ZANIMA VAS GDJE JE GRETA? Greta Thunberg i u pandemiji ostala dosljedna svom poznatom velikom zalaganju! Generalno, mladi postaju sve osjetljiviji na problem klime, a odrasli još ne donose odluke…

Klimatska aktivistica Greta Thunberg stiže na konferenciju za novinare nakon sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu, Njemačka, četvrtak, 20. kolovoza 2020. (AP Photo/Markus Schreiber)

Iako smo sred pandemije, prirodno, našu pažnju skrenuli na strašne ovodnevne nevolje., klimatske promjene se događaju, naviru. Neki predviđaju da će možebitne pogibelji od promjene klime biti mnogo veće i trajnije od ovih koje nosi pandemija! . „Klimatsku krizu tretirajte kao – veliku – sadašnju – krizu!“, poručuje Greta, i djeluje i dalje.

I dok je cijeli svijet sa zabrinutošću pratio blokadu Sueskog kanala brodom Ever Given i ogromne trgovinske gubitke koji su zbog toga nastali, najpoznatija svjetska klimatska aktivistica, Šveđanka Greta Thunberg, na društvenim je mrežama ironično napisala: „U slučaju da je tko zabrinut zbog emisija s ‘Evergreen’ broda i sličnih koji prevoze naše stvari iz udaljenih tvornica, neka ne bude, jer to nisu ni drugi. Emisije međunarodnog zračnog i brodarskog prometa, naime, isključene su iz službene svjetske statistike. U teoriji, „“papirima“ one, dakle, ne postoje. Tako je bolje, zar ne?“ Greta je tako ukazala na manje poznatu činjenicu da mnoge velike tvrtke doduše izračunavaju svoj utjecaj na okoliš, ali iz njih isključuju emisije vanjskih dobavljača s kojima su u prvoj razini kontakta.

Punoljetna

Trećeg siječnja ove godine Greta je navršila 18 godina. „Napokon slobodna!“, napisala je. Upitana kako se nosi s negativnim izjavama o sebi na društvenim mrežama, Greta kaže: „Da provodim vrijeme pokušavajući se obraniti, ne bih radila ništa drugo.“ Kao punoljetna djevojka, s već tri godine velikog i dragocjenog aktivističkog iskustva, Greta je sada sigurnija u sebe i u svoje stavove, ali i odmjerenija u izjavama, te svjesnija da mnogi nikad nisu željeli i ne žele ni danas čuti i sagledati istinu. Tako je nedavno izjavila da razumije političare koliko im je teško djelovati na zaustavljanju klimatskih promjena. „Da budem iskrena, ne bih željela trenutno biti u položaju političara“, izjavila je, ali i istaknula da političari ne rade dovoljno kada je riječ o globalnoj klimatskoj krizi.

Zašto se slušaju znanstvenici o Covidu, a drugi ne?

Izbijanje pandemije Covid-19 Greta je iskoristila da istakne važnost znanstvenika: „Mislim da je pandemija osvijetlila kako … ovisimo o znanosti i da ne možemo uspjeti bez znanosti”. No, dodala je kako „slušamo samo jednu vrstu znanstvenika ili neke vrste znanstvenika“ te da treba slušati i klimatske znanstvenike te znanstvenike koji rade na biološkoj raznolikosti.

Utjecaj pandemije na svijet je ogroman, istaknula je Greta. Pandemija je prije svega tragedija. „Pandemija nema nikakvih prednosti niti pozitivnih aspekata. Ne bismo trebali govoriti o lekcijama koje se iz toga mogu naučiti, jer lekcije na neki način zvuče kao nešto pozitivno.“ Greta smatra da je međunarodni odgovor na pandemiju pokazao da bi vlade mogle jedinstveno djelovati i u slučaju klimatskih izvanrednih situacija. „Krizu je moguće tretirati kao krizu, moguće je zdravlje ljudi staviti iznad ekonomskih interesa, a moguće je i slušati znanost“, objasnila je.

Djelovanje Grete danas – intenzivno i, prvenstveno, u digitalnim medijima

Pandemija Covida-19 nije ju zaustavila, samo je izmijenila način njezina djelovanja. Greta se vratila u školu, ali štrajkovi petkom i dalje se održavaju – digitalno. Nema više masovnih okupljanja mladih na prosvjednim akcijama niti putovanja (makar i brodom) na važne svjetske događaje na kojima može izreći svoje stavove o klimi. Od početka pandemije Greta i aktivisti njezina pokreta posvetili su se digitalnom aktivizmu, održavanju masovnih video poziva i događaja te pokretanju internetskih kampanja u svim važnim pitanjima. Greta je većinu svog djelovanja prebacila „na mrežu“, ali to nije oslabilo njezin utjecaj ni umanjilo snagu njezinih poruka. Njezini bockavi i pronicljivi komentari često razotkrivaju površnu i deklarativnu brigu o okolišu iza koje ne stoje stvarni napori da se stanje promijeni.

Greta i njezini istomišljenici vrlo su aktivni na društvenim mrežama, a njezine objave uvijek privuku mnoštvo pratitelja. Pri tome joj ne promiče nijedan događaj koji utječe na klimatske promjene. Tako je, na primjer, u veljači kritizirala plan Europske unije da zabrani izraze koji alternativne veganske mliječne proizvode povezuju s mlijekom, sirom i drugim mliječnim proizvodima što bi mnoge konzumente moglo odvratiti od korištenja biljnih umjesto životinjskih proizvoda.

