Budite IN – u tijeku je izrada novog Zakona o gospodarenju otpadom

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Vecteezy

Već dulje vrijeme u tijeku su pripremni stručni radovi na izradi novog Zakona o gospodarenju otpadom u RH. U je ovoj fazi posebno aktivna radna skupina Ministarstva, nakon koje se planira s nacrtom zakona ići u širu raspravu, najprije putem e-savjetovanja.

Važno je podsjetiti na temeljne zahtjeve gospodarenja otpadom koji se Zakon namjeravaju ostvariti:

(1) Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne uzrokuje štetni utjecaj na okoliš, a osobito:

  1. ne uzorkuje rizik od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti
  2. ne uzrokuje neugodu zbog buke i mirisa
  3. ne uzrokuje štetan utjecaj na krajolik ili mjesta od posebnog interesa i
  4. ne uzrokuje nastajanje eksplozije ili požara.

(2) Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih posebnim propisom koji uređuje zaštitu okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke.

(3) Izbjegavanje rizika onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti, kao posljedice gospodarenja otpadom, ostvaruje se provedbom posebnih propisa koji uređuju zaštitu okoliša, zaštitu prirode, vode i zaštitu mora od onečišćenja s pomorskih objekata.

(4) Način gospodarenja otpadom koji ne uzrokuje neugodu zbog buke i mirisa izvan lokacije gospodarenja otpadom, štetan utjecaj na krajolik ili mjesta od posebnog interesa te nastajanje eksplozije ili požara ostvaruje se ispunjavanjem temeljnih zahtjeva za građevinu sukladno posebnom propisu koji uređuje gradnju, te provedbom posebnog propisa koji uređuje postorno uređenje.

(5) Neugodu uzrokovanu mirisom od bilo kojeg otpada utvrđuje osoba akreditirana za metodu prema normi  HRN EN 13725, a kada je potrebno dodatno se koristite još i norme HRN EN 16841-1:22016 i HRN EN 16841-2:2016 te ostale odgovarajuće norme.

U nastavku dajemo nacrt Zakona.

Više informacija u narednom razdoblju na stranicama HUP (sanja.smoljak@hup.hr) i Ministarstva.

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020.

Kolumna Linda Poščić Borovac: What’s the point?

Objavio
Linda Poščić Borovac
-

Među milijunima i milijunima pitanja kojima smo svaki dan „obljepljeni“, nepotrebno zakočeni, društveno paralizirani, istinski iščupani iz korijena da bi pristali biti zbrkani, podložni, pokolebljivi, ovisni…mi zapravo stojimo na rubu ludila jer ne znamo dati odgovor na samo jedno, ali najvažnije pitanje: „What’s the point?“ Što je poanta? Što je BIT?

Stalno o nečemu brinemo, gubimo se i lutamo među uskim definicijama uspjeha, razapinjemo se uzduž i poprijeko suludim zadacima i aktivnostima, trujemo se svakojakim informacijama, glumeći istovremeno da sve znamo i držimo pod kontrolom, a, ipak, ne znamo si dati odgovor na pitanje: „What’s the point?“

Linda Poscic Borovac
Linda Poščić Borovac*
Autorski članak

Tražimo sigurnost, da, „samo“ to… da budemo sigurni danas, sutra, od sunca, od kiše, tornada, krize, zločestih ljudi, jala, hakera, štakora, propasti, loših susjeda, potresa, smeća, … Tražimo sigurnost u bankama, tvrtkama, burzama, nekretninama, pokretninama, nakitu…tražimo sigurnost u zdravoj hrani, rutini, navikama…tražimo sigurnost… Ali, sigurnosti nema. Nikada je nije ni bilo. Sigurnost ne postoji i zato je postojanje toliko izazovno, nekad i lijepo. Uporno tragamo za nečim čega nema, propuštajući tolike ljepote života sa svim njegovim rizicima, opasnostima, nesigurnostima. Pristajemo biti PLASTIČNI (a, istovremeno donosimo mjere o njenoj zabrani). Kao što bi i ruža postala plastična kada bi postala sigurna, bez opasnosti od jakog vjetra, ili neke gladne koze koja je želi pojesti, ili pak nekog razigranog dijeteta koji je želi ubrati. Ali, u tome i je ljepota ruže, u tome i je ljepota života, što smo okruženi izazovima, vjetrovima, kišama, suncem i oblacima. Lijepi smo, kao i ruža, ako se znamo prepustiti životu. A, ako ne znamo, a želimo imati,  ako nam je sve nametnuto, definirano, „sigurno“, tada život postaje zatvor. Tada sreća i sloboda nestaju. Sloboda je samo jedna. Ne postoji puno vrsta slobode. Zatvora je puno. I istina je samo jedna, laži ima milijun (kao i pitanja sa početka ovog teksta).

Nije „What’s the point?“ u masi, ne može biti, masa nam može dati obrazac, disciplinu, stil, etikete, masa (društvo, religija, kultura, nacija, država, politika, mediji,…) nas jedino može učiniti ovisnima o svemu i svačemu, o onome što je masi važno, o znanju i ugledu koje nam pozajmljuje, o nekoj osobnosti koju nam posuđuje iz nekog od izvora, možda sa škole, fakulteta, crkve, države…masa nas neće učiti slobodi, ljubavi…uz masu u najboljem slučaju možemo promjeniti zatvor i „uživati“ u šetnji između njih. Možemo mijenjati strane, religije, ideologije…možemo vjerovati da se osjećamo slobodni, ali sve je to ista zamka, s drugim imenom.

„What’s the point?“ nije obećanje politike, religije, ideologije da bi vam ublažilo strah od nesigurnosti.

Uostalom čega se stalno bojimo?

Došli smo bez ičega, tako ćemo i otići.

A, dok ne odemo, mogli bi se više smijati, više voljeti, više disati, više pjevati, više se radovati, više maštati, više meditirati, više biti poput neustrašivog djeteta, ionako s time ne možemo ništa izgubiti, a mogli bismo dobiti odgovor na najvažnije pitanje: „What’s the point?“, i to bez po muke.

Nekad se sjetim kako o ovom: „What’s the point?“, razmišljahu i maštahu mnogi, toliko, oduvijek, pa mi dođe spomenuti i nešto njihovo, od drugih:

Za dobar život treba nam malo, a i bez toga bi se nekako snašli. (Dušan Radović)

Linda Poščić Borovac
* Poduzetnica, CEO tvrtke Crocon d.o.o., promotorica djelovanja za opće dobro, pjesnikinja, utemeljiteljica Udruge za dramsku rekreaciju Happy ThinGS Academy, pjesnikinja i spisateljica, autorica svjetski nagrađenih kreativnih projekata…

DOBRA HRVATSKA
Kolovoz, 2020.

Park prirode Lonjsko polje, izniman primjer – održiva zaštita prirode, turizam i seoski život zajedno!

