SUNČANA STRATEGIJA HEP-a se potvrđuje rezultatima. U pogonu je i SE Vis!

Ovih je dana u rad puštena sunčana elektrana Vis, snage 3,5 MW, prva velika sunčana elektrana na hrvatskim otocima koja će omogućiti zadovoljavanje potreba iz najsuvremenijih održivih izvora oko 1.600 kućanstava. Ulaganje u SE Vis iznosi 31 milijun kuna, dok će ukupna ulaganja HEP-a u 2020. iznositi rekordnih više od 4 milijarde kuna. Investicijski ciklus izgradnje sunčanih elektrana u razdoblju od 2019. do 2023. godine vrijedan je 750 milijuna kuna.

 Izgradnjom sunčane elektrane, otok Vis dobio je vlastiti izvor obnovljive energije i veću sigurnost opskrbe električnom energijom, posebno u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističke sezone.

Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić i predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić pustili su danas u rad 31 milijun kuna vrijednu Sunčanu elektranu Vis, najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj. SE Vis, snage 3,5 MW, prva je od sedam HEP-ovih sunčanih elektrana koje će se pustiti u rad tijekom ove godine u sklopu 750 milijuna kuna vrijednog ciklusa izgradnje sunčanih elektrana u razdoblju od 2019. do 2023. godine.

SE Vis 2

Puštanje u rad najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj povijesni je dan za otok Vis i početak onoga što će se u Hrvatskoj događati u narednih 10 godina. Vlada Republike Hrvatske je još 2017. godine snažno krenula u realizaciju nove energetske politike Hrvatske i Europske unije, koje su usmjerene ulaganjima u zelenu energiju. Ova elektrana je najbolji primjer takvog ulaganja i u ime Vlade čestitam HEP-u i KONČARU na ostvarenju ove vrijedne investicije za hrvatsku energetiku i gospodarstvo“, izjavio je Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske na današnjem događanju.

SE Vis je prva velika sunčana elektrana izgrađena na hrvatskim otocima.

Elektrana snage 3,5 MW godišnje će proizvoditi, bez poticaja i na potpuno tržišnoj osnovi, oko 5 milijuna kWh električne energije, što odgovara potrošnji oko 1.600 kućanstava. Izgrađena je na zemljištu površine 5,5 hektara, na brdu Griževa glavica u blizini Žene Glave, 3,6 kilometra jugozapadno od grada Visa i 4,8 kilometara istočno od Komiže.

Sunčana elektrana Vis, uz niz drugih projekata u izgradnji, dokaz je da mi u HEP-u danas više ne govorimo samo o planovima i obećanjima, već o projektima koji su stvarni i koji se realiziraju. Provedbom ukupnih investicijskih projekata, a samo ove godine očekujemo rekordnu realizaciju u iznosu većem od 4 milijarde kuna, pogotovo projekata s velikim udjelom domaće komponente, snažno doprinosimo razvoju i stabilnosti hrvatskog gospodarstva. Fokus nam je na projektima koji su u funkciji povećanja kvalitete života na otocima“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d.

Sunčana elektrana Vis će zajedno s ostalim projektima sunčanih elektrana u izgradnji poput SE Vrlika i projektima u razvoju kao što su elektrana Bogomolje na Hvaru i drugi, Splitsko-dalmatinska županija će ostati predvodnica u obnovljivim izvorima u Hrvatskoj. Drago mi je da je naš prelijepi otok Vis, zahvaljujući sunčanoj elektrani na dobrom putu da ostvari energetsku samodostatnost“, izjavio je Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije.

U elektrani je instalirano 11.200 fotonaponskih modula snage 340 Wp te pet frekvencijskih pretvarača nazivne snage 720 kW, koje je kao jedan od ključnih elemenata elektrane, razvio i proizveo KONČAR. Sustav upravljanja i nadzora rada elektrane također je razvijen i proizveden u KONČARU. Radove na izgradnji SE izveo je KONČAR – Inženjering za energetiku i transport, a vođenje gradnje i nadzor obavila je tvrtka Fractal iz Splita.

SE Vis

Rezultat zajedničkih napora HEP-a i KONČARA na putu ka energetskoj autonomiji i samodostatnosti hrvatskih otoka izgradnja je suvremenih projekata poput prve neintegrirane sunčane elektrane ovdje na Visu. Istaknuo bih kako je zahvaljujući razvoju KonSol pretvarača, KONČAR osigurao direktno spajanje elektrane na distribucijsku mrežu te na taj način smanjio gubitke u transformaciji energije. Nadam se da će KONČAR kroz isporuku pretvarača i sustava upravljanja i nadzora elektrana i dalje pratiti HEP u najavljenim ulaganjima u energiju Sunca“, izjavio je Gordan Kolak, predsjednik Uprave KONČAR – Elektroindustrije d.d.

Veliki investicijski planovi HEP-a do 2030. – čak 1.500 novih MVA

HEP će do 2030. godine izgraditi novih 1.500 MW proizvodnih kapaciteta, od čega gotovo polovinu u vjetroelektranama i sunčanim elektranama, što odgovara snazi NE Krško. Investicijski ciklus izgradnje sunčanih elektrana u razdoblju od 2019. do 2023. godine vrijedan je 750 milijuna kuna. U tijeku je izgradnja sunčane elektrane Marići kod Žminja, snage 1 MW i vrijednosti 9 milijuna kuna, SE Kaštelir 2, također u Istri (2 MW, 15 milijuna kuna), SE Cres, najveće sunčane elektrane u izgradnji u Hrvatskoj (6,5 MW, 41 milijun kuna), SE Obrovac (5,5 MW, 42,6 milijuna kuna), SE Vrlika Jug (2,1 MW, 11 milijuna kuna) i SE Stankovci (2,5 MW, 26,3 milijuna kuna). Do kraja 2020. u komercijalni će rad biti puštena i VE Korlat (snage 58 MW i vrijednosti investicije više od 500 milijuna kuna), prva vjetroelektrana u proizvodnom portfelju HEP-a.

Ovdje pogledajte video prilog o puštanju u rad Sunčane elektrane Vis.

Lidija Džaja Moharić
odnosisjavnoscu@hep.hr

DOBRA HRVATSKA
rujan, 2020.

Zoonoze su bolesti U PORASTU! Ekološka neravnoteža tome pogoduje!

“Iako su mnogi na svijetu iznenađeni covidom-19, mi koji radimo sa zoonozama (bolestima životinja i ljudi) nismo. Ta pandemija bila je vrlo predvidiva”, kaže Delia Randolph, veterinarska epidemiologinja iz ILRI-ja i vodeći autor jednog važnog izvješća. Naime, skupina stručnjaka u izvješću iz rujna 2020. upozorila je da raste broj bolesti izazvanih virusima koji su sa životinja prešli na čovjeka, a jedna od njih je covid-19.

Ebola, MERS, bolest izazvana virusom zapadnog Nila i groznica riftske doline primjeri su zoonotskih zaraznih bolesti, a tom trendu pridonosi uništenje okoliša, navode UN-ova agencija za okoliš (UNEP) te Međunarodni institut za istraživanja u području stočarstva (ILRI).