Velika očekivanja od Bidena

Odjeknula je i njezina nedavna poruka o američkom predsjedniku Joeu Bidenu. Nakon što je dolazak novog američkog predsjednika Bidena komentirala kao događaj koji vraća nadu, razočarana Greta Thunberg nedavno poručuje da Biden ne radi „ni približno dovoljno“ kako bi se ublažile klimatske promjene. Greta je američkoj administraciji poručila: „Klimatsku krizu tretirajte upravo tako – kao krizu!“

Inače, predsjednik Biden pridružio se Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama, imenovao je Johna Kerryja posebnim izaslanikom za klimatske promjene i poništio je propise svog prethodnika Trumpa koji predstavljaju odstupanje od politike zaštite okoliša. Ipak, Greta Thunberg ocjenjuje da to još nije dovoljno. „Sami su rekli da je ovo egzistencijalna prijetnja i trebali bi se u skladu s time i ponašati, što ne čine. Oni se ponašaju prema klimatskoj krizi kao prema jednoj od ‘običnih političkih tema’“, rekla je Greta. Ne treba zaključivati da je i ona svojim izjavama utjecala na akcije Bidena. Jer Biden je upravo najavio plan novog, impresivno velikog ekonomskog „paketa“ kojim bi se milijardama vladina novca ujedinili ciljevi borbe protiv klimatskih promjena i obnove gospodarstva od pandemije, s naglaskom na obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i proizvodnju električnih automobila.

Ponašanje Grete na osobnoj razini. Putokaz! Poziv: „Svatko bi nešto novo trebao raditi u svom domu, na svom poslu!“

Greta se i sama trudi svojim djelovanjem ne doprinositi zagađenju okoliša. potiče promjene na osobnoj razini svakog od nas. Veganka je, a kaže da je prestala kupovati novu odjeću i druge stvari te ne čini ništa što bi moglo naštetiti krhkoj ravnoteži u prirodi. Ipak, u rođendanskom intervjuu poručila je da ne osuđuje ljude čiji su izbori manje ekološki prihvatljivi od njezinih te da „nikome ne govori što da radi“. Kao svoj idealan rođendanski dar navela je „obećanje svih da će učiniti sve što mogu“ za naš planet. A kao opipljivi dar, skromna je Greta poželjela zamjenska svjetla za svoj bicikl jer, „u Švedskoj zimi rano padne mrak“.

Nominacija za Nobela, „Osoba godine“… poštanska marka

Tek nešto nakon svog rođendana Greta Thunberg, koja je bila nominirana i za Nobelovu nagradu za mir te je proglašena Osobom godine 2019. časopisa Time i, što je iznimno rijetko priznanje – dobila je i „svoju“ poštansku marku. Naime, Švedska je u novoj seriji poštanskih maraka jednu posvetila i Greti kao priznanje za njezin rad na „očuvanju jedinstvene švedske prirode za buduće generacije“.

Da podsjetimo, Greta Thunberg je svjetski poznata i utjecajna klimatska aktivistica od 2018. godine, kada je počela izostajati iz škole kako bi prosvjedovala ispred švedskog parlamenta zbog neaktivnosti u rješavanju klimatske krize. Njezinu pokretu nazvanom „Petkom za budućnost“ i „Štrajk škole za klimu“ priključile su se stotine tisuća učenika diljem svijeta, a podržavaju je i mnogi intelektualci, sindikalisti, radnici… Masovni pokret mladih postao je globalni fenomen kojeg ni političari više nisu mogli ignorirati. Greta je postala poznata i po svom dugotrajnom putovanju brodom u New York gdje je 2019. na sjednici o klimi u Ujedinjenim narodima održala oštar govor.

  • „Ukrali ste mi snove i djetinjstvo svojim praznim riječima“, optužila je svjetske čelnike.
  • „Na početku smo masovnog izumiranja, a sve o čemu vi možete razgovarati je novac i bajke o vječnom gospodarskom rastu. Kako se usuđujete!“

DOBRA HRVATSKA/MDM
Travanj, 2021.

 

Problemi s filantropijom, kad u njoj prednjače moćni i bogati

Foto: Pixabay

Kupovinom svoje uloge velikim donacijama u akademskim, naučnim i kulturnim institucijama, bogati neprimjetno ugrožavaju demokraciju. Velike donacije podržavaju pojavu „korporatizacije“ univerziteta. Kompanije popravljaju imidž, usmjeravaju se znanstveni radovi, dugoročno pomaže privatno … a na uštrb javnog interesa!

Doniranje u dobrotvorne svrhe jedna je od rijetkih stvari na svijetu za koju se može reći da u potpunosti predstavlja dobro djelo. Filantropija, koja se često definira kao nešto što pojedinac čini u ime općeg dobra, naizgled opravdava izvorno značenje tog termina: ljubav prema čovječanstvu.

Ima li boljeg primjera za ljudske vrline?