Objavio
Odgovorno
-

Park prirode Lonjsko polje jedno je od najočuvanijih prirodnih poplavnih područja u Europi te jedinstvena riznica biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj i u cijeloj Europi. To je područje stanište za više od dvije trećine ukupne populacije ptica u Hrvatskoj. Posebno su zanimljive ptice močvarice, odnosno vrste koje koriste poplavno područje Lonjskog polja za gniježđenje, hranidbu i podizanje mladih. Neke od najpoznatijih ptica močvarica su mala bijela čaplja, siva čaplja, gak, čaplja govedarica, bijela roda, liska, patka njorka, veliki vranac, čaplja danguba, velika bijela čaplja. Također, Lonjsko polje jedno je od najvažnijih mrjestilišta riječne ribe u cijelom dunavskom slijevu. Još od prvih zapisa naseljavanja područja uz srednji tok rijeke Save tu su ljudi živjeli u skladu s prirodom tako da je lokalno stanovništvo očuvalo tradicijski način života do danas. Ekstenzivno pašarenje stokom – konjima, kravama i svinjama (što uključuje i autohtone pasmine poput slavonsko-srijemskog podolskog goveda i turopoljske svinje) te očuvanost tradicijske arhitekture drvenih kuća, čine ovo područje jedinstvenim primjerom prirodnog, krajobraznog i kulturnog naslijeđa.

Hrvatski fotosavez (120)

Uživanje u prirodnim ljepotama, a posebno očuvanoj prirodi zaštićenih područja, jedan je od glavnih interesa turista koji posjećuju Hrvatsku, a posebno posjetitelja Parka prirode Lonjsko polje. Upravo zbog toga organizirani sustav posjećivanja je od posebne važnosti i prvi važan za održivi način korištenja prirodnih ljepota i resursa. Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje fokusirana je na održivi turizam te smatra da organizirani sustav posjećivanja ima pozitivan utjecaj na razvoj lokalne zajednice i zaštitu prirodnih resursa, odnosno da turizam i zaštita prirode idu ruku pod ruku. No, turizam se ne bi trebao tek „događati“, posebno ne na zaštićenim područjima – već posjećivanjem treba kvalitetno, sustavno i planski upravljati.

Ulaganja u planski razvoj turističke infrastrukture

Zbog toga posljednjih godina Javna Ustanova Park prirode Lonjsko polje ulaže velike napore i značajna sredstva u razvoj kvalitetne posjetiteljske infrastrukture, planski pristupajući svim aspektima turizma na našem području. U proteklih pet godina uloženo je oko 30 milijuna kuna u razvoj turističke infrastrukture. Tako je 2015. godine obnovljen Posjetiteljski centar Krapje s prezentacijskom dvoranom, suvenirnicom, edukativnim sadržajima poput interaktivne škrinje i replikama posavskih drvenih kuća koje se mogu slagati. Godine 2016. izgrađen je Posjetiteljski centar Repušnica u partnerstvu s gradom Kutinom, a trenutno je pri završetku izgradnja Posjetiteljskog centra Crna roda Osekovo. Projekt se provodi u partnerstvu s gradom Popovačom i Sisačko-moslavačkom županijom, a vrijednost investicije je oko 20 mijuna kuna. Osim posjetiteljskog centra, koji će obuhvaćati brojne edukativne sadržaje, u planu je izgradnja tri vidikovca za promatranje ptica i prirode na području Parka. No, s ulaganjima se nastavlja i dalje – početkom sljedeće godine planirana je prijava i izgradnja Posjetiteljskog centra u Čigoču u partnerstvu s gradom Siskom ukupne vrijednosti oko 40 milijuna kuna.

Hrvatski fotosavez (214)

Jedinstveni rekreativni i edukativni turistički programi

Najvažniji cilj uz očuvanje prirode je posjetiteljima ponuditi siguran, sadržajan i ugodan boravak u Parku te stalno razvijati ponudu edukativnih programa, povezati posjetitelje s prirodom i kulturnom baštinom. Tako Park prirode Lonjsko polje u ponudi ima doista veoma različite edukativne grupne programe za sve – djecu, studente i odrasle, kao: Krapje – selo graditeljske baštine, Bijela roda, Ptica kosac, Posavski konj, U zagrljaju Lonjskog polja i trsnog gorja, Vodozemci, Ptica sa žlicom – žličarka, Okreni se – istraži i nauči prepoznati, Priroda i čovjek. Kroz edukativne programe pod vodstvom vodiča-edukatora, posjetitelji uživajući u prirodnom okruženju uče o zaštićenom području. Uz edukaciju, posjetiteljima je dostupan i niz rekreativnih sadržaja kao što su bicikliranje, kanuing, pješačenje te sportski ribolov na rijekama u Parku u suradnji s lokalnim ribolovnim društvima. Od ove godine, na rijeci Strug u Lonjskom polju može se voziti čamcima na solarni pogon koji su dobri prema okolišu, a posjetiteljima pružaju jedinstven doživljaj prirode pošto su gotovo nečujni. Također, u gradu Sisku po rijeci Kupi plovi brod Juran i Sofija, kojim upravlja Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje. Vožnjom kroz povijesni dio Siska želi se potaknuti i privući posjetitelje u Park koji je od Siska udaljen svega 30-ak kilometara, a vožnja po Kupi savršena je uvertira za nastavak obiteljskog izleta u Lonjskom polju. Zanimljiv je podatak da je Park prirode Lonjsko polje u nekoliko godina, u sklopu razvoja turističke infrastrukture, formirao pravu flotu plovila za posjetitelje: uz brod Juran i Sofija na Kupi, tu su još četiri čamca na solarni pogom, plovilo Vodomar na Savi, te brod Katarina 1 kojeg se po potrebi unajmljuje za grupne posjete i plovidbu po Savi i Uni.  S obzirom da je u Lonjskom polju očuvano tradicijsko pašarenje, pri čemu stočari većinu godine stoku drže na pašnjacima, Park ima još jednu turističku atrakciju: posavski safari, kako su posjetitelji nazvali šetnje pašnjacima dok oko njih mirno pasu krave, konji i svinje, a na taj prizor rijetki ostanu ravnodušni. Na području na kojem je očuvano tradicijsko stočarenje, na slobodnoj ispaši boravi oko 4000 grla stoke: svinja, krava i izvornih pasmina konja – hrvatskog posavca i hrvatskog hladnokrvnjaka. Također, s gradovima u neposrednoj blizini Parka, planira se razvijati posebne turističke pakete koji bi objedinili ponudu Parka i turističku ponudu tih gradova.

Hrvatski fotosavez (373)

Suradnja s lokalnom stanovništvom – osnova za dobar život, uspješan turizam i zaštitu prirode

Uz razvoj turističke infrastrukture, Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje mnogo napora ulaže u suradnju s lokalnom stanovništvom i različitim dionicima što ne čudi jer se ovaj Park, ukupne površine oko 500 km2 proteže kroz tri županije, a na njegovom području nalazi se čak 14 naselja. Nadalje, za razliku od nacionalnih parkova, u parkovima prirode dopuštene su gospodarske djelatnosti pod određenim uvjetima, što dodatno utječe na kompleksnost upravljanja područjem. Dobru suradnju s lokalnim proizvođačima i poduzetnicima nastojimo poticati i kroz naš turistički segment. Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje surađuje s loklanim pčelarima i proizvođačima sira na način da im osigurava besplatan prostor za prodaju proizvoda u dvorištima posjetieljskih centara, organizira radionice za lokalne turističke djelatnike u sklopu kojih im se prezentira ponuda Parka te im Park svoju infrastrukturu daje na raspolaganje da ju koriste kao dodatan sadržaj za svoje goste. U nabavi suvenira Park surađuje s domaćim kreativcima i proizvođačima suvenira te na taj način podržava njihovo poslovanje. U suvenirnicama u Krapju, Čigoču i Repušnici mogu se naći različiti suveniri od nakita, privjesaka, eco-friendly svijeća, ručno vezenih platnenih torbi i pregača, roda izrađenih od riječnih školjki, majica, šalica s motivom drvenih kućica… Cilj je da svi suveniri imaju poveznicu s Parkom i onime što je tipično za njega, a veliko je zadovoljstvo kada posjetitelji cijene i kupuju domaće suvenire jer time podržavaju lokalne proizvođače.

photo by Tomislav Koran

Naglasiti treba i ostale pozitivne učinke turizma u zaštićenom područjima, a to su podizanje svijesti o zaštiti prirode, povećanje broja radnih mjesta i zapošljavanje lokalnog stanovništva, porast lokalnih prihoda, razvoj infrastrukture, promocija kulturne vrijednosti, uključujući i tradicionalna zvanja te porast potražnje za rekreativnim aktivnostima. Naravno, te se stvari ne događaju preko noći i za vidljive rezultate potrebno je uključenje i angažman svih zainteresiranih strana.

