisuća nesretnih ljudi koji su morali napustiti svoje domove i potražiti mjesto pod suncem u nekom drugom, mirnijem dijelu svijeta.
Upravo taj svijet migracija, nedavno sam imala prilike doživjeti iz bliza i to na jedan poseban način. Naime, kao upraviteljica zaklade Vaša pošta bavim se ugovaranjem polica osiguranja za djecu koja nažalost odrastaju bez podrške svojih obitelji te sam zaprimila tri zamolbe od strane Stručnog tima jednog Dječjeg doma na području kontinentalne Hrvatske. Kao kandidati za životno osiguranje u sklopu projekta „Dobri ljudi – djeci Hrvatske“ predloženi su Ena, Stela i Tino te je tako stvorena prilika da se i upoznam s njima. Za Enu smo već imali riješenu donaciju, ali za Stelu i Tina rješenja se tek imalo iznaći.
Senka Klarić
Autorski članak
Prije polaska na put radi prethodno dogovorenog posjeta dječjem domu, životopis osamnaestogodišnje Stele pročitala sam nekoliko puta, jer je izgledao toliko nevjerojatan da je više sličio nekom dobro izrežiranom filmu nego stvarnom životu osobe koja trenutno živi u dječjem domu i koju ću ovom prilikom upoznati. Nakon sastanka sa psihologinjom Dajanom uslijedilo je upoznavanje s Stelom, i to u njenom životnom prostoru koji mi je odmah „rekao“ mnogo o toj hrabroj, pametnoj i iznimno vrijednoj djevojci.
Stela je još kao beba, odmah po rođenju, ostavljena u jednom sirotištu u Nigeriji i nikada nije upoznala roditelje i niti bilo kojeg drugog člana svoje obitelji. Ne znajući ni za koga, odrastala je među drugom napuštenom djecom u siromašnom domu u kojem su životni uvjeti bili izrazito loši.
S obzirom na to da je bila dijete bez ikoga svoga, bila je uočljiva i laka meta otmičarima te postala žrtva organiziranog kriminala – mafije koja se bavila međunarodnom trgovinom djece namijenjene europskom crnom tržištu. Na sreću, taj mračni plan nije ostvaren. Zahvaljujući dobro provedenoj međunarodnoj akciji policije u kojoj je sudjelovala i hrvatska policija, krijumčarska grupa je razbijena, a Stela je ostala tu Hrvatskoj u kojoj se zatekla u trenutku međunarodne akcije. Smještena je u Dječji dom te se vrlo brzo uklopila s drugom djecom koja su je lijepo prihvatila. Naučila je hrvatski jezik i u samo četiri godine uspješno završila osnovnu školu – po dvije godine u jednoj. Potom je upisala tečaj za slastičara, nakon toga i tečaj šivanja, a sada još strpljivo čeka da prođe ovo krizno vrijeme kako bi završila i tečaj za njegovateljicu. Stela je postala ekspert i u pripravljanju slavonskih delicija kao i u izradi poznatog slavonskog zlatoveza te nakita i prekrasnih torbi koje šije za različite svrhe i namjene. Izuzetno pedantna i spretna sa smislom za estetiku i kreaciju – doista posebna.
Stela kaže da su joj njezine četiri godine života u Dječjem domu u Hrvatskoj najljepše godine njenog života uopće. Iako joj se sve više otvaraju razne mogućnosti odlaska u inozemstvo, u zapadnoeuropske zemlje koje su želja mnogih mladih ljudi, njoj to nije ni na kraj pameti – želi ostati tu u Hrvatskoj. Prije godinu dana zatražila je azil, a kada ga je nedavno i dobila – njenoj sreći nije bilo kraja. Ostat će u Hrvatskoj.
Tijekom razgovora Stela ne skida osmijeh sa svog lica, tako da nitko ni izdaleka se ne može naslutiti kako je zapravo proživjela najveće strahote koje dijete može doživjeti. Pitamo se odakle u nje izvire ta vedrina, optimizam i ljubav prema životu? I, onda shvatim da je upravo ona sama po sebi ljubav i vedrina, ta koja čini svijet boljim, šireći optimizam i dobrotu oko sebe.
No, optimistična po prirodi kaže – ako se ne bude mogla zaposliti u Osijeku da je to samo znak da treba krenuti dalje, u neki veći grad – Zagreb, Split…i sl. Ne boji se posla, zna lijepo kuhati i pripremati slastice, sve je vještija u šivanju i već sada se bavi dizajnom i kreira svoje uratke koji lako nađu kupca. Tamnoputa je i to je nešto što je čini drugačijom. Katkada, u nekim sredinama to je još uvijek otegotna okolnost.
Policu osiguranja za Stelu odobrila je Uprava Croatia osiguranja i bila je to najbrže donirana polica uopće. Ovakav postupak vodstva Croatia osiguranja – partnera Zaklade, shvatila sam kao opetovanu potvrdu da zajedno radimo nešto uistinu dobro. I bila sam doista sretna iz dva razloga. Prvi je taj što je Stela na vrijeme financijski zbrinuta te imamo dovoljno vremena da joj po izlasku iz Doma pomognemo organizirati život na najbolji mogući način. Drugi razlog je način na koji su postupili donatori police – bez dodatnih upita i traženja pojašnjenja odgovor je bio potvrdan uz kratak komentar: „Tu smo za svako potrebito dijete i sretni smo ako možemo pomoći!“
Sutradan sam nazvala Stelu da joj priopćim ovu lijepu vijest. Nakon kratkog uvoda, s druge strane uslijedila je najprije tišina, a onda topli izrazi zahvalnosti. Malo „iskrivljen“ hrvatski i pobrkani padeži zvučali su predivno. Jedna od najljepših zahvala koje sam čula u ovih deset godina rada u Zakladi Hrvatske pošte „Vaša pošta“.
Na kraju Stela me još jednom iznenadila. S puno pažnje, pripremila je Stela i poklone za svoje donatore. To su njeni uradci iz dijela radne terapije koji samo čekaju da prođe ovo krizno vrijeme pandemije, da se dostave na pravu adresu – u Croatia osiguranje!
Ovo je tek jedna u nizu od 433 sudbine djece i mladih čije živote smo dotakli kroz društveno odgovorno poslovanje Hrvatske pošte i Croatia osiguranja.
Svojim djelovanjem u zajedništvu sa drugim donatorima svjesno potičemo dobre promjene u svijetu pri tom gradeći i vlastitu svijest o tome što život jest.
Senka Klarić
Upraviteljica Zaklade „Vaša pošta“
DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2020.
Upraviteljica Zaklade „Vaša pošta“
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.