Randolph je opisala “vrlo jasan trend” otkako su 30-te godine pokazale da 75 posto novih bolesti potječe iz divljine. COVID-19, na primjer, najvjerojatnije potječe od šišmiša, navode UNEP i ILRI.

Nove bolesti – pojavit će se

Nove bolesti pojavit će se ako vlade ne poduzmu aktivne mjere da spriječe druge zoonotske bolesti da prijeđu na ljudsku populaciju, upozorava UNEP.

Izvješće identificira sedam trendova odgovornih za prevalenciju zoonoza, a među njima su povećana potražnja za životinjskim proteinom, rast intenzivne i neodržive poljoprivrede, rast korištenja i eksploatacije područja na kojima obitavaju divlje vrste te klimatske promjene. 

“Znanost jasno kaže da ako nastavimo eksplotirati divljinu i uništavati naše ekosustave, tada možemo u godinama koje su pred nama očekivati stalan rast tih bolesti koje sa životinja prelaze na ljude”, kaže izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen.

Zaštita okoliša može pomoći zaštititi ljude od dugotrajne globalne pandemije kao što je covid-19 jer često upravo ljudska aktivnost ruši prirodne barijere koje su nekada štitile ljude od patogena”, navodi UNEP.

Ogromne brojke… A u to još nisu uračunate posljedice od Covida…

  • Svake godine oko 2 milijuna ljudi, uglavnom u državama niskih i srednjih primanja, umire od zanemarenih zoonoza, kaže se u izvješću.
  • Samo u zadnja dva desetljeća, zoonotske bolesti izazvale su gospodarske gubitke veće od 100 milijarda dolara, a tu nije uključen gubitak izazvan covidom-19 za koji se očekuje da će dosegnuti 9 bilijuna dolara u idućih nekoliko godina, kaže UN.

Afričke zemlje – a brojne među njima uspješno su riješile zoonotske pandemije – imaju potencijal da iskoriste to iskustvo za buduće pandemije kroz pristup koji uključuje ljudsko, životinjsko te zdravlje okoliša.

“Iskustvom stečenim u epidemiji ebole i drugih novih bolesti, afričke zemlje pokazuju proaktivne načine kako se nositi s pandemijama”, kaže generalni direktor ILRI-ja Jimmy Smith.

Afričke nacije kombiniraju primjerice javno zdravlje, veterinare i stručnjake za okoliš i oni zajedno rade kako bi brzo odgovorili na epidemiju zoonoza.

Drugi važni aspekti su nadzor i rano otkrivanje te rani odgovor. “Ako se pandemija otkrije u samom početku [studije su to pokazale] troškovi se mogu smanjiti za 90 posto”, kaže  Randolph.

Izvor: Hina

****

ŠTO SU ZOONOZE – DEFINICIJA

Vrh obrasca

Zoonoze (od grčkih riječi zoon – životinja i nosos – bolest) predstavljaju skupinu zaraznih bolesti, zajedničkih ljudima i pojedinim životinjskim vrstama, koje se mogu prenositi sa životinja na ljude (prvenstveno)  i obratno. Uzročnici zoonoza se prvenstveno nalaze među životinjama ali se pod određenim okolnostima mogu prenijeti i na čovjeka. Izvori širenja zoonoza mogu biti i domaće i divlje životinje.

Ljudi se mogu inficirati direktno preko živih životinja (kontaktom sa slinom, izmetom, mokraćom te ugrizom ili ogrebotinom) ili nakon konzumiranja onečišćene hrane životinjskog porijekla. Težina simptoma oboljenja u ljudi može varirati od blagih simptoma do po život opasnih stanja. Zoonoze mogu biti posebno opasne za bebe i djecu, trudnice, starije osobe, te za ljude s oslabljenim imunološki sustavom. Svake godine milijuni ljudi obole zbog zoonoza porijeklom od hrane

Zoonoze mogu biti infekcije odnosno infestacije.

  • Infekcija(od latinske riječi inficere – “onečistiti”, “zaraziti”) je terminološki izraz koji u medicini označava zarazu, odnosno prodor stranih patogenih organizama u tijelo domaćina čije djelovanje može izazvati smetnje u normalnom funkcioniranju domaćinovog organizma.
  • Infestacija ili invazija(od latinskih riječi infeste – neprijateljski, infesto – napasti) je medicinski terminološki izraz za skupinu bolesti kod kojih uzrok oboljenja parazit (od grčkih riječi para = pored i sitos = hrana). Paraziti su patogeni organizmi koji žive u (endoparaziti) ili na (ektoparazit) drugom organizmu, koji se naziva domaćin, tijekom dužeg vremenskog perioda.

Zoonoze su poznate kroz mnoga stoljeća, a do danas ih je opisano preko 200. Kao patogeni organizmi koji mogu biti uzrokom pojave zoonoza najčešće se navode organizmi mikroskopske veličine poput virusa, bakterija, parazita, gljivica ili drugih nekonvencionalnih uzročnika poput priona. Najčešće su, ipak, zoonoze uzrokovane bakterijama među kojima, kao značajnije valja navesti Salmonellu i Campylobacter. Glavni simptomi kod zoonoza uzrokovanih navedenim bakterijama su: povišena temperatura, dijareja, bolovi u trbuhu, slabost i mučnina.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (eng. World Health Organization – WHO) oko 75% novih bolesti koje su pogodile ljude u zadnjih desetak godina uzrokovano je patogenim organizmima koji potječu od životinja ili od proizvoda životinjskog podrijetla. Velik broj tih bolesti imaju potencijal za širenje na različite načine i na velike udaljenosti te vrlo lako mogu postati globalni problem.

Pojedine se zoonoze, poput bjesnoće, bruceloze, lišmanioze i ehinokokoze kontinuirano pojavljuju u većem broju zemalja, posebice u zemljama u razvoju u kojima pogađaju najsiromašnije dijelove ljudske populacije, uzrokujući velik broj oboljenja, koji se godišnje mogu iskazati u milijunima, od kojih velik broj ima i smrtan ishod. Dodatno, važnije zoonoze utječu na efikasnu proizvodnju hrane životinjskog podrijetla i stvaraju zapreke i međunarodnoj trgovini životinja i proizvoda životinjskog podrijetla te se stoga može ustvrditi da imaju važan utjecaj na socioekonomski razvoj

Izvor: www.hah.hr

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu

 

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020

Znate li koliko je vrsta nestalo? Alarmantni IZVJEŠTAJ O STANJU PLANETA ZA 2020. WWL je objavljen…!

Populacije divljih životinjskih vrsta smanjene su za 20 posto! Ili još jedan podatak: od 1970. godine, populacije sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova smanjena je za 68%.   Izvještaj o stanju planeta World WildLife Found za 2020. godinu ukazuje da je odnos ljudi s prirodom narušen, da se posljedice tog gubitka na našu dobrobit samo gomilaju. Ako želimo da se priroda oporavi, i da nama bude dobro s njom, moramo djelovati odmah, poručuju saopćenjem iz WWF Adria. U suprotnom, moguće pogibelji po ljude su velike, pa se i Covid 19 dijelom u tom kontekst spominje.

