Hrvatska čestita rođendan! 60 je godina djelovanja World Wilde Fund – Svjetske organizacije za zaštitu prirode (29.4.1961)

World Wilde Fund

Dana 29. travnja 1961, osnovana je uspješna, djelotvorna  i svijetu važna organizacija za zaštitu prirode. Utemeljitelji su bila sedmorica entuzijasta, pa nek ostane istaknuto: Bernard de Lippe-Biestesfelde, Princ Filip, vojvoda od Edinburga, suprug kraljice Elizabete II., Julian Huxley, Edward Max Micholson, Petter Scott, Guy Mountfort i Godfrey A. Rockefeller.

Cilj Svjetske organizacije za zaštitu prirode je sprječavanje degradacije životnog okruženja na Zemlji i stvaranje uvjeta za budućnost u kojoj bi ljudi stvarali u harmoniji s prirodom. Zbog toga Svjetska organizacija za zaštitu prirode, u suradnji s brojnim partnerima iz preko 100 država, radi na očuvanju bioraznolikosti i smanjenju antropogenog pritiska na prirodna staništa. Strategija organizacije usmjerena je na zaštitu i očuvanje ključnih krajolika i vrsta koje su od izuzetne važnosti za njihova staništa ili društvo.[5] Svjetska organizacija za zaštitu prirode od 1995. godine investirala je više od 1 milijardu američkih dolara u više od 12.000 konzervacijskih inicijativa.[6][7][8]

Povodom 60-e godišnjice stigao je u našu redakciju, portala odgovorno.hr, pismo koje dalje navodimo.

***

Bok Goran,

Drago mi je što s tobom mogu podijeliti lijepu vijest – danas, 29.4.2021.,  nam je rođendan! Slavimo točno 60 godina otkako se mala skupina entuzijasta zaljubljenih u prirodu okupila i odlučila zajedno djelovati kako bi stvorili svijet u kojem ljudi žive u skladu s prirodom.

U ovih smo šest desetljeća napravili puno. Ipak, svjesni smo da je pred nama još jako puno posla ako želimo živjeti na zdravijem planetu. Ponosimo se s brojnim aktivnostima: podržali smo uspostavljanja mnogih svjetski poznatih zaštićenih područja poput nacionalnog parka Galapagos, kao i u Hrvatskoj – osnivanje Parka prirode Lastovo i Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Zajedno s partnerima radimo na značajnim promjenama poput zaustavljanja poticaja za izgradnju malih hidroelektrana ili unaprjeđenju upravljanja zaštićenim područjima. Drago mi je što mogu istaknuti i višegodišnji rad na uspostavljanju 5-državnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, najvećeg rezervata biosfere na svijetu, koji bi ove godine trebao biti prepoznat i od strane UNESCO-a.

U WWF-u volimo vjerovati da svojim aktivnostima i uz podršku ljudi poput tebe, Goran, pomažemo opstanku ključnih vrsta, uključujući pande, tigrove, nosoroge i slonove. U našoj regiji žive brojne biljne i životinjske vrste neophodne za naš opstanak i mi ih želimo očuvati i zaštititi, te poboljšati odnos između ljudi i naših velikih zvijeri: vuka, risa i medvjeda.

Važna nam je i briga o našem moru! Kao dio kolacije SOS za Jadran sudjelovali smo u zaustavljanju potencijalnog naftnog zagađenja, a kroz uspostavu prve zone bez ribolova u Parku prirode Telašćica, donesenu u suradnji s ribarima, i kroz  poticanje održivog turizma, jačamo gospodarstvo kroz tzv. projekte plavog gospodarstva.

Priroda je oduvijek mogla bez nas, no mi, ljudi, bez prirode ne možemo. Vjerujem da smo pomogli ljudima da shvate koliko je priroda važna za njihovu dobrobit i da svatko od nas ima svoju ulogu u suočavanju s klimatskom krizom, kao i onom zbog gubitka prirode.
Sve to ne bi bilo moguće bez podrške milijuna ljudi diljem svijeta, uključujući tebe! Hvala ti!

Nataša Kalauz
direktorica WWF Adrije

HEP: iznimna vijest! Vjetroelektrana i sunčana elektrana KORLAT postaju prvi obnovljivi hibridni park u Hrvatskoj.

Svecano pustanje u rad VE Korlat
Svecano pustanje u rad VE Korlat

Vjetroelektrana Korlat, snage 58 MW, puštena u pogon u travnju 2021 – prva je HEP-ova vjetroelektrana i prva vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će električnu energiju proizvoditi bez poticaja. Na istoj lokaciji HEP planira iduće godine početi izgradnju sunčane elektrane Korlat priključne snage 75 MW i procijenjene vrijednosti investicije veće od 500 milijuna kuna

Vjetroelektrana i sunčana elektrana Korlat činit će prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj.

Pred puštanjem u rad nalaze se sunčane elektrane Stankovci i Obrovac. HEP na području Zadarske županije razmatra ulaganja u sunčane elektrane i vjetroelektrane ukupne snage oko 350 MW ukupne vrijednosti oko 3 milijarde kuna.

Vjetroelektrana Korlat prva u mnogo čemu

Vjetroelektrana Korlat nalazi se na istoimenoj lokaciji, osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca i prostire se na području katastarskih općina Kule Atlagića, Korlata i Biljana Gornjih. Elektrana se sastoji od 18 vjetroagregata, pojedinačne instalirane snage 3,6 MW, koje je isporučila, ugradila i pustila u pogon njemačka tvrtka Nordex. Radove na izgradnji infrastrukture i priključka na mrežu te poslove praćenja i nadzora izgradnje izvele su hrvatske tvrtke Ing-Grad i Fractal. VE Korlat nema status povlaštenog proizvođača i prva je nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja električnu energiju proizvodi bez zajamčenog otkupa prema poticajnoj cijeni.

„Korlat će biti prva vjetroelektrana u Hrvatskoj, koja će električnu energiju proizvoditi bez poticaja. Projekt je  vrijedan 500 milijuna kuna, a očekivana  godišnja proizvodnja je 170 GWh, što iznosi oko 1 posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj i dovoljno je za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava“, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković u društvu predsjednika Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarića prilikom puštanja u pogon Vjetrolektrane Korlat u blizini Benkovca.

slika 2 - predsjednik Vlade RH Andrej Plenković
slika 2 – predsjednik Vlade RH Andrej Plenković

Neposredno uz vjetroelektranu Korlat, HEP planira izgraditi sunčanu elektranu priključne snage 75 MW i instalirane snage oko 95 MW, procijenjene vrijednosti veće od 500 milijuna kuna. Elektrana koja će se prostirati na 185 hektara ima lokacijsku dozvolu te bi, nakon što se izradi glavni projekt i zadovolje uvjeti za ishođenje građevinske dozvole, izgradnja mogla početi iduće godine. Kad sunčana elektrana počne s radom, Korlat će po ukupnoj instaliranoj snazi elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, biti jedinstvena lokacija za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj, a i šire. Vjetroelektrana i Sunčana Korlat činit će prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj.