 

Vrijednosti održivog turizma na zaštićenom području – budućnost europske turističke industrije

Suvremeni trendovi turizma se mijenjaju, održivi turizam sve više dobiva na značaju unutar europske turističke industrije, a turizam na zaštićenom području najučinkovitiji je alat za vrednovanje prirodne i kulturne baštine, njezinog očuvanja te uspješnosti lokalne zajednice. Stoga je zaposlenicima Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje, koji se bave razvojem sustava posjećivanja u Parku, izrazito važno da posjetitelji budu zadovoljni te da se osjećaju sigurno i ugodno. Ako dožive nova i zanimljiva iskustva, oni pozitivnim pričama djeluju na druge – svoje prijatelje i obitelj. U današnjem hiperpovezanom svijetu, dodatno opterećenom globalnom pandemijom, jednostavna preporuka nekoga kome vjerujemo može imati puno veći učinak od, primjerice, klasičnog oglašavanja. Stoga se Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje strateški opredijelila za individualni pristup posjetiteljima i zadovoljenje njihovih potreba kako bi oni postali ambasadori Parka i prenosili svoja pozitivna iskustva od usta do usta. Ovakim načinom komunikacije postižu se dvije stvari: gradi se zajednica i uključuju se posjetitelji u stvaranje sadržaja, u komunikaciju…

photo by_Tomislav Koran_2

Zaključno, ako se održivi turizam provodi planirano i sustavno mogu se postići promjene u znanju, stavovima i navikama posjetitelja i lokalne zajednice što će generalno imati pozitivan utjecaj na jačanje svijesti o zaštiti prirode i planeta.

Helena Radić Bosanac
rukovoditeljica Odsjeka za promidžbene aktivnosti i sustav posjećivanja – Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje

Fotografije: Tomislav Koran, arhiva Hrvatskog fotosaveza, Arhiva PP Lonjsko polje

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020.

Kolumna Nada Podnar*: Sustav vrijednosti za svaki dan; lekcija koju sam naučila!

Objavio
Nada Podnar
-
škola
Foto: gpointstudio - www.freepik.com

Gotovo svakodnevno u poslovnom, političkom, društvenom i svakom drugom djelovanju, slušamo izjave o moralnim, socijalnim, osobnim i drugim pozitivnim vrijednostima. Neke smo dobili od ranog djetinjstva, druge smo naučili odgojem, treće, pak, stekli kroz obrazovanje, u društvu ili na poslu.

Kada govorimo o životnim vrijednostima svima nam je sve jasno, dapače, čini  se sve lako, kao nešto što se samo po sebi podrazumijeva. I sve je dobro do trenutka kada nas situacija demantira. Tada počinje naše čuđenje i propitkivanje – zašto se netko pridržava i radi u skladu s opće prihvatljivim društvenim vrijednostima, a drugi ih svjesno krše. Kada se raspravlja o tome,  u svijetu u kojem živimo, težište se najčešće stavlja na negativne primjere iz života, a vrlo rijetko na pozitivne. Jer oni  pozitivni se uzimaju kao nešto zdravo za gotovo.

Nada Podnar
Nada Podnar *
Autorski članak

Ništa čudno, tako je uostalom u svem našem životu življenja. U školi se uvijek više bavimo lošim učenicima, a manje izvrsnima. U poslu tražimo rješenja kako riješiti problematične zaposlenike, a manje kako unaprijediti primjerene. U novinama čitamo negativne vijesti prije pozitivnih, i tako redom. Sigurna sam da sociolozi raspolažu s mnogo stručnih analiza i utemeljenih studija zašto je to baš tako.

Ja spadam u generaciju koja je uvažavala mišljenja starijih, ne propitkujući točnost ili opravdanost njihovog stava. Danas prihvaćam da nove generacije imaju svoje mišljenje i svoj stav i ne libe se ući u konfrontaciju sa starijima ili nadređenima, ako se ne slažu sa zadanim obrascima. Smatram dobrim kad mladi ljudi pomiču granice i istražuju svjetove. Dobro je kada se bore za bliske im njihove vrijednosti i za svoje mjesto pod sunce. Ono što nije dobro pitanje je načina na koji to rade i s koliko takta uspijevaju izboriti svoj cilj.

Ne pokušavam pomiriti svjetove ni davati rješenja kako bi bilo, kad bi bilo. Pokušavam se tek na trenutak osvrnuti na sebe samu i prisjetiti se situacija u kojima sam ja učila prve životne lekcije o moralnim i ljudskim vrijednostima – onima koje su vrijedile nekad, koje vrijede danas i vrijedit će i ubuduće, želimo li ostati humana ljudska bića.

VB_0145

***

Ovih dana čitam napise o nastavku snimanja serije „Crno bijeli svijet“ i za trenutak se vraćam u godine svojih početaka, na svoje djetinjstvo, ne u Zagrebu gdje sam provela najveći dio života, već u malom gradiću u dolini Neretve. U vrijeme kada smo svi bili jednako sretni i nesretni, podjednako uglavnom siromašni, gdje je jedno toplo pecivo u pekarnici bilo najveći luksuz koji smo poznavali. U takvom je okruženju protjecalo i moje  osnovnoškolsko obrazovanje.

Naša učiteljica davala je sve od sebe da naučimo predviđeno školsko gradivo, ali više od toga, trudila se dati nam i onu drugu – ljudsku dimenziju – kako bismo izrasli u kvalitetne ljude. Tako je jednom naumila naučiti nas koliko je važno biti pažljiv jedan prema drugome i kako malim znakom pažnje možemo usrećiti jedni druge. Uoči jedne Nove godine kazala nam je neka svatko od nas pokloni jednu malu sitnicu drugom učeniku. Kako bi sve bilo nepristrano, izvlačili smo papiriće na kojima su bila imena svih učenika, a onom koga izvučemo trebali smo donijeti sitnicu čija bi vrijednost bila u visini najmanje čokoladice u dućanu. Dok smo izvlačili papiriće, ja, kao jedna od najsiromašnijih učenica, silno sam se molila u sebi da me izvuče Robert, učenik koji je bio iz dobrostojeće obitelji. Uvijek uredan, sređen, s mamom koja je bila gospođa iz drugog grada i koja je u svakom pogledu odudarala od naših majki. Kao što obično biva u životu Robert je izvukao moju najbolju prijateljicu, a mene? Mene je izvukao možda najsiromašniji učenik u razredu. Moja tuga se jasno vidjela na mom licu. Slijedeći dan, kad smo došli u razred i razmijenili poklone, moja najbolja prijateljica dobila je čokoladicu, upravo onu koja je bila spomenuta kao primjer za poklon. A ja?! Ja sam dobila najljepši kožni rokovnik kakav nitko od nas nije vidio dotad i paketić prekrasnih rukom vezenih maramica. Moj izraz lica govorio je više od svake riječi.