Nema sumnje da pojedinci koji doniraju financijska sredstva u dobrotvorne svrhe nude spas u poređenju s državnim neuspjesima na svim stranama svijeta vezanim za promoviranje pravde i blagostanja. Filantropijom se također može pružiti ključna podrška pokretima otpora. Međutim, s obzirom da imovina nekih bogatih fondacija, poput Gates Foundation i Gates Trust, po vrijednosti prevazilazi imovinu mnogih zemalja u svijetu, ima dovoljno razloga da se politički značaj filantropije i velikih donacija promotri ozbiljnije pa i smatra zabrinjavajućim.

Filantropija i velike financijske donacije su demonstracija moći koja je u svojoj osnovi nedemokratska. S obzirom da dobrotvorne aktivnosti donose poreske olakšice i podižu ugled i nazočnost u javnosti, filantropija i poklanjanje velikih financijskih sredstava mogu ugroziti volju građana i ići u korist onih vrijednosti koje propagiraju donatori. Zapravo, poreski obveznici subvencioniraju slobodu bogatih omogućavajući im da ostvare vlastitu viziju onoga što smatraju dobrim, dok demokratski odabrane programe istovremeno lišavaju značajnih javnih sredstava.

Ipak, je li to još jedan oblik vladavine bogatih i moćnih?

Struktura filantropskih napora širom svijeta sve više postaje manifestacija plutokratije – vladavine bogatih. Nagrađivanje filantropije i velikih donacija poreznim olakšicama i drugim subvencijama daje bogatima više moći nego samo njihovo bogatstvo i omogućava im da kreiraju društvo koje unapređuje njihove vlastite interese nauštrb drugih.

Zapravo, sve manje demokracije i sve krupniji jaz u pogledu imovinske nejednakosti stvara efekat zatvorenog kruga: zahvaljujući financiranju političkih kampanja i lobiranju kod zakonodavnih organa, zajedno sa medijskim formiranjem javnog mnijenja, bogati mogu uticati na vlast kako bi zaštitili institucije i praksu koja im omogućava akumuliranje još većeg bogatstva. Bogatstvo rađa moć, a moć rađa bogatstvo. Pomaže li filantropija, reklamiranje iste u javnosti, opet moćnima. Kad velike tvrtke ističu ogromne reklame na stadionima, oglašavaju svoje donatorska pokroviteljstva na televizijama (op.Ur.: i u Hrvatskoj tog svakodnevno ima), ustvari daju novi make-up svom imidžu.

Nisu sve velike dobrotvorne donacije iste. U prvu ruku čini se da su donacije za oblasti kao što su umjetnost, istraživanje, obrazovanje i smanjenje siromaštva bezazleniji oblici velikodušnosti. Međutim, ne bismo trebali žuriti s donošenjem općih zaključaka.

Trebamo li promišljati krajnju ulogu filantropije u akademskom svijetu

Uz sve manju podršku koju američke vlasti daju visokom obrazovanju, fakulteti i univerziteti se sve više oslanjaju na velike donatore. Nauka je skupa, a novac mora doći iz nekog izvora, tako da provođenje istraživanja često plaćaju oni najbogatiji. Ali, postoje ozbiljni problemi s akademskom plutokratijom koji uključuju jačanje lične reputacije, zanemarivanje istraživanja koja su u javnom interesu i marginaliziranje humanističkih i umjetničkih nastojanja.

Da prilagodimo Balzacovu tvrdnju reći ćemo da iza mnogih velikih bogatstava stoje veliki zločini. Bogate je u svakom slučaju teško smatrati odgovornim za provođenje etički upitnih aktivnosti, a njihovi ogromni novčani prilozi mogu ih učiniti nedodirljivim.

Zašto se prihvaćaju donacije iz upitno moralnih izvora?

Na primjer, procjenjuje se da je neto vrijednost istaknutog akademskog filantropa Stephena Schwarzmana, izvršnog direktora firme Blackstone, 19,2 milijarde dolara. Nedavno je dao 350 miliona dolara MIT-u, a 150 miliona funti Oxfordu. Schwarzman je, navodno, osobno profitirao od hipotekarne krize koja je rezultirala situacijom u kojoj milioni ljudi nisu mogli otplaćivati svoje stambene kredite.

Jeffrey Epstein bio je jedan od glavnih donatora za naučna istraživanja, a Harvardu i MIT-u je dao milione, u nadi da će, između ostalog, “svojim DNK-om osigurati potomstvo ljudske rase”. On je također osuđivan za seksualne prijestupe, i iako nikada nije završio na suđenju zbog dodatnih optužbi, postoji vjerovatnoća da je tokom niza godina učestvovao u trgovini ljudima u cilju njihovog seksualnog iskorištavanja. Braća Koch doniraju novac univerzitetima širom SAD-a, a poznati su i po financiranju kampanja koje šire dezinformacije o klimatskim promjenama i po svojim naporima usmjerenim na ukidanje socijalne sigurnosti i minimalne plate. A Kraljevina Saudijska Arabija odgovorna je za prešutna kršenja ljudskih prava, uključujući i mučenje feminističkih aktivistica i ubistvo novinara Jamala Khashoggija. Ipak, to ne sprečava univerzitete da od ovog prijestolonasljednika i dalje prihvaćaju donacije.