„U ovom trenutku, u izgradnji te u različitim fazama razvoja imamo oko 50 projekata obnovljivih izvora energije širom Hrvatske. Uzmemo li u obzir i ulaganja u hidroelektrane, ulaganja u obnovljive izvore čine velik dio ukupnih ulaganja HEP grupe u sve djelatnosti i segmente poslovanja, koje i ove godine planiramo u ukupnom iznosu većem od tri milijarde kuna. Očekujemo da će u investicijama i nadalje u najvećem dijelu sudjelovati domaće tvrtke, što će potvrditi nezamjenjivu ulogu Hrvatske elektroprivrede kao pokretača hrvatskog gospodarstva“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede.

slika 3 - Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić
slika 3 – Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić

Iznimna ulaganja HEP-a u VE i SE na području Zadarske županije

Na području Zadarske županije dovršena je izgradnja HEP-ovih sunčanih elektrana Obrovac i Stankovci. U elektranama su ugrađeni svi fotonaponski moduli te se uskoro očekuje početak proizvodnje. Sunčana elektrana Obrovac s priključnom snagom od 7,35 MW i instaliranom snagom od 8,7 MW nalazi se na području bivše tvornice glinice. Očekivanom godišnjom proizvodnjom električne energije od oko 11,3 milijuna kWh, SE Obrovac moći će zadovoljiti potrebe više od 3.500 kućanstava. Vrijednost investicije je 52 milijuna kuna. Sunčana elektrana Stankovci, priključne snage 2,5 MW, godišnje će proizvoditi 4,6 milijuna kWh električne energije, što će biti dovoljno za opskrbu 1.500 kućanstava. Vrijednost investicije je 26,3 milijuna kuna.

HEP na području Zadarske županije razmatra ulaganja u sunčane elektrane i vjetroelektrane ukupne snage oko 350 MW ukupne vrijednosti oko 3 milijarde kuna.

Strategija HEPP-ovih ulaganja u energiju sunca i vjetra

Ulaganja u vjetroelektrane i sunčane elektrane dio su HEP-ova investicijskog ciklusa u obnovljive izvore energije, koji je započet 2019. godine. Prvi ciklus koji obuhvaća investicije u osam sunčanih elektrana ukupne vrijednosti oko 200 milijuna kuna je pri kraju. U sklopu tog ciklusa je osim spomenutih elektrana na području zadarske županije, prošle godine s radom počela Sunčana elektrana Vis, snage 3,5 MW, prva velika sunčana elektranu na otocima, a pred završetkom izgradnje je i sunčana elektrana Vrlika jug u radnoj zoni Kosore (snage 2,1 MW).

Ukupno u ovom trenutku, HEP u različitim fazama razvoja ima oko 50 projekata obnovljivih izvora energije, od čega značajan broj na području Dalmacije. Uz SE Korlat, HEP na širem području Zadra, odnosno u zaleđu Zadarske županije, u razvoju ima još nekoliko projekata sunčanih elektrana, kao što su Sukošan (45 MW) i Kruševo (17 MW). Također, istražuje se i mogućnost izgradnje vjetroelektrane Lišane Ostrovičke, snage 220 MW. Ukupna snaga spomenutih planiranih elektrana, zajedno sa SE Korlat je oko 350 megavata, a potrebna ulaganja procjenjuju se na oko tri milijarde kuna.

HEP do 2030. godine planira imati 350 MW u vjetroelektranama i jednako toliko u sunčanim elektranama. Realizacija obnovljivog scenarija razvoja HEP-a do 2030. rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u HEP-ovom proizvodnom portfelju za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa šest na devet milijardi kWh godišnje.

Slika 1 – predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić ipredsjednik Vlade RH Andrej Plenković – čin puštanja VE Korlat u rad
slika 2 – predsjednik Vlade RH Andrej Plenković
Slika 3 – predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić

Izvor: HEP Sektor za korporativne komunikacije (priopćenje)

DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2021.

OSVIJESTITE PRIRODU! Gledajte „u živo“ danas što se sve događa u gnijezdu jedne rode? Novost iz PP „Lonjsko polje“.

OSVIJESTITE PRIRODU!

Danas je oblačan dan, sutra će biti toplo i vedro. I danas i sutra, po svakom vremenu, od travnja 2021 možete biti prvi susjed rodama – gledati u realnom vremenu što se događa u gnijezdu jedne rode u Čigoču, prvom koji u Europi nosi titulu „Europsko sele roda!

Posjetitelji web stranice https://pp-lonjsko-polje.hr/sto-se-dogada-u-rodinu-gnijezdu/ mogu uživo gledati kako roda nese jaja, sjedi na jajima i kako obadva roditelja uređuju gnijezdo. Djelatnici i posjetitelji Parka sa nestrpljenjem očekuju i onaj najzanimljiviji dio kada se mlade rode budu izlegle i kada im roditelji budu svakodnevno donosili hranu.

Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje je u 2020. godini potpisala sporazum o donaciji sa njemačkom zakladom EuroNATUR koja je financirala postavu kamere na krov Posjetiteljskog centra Čigoč. Nakon dužeg vremenskog perioda povratka roda iz Afrike, koje su dolazile od veljače do travnja, mladi par roda je konačno nastanio gnijezdo na krovu info centra u Čigoču.

Projekt „Što se događa u gnijezdu roda?“ ima za cilj podizanje javne svijesti i edukaciju školske djece i posjetitelja Parka o životu roda u Čigoču – kako dohranjuju mlade, kako se gnijezde, gdje odlaze na hranilišta i kakvu hranu donose malim ptićima? Sve je to dostupno u živo do kolovoza u živo i kasnije na kratkom video filmu koji će djelatnici Ustanove pripremiti iz snimljenom materijala. Ovisno o epidemiološkoj situaciji uslijed COVID19 krize, kratki video film biti će promoviran na manifestaciji sela roda u lipnju 2021. godine.

Ustanova dugi niz godina ima suradnju sa Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, HEP-om, zakladom EuroNATUR i lokalnom zajednicom u zaštiti roda i revitalizaciji hranidbenih  staništa. Ove godine je Ustanova sa DVD grada Siska organizirala postavljanje podložaka za krov u selu Čigoč i Lonja što predstavlja prvu pomoć rodama u gradnji novih gnijezda.

Park prirode Lonjsko polje

DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2021.

Tihana Veljačić: Osobna EKO-izjava 2021., za odgovorno.hr. Vlastito iskustvo kao inspiracija!