***

Naučila sam lekciju za cijeli život!

Nikad, ali baš nikad više u životu, nije mi palo na pamet procjenjivati ljude prema odjelu, poslu koji rade ili izgledu. Bez da je rekao ijednu riječ, moj školski kolega naučio me jednu od najljepših životnih vrijednosti. Samo jednom gestom i tim znakom pažnje.

I još nešto. Danas, puno godina poslije zaboravila sam imena gotovo svih svojih osnovnoškolskih kolegica i kolega. Ali, Anti Popoviću, ime nikad neću zaboraviti.

Zahvalna sam životu na ovoj lekciji, koju sam prenijela svojoj djeci, svojim suradnicima, a podijelila danas i s vama.

Neke vrijednosti nemaju cijenu i ne mogu se kupiti novcem.

Nada Podnar
* Direktorica Sektora za operativni marketing HEP Opskrba;  Promotorica održivog razvoja i eko-Neretve

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2020.

Birokratsko očitovanje moći protiv građanskog uključivanja u uljepšavanje Zagreba

Objavio
Odgovorno
-

Ili, drugačije: zašto se ne bi „olakšale“ rigidne gradske odluke i pravila u korist više ljudske topline i dopadljivosti grada? Ili je pak bolja i suha i ružna zemlja, uz osjećaj birokrata da je sve onako „po propisu“. Tvorcima mini vrta u Preradovićevoj u srpnju stigle novčane kazne za samoinicijativnu sadnju cvijeća!

U travnju ove godine u Preradovićevoj ulici u Zgrebu niknuo je na jednom od zapuštenih zemljanih površina na parkingu mali šareni cvjetnjak? Njegovi tvorci, Boris Novković i Martina Živković, inače vlasnica popularne zagrebačke slastičarne ‘Torte i to’, sada sredinom srpnja dobili su kaznu zbog sadnje cvijeća i trave.

Komunalno redarstvo poslalo im je “čestitke”, koje je Novković pokazao pred novinarima. Živković svoju još nije dobila jer je trenutno na godišnjem.

Kazna koju moraju platiti iznosi po 350 kuna, a u pisanom priopćenju stoji da je “Člankom 95. st. 1. točkom 10. Odluke o komunalnom redu na javnim zelenim površinama zabranjeno poduzimanje neovlaštenih zahvata poput sadnje bilja.”

Također je navedeno da je inače propisana kazna za ovo nedjelo između 700 i 1000 kuna, no ako uplate u roku od tri dana mogu uplatiti iznos umanjen na 350 kuna.

Novković je za portal Telegram otkrio i da kaznu ne namjerava platiti ovu kaznu.

“I dalje ne mogu vjerovati da je netko iz komunalnog redarstva toliko neosjetljiv i da mu toliko smeta nekoliko posađenih biljaka i mala zelena ograda. Žalit ću se Prekršajnom sudu jer sam napravio nešto što se u Kaznenom zakonu definira kao beznačajni prekršaj. Da, prekršio sam komunalni red ali zato da nešto uljepšam”, rekao je Novković.

Kazna im možda niti ne bi stigla da vrt netko nije anonimno prijavio komunalnom redarstvu. Novković i Živković su najprije dobili dopis u kojem se od njih tražilo da se očituju o “neovlaštenoj sadnji cvijeća”, te da površinu na kojoj su zasadili vrt vrate u prvobitno stanje.

“S ljudske razine mogu reći da nikada neću iskopati nikakvu živu biljku. Ako budem kažnjena, netko drugi će morati uništiti taj vrt”, reklamom prilikom Živković.

Mini vrta više nema zbog, kako kaže Novković, gostiju obližnjeg kafića koji tamo vežu bicikle, ostavljaju opuške i boce, te drugo smeće. Ipak, kazna za sadnju bilja koje je u ove nevesele dane razveselio mnoge građane stigla na njihove adrese.

Pitanje je hoće li doći kazna i svima koji su se odazvali njihovom ‘pokretu otpora’ i nastavili saditi male vrtove po gradu, ili će ova situacija izazvati neku novu građansku akciju otpora institucijama koje, kada konačno i rade svoj posao, rade na štetu malih veselja građana.

Uključivanje Zagrepčana – zašto ne?

Zašto se građani ne bi više uključili u uljepšavanje svog grada? Ima više načina.

Možda bi čitav jedan kvart mogao biti povjeren građanima. Sigurno bi mnogi od građana centra s radošću prihvatili ideju da brinu o nečem „svojem i našem“.

Zašto se spomenuti Pravilnik ni uspio ni malo prilagoditi životu, tako da bude „obazriviji“ prema korisnim inicijativama građana? Ne bi li gradske vlasti s više senzibiliteta trebale osluškivali bilo građana pa i uključivali ih u gradske projekte?

Kako to rade „oni“

Kad je već riječ o „službenoj“  sadnji i održavanju nasada u Zagrebu, dobro bi bilo podsjetiti se na „sumnjive“ saditeljske kampanje koje se viđaju po gradu u rano proljeće svake godine – gdje se na silu utrpavaju nova stabla preblizu postojećim , kad se stara stabla vade (inače, još sasvim u „formi“) i zamjenjuju novima. Sve to previše ukazuje na na geslo– „posadi čim više!“. Pa se pitamo tko daje takve naloge, i nije li u pitanju neko klijentelističko i ortačko pogodovanje isporučiteljima svakojakog vrtnog materijala.

Pogotovu nas, u svijetlu ove „zelene teme“, žalosti činjenica što svaki novi GUP ili Provedbeni plan donosi i novo smanjenje zelenih površina, u prilog oni korisnijih sadržaja. Unosnijih.

Referenca: Zagreb info
https://www.zagreb.info/aktualno/bolja-je-suha-i-ruzna-zemlja-tvorcima-mini-vrta-u-preradovicevoj-stigle-novcane-kazne-za-sadnju-cvijeca/272794/ 

DOBRA HRVATSKA/ mt
Srpanj, 2020

Poruka iz HR PSOR-a: HR PSOR ne odobrava spajanje ministarstava gospodarstva i zaštite okoliša i energetike

Objavio
Odgovorno
-

Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) pozdravlja stav starog-novog predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića da smanji broj ministarstava i time ukaže na potrebu restrukturiranja javne uprave i povećanje njene efikasnosti, što je jedan od većih problema Hrvatske i otežava oporavak gospodarstva koji nam je svima najvažnija zadaća

Vjerujemo da je veliki uspjeh na parlamentarnim izborima omogućio sastavljanje Vlade RH bez pritiska te da će to značiti okupljanje stručnih i kvalitetnih ljudi što će Hrvatskoj u ovim teškim vremenima biti iznimno važno.

Usprkos namjeri da se poveća efikasnost javne uprave, spajanje Ministarstva gospodarstva s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike dovest će do direktnog sukoba interesa i moguće pristranosti ministra koji će zastupati obje ideje.

Prirodno se resori gospodarstva i zaštite okoliša zalažu za potpuno suprotstavljene interese te je njihova ravnopravnosti nužna kako bi se donosile kompromisne odluke koje omogućuju održivi razvoj: razvoj gospodarstva uz dužnu pažnju na zaštitu okoliša. Postoji opravdana bojazan da bi spajanjem ovih dvaju resora došlo do gubitka neovisnosti i ravnopravnosti u donošenju odluka te da bi resor zaštite okoliša izgubio moć i sposobnost da gospodarstvu nameće nužne standarde za održivi razvoj.