Neki tvrde da prihvatanje velikih donacija od superbogatih nije problem jer ne postoji “prljavi novac”, ili da je korištenje novca stečenog prljavim radnjama za osiguranje neke dobrobiti najbolje što se može učiniti da se iskupi za način na koji je taj novac stečen. Ali, veličanje ugleda nekih donatora može spriječiti da ih se pozove na odgovornost za „velike zločine“ na osnovu kojih su stekli svoje bogatsvo, ili može dati legitimitet praksi udruživanja s prestižnim i cijenjenim institucijama poput univerziteta. Ali, kao što je Theodore Roosevelt rekao za Rockefellera:

“Bez obzira koliko bogatstvo je dato u dobrotvorne svrhe, time se ni na koji način ne može kompenzirati njegovo nepropisno sticanje.”

Štoviše, razmjenjivanje poklona je stvar reciprociteta, bez obzira da li se to radi namjerno ili ne. Iako pokloni ne zahtijevaju neku trenutačnu kompenzaciju, njihova svrha je uspostavljanje ili održavanje međusobnih odnosa, a takvi odnosi uključuju neki oblik reprociteta.

Prilagođavanje akademskih ustanova interesima donatora, neprimjeno, dugoročno

Kad akademske institucije uđu u ovisnički odnos s lošim privatnim subjektima, postaju osjetljive na njihov utjecaj na način koji je u suprotnosti s idealima akademskog integriteta. To se pokazalo istinito i u slučaju odnosa Harvarda s Jeffreyem Epsteinom.

Korporacije također doniraju svoja sredstva visokoobrazovnim istitucijama putem finansiranja njihovih istraživanja. To baš i nije “filantropija”, jer postoji izričit dogovor između istraživača i industrije kojim se definira priroda projekta i njegovi ciljevi, trajanje, financiranje i tako dalje. Značajan broj naučnih istraživanja ne bi bilo moguće provesti da nije takvog sponzoriranja. A nema sumnje da su takva istraživanja često korisna ne samo u smislu njihovih prvobitnih ciljeva, nego i u druge svrhe.

Međutim, čak i ako se ne radi o filantropiji, takvi aranžmani mogu poticati na razvijanje akademske plutokracije. Korporacije daju milione laboratorijama kako bi promovirale i usmjeravale istraživanja kojima se unapređuje njihov proizvod i povećavaju njihove šanse da ostvaruju profit. Neki tvrde da to predstavlja važan segment osnovne namjene univerziteta koji provode istraživanja. Ali, jasno je i da ovaj model financiranja predstavlja podsticanje istraživanja određenih tema i promoviranje određenih ciljeva.

Iako se svaka istraživačka djelatnost zasniva na očekivanim vrijednostima i rezultatima, nema posebnog nadzora ili analiziranja vrijednosti koje služe kao ideje-vodilje za provođenje nekog istraživanja. Naučni istraživački i inženjerski projekti koji se bave sistemskom nepravdom i potrebama siromašnih i marginaliziranih kategorija stanovništva nemaju jednak pristup financiranju koje nude korporacije. A oni koji imaju etičke skrupule u pogledu financiranja ili krajnjeg proizvoda, moraju se suočiti s nimalo lakim izborom: prijaviti se ili odustati.

Jedna od najčešćih primjedbi onih koji djeluju u sferi umjetnosti, humanističkim i društvenim naukama, pa čak i onih koji se bave isključivo teorijom, je da su univerziteti postali “korporativni”. To između ostalog znači da se discipline koje nisu u stanju privući velike donatore često doživljavaju kao “luksuz” i gube utjecaj u akademskoj zajednici. Zbog toga imamo znatno niži nivo financiranja u oblasti humanističkih nauka, pa čak i reduciranje financijskih programa za slobodnu umjetnost.

„Korporatizacija“ univerziteta u SAD i drugdje

Korporatizacija univerziteta također znači da više administrativne pozicije često dobivaju oni koji su uspješniji u privlačenju „ozbiljnih suma“ i organiziranju institucije na način da ona bude maksimalno efikasna – ne u pogledu sticanja znanja, nego u pogledu njene financijske samoodrživosti. Fokusiranje univerzitetskih upravnih tijela na pitanja financiranja je očekivani ishod jednog strukturalnog problema, a to je odbacivanje odgovornosti koju država ima prema visokom obrazovanju.

Odnos prema univerzitetima kao mjestima gdje korporacije mogu organizirati svoja istraživanja i vlastiti razvoj ima duboke socijalne posljedice. Obrazovanje u umjetnosti, humanističkim i društvenim naukama omogućava promišljanje o demokratskim vrijednostima; proširuje nam vidike izlažući nas različitim gledištima, pruža povijesno samorazumijevanje i oprema nas vještinama koje nam omogućuju kreativnu komunikaciju bez obzira na naše međusobne razlike.

Za razliku od korporacija, univerziteti su mjesta gdje se istodobno bavljenje naučnim i kritičkim istraživanjima podržava: interakcija između različitih disciplina, uključujući prirodne i društvene nauke, pravo, medicinu i kreativnu umjetnost, unapređuje objektivnost. Ukratko, akademska plutokracija – vlast bogatih i onih koji se moraju “udvarati” bogatima – ugrožava demokraciju i sticanje znanja.

Kako unaprijediti ovo stanje – ima izlaza!