Svjetske populacije sisavaca, ptica, vodozemaca, gmazova i riba u prosjeku su smanjene za dvije trećine u manje od pola stoljeća, otkriva danas objavljeni Izvještaj o stanju planeta 2020. svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF.

Zoonoze po nas mogu biti pogubne. Kako nastaju?

To je velikim dijelom rezultat uništavanja okoliša od strane ljudi koje doprinosi i pojavi raznih zoonotskih bolesti poput pandemije COVID-19. (Zoonoze su bolesti zajedničke životinjama i ljudima. Prijelaz bolesti s životinja na ljude povećava se u uvjetima narušavanja ravnoteže u prirodi, čega smo sve više svjedoci, o čemu govori i Izvještaj.). Izvještaj o stanju planeta predstavlja sveobuhvatnu studiju stanja naše prirode kroz Indeks živućeg planeta (Living Planet Index, LPI), koji prati stanje broja populacija divljih vrsta. LPI, koji osigurava Londonsko zoološko društvo (Zoological Society of London), pokazuje kako isti faktori, za koje se vjeruje da povećavaju mogućnost izbijanja pandemija, stoje iza stope smanjenja od 68% u veličini populacija kralješnjaka između 1970. i 2016. godine. Iako ti pokretači uključuju prenamjenu zemljišta i trgovinu divljim vrstama, glavni uzrok dramatičnog smanjenja populacija gubitak je i degradacija staništa, uključujući i sječu šuma, a sve zbog načina proizvodnje hrane.

Izvještaj o stanju planeta 2020. ističe kako ubrzano uništavanje prirode, kao posljedica ljudskih aktivnosti, ima katastrofalne utjecaje ne samo na populacije divljih vrsta, nego i na ljudsko zdravlje i sve druge aspekte naših života”, ističe Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala. “Ne možemo zanemariti dokaze pred nama jer je ozbiljan pad populacija divljih vrsta upozoravajući znak koji ukazuje na kvar sustava.”

Najugroženija je biološka raznolikost slatkovodnih ekosustava

Slatkovodna biološka raznolikost nestaje brže nego u bilo kojem drugom ekosustavu. Od 1900. godine nestalo je više od 70% svjetskih vlažnih staništa, a od 1970. populacije slatkovodnih vrsta smanjile su se za 84%, više nego one koje žive u šumama ili oceanima. Svjetske rijeke pretrpane su postojećom i planiranom infrastrukturom, potrošnja vode raste iz godine u godinu, slatkovodna ribolovna područja prepolovljena su, a životi milijuna ljudi postaju sve nesigurniji. Slično je i u našoj regiji.


Foto: WWF, rijeka Krupa u Hrvatskoj

Hrvatska se može smatrati netaknutim, po svjetskim kriterijima, ali privatni interesi i pogodovanja rastu

“Za razliku od većine EU zemalja, Hrvatska se još uvijek može pohvaliti nevjerojatnom prirodom, netaknutim rijekama i bogatom biološkom raznolikosti. No, teme zaštite prirode i okoliša zauzimaju sporedno mjesto. Zakoni se mijenjaju kako bi pogodovali privatnim interesima, pa je tako primjerice dopušteno iskapanje pijeska i šljunka iz rijeka za potrebe navigacije i obrane od poplava bez obveze ishođenja okolišnih dozvola, neovisno o opravdanosti i lokaciji. Konkretno, na temelju ove odredbe dozvoljeno je iskapanje sedimenta iz Drave, rijeke koja je dio UNESCO-ovog rezervata biosfere ‘Mura-Drava-Dunav’, regionalni park i dio ekološke mreže Natura 2000, što je bez procjene utjecaja na okoliš nedopustivo. To je samo jedan u nizu slučajeva gdje se dopušta iskorištavanje prirodnih resursa bez razmišljanja o opravdanosti tih radnji, utjecaju na prirodu i dugoročnim posljedicama po cijelo društvo”, zabrinuta je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.

“Iako se maćehinski odnosimo prema prirodi, još uvijek imamo vremena djelovati. Usvajanjem Europskog zelenog plana, usmjeravanjem na održivo gospodarstvo i rješenja temeljena na prirodi, koja su okosnica zelenog oporavka nakon krize izazvane pandemijom koronavirusa, poticanjem širenja mreže zaštićenih područja, pogotovo onih u moru i rijekama, i smanjenjem potrošnje prirodnih resursa možemo izgraditi budućnost za prirodu i ljude.”

Povećavajući slatkovodnu biološku raznolikost, na različite načine doprinosimo poboljšanju ljudskog zdravlja, od smanjenja mogućnosti pojave novih bolesti do povećanja dostupnosti hrane. Trenutno stanje ukazuje na to da moramo djelovati odmah. Kako bi zaustavili gubitak slatkovodne biološke raznolikosti, potrebno je provesti ambiciozni interventni plan. On uključuje omogućavanje prirodnog toka rijeka, smanjenje zagađenja, zaštitu ključnih vlažnih staništa, zaustavljanje prelova ribe i neodrživog iskapanja sedimenta, kontroliranje invazivnih vrsta i zaštitu i obnovu veza koje slatkovodna staništa imaju s okolnim ekosustavima.

Proizvodnja i potrošnja hrane ključni pokretači gubitka biološke raznolikosti

Sličan plan neophodan je za cjelokupnu svjetsku biološku raznolikost. Stabilizacija i zaustavljanje gubitka prirode bit će mogući samo ako hrabro i ambiciozno radimo na očuvanju prirode te ako promijenimo način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu. Potrebne promjene uključuju učinkovitiju i ekološki održiviju proizvodnju hrane i njezinu trgovinu, smanjenje otpada te odabir zdravije i ekološki prihvatljivije prehrane.

Pad biološke raznolikosti u svijetu doprinosi povećanju globalnih nejednakosti, produbljujući podjele između globalnog sjevera i juga. Isto tako, to povećava ranjivost malih zajednica koje će najviše biti pogođene gubitkom prirode. Stoga bi svi planovi za zaustavljanje gubitka prirode trebali uključivati i bavljenje temeljnim socijalnim i ekonomskim problemima koji se gubitkom biološke raznolikosti samo produbljuju.

Moramo se usmjeriti na pravedno i održivo gospodarstvo i proizvodnju hrane, poštenu naknadu za rad, smanjenje otpada, jednak pristup prirodnim resursima i integrirani pristupu obnavljanju i očuvanju prirode. Zajednička provedba ovih mjera omogućit će nam brže ublažavanje pritisaka na staništa divljih vrsta. Suprotno tome, ako nastavimo kao do sada, stopa gubitka biološke raznolikosti nastavit će rasti.

Svjetski čelnici moraju odmah djelovati

Izvještaj o stanju planeta 2020. objavljen je svega nekoliko dana uoči 75. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda (UNGA), kada se očekuje da će svjetski čelnici razmotriti napredak postignut u postizanju ciljeva održivog razvoja, Pariškog sporazuma i Konvencije o biološkoj raznolikosti. UNGA 2020 okupit će svjetske čelnike, korporacije i civilno društvo kako bi razvili okvir za djelovanje nakon 2020. godine i tako označili prekretnicu u postavljanju temelja za hitno potreban novi sporazum za prirodu i ljude.