U vremenu klimatskih promjena, gubitka biološke raznolikosti i resursa koji prijete da ugroze opstanak čovjeka za Zemlji, smatramo nužnim da resor zaštite okoliša ostane neovisan i snažan kako bi usmjeravao Republiku Hrvatsku prema održivom razvoju što je temelj razvojnih programa Europske unije te Ujedinjenih naroda.

Izvor: dop.hr
https://www.dop.hr/hr-psor-ne-odobrava-spajanje-ministarstava-gospodarstva-i-zastite-okolisa-i-energetike/

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2020.

„Naša ZelEn priča“ ide ponosno dalje! Zaposlenici vratili sjaj stoljetnom parku na Krku u novoj volonterskoj akciji HEP opskrbe.

Objavio
Odgovorno
-

Društveno odgovorno poslovanje sastavni je dio je organizacijske kulture HEP Opskrbe te pozitivan način uključivanja u zajednicu. Sedma godina rada za opće dobro, priča je koja ispunjava ponosom i zadovoljstvom. „Naša ZelEn priča“, kako je nazvasmo.

Naša ZelEn priča u park šumi Dražica

Nova volonterska akcija HEP Opskrbe „Naša ZelEn priča“ ove je godine održana na otoku Krku, u park- šumi Dražica. Sto godina stara park šuma, desetljećima se nije koristila ni uređivala, a prije nekoliko godina napravljen je idejni projekt obnove šume. Potaknuti time, zaposlenici HEP Opskrbe odlučili su kroz jednodnevnu volontersku akciju pomoći krčkoj zajednici.

Akcija je inicirana od strane zaposlenika HEP Opskrbe, a organizirana je u suradnji s komunalnim društvom Vecla i Gradom Krkom. Tijekom višesatne akcije postavili smo natpisne pločice i označili biljke u park šumi Dražica te obojali stepenice koje povezuju horizontalne staze prema parku. Angažman zaposlenika je bio izuzetan i na kraju je rezultirao s 300 obojanih stepenica te uređenim i očišćenim stazama parka. Park šuma Dražica ponovno je zasjala i s pravom je možemo zvati zelenim srcem Krka.

HEP OPSKRBA 2020 2 zelen krk DVIJE CURE

Volontiranje od društvenog značaja

Svoju brigu za društvo i zajednicu u cjelini HEP Opskrba pokazuje svojim volonterskim angažmanom. Činimo dobrobit za prirodu, ali i za zajednicu kojoj je potrebna potpora i pomoć. Prošle godine odradili smo akciju čišćenja teško dostupne obale Murtera, obojali dječji dom u Caritasovoj kući za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, prikupili pomoć za socijalno osjetljive skupine društva te otrčali UNICEF-ovu humanitarnu utrku Mliječna staza.

Naša volonterska priča traje već dugi niz godina. Nakon što smo, u sklopu tradicionalne akcije „100 zelenih stabala“, u proteklih pet godina zasadili i više od planiranih 100 sadnica uz naše hidroelektrane, prošle godine smo pokrenuli novi projekt „Naša ZelEn priča“, kojoj je i dalje cilj očuvanje okoliša, što je u skladu s osnovnom misijom proizvoda ZelEn.

Društveno odgovorno poslovanje sastavni je dio je organizacijske kulture HEP Opskrbe te pozitivan način uključivanja u zajednicu.

 

Fond ZelEn pomaže najosjetljivijim skupinama društva

Svim svojim kupcima kategorije poduzetništvo, koji su se odlučili za društveno odgovorno poslovanje, HEP Opskrba nudi opskrbu električnom energijom isključivo iz obnovljivih izvora energije, putem jedinstvenog proizvoda ZelEn. Sva sredstva prikupljena od prodaje proizvoda ZelEn uplaćuju se u fond iz kojega realiziramo projekte iz područja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti za potrebe socijalno osjetljivih kategorija društva, kao što su vrtići, škole, domovi i slične institucije. Do sada je u taj fond prikupljeno već  3,4 milijuna kuna i izvedeno devet projekata, ukupne vrijednosti 2,4 milijuna kuna, zahvaljujući kojima je potrošnja energije smanjena za oko 240.000 kilovatsati, što je ušteda emisije ugljičnog dioksida od 68 tona godišnje.

Svojim primjerom šaljemo poruku i drugim tvrtkama da se uključe u slične projekte kojima povećavamo svijest o odgovornom poslovanju prema prirodi i okolišu u kojem živimo i radimo. U cijelom ovom poslu neizmjerno se i sami veselimo.

Tina Barbarić
HEP Opskrba

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2020.

Počeo dvogodišnji projekt „Re-kreiraj posao i život za muškarce i žene“

Objavio
Odgovorno
-

Važna europska tema – usklađivanje poslovnih i obiteljskih dužnosti te ravnopravne mogućnosti za razvoj karijere žena i muškaraca – dobiva novi impuls u Hrvatskoj. Održana e panel-konferencija povodom započinjanja novog značajnog projekta u tom smjeru.

Pandemija korona virusa ipak je donijela i ponešto dobroga. Između ostaloga, prisilila je mnoge poslodavce koji nisu htjeli ni čuti za rad od kuće ili neki drugi fleksibilniji oblik rada da ga uvedu svuda gdje je to moguće. I, pokazalo se odličnim – produktivnost nije pala, radni zadaci su obavljeni na vrijeme, a zaposlenici su bili zadovoljni.

O raznim vrstama fleksibilnog rada riječi hvale imaju i tvrtke koje su ga uvele i mnogo prije korone. Svoja su iskustva podijelili s javnošću predstavnici tvrtki A1, PBZ-a i INA-e na (online) konferenciji „Re-kreiraj posao i život za muškarce i žene“, koja je nedavno održana u organizaciji Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatske zajednice županija i tvrtke Spona Code.

Konferencija je označila početak istoimenog dvogodišnjeg projekta sufinanciranog iz fondova EU kojim se želi poboljšati informiranost zaposlenih majki i očeva o zakonskim mogućnostima roditeljskog dopusta, promovirati fleksibilne oblike rada za sve zaposlene roditelje, ali i osvijestiti te smanjiti uobičajene rodne stereotipe i njihov utjecaj na mogućnosti zapošljavanja i karijere mladih žena (i muškaraca). Jedan od ciljeva projekta je i senzibilizacija poslodavaca i javnosti o kulturalno uvjetovanom očekivanju od muškaraca i žena na poslu i u obitelji, pa će se projekt baviti i smanjenjem često nesvjesne pristranosti poslodavaca, zaposlenika, ali i predstavnika vlasti te poboljšanjem položaja zaposlenih majki i žena.

U okviru projekta bit će provedena i dva istraživanja.

  • Prvome je cilj dobiti što bolji uvid u položaj zaposlenih majki i trudnica na lokalnoj i regionalnoj razini, a provest će se u četiri županije: Šibensko-kninskoj, Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Zagrebačkoj.
  • Drugo istraživanje „Roditeljstvo i karijera“ istražit će s kakvim se problemima susreću roditelji u nastojanju da usklade svoje roditeljske i radne uloge.