Nije se nadati, bar kada se radi o SAD-u, da se nešto može promijeniti na saveznom ili državnom nivou kako bi se ti problemi riješili. Potrebno je više raspravljati o onome što bi se moglo poduzeti. Potrebno je više transparentnosti, odgovornosti i nadzora kada su u pitanju istraživački projekti koji ovise o donacijama ili korporativnom financiranju. Na primjer, univerziteti bi trebali, u saradnji s istraživačima, definirati jasne etičke smjernice za prihvaćanja donacija i sponzoriranja i uvesti mjere kojima će se osigurati poštivanje takvih smjernica. Veći stupanj demokratske samouprave mogao bi osigurati da univerziteti imaju više sluha za pitanja koja su od javnog interesa. A novi modeli financiranja mogli bi preusmjeriti određeni postotak donacija ka istraživanjima koja su u javnom interesu, odnosno istraživanjima koja ne privlače pažnju korporacija i velikih filantropa.

Ni jedna od ovih sugestija neće u potpunosti riješiti probleme. Novac će uvijek imati ulogu u odlučivanju o temama kojima se nauka treba baviti, kao što će i bogati uvijek imati ulogu u određivanju potrebe za postojanjem određenih vrsta javnih institucija i njihovih usluga. Ali, ulozi su veliki kako za akademsku zajednicu tako i općenito, za demokraciju. Postavlja se pitanje da li bi moć trebala biti u rukama nekolicine bogatih pojedinaca i korporacija ili, ako ne bi, kako se onda mogu bolje organizirati naši kolektivni napori vezani za stjecanje znanja. Nema sumnje da bogati već odlučuju o tome. Njihove filantropske namjere treba dodatno provjeriti, a država mora ispuniti svoj dio odgovornosti koji ima prema javnosti.

Preneseni članak:
Autorica: Sally Haslanger
Izvor: NewStatesman,
Prijevod: Nomad

HEP OPSKRBA: Vrijednost društvene odgovornosti u doba „novog normalnog“

HEP OPSKRBA: Vrijednost društvene odgovornosti u doba „novog normalnog“

U 2020 bilo je toliko izazova u poslovanju i životu da nitko nije ostao neokrznut. I dok su mnogi poslovni subjekti nastojali tek preživjeti, mi u HEP Opskrbi mislili smo kako biti stabilan i pouzdan partner i prijatelj, i kako posebno olakšati teške dane najosjetljivijim skupinama društva.

Pandemija, potres pa potres…

Sve su to bile prilike za HEP Opskrbu i djelatnike, da pokažemo srce, znanje i sposobnosti.

Pojava  koronavirusa svima je otežala i život i poslovanje. HEP Opskrba je i u izvanrednim okolnostima lockdown-a ostala vjeran partner kupcima kroz sigurnu opskrbu, zajamčene ugovorne uvjete i kvalitetne proizvode s najboljim cijenama na tržištu. U brojnim sastancima koji su održani, u velikom broju online komunikacija, pokušali smo iznaći rješenja kako bismo zajednički prevladali poteškoće u kojima smo se svi skupa našli.

Donirali smo bijele majice zdravstvenim djelatnicima jer su im one nužne za višestruko presvlačenje nakon kontakta s oboljelima od bolesti COVID-19.

Nakon razornog potresa u Zagrebu, djelatnici HEP-a  proveli su 24 sata na terenu kako bi osigurali neophodnu električnu energiju i toplinu u domovima. S obzirom na izuzetno tešku situaciju HEPovci su pokazali socijalnu osjetljivost i tako što su obustavili isključenja za struju, plin i grijanje, a vratili su i opskrbu onima kojima je bila isključena. Pored razumijevanja za ugrožena kućanstva, HEP Opskrba odgodila je i plaćanje najpogođenijim industrijama osobito u sektoru turizma i ugostiteljstva.

Svi djelatnici HEP grupe pokazali su solidarnost pa su se i u najvećoj krizi osobno odrekli po 500 kuna iz svojih mjesečnih primanja i tako skupili čak 5,1 milijun kuna za borbu protiv pandemije i sanaciju štete nakon potresa u Zagrebu.

Iako se činilo da su pandemija i potres u Zagrebu najveća nedaća koja nam se desila, priroda nas je i ovaj put demantirala. Nažalost, crni scenarij dogodio se i u zadnjim danima 2020. godine, kada je razorni potres napravio nemjerljive štete i odnio ljudske živote na području Gline, Petrinje i Siska. I tada se pokazalo koliko srce imaju radnici i zaposlenici HEP Opskrbe i HEP Grupe u cjelini.

Istovremeno smo nastojali zaštiti zdravlje svojih zaposlenika. Uvijek vodimo računa da budemo na svaki način i u ovim vremenima siguran i pouzdan partner svojim kupcima. Osposobljeni i motivirani zaposlenici presudan su faktor za poslovni uspjeh na tržištu i prisutnost u društvu.

U jeku najveće krize HEP se iskazao poslovnošću i pružanjem ruke podrške mnogima. Uz brigu o sigurnosti i svojih djelatnika i kupaca, djelatnici HEP Opskrbe i cijele grupe iskazali su se i na sve druge načine prema društvu u ovoj kriznoj godini.