Tihana Veljačić: EKO izjava

Tihana Veljačić, poslovna analitičarka i environmentalistica, odmalena reciklira papir i staklo, a zadnjih godina i plastiku. Vrlo brzo uvidjela je kako se veliki dio plastike uopće ne reciklira, bilo zato što je to tehnološki i organizacijski zahtjevno ili zato što se ne isplati. A k tome još: plastika koja se reciklira, može kroz taj proces proći samo jednom ili dva puta. Zato je Tihana odlučila smanjiti korištenje plastike. Počela je s malim koracima, ali ih je stalno proširivala. Istraživala je tržište, pronalazila alternativne proizvode i dovijala se na sve načine kako da posebno onu jednokratnu plastiku, koja se zbog male vrijednosti uopće ne reciklira, izjegne. No plastika je smo jedna tema, čak mala, svakog zalaganja za održivost svijeta i društva.

Danas je Tihana već vrlo vješta u životu na ekološki odgovoran način. Shvatila je da može učiniti i mnogo više, pa u svoj život stalno unosi nove oblike održivog ponašanja. Zahtijevalo je to potpunu promjenu životnih navika, podosta truda i vremena. Ali – često kaže da se sve ipak isplatilo. “Sada živim zdravije, zadovoljnije i sretnije”, poručuje Tihana.

O svim pozitivnim promjenama svoje pratitelje redovito izvještava na svom Instagram profilu @ditch.plastic.croatia, koji je pokrenula još 2017. godine. Krajem 2020. godine Tihana je pronašla partnericu i istomišljenicu u Mariji Margareti Klika i agenciji Dialog komunikacije, te su pokrenule platformu The Green Hub za savjetovanje tvrtki u održivom načinu poslovanja, o čemu smo već pisali.

Tihana je s nama podijelila neke od svojih održivih rutina, a – kaže – i dalje će iznalaziti nove ideje u svom zalaganju za zeleniji svijet.

Tihanine savjete možete pratiti na njezinu Instagram profilu @ditch.plastic.croatia.

OSOBNA EKO-IZJAVA
Tihana Veljačić
– proljeće 2021.

  • NON-PLASTIK: Uvijek sobom nosim bocu za vodu i višekratnu vrećicu (i metalnu šalicu ako planiram piti kavu),
  • NON-PLASTIIK: u dućanu ne koristim tanke plastične vrećice već izvažem voće i povrće te ih stavim u svoju višekratnu vrećicu,
  • AMBALAŽA: kada ne mogu izbjeći ambalažu, odabirem papirnatu, metalnu ili staklenu (koja se može reciklirati, a prednost dajem staklu i metalu),
  • AMBALAŽA: za čuvanje i zaleđivanje hrane koristim staklenke ili silikonske vrećice umjesto plastičnih vrećica,
  • AMBALAŽA: umjesto plastične i alu-folije koristim omote od pamuka i voska,
  • HRANA I AMBALAŽA: pripremam hranu kod kuće kako bih izbjegla naručivanje hrane koje često prati velika količina jednokratne ambalaže,
  • HRANA, DA SE NE BACA: kupujem količinu hrane za koju znam da ću konzumirati, a kupljenu hranu čuvam na odgovarajući način kako bih spriječila bacanje hrane,
  • AMBALAŽA: koristim kruti šampon za pranje kose, kruti sapun za pranje tijela ili gel za tuširanje u metalnoj boci,
  • AMBALAŽA: za njegu lica koristim kruto ulje koje se topi u dodiru s kožom ili kupujem preparate koji nisu u ambalaži ili su pakirani u ambalažu koja nije plastična (poput metala ili stakla),
  • NON-PLASTIK: zube perem četkicom od bambusa i tableticama za pranje zubi (pakiranim u staklenci),
  • PAPIR-RECIKLAŽA: kupujem reciklirani toaletni papir umjesto običnog,
  • NON PLASTIK: koristim vlažni toaletni papir (jer ne sadrži plastiku) umjesto vlažnih maramica. Uostalom, papir je lakše razgradiv.
  • NON PLASTIK: za pranje suđa koristim lufu i kompostabilne krpe za pranje suđa (od pamuka i celuloze),
  • MANJE STVARI – ODGOVORNA KUPNJA : smanjila sam kupnju odjeće i stvari koje mi nisu neophodne,
  • ODGOVORNA KUPNJA – KOGA PODRŽAVAM? Ako trebam kupiti nešto novo, pokušavam naći lokalnog proizvođača i kupiti što kvalitetnije da mi ta stvar i/ili odjeća što duže traje (kako bih spriječila stvaranje otpada) te podupirem proizvođače koji ulažu napore u zaštitu okoliša i ljudskih prava,
  • SMANJENA KUPNJA – RAZMJENOM STVARI: razmjenjujem odjeću s prijateljicama (umjesto da kupujem novu odjeću), kupujem u second hand dućanima ili online platformama poput ReStyloh Hrvatska,
  • DONIRANJE PREDMETA , NEKA JOŠ SLUŽE: odjeću koju više ne nosim ili se više ne može nositi doniram udruzi Humana Nova,
  • PREPRAVCI I POPRAVCI – PRODULJENJE VIJEKA KORIŠTENJA: prije kupnje popravljam ono što već imam,
  • PRIJEVOZ: za kretanje po gradu koristim bicikl, javni prijevoz ili hodam,
  • ODGOVORNA KUPNJA – LOKALNO: kupujem hranu kod lokalnih ekoloških proizvođača,
  • OTPAD: kompostiram kućni biootpad,
  • PROMJENA PREHRANE: smanjila sam tjednu konzumaciju mesa,
  • VOLONTERSKE AKCIJE: organiziram i sudjelujem u akcijama čišćenja okoliša, dok planinarim skupljam smeće na koje naiđem,
  • ENERGIJA: gasim svjetla u prostorijama u kojima ne boravim,
  • ŠTEDNJA VODE: zatvaram pipu dok perem zube ili perem suđe (prvo sve operem, pa ispirem vodom),
  • ŠTEDNJA VODE: ako mi ostane vode od kuhanja čaja, kave ili tjestenine (ne smije biti posoljena), iskoristim je za zalijevanje cvijeća.

Stalno inoviram svoju praksu. Nadam se da će ovaj popis dogodine bio znatno obogaćen. I tome se  veselim. Dakle, sve ovo gornje postalo je dio mojeg identiteta.  Lijepo meni, dobro prirodi, dobro društvu!!

Osvrt: Vraća se prodaja „u rinfuzi“! Francuska Nacionalna skupština odlučila se za poticanje prodaje proizvoda bez ambalaže te za niz drugih mjera u okviru borbe protiv klimatskih promjena

Foto: Pexels

Macron se obvezao provesti 146 mjera! Veće trgovine će 20 % svoje prodajne površine morati namijeniti prodaji proizvoda u rinfuzi. Redukcija promo-letaka, zabrana podjele uzoraka, obavezni rezervni dijelova, zelenija javna nabava i drugo.