O tome da je balans poslovnog i privatnog života jedna od važnih tema i na razini Europske unije, potvrdila je Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju, koja se sudionicima konferencije obratila iz Bruxellesa. Istaknula je da taj balans nije relevantan samo za pojedince, već je važan i kao rješenje za demografske izazove. „Ne možemo prihvatiti da jedan roditelj ne može ispuniti svoj puni potencijal, privatno i poslovno. Znanje i osviještenost o vlastitim pravima su ključni“, kazala je Šuica. Naglasila je važnost EU Direktive o ravnoteži privatnog i poslovnog života, koja se mora implementirati do 2022. godine. Njome se uvodi plaćeni očinski dopust i promiče korištenje roditeljskog dopusta (i za majke i za očeve) kao i fleksibilni radni aranžmani poput rada na daljinu. Direktiva potiče i uvođenje dopusta za pružatelje skrbi o članu domaćinstva kojemu su njega i skrb potrebni iz medicinskih razloga.

„Zasnivanje obitelji i roditeljstvo velika je odluka u životu, a žene su pri tome često u nepovoljnijem položaju jer odlazak na rodiljni dopust negativno utječe na njihove mogućnosti sudjelovanja na tržištu rada i karijerno napredovanje. Namjera je spomenute EU direktive osigurati provedbu načela ravnopravnosti između muškaraca i žena u poslovnom okruženju, a na temelju nje stvorit ćemo  zakonski okvir koji će to i omogućiti. Iako je Hrvatska već donijela više zakona, uvest će i neke nove poput dopusta za skrb o bolesnim članovima obitelji i očinskog dopusta. Balansirano korištenje roditeljskog dopusta između oba roditelja pridonijelo bi podjeli odgovornosti i ujednačenim mogućnostima zapošljavanja te razvoja karijere i za žene i muškarce“, rekla je Majda Burić, državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Navela je i neke propise koji su već dosad doneseni kao što su projekt „Zaželi“, kojim je zaposleno 6300 žena, težak milijardu i pol kuna, puna plaća za prvih šest mjeseci rodiljnog dopusta, a za ostatak povećanje naknade s 2600 kuna na 5654 kuna, dodatni staž od šest mjeseci po djetetu za majke i sl.

„EU je posljednjih godina uvelike napredovala u pitanju rodne ravnopravnosti, ali žene u prosjeku još zarađuju manje i nose neravnomjerno veći dio tereta odgoja djece i brige za kućanstvo. U ovaj smo projekt ušli kao partner kako bismo podignuli svijest o rodnim stereotipima i društvenim praksama, a promjene bi trebale krenuti iz lokalne zajednice. Ukorijenjene društvene uloge obeshrabruju očeve u sudjelovanju u brizi o djeci, a poslodavci s druge strane vide roditeljstvo kao prijetnju produktivnosti. Istraživanje u četiri županije pridonijet će boljoj snimci stvarnog stanja i kreiranju mjera koje treba poduzeti – rekao je Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednice županija i dodao da je čak 15 županija potpisalo povelju o rodnoj ravnopravnosti spolova.

„Spona Code već osam godina radi s poslodavcima na rješavanju ovih važnih tema. Pratimo europske strategije na temelju kojih smo i razvili Mamforce metodu i standard. Zakonsko rješenje je nužno, ali nije dovoljno da bi se promjena dogodila. Nužna je promjena organizacijske kulture i kulture društva, čime ćemo se i baviti kroz provedbu ovog projekta“, istaknula je Diana Kobas Dešković, direktorica tvrtke Spona Code.

Primjere dobre prakse iznijeli su predstavnici tvrtki PBZ, INA i A1. Tako je Marina Mesarić Radojčin iz PBZ-a rekla da se tvrtka vrlo brzo prilagođava potrebama svojih zaposlenika. Dosad su već razvili niz aktivnosti i inicijativa za poboljšanje života zaposlenika i lakše usklađivanje s obiteljskim životom kao što su korporativni vrtić, sportska udruga za zaposlenike i članove obitelji, mogućnost daljeg školovanja i usavršavanja, volonterske inicijative, sistematski pregledi, fleksibilno radno vrijeme i SmartWorking…

U INA-i su još 2016. uveli fleksibilne oblike rada (FORa) te well-being platformu beneFIT, a obje su se pokazale izuzetno dobrom poslovnom odlukom. „Zaposlenici su izuzetno zadovoljni, njih 99 % smatra da im FORa omogućava održavanje ravnoteže privatnog i poslovnog života, stopa kratkotrajnih bolovanja se smanjila za 36 %, a prekovremeni rad zaposlenih koji ne rade u smjena se smanjio 67 %. Smanjio se i broj dobrovoljnih odlazaka iz kompanije za 30 %“, istaknula je Vladimira Senčar Perkov iz  INA-e.

„Ravnoteža privatnog i poslovnog života je već dugo visoko na listi prioriteta zaposlenih u A1“, kaže Ivan Skender, dodajući: „Našim je zaposlenima dostupan vrtić u sklopu tvrtke, zatim program Flexerica koji omogućuje fleksibilno radno vrijeme i mjesto rada, plaćeno čuvanje djece tijekom zimskih i ljetnih praznika kroz projekt Leteće dadilje. Prva tri mjeseca nakon rodiljnog dopusta uveli smo šestosatno radno vrijeme za majke (ili očeve) uz nadoknadu pune plaće“.

Očigledno je da ne postoji jedinstveno rješenje za sve već poslodavci moraju osluškivati potrebe svojih zaposlenika kako bi ih mogli efikasno podržati. Uz to, „potrebno je raditi na smanjenju stereotipa kroz edukaciju i tzv. afirmativne akcije, odnosno primjere uspješnih poslovnih žena i posvećenih očeva kao dobre primjere drugima“, istaknula je prof. dr. sc. Željka Kamenov, profesorica socijalne psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Projekt, uz spomenuto, uključuje i medijsku kampanju, javna događanja u pet gradova s ciljem senzibilizacije javnosti, lokalne uprave i poslodavaca, uvođenje Mamforce standarda u još 20 kompanija, edukacije, izdavanje triju publikacija (Vodič za zaposlene roditelje, Smjernice za uklanjanje stereotipa, Mamforce brošura) i slično.

Info o financiranju

Provedbu projekta „Re-kreiraj posao i život za muškarce i žene sufinancira Europska komisija programom REC (Rights, Equality and Citizenship/Prava, jednakost i građanstvo). Koordinator projekta je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a partneri su Hrvatska zajednica županija i Spona Code. Vrijednost projekta je 324.518 eura, od čega Europska komisija sudjeluje sa 241.675 eura.

DOBRA HRVATSKA/ MDM
Srpanj, 2020.

11 odgovornih kompanija u vrijeme najvećeg pandemijskog izazova zaslužilo priznanja „Izvrsnost u izazovima“

Objavio
Odgovorno
-

Od travnja 2020. tvrtka SELECTIO dodjeljuje priznanje „Izvrsnost u izazovima“ kompanijama koje su pokazale kvalitetno upravljanje zaposlenicima u nepredvidljivim okolnostima. Cilj priznanja je isticanje važnosti brige o zaposlenicima i u periodu krize te razmjena dobrih praksi i inicijativa koje su mnoge kompanije pokrenule u ovom izazovnom periodu.

Kompanije – nositelji priznanja Izvrsnost u izazovima prošle su kroz nezavisnu evaluaciju svojih HR praksi, na koji su se način istaknutim nositeljima pridružili:

  • Addiko banka,
  • CEMEX Hrvatska,
  • Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET,
  • Hrvatski Telekom,
  • JGL,
  • Luckia Hrvatska,
  • McDonald’s,
  • Philip Morris Zagreb,
  • PLIVA te
  • Poslovna inteligencija.