Lambertini zaključuje: “Ako se želimo nadati obnovi prirode kako bismo sadašnjim i budućim generacijama pružili jednaku šansu, svjetski čelnici moraju, pored napora za očuvanje prirode, učiniti naš sustav proizvodnje hrane održivijim na način koji uključuje zaustavljanje krčenja šuma. S obzirom na skoru Generalnu skupštinu UN-a, WWF-ov novi izvještaj može pomoći da osiguramo neophodan novi sporazum za prirodu i ljude kao temelj dugoročnog preživljavanja divljih životinja, biljaka i insekata te cijele prirode, što uključuje i čovječanstvo.”

Referenca:

https://livingplanet.panda.org/hr/about-the-living-planet-report

https://www.wwfadria.org/

WWL Adria / HRVATSKA

Foto: Daniel Nelson

****

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020.

Osvrt, još jednom – uz 10.000 podviga HGSS-a! Da znaju za našu zahvalnost, da se uvijek pamti!

U 70 godina djelovanja HGSS-a, od godine utemeljenja 1950.,  upečatljivih je intervencija službe bilo nebrojeno.

Od početaka u 1950…

Jedna od prvih akcija hrabrih spasilaca nakon osnivanja HGSS-a 1950. bilo je uspješno izvlačenje djevojčice koja je upala u jamu Pocrnja.

Među prvim vratolomnim akcijama ovih hrabrih ljudi pamti se i ona s Biokova prije 45 godina, kad su stradalog planinara izvlačili helikopterom i fiksnim užetom. Bila je to prva upotreba helikoptera u akcijama spašavanja. Izvlačenje stradalog raftera ispod slapa na Cetini uz zatvaranje brana na rijeci bilo je prvo ronilačko spašavanje.

Zbog jednog su neopreznog kanuista s 5000 vreća pijeska skrenuli tok rijeke Mrežnice, a potom sav taj pijesak uklonili da ne onečiste prirodni okoliš.

Pozornost svjetske javnosti privukli su kad su helikopterom spasili paraglajdericu čiji je padobran zapeo za 110-kilovatni dalekovod.

Pomagali su i u strašnoj tragediji na Kornatima i u velikoj poplavi u Slavoniji i Bosni. U desetak dana snježnog nevremena u Dalmaciji obavili su 1600 intervencija. Neobično je bilo i noćno spašavanje helikopterom s kruzera kad su dva puta oživljavali istog putnika i na kraju ga spasili. Posebnost je te akcije u tome što noću helikopteri u pravilu ne lete, a brod je plovio.

Ugled u svijetu

Mnogo su puta pozivani u pomoć pri složenim akcijama spašavanja u inozemstvu. Tako su na poziv iz Njemačke sudjelovali u spašavanju speleologa iz jame na dubini od 1200 metara.

Na Himalaji su spašavali slovenskog alpinista, a iz lavine na Kamešnici na granici Hrvatske i BiH spašavali su zatrpane alpiniste.

Svoje im živote duguje i nemali broj turista koji se bez pripreme i opreme upute u planine u morskom zaleđu ili se pak na ‘luftiću’ otisnu na more.

hgss3

U svim situacijama…

Spašavaju HGSS-ovci i u gradovima, na visokim objektima, u tunelima i cijevima ili u prometnim nesrećama, a prvi su i kad treba pomoći unesrećenima u ekstremnim sportovima.

HGSS-ovci sudjeluju i u raznim humanitarnim akcijama, primjerice, čišćenju podmorja.

I u teškim nevoljama 2020…

U jeku krize s koronavirusom HGSS je pomagao Civilnoj zaštiti, a nakon snažnog potresa odmah su priskočili Zagrepčanima upomoć – uklanjali su napukle dimnjake i prijeteće dijelove fasada oštećenih kuća.

Za sve što čine primili su nebrojene zahvale i pohvale, nagrade i priznanja, pa i posebne zahvale stranih vlada.

HGSS-ovci , VELIKA VAM HVALA!

A mi, građani Hrvatske, ponosni na njih, zajedno izričemo:

HGSS-ovci , VELIKA VAM HVALA!

Mirela Drkulec Miletić

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020.

Kolumna Matija Hlebar*: Koliko je poduzećima važno uspješno upravljati okolišnim utjecajem na vodu

voda

Svi dobro znamo za izreku: „Bez vode nema života.“ Usuđujemo li se stoga uopće i pomisliti što bi se ljudima ovog planeta dogodilo da taj osnovni resurs presuši ili se drastično naruši njegovo prirodno stanje? Racionalizacija i smanjenje potrošnje vode, tog vitalnog prirodnog resursa, trebalo bi stoga postati strateškim ciljem svake ozbiljne kompanije, pogotovu one srednje i velike. Na taj se način, još jednom, jasno potvrđuje njihova društvena odgovornost i zalaganje za održivost svijeta.

Najnoviji podaci Međunarodnog panela za resurse pokazuju da se godišnja globalna ekstrakcija vodnog resursa utrostručila u razdoblju od 1970. do 2017. te da i dalje raste. Više od 90 % nestašica vode posljedica je prevelike ekstrakcije vodnog resursa i njihove prerade u materijale, goriva i hranu. Nastavak takvog trenda potrošnje vode predstavlja velik – globalni – rizik. Ugroženo je očuvanje potrebnih količina pitke vode u svijetu .

Poduzeća kao dobri korporativni građani

I prije upoznavanja s potpunijim podacima o aktualnom stanju globalnih resursa, bio sam osobno i profesionalno zainteresiran za usavršavanje sustava upravljanja potrošnjom vode u poduzećima i njihovim utjecajem na taj okolišni aspekt poslovanja. Posljedica je to mog dugoročnog promišljanja o poduzećima kao dobrim korporativnim građanima.

Prije svega, cilj mi je bio sagledati i razumjeti okolišni utjecaj poduzeća na potrošnju vode u interakciji s njegovim poslovnim okruženjem tj. s odgovarajućim kontekstom poslovanja poduzeća. Interesiralo me kakve su uzročno-posljedične veze između utjecaja poduzeća na potrošnju vode i njegovog okruženja (relativni odnosi varijabli) te kakva je dinamika utjecaja poduzeća na potrošnju vode (kretanje relativnih odnosa kroz vrijeme).

HLEBAR MATIJA 2
Matija Hlebar *
Autorski članak

Također, želio sam doznati odgovore i na sljedeća pitanja:

  • Je li okolišni utjecaj velikih poduzeća na potrošnju vode u lokalnim zajednicama značajan?
  • Utječe li smanjenje okolišnog utjecaja poduzeća na potrošnju vode pozitivno na povećanje efikasnosti, konkurentnosti i održivosti poslovanja?
  • Koji je optimalan način upravljanja okolišnim utjecajem poduzeća na potrošnju vode?

Zbog navedenih razloga odlučio sam usmjeriti svoje istraživanje ovog okolišnog utjecaja poduzeća na lokalni kontekst poslovanja (lokalnu zajednicu), u kojem poduzeće najčešće ima značajne poslovne aktivnosti poput proizvodnje, vlastite logistike, distribucije i/ili prodaje.