U ozračju prosvjeda u čitavoj zemlji, na kojima se zahtijevala veća ambicioznost zakona o borbi protiv klimatskih promjena i izgradnji otpornosti za suočavanje s njihovim učincima, a nakon što je francuska vlada 10. veljače 2021., nakon što je Vlada pokrenula ubrzani postupak rasprave Nacrta zakona o „klimi i prilagodljivosti“ (N° 3875), dana 29. ožujka 2021. počela je rasprava u Nacionalnoj skupštini.

Zastupnici u francuskoj Nacionalnoj skupštini su određene mjere, predviđene prvim poglavljem nacrta zakona o „klimi i prilagodljivosti“, usvojili već u prvom čitanju. Prvenstveno, riječ je o mjerama kojima će se poticati prodaja proizvoda bez ambalaže, odnosno u rinfuzi. Nacrtom zakona, točnije njegovim člankom 11., za trgovine s površinom većom od 400 četvornih metara predviđeno je da s ciljem smanjenja ambalažnog otpada do 2030. godine 20 % svoje prodajne površine moraju namijeniti prodaji robe i proizvoda u rinfuzi.

Izmjene i dopune zastupnika Thibaulta Bazina i Annie Genevard (LR), kao i suizvjestiteljice Aurore Bergé (LREM), usvojene su tako da provedbene uredbe uzimaju u obzir specifičnosti određenih tvrtki, primjerice proizvođača vina, kozmetike i parfema.

„Ne smijemo stvarati poteškoće brojnim distribucijskim mrežama“, izjavila je ministrica ekološke tranzicije Barbara Pompili, koja je istaknula kako je, primjerice, proizvođačima alkoholnih pića, kozmetike ili parfema ipak teško prodavati njihove proizvode u rinfuzi.

SMANJENJE DISTRIBUCIJE UZORAKA I PROMOTIVNIH LETAKA, POVRATNA NAKNADA ZA STAKLENU AMBALAŽU….

Predstavnici vladajuće većine i oporbe koji su na ovom pitanju surađivali sa Zakladom za zaštitu oceana Tara, zahtijevaju i druge strože zakonske mjere:

ZABRANA ODREĐENE PLASTIKE. Usvajanje zabrane plastične ambalaže za jednokratnu upotrebu koja se sastoji od polimera i kopolimera, a koja bi s ciljem poticanja prodaje i uporabe robe u rinfuzi trebala stupiti na snagu 2025. godine.

PODJELA UZORAKA. U svrhu smanjenja količina otpada, usvojene su nove mjere za borbu protiv distribucije uzoraka, osim ako ih potrošač izričito ne zatraži.

PROMOTIVNI LETCI. Također, planira se provođenje trogodišnje mjere kojom bi se utjecalo na smanjenje distribucije promotivnih letaka u poštanskim sandučićima, ali i na procjenu utjecaja na proizvodnju papira te posebno na njegovo recikliranje.

NAKNADA ZA POVRATNU AMBALAŽU. Skupština je usvojila i članak 12. nacrta zakona čiji je cilj uvođenje povratne naknade za staklenu ambalažu.

OBAVEZNI REZERVNI DIJELOVI. Poslanici su nastavili s potvrđivanjem obveza osiguranja rezervnih dijelova za određene kategorije proizvoda predviđenih člankom 13. Tako se, primjerice, od 2023. godine predviđa osigurati dostupnost rezervnih dijelova za vrtlarske alate, motocikle i bicikle i to najmanje pet godina od stavljanja proizvoda na tržište.

„ZELENIJA“ JAVNA NABAVA. U francuskoj se vodi živa rasprava o jačanju primjene kriterija zašite okoliša u javnoj nabavi te važnosti uvođenja ekoloških klauzula s ciljem osiguravanja poštivanja obveza zelene javne nabave pri izvršenju ugovora. Tijekom razmatranja zastupnici su, zanemarujući upozorenja francuske vlade o mogućim pravnim rizicima, u članak 15. uključili odredbe koje pojačavaju „socijalne“ klauzule u dodjeli ugovora te uključivanje dugotrajno nezaposlenih, odnosno razvoj socijalne i solidarne ekonomije.

CILJEVI I 146 MJERA KOJE ĆE MACRON PROVESTI

Podsjetimo, novim zakonom o „klimi i prilagodljivosti“ predlažu se konkretne mjere kojima se planira smanjenje nacionalnih emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 posto do 2030. u odnosu na 1990. Nacrt zakona izrađen je nakon prikupljanja prijedloga građana na inicijativu „Građanska konvencija za klimu (CCC)“ koju je potaknuo predsjednik Emmanuel Macron. Ukupno je predloženo 149 mjera za borbu protiv klimatskih promjena koje je uz stručnjake i političare sastavila skupina od 150 građana izabranih ždrijebom. Mjere su francuskoj vladi dostavljene 21. lipnja 2020., a predsjednik Republike obvezao se provesti njih 146 te naložio vladi i nadležnom ministarstvu da pokrenu proceduru za njihovu provedbu regulatornim, zakonodavnim ili bilo kojim drugim odgovarajućim modalitetom.

Reference: Ekovjesnik OVDJE

DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2021.

Razgovor: Marija Margareta Klika i Tihana Veljačić: „THE GREEN HUB: Zelena platforma za zeleniji svijet “

Marija Margareta Klika i Tihana Veljačić
Marija Margareta Klika i Tihana Veljačić; Foto: Andrea Mulder / Photo Art

Jeste li se ikada zapitali gdje završava sve ono mnoštvo plastičnih vrećica, plastičnih boca i razne plastične ambalaže koja više ili manje marljivo odvajamo u posebne kante? Pa, na recikliranju, vjerojatno ćete reći. Odgovor je, međutim, samo djelomično točan. Naime, neka plastika nije pogodna, a neka nije isplativa za recikliranje, a ona koja jeste, može se reciklirati samo jedanput. Sav ostali plastični otpad, dakle većina, u konačnici završava u okolišu, a kao mikroplastika u životinjama i nama, ljudima.

„Prosječni životni ciklus plastične vrećice je oko 12 minuta, a nakon toga završava na odlagalištu ili u prirodi gdje se zadržava mnogo dulje i tako šteti okolišu i životinjama“, kaže naša sugovornica Tihana Veljačić, po struci poslovna analitičarka. Kaže, radila je u marketinškoj, turističkoj i informatičkoj branši, ali doživljava se kao „strastvena enviromentalistica“, pa je – a što drugo – odlučila uzeti stvari u svoje ruke i prestati koristiti predmete od jednokratne plastike. „Odmalena recikliram papir i staklo, a prije nekoliko godina počela sam isto raditi s plastikom. Međutim, kada sam shvatila da se veliki dio plastike ne reciklira, odlučila sam ju prestati koristiti. Tu prvenstveno mislim na jednokratnu plastiku koja se često zbog male vrijednosti uopće ne reciklira već se baca“, kaže Tihana.