S HEP Opskrbom velike obitelji uvijek su u plusu

Nisu sve aktivnosti u prošloj godini bile vezane samo uz pandemiju i potres već su se djelatnici HEP Opskrbe istaknuli angažmanom u provođenju aktivnosti za bolji život zajednice unatoč krizi.

Potaknuti nepovoljnom demografskom situacijom u Hrvatskoj, HEP Opskrba je željela dati svoj doprinos i kroz povoljnije cijene struje za obitelji s troje ili više djece, kako bi ostvarili dodatne uštede u svom domu. Stoga su HEP Opskrba i udruga Obitelji 3plus sklopile Ugovor o suradnji, kojim se članovima Udruge osigurava dodatnih 5 % popusta na već najpovoljniju cijenu struje u Hrvatskoj, koju mogu ostvariti kroz tarifni model Hepi. Cilj te suradnje jest poboljšati kvalitetu života višečlanih obitelji i smanjiti financijske prepreke kako bi se obitelji odlučile imati više djece.

Pomoć najosjetljivijim skupinama društva

UNICEF-ova utrka Mliječna Staza još jednom je ujedinila cijelu Hrvatsku. Više od 7.000 sudionika vrijedno je trčeći skupljalo kilometre, a time i sredstva za djecu s teškoćama. Virtualna utrka trajala je od 5. do 20. rujna 2020.,  a odvijala se na tisućama staza po cijeloj Hrvatskoj. Zbog novonastalih okolnosti i brige za zdravlje trkača, utrka je po prvi puta okupila sudionike uz pomoć mobilne aplikacije. U prvoj virtualnoj utrci sudjelovalo je i 30 zaposlenika HEP Opskrbe. Trčanjem, hodanjem, planinarenjem i vožnjom bicikla prikupili gotovo 3.000 kilometara. Prikupljena sredstva uložena su u senzorne sobe i edukaciju stručnjaka koji provode terapije senzorne integracije s djecom s teškoćama.

 

Nismo stali ni na spomenutim projektima. Bilo je tu još puno aktivnosti kojima se pomagalo ili podizalo svijest u zajednici među kojima su obnavljanje park šume Dražica na Krku, nošenje ružičastih majica povodom Nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja kao i crvenih haljina za Dan crvenih haljina i podizanje svijesti o moždanom udaru kod žena i važnosti prevencije i prepoznavanja simptoma.

 

Djeci koja su božićne praznike provela u bolnicama na zagrebačkom području, zaposlenici HEP Opskrbe pripremili su poklone koje je raspodijelila Studentska sekcija za pedijatriju Medicinskog fakulteta. Prikupljeni pokloni podijeljeni su malim bolesnicima u bolnicama na području grada Zagreba i Zagrebačke županije. Igračkama, odjećom i slatkišima razveselili smo mališane i olakšali im boravak u bolnici za vrijeme blagdana.


Uz dodjelu donacija Centru za rehabilitaciju Silver

Susret kupaca – ove godine na drugačiji način, s drugačijim završetkom

I tradicionalni Susret kupaca HEP Opskrbe bio je prilagođen novim okolnostima. Tako su HEP Opskrba i HEP Energija obilježile kraj godine prvim virtualnim Susretom kupaca. U nemogućnost da se kupci HEP Opskrbe okupe na zajedničkom susretu ili da ih se osobno posjeti, sredstva koja su bila planirana za korporativne poklone preusmjerena su u druge svrhe. Odlučili smo pomoći onima kojima je ta pomoć najpotrebnija. Time smo omogućili i svojim kupcima i partnerima da sudjeluju u toj plemenitoj ideji, pa je iznos od 100.000,00 kuna ove godine doniran u pet ustanova, centara za rehabilitaciju u Rijeci, Dubrovniku, Ozlju, Vinkovcima i Zagrebu.

Prate nas priznanja i nagrade

Angažman svih zaposlenika HEP Opskrbe prepoznat je i vrednovan od strane stručnih tijela.  Jedno od priznanja je i „Priznanje za upravljanje u kriznim situacijama“. I rad Korisničke službe nagrađen je „Godišnjom nagradom CX.hr portala za Najbolji kontaktni centar u Hrvatskoj“ u kategoriji do 30 radnih mjesta. Nagrada se dodjeljuje 6. godinu zaredom, a odluku o najboljoj korisničkoj službi u Hrvatskoj donio je stručni žiri od pet članova, na temelju strategije komunikacijskih kanala, pregleda usluga, ključnih ciljeva i mjera uspjeha te obujma i vrsta kontakata kroz različite komunikacijske kanale.

Povodom objave 200-tog primjera DOP prakse na portalu www.odgovorno.hr, iznimnog zajedničkog dostignuća poslovnih subjekata u snaženju vidljivosti i afirmaciji DOP u Republici Hrvatskoj,  HEP Opskrba je uvrštena u skupinu 10 % društveno najaktivnijih. Taj popis obuhvaća ugledne organizacijama (A-Z): Cemex, dm, Ericsson Nikola Tesla, Grawe. Heineken, HEP, HEP Opskrba, HP Zaklada Vaša Pošta, Ilirija, INA, Privredna banka Zagreb i Tehnix. Ukupno je u razdoblju 2016-2020. objavljeno 200 primjera iz 123 organizacije Hrvatske i regije.