Propitivanje pozicije i utjecaja Podravka Grupe na život lokalne zajednice

Kako se u Grupi Podravka već podulje bavim održivim razvojem iz različitih perspektiva, poduzeće u kojem radim bilo mi je odlična baza za istraživanje te sam krenuo u potragu za odgovorima. Iznimno je bilo važno uzeti u obzir činjenicu da lokalni kontekst poslovanja Grupe Podravka čini grad Koprivnica sa oko 33.000 stanovnika. U Koprivnici je sjedište i većina proizvodnih kapaciteta kompanije.

Kako Grupa Podravka utječe na potrošnju vode u lokalnoj zajednici, to je svima važno pitanje. Morao sam izračunati količinski udio vode koju troši Grupa Podravka u ukupno potrošenoj vodi lokalne zajednice. Želio sam razumjeti i dinamiku kretanja tog okolišnog utjecaja poduzeća kroz vrijeme.

Za ovu svrhu važno mi je bilo uzeti u obzir da je tada Grupa Podravka u lokalnoj zajednici obuhvaćala tri poslovna subjekta: Podravku d.d. (prehrambena industrija), Belupo d.d. (farmaceutska industrija) i Danicu d.o.o. (mesna industrija).

Nastavno, za ostvarenje krajnjeg cilja bilo je neophodno:

  • Izračunati prvu varijablu – prikupiti i agregirati svu potrošnju vode za sva tri poslovna subjekta Grupe Podravka u lokalnoj zajednici.
  • Izračunati drugu varijablu – agregirati potrošnju vode za cijelu lokalnu zajednicu (grad Koprivnicu) koja uključuje kompletnu potrošnju vode stanovništva i svih pravnih subjekata.

Krenuo sam prikupljati i agregirati podatke o potrošnji vode Grupe Podravka te potrošnji vode cijele lokalne zajednice. Ujedno, očekivao sam da i poduzeće i lokalna zajednica otprilike jednakim intenzitetom smanjuju svoj okolišni utjecaj na potrošnju vode. No, brojke su pokazale da to u stvarnosti nije (uvijek) tako, o čemu govori slijedeći grafikon:

Podravka h1

Temeljem raspoloživih podataka o potrošnji vode, izračunatih okolišnih utjecaja Grupe Podravka na potrošnju vode u lokalnoj zajednici te njihove dinamike kroz trogodišnje razdoblje mogu se izvući važni zaključci.

Podravka:

  • Ima značajan okolišni utjecaj na potrošnju vode u lokalnoj zajednici, sa značajnim volumnim udjelima u potrošnji vode cijele lokalne zajednice (u 2016 godini – 15,3%)
  • U odnosu na 2014. kompanija je u 2016. smanjila potrošnju vode za čak 22%
  • U istom razdoblju lokalna zajednica je smanjila potrošnju vode za 3,4 %.
  • Sustavno smanjuje udjel potrošnje vode u lokalnoj zajednici – s 18,9 % u 2014. na 15,3 % u 2016., što je dobar nefinancijski pokazatelj uspješnosti na tom području!

Paralelno sa smanjenjem okolišnog utjecaja Grupe Podravka na potrošnju vode u lokalnoj zajednici evidentno je i pozitivno kretanje indeksa troška potrošene vode poduzeća kroz promatrano trogodišnje razdoblje, što prikazuje sljedeći grafikon:

Podravka h2

Temeljem raspoloživih podataka o troškovima potrošene vode Grupe Podravka u lokalnoj zajednici i njihovoj dinamici kroz trogodišnje razdoblje moguć je ovaj

Zaključak: Podravka uspješno smanjuje svoj ekološki trag!

  • Poduzeće uspješno smanjuje svoj udjel potrošnje vode u odnosu na lokalnu zajednicu.
  • Smanjenje okolišnog utjecaja poduzeća na potrošnju vode u lokalnoj zajednici pozitivno utječe na povećanje efikasnosti, konkurentnosti i održivosti poslovanja.
  • Za upravljanje okolišnim utjecajem poduzeća na potrošnju vode u poslovnom okruženju optimalan je korporativni način upravljanja – na razini matičnog poduzeća.

Racionalizacija i smanjenje potrošnje vode, tog vitalnog prirodnog resursa, trebalo bi postati strateškim ciljem svake ozbiljne kompanije, pogotovu svake one srednje i velike. Na taj se način, još jedan, potvrđuje njihova društvena odgovornost i zalaganje uza održivost svijeta.

Matija Hlebar
*Stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko izvještavanje, voditelj održivog razvoja u Podravki d.d., predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020.

INA KAO PRIMJER AKTIVNE BRIGE ZA ZDRAVLJE ZAPOSLENIKA

Integracija promocije zdravlja i zaštite zdravlja na radnom mjestu ima veliki potencijal za poboljšanje zdravlja, zadovoljstva i radne učinkovitosti svakog zaposlenika.

Integracija zaštite zdravlja i promocije zdravlja na radnom mjestu područje je od sve veće važnosti. U INA Grupi ovim aktivnostima se pristupa proaktivno i provode se uglavnom kroz projekt „Zdravlje+“ I mnogobrojne kampanje koje imaju za cilj promoviranje i usvajanje zdravih navika kod radnika.

Raznovrsni Inini programi kao podrška zdravlju zaposlenika

Aktivnosti koje se provode temeljem godišnjih planova, usmjerene su na sljedeća područja:

  • prevenciju i učinkovito upravljanje stresom
  • razvijanje navika redovite tjelovježbe, prevenciju mišićno-koštanih poremećaja te rasterećenje pri radu s računalom
  • prevenciju vodećih bolesti
  • provođenje preventivnih programa mentalne i fizičke relaksacije te medicinske rehabilitacije
  • učinkovito pružanje prve pomoći
  • stručne konzultacija kod ugovornih liječnika specijalista medicine rada
  • uključivanje u sportske i rekreacijske aktivnosti.

Kampanje se, ovisno o tematici, realiziraju na više načina – kroz edukativna predavanja, radionice, višetjedne programe usvajanja novih životnih navika, uključivanje u javno – zdravstvene kampanje te izradu tematskih video materijala i edukativnih filmova, brošura, plakata.

zdravlje - pravilno sjedenje - naslovnica

Povezano sa novonastalim okolnostima pandemije COVID-19, kampanje su ove godine posebno prilagođene mjerama zaštite od COVID-19. Aktivnosti su uglavnom usmjerene na online edukacije zaposlenika, upute i stručne savijete za očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja u uvjetima pandemije što uključuje i video priloge i on line radionice pod vodstvom poznatih stručnjaka (liječnika, virologa, molekularnih biloga, sportaša, kineziologa, liječnika i sl.).

zdravlje A3 srcani udar-01

Usluga “Pitajte naše liječnike” trajno je dostupna  zaposlenicima – telefonski ili putem e-maila mogu kontaktirati ugovorne liječnike specijaliste medicine rada radi konzultacija i stručnog mišljenja.

Zdravlje +,  osam godina uspješnog projekta!