Tihana često zna ispričati kako je bila zgrožena onim što je vidjela na jednom od svojih putovanja, na plaži u Maleziji. Nakon oluje mještani su stalno čistili plažu, ali i dalje je bila krcata plastičnim vrećicama i drugim plastičnim otpadom. Na Tihanu je to ostavilo snažan dojam. Kada se vratila kući, odlučila je smanjiti korištenje plastike, svakim danom pomalo, ali stalno sve više i više. Danas je potpuno promijenila način života, živi bez plastike (jednokratne), smanjila je udio mesa u prehrani te usvojila i mnoge druge održive oblike ponašanja.

„Sredinom 2017. godine pokrenula sam Instagram profil @ditch.plastic.croatia gdje sam počela dijeliti svoja iskustva o tome kako zamijeniti svakodnevno korištene predmete s održivijim ili višekratnim opcijama koje su bolje za prirodu i društvo. Kod mene je taj prijelaz išao postupno te sam pomalo iz upotrebe eliminirala uobičajene konvencionalne proizvode i počela koristiti nove proizvode koji imaju manji negativan utjecaj na okoliš i ljudsko zdravlje. U početku mi je takav način života iziskivao malo više planiranja i organizacije, ali ništa što nije izvedivo uz malo volje i želje za pozitivnom promjenom“, kaže Tihana.

Poduzetna Tihana nije na tome stala. Prilikom susreta s dugogodišnjom prijateljicom Marijom Margaretom Klika, starijom savjetnicom u agenciji za odnose s javnošću Dialog komunikacije, njih su dvije došle na ideju da svoje znanje i iskustvo iz područja zaštite okoliša i održivosti prošire na što više ljudi. Tako je krajem prošle godine nastao The Green Hub.

„U agenciji Dialog komunikacije sve češće smo se susretali sa zahtjevima klijenata koji su bili usmjereni k ekologiji, zaštiti okoliša i održivosti. Poznavajući dugi niz godina Tihanu Veljačić te znajući da ona zaista živi i prakticira održivi način života, razmišljala sam kako bi bilo dobro ponuditi klijentima cjelovit pristup kada je u pitanju održivost. Stoga smo i zamislile The Green Hub kao multidisciplinarnu platformu čiji su osnivači Dialog komunikacije i Ditch Plastic Croatia, a koja zainteresiranim organizacijama nudi usluge definiranja održivih praksi, edukaciju zaposlenika, pružanje konkretnih alata za prelazak na održivi način poslovanja, osmišljavanje i implementaciju održivih društveno odgovornih projekata te predlaganje alternativa u proizvodnim procesima“, kaže Marija Margareta Klika.

Kada upitamo zašto su izabrale upravo rad s tvrtkama, a ne s građanima, Marija Margareta  jednostavno kaže: „Zato što upravo poslovne organizacije imaju moć i resurse da postanu predvodnici u borbi protiv zagađenja i ostalih ekoloških problema. One su te koje su pokretači promjena i putem njih možemo doprijeti do većeg broja ljudi“.

Zato kroz implementaciju svojih usluga The Green Hub nudi i razna predavanja za zaposlenike usmjerene k educiranju o važnosti zaštite okoliša „jer nam je želja da zaposlenici i kod kuće prakticiraju promjene koje su provedene u njihovom poslovnom okruženju“, kaže Marija Margareta. K tome, Tihana se na svojem Instagram profilu @ditch.plastic.croatia obraća pojedincima i nudi alternative umjesto korištenja jednokratne plastične ambalaže, ali se bavi i brojnim drugim ekološkim temama.

Tihana i Marija Margareta složno kažu da su domaće tvrtke pokazale dobar interes za njihovim uslugama. Uglavnom je tu riječ o velikim, ali i o srednjim te malim poduzećima. Ističu suradnju s Raiffeisen Bank Hrvatska, a pred potpisivanjem su ugovora s još nekoliko kompanija.

„Savjetovanje se vrši ovisno o usluzi, to su ili predavanja za zaposlenike na temu zaštite okoliša, provedba prelaska organizacije na održivi način poslovanja ili osmišljavanje društveno odgovornih projekata usmjerenih k održivosti“, kaže Marija Margareta.

Najprije žele „prikupiti što više relevantnih informacija o tome što tvrtka već primjenjuje u svom poslovanju, ali i o tome gdje ima prostora za poboljšanje“, kaže Tihana i nastavlja: „Proces obuhvaća sljedeće korake: inicijalni sastanak na kojem se utvrđuju potrebe organizacije, snimka postojećeg stanja, definiranje programa implementacije, provedba programa prema konkretnim smjernicama te izrada plana za implementaciju sljedećih koraka u poslovanju. Proces uključuje i edukaciju zaposlenika, što smatramo integralnim dijelom promjene u ponašanju i najvažnijim faktorom za uspjeh provedbe programa. Ono što nam je važno jest da se promjene zaista implementiraju i nastave provoditi po završetku programa te da postanu dio kulture poslovanja, a ne da samo služe promociji određene poslovne organizacije“.

Nakon implementacije programa, organizaciji se dodjeljuje The Green Hub priznanje kojim se potvrđuje da je program uspješno proveden te da organizacija posluje prema načelima održivog poslovanja.

Iako The Green Hub djeluje tek  nešto više od četiri mjeseca, njegove pokretačice već vide puno prostora za širenje. U svoju su „zelenu“ priču ušle, kako kaže Tihana, „s idejom o kreiranju multidisciplinarnog mjesta gdje će zajedno surađivati stručnjaci različitih profila iz različitih područja djelovanja, a s ostvarivanjem jednog zajedničkog cilja – boljim i zelenijim sutra za sve“. Trenutno razvijaju nove društveno odgovorne aktivnosti koje planiraju ponuditi svojim klijentima. No, za sada Tihana ne želi o njima govoriti više jer su u početnoj fazi razvoja. „Također, širenje djelokruga poslovanja naše platforme zamišljamo i kroz predlaganje alternativnih proizvodnih procesa kao i kroz kreiranje alternativnih pakiranja za proizvode u svrhu smanjenja stvaranja otpada“, na kraju će Tihana Veljačić.

DOBRA HRVATSKA/ MDM
Travanj, 2021.

HEP Opskrba na dobrobit invalidnim slijepim i slabovidnim osobama! Prvi opskrbljivač u Hrvatskoj koji je internetsku stranicu njima prilagodio!

HEP Opskrba

U Hrvatskoj je 17.371 osoba čiji je uzrok invaliditeta sljepoća i znatna slabovidnost. Njima jedna akcija HEP-a mnogo znači. Lansirana je stranica HEPI za slijepe i slabovidne osobe! Prilagođena internetska stranica HEPI dio je projekta Udruge slijepih Zagreb „Mreža za sve“, za koji je HEP omogućio nabavu specijalne računalne opreme.