Kristina Sušanj
Sektor Marketinga , HEP Opskrba d.o.o.

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2021.

Re-kreiraj život i posao: Zajednica tvrtki – nositeljica promjena prema otvorenom, inkluzivnom i pravičnom radnom okruženju, nastavlja se širiti!

Re-kreiraj život i posao

Šest novih kompanija uključilo se suradnjom u EU sufinancirani projekt “Rekreiraj život i posao za žene i muškarce”: Procter & Gamble, Kaufland Hrvatska, Varaždinska županija, Arena Hospitality Group, TRS i Plavi Tim.  

Ukorijenjene društvene uloge očekuju od majki da se primarno skrbe o djeci te ujedno obeshrabruju očeve od preuzimanja aktivnije roditeljske uloge prepuštajući tako ove odgovornosti ženama. Ujedno, poslodavci latentno roditeljstvo doživljavaju kao prijetnju uslijed čega zapošljavaju više mladih muškarca kojima ujedno omogućuju i veći broj promocija.  Izazovi s kojima se nose mladi ljudi i poslodavci su izraženiji u županijama u odnosu na Grad Zagreb.

Re-kreiraj život i posao

Projekt Re-kreiraj život i posao, bavi se osvještavanjem problema s kojim se nose mladi ljudi pri zaposlenju i podizanju obitelji i uvođenjem novih poslovnih praksi koje omogućuju uravnoteženu roditeljsku odgovornost te samim time i izjednačene šanse pri zaposlenju i na radnom mjestu. Kako bi se sveobuhvatno odgovorilo na postojeće izazove istražit će se i promijeniti radne prakse, provest će se edukacija zaposlenih, poslodavaca i predstavnika lokalne/regionalne vlasti.

Provedbu projekta sufinancira Europska komisija programom REC (Rights, Equality and Citizenship/Prava, Jednakost, Građanstvo).

Ciljevi

Ovim projektom želi se:

  • povećati svijest i utjecati na neravnopravnu raspodjelu uloga i odgovornosti unutar obitelji ·
  • poboljšati  položaj zaposlenih majki na radnom mjestu
  • smanjiti spolne stereotipe i nesvjesnu pristranost poslodavaca, zaposlenih i predstavnika regionalnih/lokalnih vlasti
  • poboljšati informiranost zaposlenih majki i očeva o pravima tijekom roditeljskog dopusta te im osvijestiti mogućnosti fleksibilnih radnih aranžmana

Kako bi postigli ciljeve projekta organizirat ćemo javna događanja u Puli, Rijeci, Osijeku, Splitu i Varaždinu, provesti MAMFORCE audit u 20 organizacija te provesti radionice za poslodavce i zaposlenike.

U svrhu postizanja uključivog i rodno balansiranog radnog okruženja, u sklopu projekta provest će se audit u tvrtkama. Kroz audit će se identificirati postojeće pristrane prakse, uvesti organizacijske promjene i prakse koje omogućuju ravnotežu između privatnog i poslovnog života. Tvrtke s najboljim praksama dobit će priznanje u obliku MAMFORCE certifikata kao znaka kvalitete za organizacije koje su prijatelji obitelji i žena.

S ciljem što boljeg uvida u izazove mladih roditelja i pronalaženje načine rješavanja provest će se dva istraživanja.

Prvo istraživanje ima za cilj dobivanje boljeg uvida u položaj zaposlenih majki i trudnica na lokalnoj i regionalnoj razini, koje  će se provoditi u četiri županije: Šibensko-kninskoj, Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Zagrebačkoj.

Cilj drugog istraživanja naziva „Roditeljstvo i karijera“ je dobiti  bolji uvid u postojeće izazove usklađenja roditeljske i radne uloge zaposlenih roditelja.

Trajanje projekta je dvije godine, a započeo je 1. lipnja 2020. godine.

Vrijednost projekta je 324,518.06 EUR, a Europska komisija sudjeluje sa 241,675.13 EUR.

Koordinator projekta je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.

Partneri projekta su Hrvatska zajednica županija i Spona Code d.o.o.

TEMA ZA I PROTIV: Uvijek će biti duhovnih gerilaca iz sjene koji će spašavati svijet i svjetlati obraz ljudskoj populaciji

Foto: rawpixel.com - www.freepik.com

Vrlo često kada krenem s optimizmom pričati o sljedećoj godini, kao protuargument mi se servira sljedeći naziv – Agenda 21!

U ovim turbulentnim vremenima, teorije zavjere dobile su na svojoj težini, popularnosti, važnosti i neminovnosti. O čemu je riječ i je li to spas ili prokletstvo, probat ću jednostavno dočarati u nadolazećim odlomcima.

Što je Agenda 21? Tijekom svjetske konferencije o okolišu i održivom razvoju koja se održala u Rio de Janeiru 1992. godine, Ujedinjeni narodi dali su potporu inicijativama koje su predlagale model funkcioniranja za 21. stoljeće. Program je nazvan Agenda 21, a potpisale su ga 172 zemlje članice Ujedinjenih naroda, koje su obećale primjenjivati ekološku, ekonomsku i socijalnu politiku s ciljem postizanja održivoga razvoja. Ista je zamišljena kao globalna strategija koja se provodi na lokalnoj razini i koja uključuje sve sektore zajednice: socijalni, kulturni, gospodarski i okolišni.