U aktivnostima projekta ZDRAVLJE+ godišnje sudjeluje preko 4.000 zaposlenika INA Grupe. Provođenje projekta ZDRAVLJE+ već osmu godinu zaredom podržano je od nadležnih rukovoditelja i stručnjaka zaštite na radu te zaposlenika i obuhvaća široki opseg i područja djelovanja što je rezultiralo pozitivnim promjenama na području kulture življenja i zdravstvenog statusa zaposlenika INA Grupe. U komunikaciju aktivnosti projekta ZDRAVLJE+ uključuju se i partneri na programu, a predstavljanje projekata dostupno je i na društvenim mrežama Ine kao i u javnim medijima.

Projekt Zdravlje + dobio je 2019. nagradu ŽUTI OKVIR za održivi razvoj, znanost i obrazovanje NATIONAL GEOGRAPHIC HRVATSKA u kategoriji zdravlje i dobrobit (Good Health and Well-being).

E-book PRAVILNO SJEDENJE možete pogledati ovdje….

Ilijana Brkanović,
voditeljica Ininog projekta ZDRAVLJE+ , INA d.d.

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020.

Sreća na licima. Zablistala djeca u ulogama vila i vilenjaka u Lonjskom polju – započeta vrijedna humanitarna akcija.

Dječji domovi u Hrvatskoj izvršavaju iznimno važnu i zahtjevnu društvenu funkciju i mnogi im žele pomoći. U zajedničkoj humanitarnoj akciji za uređenje Dječjeg dom Vrbina Sisak sudjelovali poznati umjetnici fotografkinja Ivu Lulić i multimedijski umjetnik Zdenko Bašić te Park Prirode Lonjsko polje

Park prirode Lonjsko polje ugostio je cijenjenu fotografkinju Ivu Lulić i multimedijskog umjetnika Zdenka Bašića koji djecu iz Dječjeg doma Vrbina Sisak preobražavaju u vile i vilenjake na bajkovitim lokacijama Čigoča, Kratečkog i Mužilovčice. Fotografiranje je dio humanitarno-umjetničkog projekta Naša ljubav za njihova srca čiji je cilj prikupiti financijska sredstva za uređenje Dječjeg doma Vrbina Sisak.

 

Zgrada Doma trenutačno je u vrlo lošem stanju i nužno je obnoviti prostorije u kojima djeca žive. Svi uključeni u projekt nadaju se da će se prodajom umjetničkih fotografija prikupiti novac dostatan za uređenje Doma.

Nakon potrebnih zahvata, prostorije će biti opremljene i novim namještajem kako bi životni prostor djeci Doma bio što ljepši i ugodniji. Ovaj projekt je i početak još jedne važne akcije kojom planiramo na nacionalnoj razini izraditi mjeru za zapošljavanje djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Naime, ta djeca, kada napune 18 godina, izlaze iz doma u kojem su bili smješteni i svakako im se mora pomoći kako bi se lakše osamostalili“, istaknuo je Mario Čelan, direktor Razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije SI-MO-RA.

SI-MO-RA je humanitarni projekt pokrenula u ime Sisačko-moslavačke županije, a potporu su mu dale Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije, tvrtka Destinacijski menadžment Zrin te Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje.

„Drago nam je da smo dio ove priče! Nadamo se da će djeca iz Dječjeg doma Vrbina Sisak iz Lonjskog polja ponijeti nezaboravne uspomene i da će humanitarna akcija ostvariti svoj cilj! Naše su lokacije čarobne same po sebi, a zahvaljujući umjetničkom timu koji djecu preobražava u vile i vilenjake, u Lonjskom polju upravo svjedočimo stvaranju jedne priče pune ljepote i dobrote“, kazala je Helena Radić Bosanac, rukovoditeljica Odsjeka za promidžbene aktivnosti i sustav posjećivanja u Javnoj ustanovi Park prirode Lonjsko polje.

Đurđica Pavešić-Herkov, ravnateljica Dječjeg doma Vrbina Sisak, zahvaljuje svima uključenima u projekt te dodaje da su djeca u njemu vrlo rado sudjelovala, baš kao i njihove odgajateljice koje su im bile pratnja na snimanju: Ovo fotografiranje je za djecu novo vrijedno iskustvo. Sa snimanja su se vraćali oduševljeni i poželjeli su ponoviti taj bajkoviti doživljaj.

Fotografkinja Iva Lulić potvrđuje da su se djeca iz Dječjeg doma Vrbina Sisak odlično snašla pred objektivom njezina fotoaparata: „Ovaj se projekt na neki način nadovezuje na moj iz 2010. godine Vile i vilenjaci Artusi kada su fotografirana djeca iz Doma za odgoj djece i mladeži Karlovac. Vjerujem se da će ovaj projekt biti jednako uspješan“. Pritom je istaknula da je njoj kao fotografu izuzetno zanimljiva priroda Lonjskog polja – od pustopoljine do drveća.

I multimedijskog umjetnika Zdenka Bašića bez daha su ostavile lokacije snimanja iako je prvi dan u Lonjskom polju padala kiša. Ona je četveročlanoj ekipi u danima koji su slijedili, donijela još jedan izazov – blato. Unatoč tome svi koji u projektu sudjeluju, cijelo vrijeme s lica ne skidaju osmijeh. Znaju da nakon kiše dolazi sunce.

Fotografije:
Iva Velesina, Denis Jovanović, Željko Gašparović

Helena Radić Bosanac
Rukovoditeljica Odsjeka za promidžbene aktivnosti i sustav posjećivanja u Javnoj ustanovi Park prirode Lonjsko polje m +385 (0)99 490 7843

DOBRA HRVATSKA
Rujan , 2020

Osvrt: HRVATSKA GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA U SVJETSKOJ ELITI – 70 godina nesebičnog i hrabrog spašavanja života

Troje planinara visjelo je sa stijene visoke 300 metara na Biokovu, a ispod njih zjapila je provalija duboka 150 metara. Od pada ih je osiguravao samo jedan jedini klin, koji je mogao svakoga časa popustiti. Nakon trosatne akcije spasili su ih članovi makarskog i splitskog HGSS-a pomoću helikoptera HV-a. Elisa helikoptera okretala se na samo metar udaljenosti od stijene. Scena kao iz filmova o Jamesu Bondu, o kojoj su se te 2015. godine raspisali mediji.

Možda nisu sve akcije Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) tako spektakularne, ali gotovo sve su opasne i neizvjesne do samoga kraja.

U opsežnoj potrazi za tijelom silovane i ubijene djevojke Antonije Bilić sudjelovalo je čak 120 HGSS-ovaca , čemu su posvetili 20.000 sati, što naša kolektivna svijest i danas pamti.

Djevojke i dečki u crvenim HGSS-ovim odorama danas su simbol pouzdanosti i stručnosti službe koja već punih 70 godina nesebično spašava ljude (i životinje) iz nemogućih situacija i s najnepristupačnijih terena. I sve to rade dobrovoljno i bez plaće. Bravo! Statistika je suhoparna, ali ova je puna života: godišnje HGSS poduzme 500 akcija u planinama, 180 potraga za nestalim osobama, 270 intervencija, 30-ak akcija uz upotrebu helikoptera i 20-ak akcija spašavanja na vodi.