U sjedištu Hrvatske elektroprivrede, u nazočnosti predsjednika Uprave HEP-a Frane Barbarića i predsjednika Udruge slijepih Zagreb Branimira Šutala, pokrenuta prilagođena verzija internetske stranice HEP Opskrbe za kupce električne energije kategorije kućanstvo Hepi.

Prilagodba stranice Hepi dio je projekta Udruge slijepih Zagreb „Mreža za sve“, koji za cilj ima pružanje stručne pomoći organizacijama koje se odluče prilagoditi svoje internetske stranice slijepim i slabovidnim osobama. Realizaciju projekta omogućila je donacija HEP-a u iznosu od 80 tisuća kuna kojom je nabavljena sofisticirana računalna oprema potrebna za edukaciju osoblja i testiranje programskih rješenja.

„U ovom projektu vodili smo se načelom da svi naši kupci imaju jednako pravo i mogućnost pristupa našim uslugama, tim više što je riječ o ranjivoj skupini naših sugrađana, za čije potrebe uvijek imamo maksimalno razumijevanje. Financijska pomoć za realizaciju projekta Udruge slijepih dio je našeg ukupnog programa ulaganja u zajednicu. Tako je primjerice ovih dana zaključen već jedanaesti po redu javni natječaj za donacije na temelju kojeg svake godine doniramo više od stotinu humanitarnih projekata, a uskoro ćemo objaviti i novi javni poziv za realizaciju projekata energetske učinkovitosti u ustanovama javnog sektora koje skrbe za osjetljive skupine stanovništva, a čija se izvedba financira iz fonda HEP Opskrbe za proizvod ZelEn“, izjavio je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.


Predsjednik i članovi Uprave HEP-a s predstavnicima Udruge slijepih Zagreb

U Hrvatskoj je registrirana 17.371 osoba čiji je uzrok invaliditeta sljepoća i znatna slabovidnost, od čega je samo na području Zagreba i zagrebačke županije gotovo dvije tisuće slijepih i slabovidnih osoba. Stoga je HEP Opskrba u suradnji s Udrugom slijepih Zagreb, kao jedna od prvih tvrtki u Hrvatskoj, pokrenula prilagodbu svoje internetske stranice Hepi, a na temelju EU direktive o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora slijepim i slabovidnim osobama, koja je u hrvatsko zakonodavstvo prenesena Zakonom o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora Republike Hrvatske.

Udruga slijepih Zagreb osnovana je prije 70 godina, a brine o poboljšanju kvalitete života slijepih i slabovidnih osoba kroz njihovo zapošljavanje i poticanje uključivanja u društveni život. Značajno područje rada udruge  je i edukacija članova u korištenju računalne opreme i novih tehnologija.

“Zahvaljujemo HEP-u što je među prvima prepoznao značaj digitalne pristupačnosti web sadržaja i aplikacija slijepim i slabovidnim osobama. Predstavnici HEP-a obratili su nam se 2018., točno godinu prije nego što je zakonska obveza za prilagodbu ovih sadržaja stupila na snagu u Republici Hrvatskoj. Tvrtka je primijenila model za izradu pristupačnosti u koji su bili uključeni educirani web developeri za standard web pristupačnosti i uključila naše članove u testiranje pristupačnosti web sadržaja. Isto tako zahvaljujem HEP-u na sponzorstvu zahvaljujući kojem je nabavljena informatička oprema prilagođena za korištenje slijepim osobama na informatičkim i drugim edukacijama u Udruzi slijepih Zagreb“, izjavio je predsjednik Udruge slijepih Zagreb Branimir Šutalo.

Za prilagodbu stranice Hepi korištena je web pristupačnost po WCAG standardima s AA stupnjem prilagodbe. Za korištenje je prilagođena osnovna Hepi web stranica kao i ostale podstranice (Hepi Asistencija, Obitelji 3plus). Na stranici su programirana dodatna polja za opis slika, uvedene su opcije kontrasta crno-bijelog teksta i pozadine, povećanja/smanjenja fonta, podcrtavanja sadržaja, fonta za disleksičare, omogućeno je navigiranje tipkovnicom i unos alt tagova za slike, a slika računa je pretvorena u čitljivi PDF dokument.

HEP Opskrba je prvi opskrbljivač električnom energijom u Hrvatskoj koji je internetsku stranicu prilagodio slijepim i slabovidnim osobama. Time je, kao i čitava HEP grupa, uz niz drugih iskoraka u odnosima s kupcima, ponovno potvrdila liderski položaj na hrvatskom energetskom tržištu.

DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2021.

Konferencija o dobroj ekonomiji. 20.4. – dobre priče iz naših gradova

Foto: jannoon028 - www.freepik.com

Ovogodišnje izdanje ponovno predstavlja inspirativne priče i modele dobre prakse razvoja gradova prema principima društvene i solidarne ekonomije iz Hrvatske i Europe

Konferencija o dobroj ekonomiji održat će se, u organizaciji Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG), u utorak, 20. travnja 2021. godine, od 9:30 do 17:00 h u Wespa Spaces u Zagrebu (Zavrtnica 17) s ograničenim brojem sudionika sukladno epidemiološkim mjerama, a događanje će biti moguće pratiti uživo i putem interneta na ZMAG-ovim Facebook i YouTube kanalima.

Ovogodišnja Konferencija o dobroj ekonomiji održava se u sklopu ZMAG-ovog projekta Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju koji promovira i zagovara društvenu i solidarnu ekonomiju u Hrvatskoj te, kroz multisektorsku suradnju, potiče participativni pristup u kreiranju javnih politika za poboljšanje kvalitete života i upravljanje održivim ekonomskim i društvenim razvojem u lokalnoj zajednici.

Konferencija o dobroj ekonomiji svake godine okuplja aktiviste i pojedince koji stvaraju i žive različite oblike alternativne ekonomije, grade modele dobre ekonomije i svojim radom podržavaju i ojačavaju lokalne zajednice i društva te upravljaju poduzetničkim i ekonomskim procesima na održiv i solidaran, etičan i društveno koristan način. U fokusu svakog izdanja su stvarne inspirativne priče i postojeći modeli dobre prakse iz Hrvatske i svijeta, a tema ovogodišnje konferencije bit će razvoj gradova i općina Republike Hrvatske prema principima društvene i solidarne ekonomije.