Iako je riječ o kompanijama različitih veličina koje posluju u širokom spektru djelatnosti i koje su se tijekom ovog perioda susrele s bitno drugačijim izazovima, sve su one svojim inicijativama i odlukama pokazale kako su im zaposlenici na najvišem mjestu prioriteta. Pravovremeno su implementirane sve potrebne mjere i izmjene u organizaciji rada u svrhu zaštite zaposlenika, o svim novim odlukama komunicirale su sa zaposlenicima otvoreno i transparentno, kroz višestruke oblike podrške brinulo se o njihovoj psihičkoj dobrobiti i sigurnosti, koje su mjere zaposlenici itekako osjećali.

Addiko banka je, osim što je uvela dodatne materijalne i nematerijalne benefite, putem anketa redovito dobivala prijedloge svojih zaposlenika te provjeravala osjećaju li se sigurno i je li im pruženo sve što im je potrebno za rad te na osnovu toga brzo prilagođavala način rada u poslovnicama i virtualnim timovima. Također, u samo pet dana omogućen je rad od kuće za 500 zaposlenika banke, dok je CEMEX razradio i primjenjuje čak 52 protokola zaštite zdravlja i sigurnog ponašanja.

U CARNET-u su, osim u brigu za zaposlenike, veliki napori tijekom kriznog perioda uloženi i u podršku pri održavanju nastave na daljinu za sve osnovne i srednje škole u Hrvatskoj, kao i provođenje druge faze CARNET-ovog programa e-Škole koji je pridonio lakšem i uspješnom prelasku s tradicionalnog načina poučavanja na online nastavu. Hrvatski Telekom je u manje od 10 dana u potpunosti reorganizirao svoje poslovanje kako bi omogućio siguran rad na daljinu od kuće za više od 4.000 svojih zaposlenika, koji su svojim radom omogućili nastavak nesmetane komunikacije i povezanosti cjelokupnog društva. Kroz svakodnevnu internu komunikaciju kompanija je svim zaposlenicima omogućila punu tehničku i savjetodavnu podršku kako bi se lakše prilagodili radu od kuće, a oni su to nagradili u velikom internom istraživanju, koje je pokazalo najveće zadovoljstvo zaposlenika u zadnjih 15 godina.

U JGL-u su pokrenuli fokusiranu internu i eksternu komunikacijsku platformu s temom COVID-19 bolesti, s ciljem davanja podrške i razmjene mišljenja među zaposlenicima s različitih tržišta, kao i educiranja šire javnosti o iskustvima i najboljim JGL praksama, a Luckia Hrvatska ističe da su za vrijeme krize dodatno ojačali timski duh i komunikaciju te da su omogućili zaposlenicima davanje prijedloga za nove usluge i projekte te sudjelovanje u njihovoj izradi što je dovelo do odličnih rezultata, dok je McDonald’s nastavio s individualnim nagrađivanjem zaposlenika te zaposlenicima koji su u rizičnoj skupini omogućio oslobođenje obaveze rada.

Philip Morris Zagreb pokrenuo je brojne wellbeing prakse za svoje zaposlenike u sklopu programa Stay active, stay healthy, stay productive, dok su PLIVI su uveli veliki broj praksi iz kriznog menadžmenta kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja, a od onih usmjerenih na dobrobit zaposlenika izdvojili bi praksu Razvojni četvrtci, koja predstavlja ciklus tjednih online edukacija dostupnih svim zaposlenicima, i newsletter Povezani i kad nismo zajedno s prigodnim temama vezanim za očuvanje mentalnog zdravlja. Poslovna inteligencija naglasak je stavila na dodatnu digitalizaciju svojih procesa i osiguravanje balansa privatnog i poslovnog života zaposlenika.

Iako je poslodavcima fokus bio na vlastitim zaposlenicima, nisu izostale ni razne druge hvalevrijedne i dobrodošle inicijative  odgovornog i humanitarnog djelovanja koje su najčešće uključivale financijske i materijalne donacije za medicinske institucije i poslovne partnere koji su bili teže pogođeni krizom. Kompanije s priznanjem „Izvrsnost u izazovima“ donirale su sredstva Petrovoj bolnici, KBV Dubrava, KBC Sestre milosrdnice, KBC Osijek i KBC Split, a na različite su načine pružale pomoć i Crvenom križu kroz doniranje obroka, zaštitne opreme i volonterske aktivnosti.

Reference: https://www.selectio.hr/objavljeni-najnoviji-nositelji-priznanja-izvrsnost-u-izazovima/

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2020.

Kolumna Mirela Drkulec Miletić: Sedam zemalja kojima su na čelu liderice uspješne su, i uspješnije od drugih u borbi protiv Covida-19.

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-

Žene-vođe uče nas mnogim od osobina koje su svijetu itekako potrebne, poput inovativnosti, snalažljivosti, pragmatizma, odlučnosti i, najvažnije, humanosti. Sve njih odlikuju i vrline dobronamjernosti, povjerenje u kolektivni zdrav razum, međusobna pomoć i poniznost. Znači li to da bi svijetu općenito itekako dobrodošao veći broj liderica?

Od početka pandemije koronavirusa jasno je da se različite države i nacije nejednako nose s dosad nezabilježenom krizom izazvanom pandemijom virusa Covid-19 od kojeg se dosad (dne15. srpnja 2020…) u svijetu zarazilo 13.495.134, a preminulo 582.125 ljudi. Ipak, svjetsku je javnost iznenadila činjenica tako uočljiva da teško može biti slučajna: države kojima su na čelu žene iskaču po uspješnosti svladavanja te krize.

Kada žene imaju prvu riječ u krizi

Postupci ženskih lidera u Danskoj, Finskoj, Njemačkoj, Islandu, Novom Zelandu, Norveškoj i Tajvanu navode se kao promišljeni i odmjereni te kao oni koji su od samog početka krize sačuvali ove zemlje od velikog broja ljudskih žrtava. Mediji su se raspisali o tome kako žene upravljaju krizom bolje od svojih muških kolega. Otpornost, pragmatizam, dobronamjernost, povjerenje u kolektivni zdrav razum, međusobna pomoć i poniznost spominju se kao zajedničke osobine uspjeha ovih ženskih vođa, piše britanski list The Independent. I američki poslovni magazin Forbes uvjerava da nas liderice uče mnogim od osobina koje su u ovom trenutku svijetu itekako potrebne, poput inovativnosti, snalažljivosti, odlučnosti i, najvažnije, humanosti.

Tako je njemačka kancelarka Angela Merkel, koja u nogama ima mnoge političke utakmice, zaključila da od naroda ne smije skrivati niti ublažavati činjenice. Odmah je pred javnost izašla s dramatičnim upozorenjem da će se koronavirusom vjerojatno zaraziti čak 70 posto stanovništva. “Situcija je ozbiljna i shvatite je ozbiljno!”, poručila je iskusna njemačka političarka. Merkel je i sama bila u samoizolaciji te je izjavila da se zemlja bori s najvećom opasnosti od Drugog svjetskog rata. Nijemci su poruku razumjeli te su prihvatili prilično stroge mjere tijekom prvog vala pandemije kao i postupno i oprezno otvaranje nakon njega. Iako Njemačka nije bila  lišena velikog broja zaraženih, stopa smrtnosti u toj je zemlji upadljivo niža nego u nekim drugim zemljama.