Skromni počeci, današnja izvrsnost

Početak je bio skroman, sve se dogodilo jednostavno. Stotinjak planinara okupilo se u siječnju 1950. i u sklopu Hrvatskog planinarskog društva osnovalo Hrvatsku gorsku službu spašavanja kako bi spašavala planinare. Već 25. travnja imali su prvu intervenciju pa taj dan obilježavaju kao svoj rođendan. U ovih sedam desetljeća svoju je požrtvovnost i profesionalnost HGSS dokazao u više od 10.000 akcija. Postajao je sve bolje opremljen, ovladao je svim modernim tehnikama spašavanja, prvi se počeo služiti helikopterima u akcijama spašavanja, a odnedavno ima i flotu bespilotnih letjelica (dronova). U svoje su redove osim iskusnih planinara uključili i alpiniste, speleologe, skijaše, a od 1996. u njihovu su timu i posebno obučeni potražni psi. Slične organizacije u mnogim zemljama naplaćuju svoje usluge, ali HGSS je od početka bio i ostao dobrovoljna služba, a njezini su članovi isključivo volonteri. Mnogo im znače donacije tvrtki i pojedinaca.

Često nas današnji HGGS-ovci nasmijavaju duhovitim objavama na društvenim mrežama, poput znaka zabrane s prekriženim japankama. Ili njihov komentar na vijest da će Česi doći na Jadran unatoč korona krizi: „Što japanka sastavi, ni korona ne rastavi.“

Iako su se HGSS-ovci naspašavali i neopreznih inozemnih turista, ipak se 80 posto njihovih intervencija odnosi na domaće ljude.

Danas, nakon 70 godina, HGSS je nacionalna, dobrovoljna, stručna, neprofitna, humanitarna i nestranačka udruga od javnog interesa koja se brine o sigurnosti građana. Od 2015. operativna su snaga sustava Civilne zaštite, a ustroj i djelatnost službe propisani su Zakonom o HGSS-u iz 2006. Udruga kojoj je posvećen i jedan zakon – nije li to samo po sebi nevjerojatan dokaz značaja i dobrobiti koje su svjesni svi građani i institucije jedne zemlje.

Misija koja nadahnjuje

„Spašavanje i sprečavanje nesreća u planinama i posvuda gdje naša vještina, znanje i oprema ljudima može spasiti život“, misija je HGSS-a, koju su ugradili u svoj statut.

„HGSS nije samo služba za spašavanje, nego izvrsnost koja pomiče standarde i granice mogućega. HGSS je uspostavio novi etički odnos prema spašavanju – da se za svaki ljudski život treba boriti svim silama i znanjem“, kaže  dugogodišnji pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić, koji je u službi djelovao 47 godina i sudjelovao u više od 2000 akcija spašavanja.

Prizmić dodaje da je ponosan što je HGSS pridonio sustavu sigurnosti, što su „prozivali“, inicirali zakone, uvođenje broja 112, prvi započeli s helikopterskim spašavanjima i uveli niz sposobnosti koje su poslije postale standard i zbog čega je Hrvatska danas sigurnija zemlja… „Unaprijedili smo sustav potraga, uveli specijalizirane potražne pse, spašavanje na brzim i divljim vodama i još mnogo toga“, kaže.

Svjetski ugled

Svojim zahtjevnim i profesionalnim akcijama stekli su golem ugled u svjetskoj spasilačkoj zajednici i postali spasilačka elita. Spasioci iz inozemstva dolaze u HGSS na obuku, a služba je, uz domaća, dobila i mnoga međunarodna priznanja i nagrade.

Članova HGGS-a, tih entuzijasta i volontera, a ujedno i profesionalaca, mlađih i „seniora“, danas je oko 1.000

Zbog svega što su u 70 godina učinili, zbog hrabrosti, humanosti i poštenja, HGSS i njegovi članovi uživaju veliko povjerenje i divljenje građana Hrvatske. I zato smo ponosni na svoj HGSS!

Mirela Drkulec Miletić 

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020.

 

GRAWE 2020: Novi izazovi kao dodatna motivacija za podršku posebnoj kategoriji građana

Za GRAWE kao osiguravajuće društvo koje brigu za zdravlje i život stavlja na vrh ljestvice prioriteta, cjelokupna situacija s pandemijom COVID-19 značila je – dodatne izazove. Osim već uobičajenih pitanja o zdravlju, sigurnosti, održavanju kontinuiteta poslovanja i slično, GRAWE, kao društveno odgovorno poduzeće s brojim projektima na tom području, pred sobom je imalo i izazov podržavanja projekata koje godinama provode za dobrobit zajednice.

Znajući da u izazovnim vremenima podrška znači dvostruko, odlučili su, uz prilagodbe novonastaloj situaciji, na Svjetski dan zdravlja (7. travnja) otvoriti novi trkački izazov „POKRENI – pokloni svoje kilometre“ i potaknuti što veći broj ljudi na dodatno promišljanje o zdravlju te da se, kada i koliko to prilike dopuštaju, uz poštivanje svih važećih epidemioloških mjera, aktivno kreću i svoje kilometre poklanjaju za djecu s oštećenjem donjih ekstremiteta.

 

Godinu ranije, upravo zahvaljujući inicijativi PoKRENI i izazovu „POKRENI – pokloni svoje kilometre“ više od 1500 trkača poklonilo je tri puta više kilometara nego što je bio cilj i na taj način osiguralo prve tri aktivne proteze za Mariju, Kleu i Karla kojima su proteze promijenile živote. Stoga je GRAWE i ove godine odlučio, uz pomoć trkača, pokretati promjene u zajednici i osigurati proteze za još troje djece s oštećenjem donjih ekstremiteta.

Cilj u 2020. postignut u rekordnom roku – za samo 31 dan

O uspjehu ovogodišnjeg izazova najbolje govori činjenica da je cilj postignut u rekordnom roku. U samo 31 dan trkači su, uz sva ograničenja i izazove, prikupili 100.000 km i osigurali novac za proteze za Antoniju (15), Bornu (14) te Ivana (5) koji su već u procesu prilagodbe na nove proteze s kojima će se moći aktivnije i slobodnije kretati te odrastati ravnopravno sa svojim vršnjacima.

GRAWE

 

Predsjednica Udruge osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i zagrebačke županije (UAZ), gđa. Ana Sršen komentirala je ovogodišnji uspjeh u izazovnim uvjetima:

„Nevjerojatna je energija svih trkača koji već drugu godinu nesebično sudjeluju u prikupljanju kilometara za našu djecu. Hvala im na svakom pretrčanom, poklonjenom kilometru kojim su osigurali djeci bez donjih ekstremiteta da osjete trkački pokret, nužan ne samo za sport i aktivan život, već za njihovu bolju i mobilniju svakodnevnicu. Ovom inicijativom želimo poručiti da današnja tehnologija može nadoknaditi tjelesno oštećenje i omogućiti djeci jednakost s vršnjacima i život ispunjen samopouzdanjem!“

Priča o ovogodišnjem uspjehu inicijative PoKRENI i trkačkom izazovu u vrijeme karantene znak je da je naše društvo itekako spremno i visoko motivirano za pomoć osjetljivim pojedincima u svojoj zajednici. Ujedno, to je i potvrda da, ovisno o kutu gledanja, i najveći izazov može prerasti u dodatnu motivaciju i učiniti sve članove zajednice neizmjerno ponosnima.