Na događanju će sudjelovati predstavnici gradova iz EU te domaći i europski stručnjaci, istraživači, praktičari, donositelji odluka i društveni poduzetnici koji se bave društvenom i solidarnom ekonomijom, razvojem održivih zajednica i kreiranjem transformativnih politika. Svi zainteresirani imat će priliku poslušati govornike koji posvećuju svoj rad korištenju ekonomije u dobre svrhe, podjednako prema zaposlenicima, lokalnoj zajednici, okolišu, ekosustavima i budućim generacijama te, u konačnici, pokretanju pozitivnih promjena u društvu. Dobre priče iz gradova predstavit će se gradovi:

  • Ludbreg – gradonačelnik Dubravko Bilić
  • Pregrada – gradonačelnik Marko Vešligaj
  • Koprivnica – dogradonačelnica Ksenija Ostriž
  • Cresa – dogradonačelnik Marin Gregorović,

No, veliku pažnju plijene i međunarodni gosti:

  • Luigi Martignetti – glavni tajnik European Network of Cities & Regions for the Social Economy (REVES), jedinstvene europske organizacije koja se temelji na partnerstvu između lokalnih i regionalnih vlasti i teritorijalnih organizacija društvene ekonomije, ujedno i potpredsjednik organizacije Social Economy Europe i jedan od začetnika razvoja koncepta teritorijalne društvene odgovornosti (Territorial Social Responsibility) kao zajedničke metode za bolju demokratsku učinkovitost u lokalnim zajednicama
  • Lynn Collins – savjetnica za strateške odnose i angažman u organizaciji Liverpool City Region Combined Authority (LCRCA), čiji je cilj osigurati jednaku korist od donesenih odluka za sve te stvoriti okruženje koje omogućava napredak gospodarstva za dobrobit svih koji žive i rade u regiji Liverpool City
  • Bram Van Braeckevelt – dogradonačelnik, grad Ghent (turizam i društvena ekonomija)
  • Laurence Kwark – glavna tajnica organizacije Global Social Economy Forum (GSEF), međunarodnog udruženja lokalnih vlasti i mreža civilnog društva koje se bave promicanjem društvene i solidarne ekonomije (DSE) kao sredstva za postizanje uključivog i održivog lokalnog razvoja

Program konferencije donosi i otvorenu raspravu s predstavnicima gradova Kako u Hrvatskoj do javnih politika za društvenu i solidarnu ekonomiju, predstavljanje Centra za podršku razvoju društvene i solidarne ekonomije u Hrvatskoj u ZMAG-u koji pruža podršku jedinicama lokalne i regionalne samouprave i organizacijama civilnog društva u razvoju modela dobre prakse te Priručnika društvene i solidarne ekonomije koji lokalnim akterima donosi „korak po korak“ smjernice za pokretanje i provedbu inicijative u svojim zajednicama temeljene na principima i vrijednostima društvene i solidarne ekonomije. Također, bit će potpisan i Memorandum o suradnji između ZMAG-a i gradova Ludbrega i Pregrade, partnera u projektu Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju.

Društvena i solidarna ekonomija (DSE) uključuje širok raspon praksi koje obuhvaćaju ekonomske, društvene, okolišne, političke i komunikacijske dimenzije. DSE je rastući pokret koji želi pokrenuti transformativne promjene kako bi se povećao ukupni društveni razvoj i kvaliteta života ljudi, a predvode ga aktivni građani koji žele sistemske promjene i izgradnju društva koje služi ljudima i planetu. DSE je pokret ukorijenjen u lokalnim inicijativama koje su sve više globalno umrežene i djeluju u širokom političkom okviru koji se temelji na solidarnosti, jednakosti, ljudskim pravima, zajedništvu i suradnji.

Partneri i podržavatelji konferencije su: Ured za udruge Vlade RH, Švicarski fond suradnje i Udruga gradova.

Zbog epidemioloških mjera, Konferencija o dobroj ekonomiji održat će se u fizičkom obliku u Wespa Spaces u Zagrebu (Zavrtnica 17), s ograničenim brojem sudionika te obaveznom prijavom, dok će  prijenos konferencije za sve zainteresirane biti omogućen uživo putem ZMAG-ovih Facebook i YouTube kanala.

***

Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju projekt je udruge Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) koji se provodi u suradnji sa švicarskim partnerom – Komorom za društvenu i solidarnu ekonomiju Ženeva (APRES-GE) te hrvatskim partnerima – gradovima Ludbregom i Pregradom.
Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju pokazuje kako se suradnjom švicarskih i hrvatskih institucija, jedinica lokalne samouprave i udruga civilnog društva, koristeći principe i vrijednosti društvene i solidarne ekonomije, doprinosi lokalnom ekonomskom razvoju u dva hrvatska grada – Ludbregu i Pregradi. Kroz ovaj projekt ZMAG nastavlja promovirati i primjenjivati kulturu suradnje i solidarnosti između različitih aktera u lokalnim zajednicama i know-how društvene i solidarne ekonomije. Razvoj javnih politika za društvenu i solidarnu ekonomiju ZMAG će u budućnosti provoditi kroz Centar za podršku razvoju društvene i solidarne ekonomije u Hrvatskoj (DSE Centar) koji će osiguravati podršku jedinicama lokalne i regionalne samouprave i organizacijama civilnog društva u razvoju modela dobre prakse.

Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju financiran je kroz Švicarsko–hrvatski program suradnje koji provodi Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske kroz Poziv Osnaživanje hrvatsko-švicarskih partnerstava za lokalni društveno-ekonomski rast i razvoj. Program sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Stajališta izražena u ovoj objavi za medije isključiva su odgovornost ZMAG-a i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Press materijali: https://app.box.com/KDE
Više informacija: https://www.zmag.hr
Kontakt za izjave: Dražen Šimleša • 0912882296
Kontakt za medije: Ana Mikin • 0951984720

Obnovljivi izvori energije: Inine sunčane elektrane u Sisku i na Molvama

obnovljivi izvori energije

INA u svoje strateške poslovne odrednice uključuje i tranziciju prema novim biznisima, što znači i razvijanje projekata koji nisu nužno vezani za naftu i plin.

Dugoročna održivost imperativ je svijeta u kojem živimo. Teme poput klimatskih promjena, siromaštva i pandemije dolaze u prvi plan i jasno daju do znanja kako će agilnost i inovativnost koja vodi do održivosti biti jedna od ključnih vještina koje treba savladati za osiguranje kontinuiteta i održivosti poslovanja.

Prilagodba poslovanja zahtjevima i potrebama nove realnosti

Postojeći poslovni modeli i proizvodi mijenjaju se brže nego ikada i sve se više prilagođavaju zahtjevima i potrebama suvremene realnosti. Ovaj trend se odražava i na naftnu industriju, promjenama u načinu na koji potrošači percipiraju i koriste energiju. Tu možemo govoriti o nizu novih trendova kao što su električna vozila, vozila na vodik, ekonomija dijeljenja i nova percepcija mobilnosti koja je sve jača među mlađim generacijama.

S druge strane, naftne industrije počinju se povezivati i s obnovljivim izvorima energije. Velike naftne kompanije, ali isto tako i one manje, započele su tranziciju te se sve češće u kontekstu tranzicije prema nisko ugljičnom gospodarstvu spominje električna energija.