Ni premijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern nije oklijevala proglasiti karantenu ubrzo po izbijanju krize, još 26. ožujka. Poznata po svojim feminističkim i naprednim političkim i životnim stavovima, jasno i iskreno objasnila je građanima da mjere moraju biti maksimalne i zašto. Građani joj vjeruju, jer je jedna od njih (odrasla u siromašnoj mormonskoj obitelji), a tijekom krize iskazala je veliko suosjećanje i empatiju s oboljelima te je slala precizne i jasne upute o ponašanju tijekom krize. ”Sada kada smo u sigurnijem i snažnijem položaju situaciju treba iskoristiti, ali bez previše opuštanja. Sada se moramo posvetiti gospodarstvu”, rekla je Jacinda kada je doznala da Novi Zeland više nema aktivnih slučajeva. Kako je sama izjavila, na tu je vijest zaplesala od sreće. Ipak, nije žurila s relaksiranjem mjera. Na granicama su još na snazi ograničenja ulaska stranih državljana, a svi koji ulaze u zemlju moraju u 14-dnevnu samoizolaciju. Iako zemlja opet broji mnoge zaražene, poduzetim mjerama Ardern je uspostavila kontrolu nad virusom i značajno smanjila broj smrtnih ishoda.

I predsjednica Tajvana Tsai Ing-Wen reagirala je čim je epidemija izbila. Njezin odgovor na krizu CNN je nazvao “jednim od najboljih pristupa na svijetu” uz vrlo nizak broj preminulih. Prva predsjednica Tajvana i liderica tamošnje Demokratske progresivne stranke u kratkom je roku uspjela animirati svoju zemlju koja je počela proizvoditi 10 milijuna maski na dan. Jednostavnim, ali jasnim načinom izražavanja i smirenošću predsjednica je objasnila građanima da je nošenje maske važno da bi se nacija zaštitila. Vlasti su ograničile prodaju maski na tri po osobi tjedno da bi spriječili manipulaciju. Tsai Ing-Wen u samom  je početku uvela 124 izvanredne mjere kako bi se širenje virusa zaustavilo, a pri tome nije uvodila karantenu. Njezin recept pokazao se uspješnim.

Island pod vodstvom premijerke Katrín Jakobsdóttir nudi besplatno testiranje na koronavirus svim svojim građanima. Iako je većina zemalja ograničila testiranja na ljude koji pokazuju simptome, kao uostalom i Hrvatska, Island je krenuo drugim putem. U odnosu na broj stanovnika testirao je višestruko više građana nego druge zemlje te je uveo sustav za praćenje pa nije trebao uvoditi karantenu. I u slučaju Islanda, koji broji tek deset preminulih pacijenata, postupanje premijerke bio je pun pogodak.

Najmlađa premijerka na svijetu, 34-godišnja Sanna Marin iz Socijaldemokratske stranke Finske, koja je u prosincu prošle godine postala finska premijerka, svoju je mladost iskoristila kao prednost u borbi protiv koronavirusa. Putem društvenih mreža i influencera među mladima je propagirala mjere u borbi protiv opakog virusa. I u vladi se okružila ženama, pa je s ministricom zdravstva Aino-Kaisa Pekonen propisala mjere kojima još uspješno drži zarazu pod kontrolom.

Premijerka Norveške Erna Solberg u slučaju pandemije odabrala je „opreznu strategiju“. Kako je nedavno priznala, možda je i previše „paničarila“, ali mjere koje je uvela poštedile su zemlju zdravstveno, iako su je – kao i u mnogim drugim zemljama – stajale velikih ekonomskih gubitaka. Solberg je u najgoroj krizi s virusom iskoristila televiziju te se izravno obratila djeci, poručivši im da je „u redu osjećati strah“ u vrijeme pandemije te je otvoreno odgovarala na njihova pitanja. Njezina je iskrenost naišla na razumijevanje stanovništva.

Danska premijerka Mette Frederiksen bila je dovoljno hrabra da među prvima najavi popuštanje strogih mjera u borbi protiv Covida-19. Ipak, nije dovela u pitanje dobre rezultate koje su mjere postigle, pa je pozornost usmjerila na to da se izbjegnu ekonomske posljedice uz zadržavanje opreza u odnosu prema virusu.

Da li su žene općenito bolji izbor za vođe od muškaraca?

Uz sve ove primjere bilo bi lako zaključiti da su žene bolje vođe od muškaraca, što je teza koju su prigrlili mnogi svjetski mediji. Tako već spomenuti Forbes piše da su empatija i briga s kojom žene na liderskim pozicijama komuniciraju s građanima ono što im daje prednost u postupanju u krizi u odnosu na političare koji njeguju imidž „strongmana“, koji krizu koriste da učvrste svoju diktaturu i autoritarnu vladavinu. Primjera je i previše – od Donalda Trumpa, preko Jaira Bolsonara do Viktora Orbána, Vladimira Putina i Benjamina Netanyahua.

Studija američke konzultantske tvrtke McKinsey sugerira, pak, da tvrtke s pravednijom  ravnotežom spolova ostvaruju i bolje financijske rezultate.
Ukratko, u zemljama veće rodne jednakosti upravlja se na temelju takozvanih „ženskih osobina“ – empatije, bolje komunikacije i suradnje, što je bitno različito od tradicionalne upravljačke, nadzorne i kontrolne (muške) moći. A izazovi 21. stoljeća zahtijevaju novu vrstu vodstva, različitu od one koja se temelji na zapovjedništvu i kontroli. Ti izazovi uključuju zdravlje, klimatske promjene, okoliš, iscrpljivanje resursa Zemlje, starenje stanovništva, razvoj novih tehnologija…

Da li su uspješn društva spremnija dati povjerenja ženama, kao još jedan izraz svoje zrelosti?

Međutim, na stvar se može gledati i ovako: zemlje predvođene ženama učinkovitije upravljaju pandemijom ne samo zato što su im na čelu žene, već zato što je izbor žena na čelne državne pozicije odraz pravednijeg i jednakijeg društva u kojemu je više žena na mnogim pozicijama moći u svim sektorima.
Veća uključenost žena rezultira širom perspektivom krize i omogućuje drukčija, inovativnija i cjelovitija rješenja od onih koje nameću političari u dominantno muškom društvu.

Prema godišnjoj studiji Svjetskog ekonomskog foruma o rodnoj jednakosti među zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), rodna ravnopravnost mjeri se u odnosu na sudjelovanje muškaraca i žena u društvu i mogućnosti koje su dostupne svakom spolu u pogledu pristupa zdravlju, obrazovanju i zapošljavanju. Zemlje koje su se najbolje borile protiv pandemije i vode ih žene zauzimaju visoko mjesto na toj listi. Izvještaj također pokazuje da se te iste zemlje nalaze na visokom mjestu kada je u pitanju i zapošljavanje žena u korporativnim odborima.

Zaključno,

sve nas ovo navodi na miso da se u rodno pravednijim društvima bolje upravlja.

Nova vrsta vođenja, primjerena ovom dobu i svijetu, posebno budućem, svakako mora više uključivati i značajke kakve su: otpornost, hrabrost, fleksibilnost, slušanje, empatija, suradnja, briga i prepoznavanje kolektivnog doprinosa i sve slično, što smo dosad redovito imenovali kao karakteristike tzv. ženskog stila upravljanja.

Žena-vođa treba biti više, a od muškarca se, pak, traži da postanu osjetljiviji na vrline koje u danas nazivamo ženskim.

S nadom očekujemo da će s vremenom te tako vrijedne vrline prerasti u opći zahtjev koji se postavlja pred sve upravljačke funkcije, pa nužno više i neće nositi atribut „ženskih“. Bit će to opće značajke upravljača, kojima su žene, eto, izborile mjesto pod suncem.

Mirela Drkulec Miletić

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2020.

1...104105106...182Stranica 105 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z