Morana Stričić
Odjel za korporativne komunikacije i marketing GRAWE 

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020.

Kolumna Nada Podnar: Neretva od Boga prokleta“, u iskanju održivog spoja silne snage, tradicije i novog

Ljubav je riječ koju svatko razumije, na ovaj ili na onaj način. Jednako tako, nema pjesnika, slikara, glazbenika ili samo običnog čovjeka koji nije dao svoj obol toj uzvišenoj riječi ljubav. Sreća je da postoji više stotina različitih ljubavi koja meni daje mogućnost da i ja nešto kažem o tome, ali ovaj put o ljubavi prema rodnom kraju. Iako sam već više desetaka godina „ na privremenom radu“ izvan tog kraja i danas ću u svakodnevnom razgovoru reći moj kraj.

Članovi moje obitelji često znaju reći: „Ti si davno otišla iz Neretve, ali Neretva nikad nije iz tebe!“. Znam da sad mislite kako sam napravila grešku u pisanju jer Neretva je svima znani pojam za rijeku koja izvire u  BIH i na svom putu protječe Mostarom, Čapljinom i, bez da zastane na granici, teče kroz Metković, Krvavac, Opuzen, Komin, Rogotin, a kraj Ploča, ulijeva se u modro Jadransko more. Neretva je pojam za zelenu rijeku. Međutim, za sve nas, koji smo rođeni uz nju, u njenoj prostranoj i tako posebnoj zelenoj dolini, Neretva je pojam za rodni kraj.

Nada Podnar
Nada Podnar *
Autorski članak

Kada pitate Neretvane gdje idu, reći će vam „ U Neretvu!“ Kada ih pitate gdje su rođeni, reći će vam „U Neretvi!“.

Svi putnici namjernici, prijatelji i oni koji su samo morali putovati tom dolinom, ne mogu se nadiviti ljepoti koja ostavlja sve bez daha. Bez obzira kada prolazite tim krajem i bez obzira koje je godišnje doba, ona je uvijek drugačija i uvijek posebna. Meni je ipak najdraža u vrijeme cvjetanja mandarina i limuna, dok se trska i šaš lagano njišu na popodnevnom maestralu, a miris rascvjetalih agruma opija zrak i širi neku posebnu blagost poljem i kamenom. Pokušala sam dokučiti, što je to što Neretvu čini posebnom. Pročitala sam na desetke tekstova, predivnih stihova, putopisa i bilješki o Neretvi i od svih njih…

Dvije su mi knjige pomogle, opisale Neretvu u njenoj srži.

Tako Enerika Bijač u knjizi „ Odjek Neretve“, piše:

„…. Neretva je močvara i kamen… izjendečena zemlja, jaruge, jendeci, penjala i mriže…bajam, murva i rodna maslina…vino u punoj bukari, smokva na sturi, Neretva je zlatna mandarina…miris vrijeska, kadulje, ružmarina, smilja…krovina i botur … cvijet bijelog lopoča što na vodi sniva… nadasve – Neretva su Neretvani koji je žive i prenose s generacije na generaciju!…“

Bilo bi idealno ovim tekstom završiti priču o Neretvi jer sve što bih dodatno napisala pokvarilo bi ovu tako idiličnu sliku moga kraja.

Ali… ima i jedna druga knjiga…

Predgovor njezin „oborio me s nogu“ jer je malo vjerojatno da netko tko nije rođen u dolini Neretva, tako dobro razumije i ogoljuje moj kraj. Naime, u knjizi Stjepana Šešelja „Neretva od Boga prokleta“ predgovor je napisao povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Ive Šimat Banov u kojem kaže:

„….Tko proklinje? Koga proklinje? Tko ima išta protiv ovog raja na zemlji?………..Dakako, svatko će vam prije spomenuti neretvanskog gusara nego žuljevitu ruku, trudno lice i poštenje ljudi toga kraja, glas težaka i marljivih ljudi punih vjere u tim rukavcima opstanka. Dobar je glas, posebice u Hrvatskoj, manjeg dosega od onog koji širi nepovjerenje i sumnju. Prije ocrniti nego pohvaliti – to je usud naših krajeva i ljudi nenaviklih i za mirnih vremena pitomo živjeti jedni pored drugih. Ali zao se glas u teškim, prijelomnim i olovnim vremenima  pretvara u dobar, a loše odluke postaju gotovo vrline. U mirna vremena gusar je uvrjeda, nosi zadah prijetnje i nesreće koja vas može snaći putujete li sami ili neoprezno. U teškim vremenima ista riječ označuje prkos čovjeka koji brani ovdje tlo djetinjstva i, kako bi opstao, s pravom traži izvaninstitucionalnu pravdu….“

Vidim…

Dok nabrajam ljepote i usud Neretve jasno vidim nebo bez oblaka, okolne brežuljke burom pometene, nepregledno polje, blagostanje, zlatne plodove u zelenoj dolini, a u pozadini čujem kotrljanje kamenja dok se neretvanski gorštaci spuštaju kamenim stazama s brda. Čujem muklo udaranje badilja i motike u blatu i jendecima gdje trudni težaci pokušavaju močvaru pretvoriti u plodno tlo. Vidim vrijedne Neretvanske žene, izmučenog lica, kakao lancaju lađu na leđima i pjevaju, dolje u blatu, žanjući botur. Moju majku, s burilom na leđima dok nosi vodu „sa dojnje čatrnje“ za ljetnih žega i oca, dok se vraća iz lova noseći liske, žabe i jegulju. A tamo na zapadu, dok se nebo crveni kao predznak dolazeće bure, kako je prognozirao moj did Mate, vidim Teutu, ilirsku kraljicu, kako zajedno s Neretvanskim gusarima jezdi prema moru. Naronom odjekuju zvuci frulica napravljenih iz trske i razliježe se dječja nabrajalica:  „ U kralja Norina, glava od gudina, noge od kenjca, kozje uši, iju ju!!!“. A Neretvom se utrkuje na desetke lađa nošene rukama snažnih momaka!

Što gledam još…

Vidim i jednu drugu dolinu, koja je u potrazi za svojim identitetom i brodeći nemirnim vodama novog vremena, pokušava pomiriti tradiciju i običaje s novim trendovima – izazovima ekologije, ekonomske samoodrživosti i održivog društva. Vidim mlade ljude koji se traže pod suncem, nekad Neretvanskog neba, a sve češće Irskog. Vidim želju često zapretanu u okove straha od novog, drugačijeg, naprednijeg. Vidim i tvrdoglavost Neretvanskog čovjeka koji u silnoj, dugogodišnje borbi za opstanak, često ne vidi šumu od stabla ili obrnuto.

Taj usud Neretvanskog čovjeka da živi u toj ljepoti, a  opet s toliko muke i žuljeva, mora da je ipak prokletstvo pa makar ono bilo i samo pjesničko.

Što bih voljela vidjeti…

Sretnu Neretvu i taj kraj, u održivom spoju te snage, tradicije i novog.

Nada Podnar
Direktorica Sektora za operativni marketing HEP Opskrba; promotorica održivog razvoja i eko-Neretve

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020

NAJČITANIJE