I INA je u svoje strateške odrednice uključila razvijanje projekata koji nisu nužno vezani za naftu i plin, ali se na neki način naslanjaju na poslovanje najveće hrvatske naftne kompanije. Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora zasigurno spada u jedan od tih smjerova razvoja.

Ipak, treba imati na umu da obnovljivi izvori energije sami po sebi ne jamče održivost. Održivost je mnogo složenija i treba zadovoljiti ekološke, društvene i ekonomske kriterije. Upravo zato ne govorimo o kraju ere fosilnih goriva nego je ispravnije govoriti o tranziciji k drugačijem energetskom miksu u kojem će različiti izvori energije pronalaziti svoje mjestu sukladno načelima održivosti.

Sa sunčanim elektranama u Sisku i Molvama prema drugačijoj budućnosti

Dobar primjer zadovoljavanja ključnih načela održivosti je Inin program razvoja solarnih elektrana na postojećim industrijskim postrojenjima i to se posebice odnosi na dva projekta koja su u pripremi – sunčane elektrane u Sisku i na Molvama.

Dio transformacije prostora rafinerije u Sisku je i Solarna elektrana nazivne snage 3MW kojom bi se iskoristio dio postojećeg prostora i na taj način revitalizirao. Postavljanjem solarnih panela u prostoru rafinerije daje se poticaj ukupnoj transformaciji poslovanja u Sisku, ali i prenamjeni prostora koja daje novu vrijednost zajednici.

Sličnim konceptom korištenja postojećih postrojenja pristupilo se pri planiranju solarne elektrane u Molvama gdje je još veći prostor iskorišten za projektiranje elektrane snage 9MW koja se može mjeriti s najvećima u Hrvatskoj.

Samo nekoliko podataka o projektima može vam dati bolji osjećaj veličine – više od 35.000 panela opsluživat će dvije elektrane na gotovo 15.000 m2 prostora.

Ovim projektima INA otvara vrata jednom sasvim novom modelu poslovanja koji ne završava samo na solarnim elektranama, nego računa i na potencijal razvoja drugih obnovljivih izvora kao što su iskorištavanje geotermalne energije ili energije vjetra.

Naravno, Inino temeljno poslovanje još će dugo ostati okosnica kompanije; ipak, shvaćajući ozbiljno promjene koje se događaju te prihvaćajući nove potrebe društva i kupaca, INA s ovakvim novim projektima kreće prema novoj poslovnoj platformi za budućnost.

INA d.d.

DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2021.

Kolumna Goran Tudor: Alkoholizam i društveno odgovorno reklamiranje – Južna Koreja indikativan primjer

Foto: Pexels

Udruga liječenih alkoholičara Južne Koreje tužila je velike korporacije zbog „agresivnog i nekorektnog reklamiranja alkoholnih pića“ putem videospotova na televiziji i na portalima u kojima se vide poznate osobe, zvijezde, u scenama zabave, veselja, provoda, i to uz piće u prvom planu. Gledatelji, tinejdžeri pogotovu, poistovjećuju se, kopiraju, žele biti „oni“ i – pije se sve više, a alkoholizam postaje veliki društveni problem.

Televizijska reportaža

Na televiziji smo prije par godina mogli vidjeti snažnu i upozoravajuću emisiju – o drugoj strani života ekonomske velesile Južne Koreje.

U prvoj sceni policajci ulaze u prostrani kafić, idu mimo šanka i zalaze u ženski toalet gdje na podu leži djevojka u nesvijesti, pijana. Iznose je, vozilo hitne pomoći juri u noć. Gledamo ulice metropole Seula, blještavilo reklama – ususret nam dolaze dvije djevojke i momak, idu kući. Mlada žena u sredini odjednom klone na asfalt, prijatelji joj žele pomoći, ali i oni teturaju. TV reporter prilazi prolazniku i pita: „Može li se konzumacija alkohola u Koreji smanjiti, kontrolirati?“ „Ne, a zašto i bi?!“


Goran Tudor
(predjel Rt Kamenjak – krajnji južni greben poluotoka Istre)
Autorski članak

Još jedna stvarnost zemlje – industrijskog diva

Pijenje alkohola i alkoholizam u Južnoj Koreji su masovni. Takozvano društveno pijenje uobičajeno je čak i na poslu. Radni uspjesi slave se i čašicom. Svake noći u Koreji se konzumira više od sedam milijuna boca nacionalnog alkoholnog pića sojo. Zemlja s 50-ak milijuna stanovnika, jedno od 15 najjačih gospodarstava svijeta, u svoj ekonomski uspjeh uložila je mnogo novca, znanja, rada, ali i puno onog najvrednijeg – zdravlja i sreće ljudi. Prosječan je radni tjedan 44,5 sata, 20 posto više od prosjeka u Europi. Južna Koreja drži žalostan rekord – ima najvišu stopu suicida među mladima od svih razvijenih zemalja. Ispitivanje u korporaciji Samsung, piše National Geographic u siječnju 2016., pokazuje da se 70 posto zaposlenih žali na anksioznost i depresivnost.

Zašto ljudi piju?

Ljudi bježe od sebe i od stvarnosti. Prevelik je teret napornog rada, odgovornosti, pritiska za učenje, natjecanje i samoostvarivanje kroz karijeru. Svugdje u svijetu je slično, ali ovdje puno naglašenije. Kreatori takvog radnog okruženja – poslodavci, uprave, država, preuzeli su time veliku odgovornost za sudbine ljudi. Nešto bi morali poduzeti, učiniti rad ljudskijim, povesti računa o skladu poslovnog i privatnog života.

Tužba udruge s početka priče temelji se na stavu o neetičnosti, guranju ljudi u nevolju samo radi vlastita probitka, profita, menadžerskih bonusa.

Otvaranje šire teme: odgovornost u društvu!

Liječeni korejski ovisnici otvaraju i širu temu: ne bi li uspješne kompanije trebale preuzimati više brige i odgovornosti za posljedice svog poslovanja u zajednici, u ovom slučaju za alkoholizam, troškove liječenja i zbrinjavanja ovisnika i oboljelih? Naravno da bi profitabilnost proizvođača pala, ali time bi i prava cijena masovnog pijenja alkohola bila pravednije  raspoređena; troškove bi uz državu i porezne obveznike više snosili i oni koji alkohol proizvode. U skladu je to s pravim određenjem pojma društveno odgovorno poslovanje kao odgovornosti tvrtki za ukupni utjecaj – pozitivni i negativni – na društvo i okoliš.

Goran Tudor
Poduzetnik, konzultant i autor, utemeljitelj Poslovne inicijative DOBRA HRVATSKA, urednik portala www.odgovorno.hr, direktor M.E.P. d.o.o., predsjednik Udruge Mijelom CRO za podršku oboljelima od multiplog mijeloma i članovima obitelji, filantrop.

DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2021.

NAJČITANIJE