Robert Mareković
Autorski članak

 

Ciljevi UN-ove agende ugrubo se mogu raščlaniti na održivost okoliša, socijalnu pravednost i ekonomsku ravnotežu. Neki od preciznijih ciljeva su zaštita atmosfere, upravljanje zemljišnim resursima, čuvanje šuma, borba protiv suše, održivi razvoj planinskih područja, kvaliteta i opskrba resursa slatke vode, racionalno upravljanje otrovnim kemikalijama i, da ne dužim, uglavnom je jasno na kojem se tragu nastavlja navedeni niz. Jedna od glavnih stavki toga plana je pomaći siromašnim zemljama od kojih se očekuje da u zamjenu za ponuđenu financijsku pomoć budu odgovornije prema okolišu. Zanimljiva je informacija da članice/zemlje nisu bile obvezne potpisati agendu, nego je to formirano u smislu preporuke, što se sudskom terminologijom naziva “soft law”.

I gdje je tu problem?

Iako godinama imamo teoretičare koji govore negativno o tome summitu, ovogodišnja situacija erektirala je ideje protivnika Agende 21, dok se Covid-19 situacija protumačila kao začetak provedbe iste ili je predstavljena kao predigra za provedbu toga davno smišljenog plana. Koji su mogući negativni aspekti?

Razvojem tehnologije smanjuje se potreba za radnicima u proizvodnim procesima, jer ljudski rad zamjenjuje robotika, automatika i informatika te ljudi postaju beskorisni potrošači zemaljskih resursa. Danas na svijetu živi oko 7,3 milijarde ljudi i vrlo brzo će taj broj prijeći 8 milijardi. Navodno je cilj Agende, ekonomskim i drugim sredstvima uništiti ljude te smanjiti populaciju za 50%. Protivnici toga UN-ova plana tvrde kako je korona smišljeni početak provedbe završnoga dijela tog procesa –  zbog “lažne epidemije” gubimo poslove, prava kretanja i odlučivanja. Onemogućavanje stanovništva u donošenju vlastitih odluka i stvaranje krize zbunjuje te će demotivirati ljude do točke masovne apatije. Prema pristalicama Antiagenda teorije, trenutačno smo u procesu stvaranja globalnoga ekonomskog kolapsa u kojem će doći do potpunog uništenja svjetske ekonomije, odnosno resetiranja kako bi se lakše uvela nova valuta i monopol.

Cilj je i kontrola nad geopolitičkom scenom, nad svim državama svijeta koje će posljedično nakon krize svojom slobodnom voljom pristati na Novi svjetski poredak. Agenda 21, spas ili prokletstvo?

Iako generalno ne vjerujem u taj crni scenarij – prostodušni sam glazbenik i radijski čovjek, nemam odgovore na takva kompleksna pitanja. Zašto sam onda uopće pisao o ovome? Iz razloga što i mene kao laika ovakve stvari zagrebu, zabrinu i zamisle. Ako površno gledamo razvoj civilizacije od Srednjega vijeka naovamo, unatoč svim strahotama ipak možemo govoriti o progresu; civilizacijskom, tehnološkom, moralnom, ljudskom… Je li vrijeme za Novi mračni srednji vijek koji će nas putem kompjutora i straha otjerati u crnu civilizacijsku rupu? Ne znam, ali premda je masa sklona manipulaciji, duh pojedinaca i intelektualne elite je oduvijek bilo teško uništiti, zgaziti i izbrisati.

Ako uistinu postoje globalne mračne sile, podcjenjuju ljudsku, kulturološku i zemljopisnu različitost. Island i Poljska koje su nakon velike krize 2008. godine rekle “ne” bankama i MMF-u, prednjačile su u razvoju i napretku, izuzevši se iz globalnih rješenja. Individualaca i buntovnika će uvijek biti. Poanta ovih posljednjih rečenica je da i u eventualnim najgorim mogućim scenarijima, uvijek će biti duhovnih gerilaca iz sjene koji će spašavati svijet i svjetlati obraz ljudskoj populaciji. Kao vječiti optimist, nemam argument, imam nadu. Imam vjeru u kolektivnu svijest, duhovnost i bazičnu potrebu za socijalizacijom koja posljedično stvara empatiju pa zatim i bolje društvo. Zvučim li kao ostarjeli hipik? Vjerojatno da, ali svi potencijalni zlotvori ovoga našeg dragog Globusa mogu mi oduzeti sve, ali duh i sjećanja ne.

Prenijeto – izvor: Glas Hrvatske HRT…  OVDJE

 

Ericsson Nikola Tesla i grad Ozalj zajedno: Zaštita voda – važan dio rješenja za pametne gradove!

Zaštita voda - važan dio rješenja za pametne gradove!

Napredni monitoring okoliša i analitika omogućiti će pametnim gradovima kontinuirano praćenje vodenih ekosustava s ciljem informiranog i održivog upravljanja, osiguranja kvalitete života i očuvanja bioraznolikosti na važnim prirodnim područjima.

Od ukupno globalno dostupne vode na Zemlji samo tri posto je slatka voda, većinom smrznuta u ledenjacima, a tek manje od jedan posto ostaje dostupno je ljudima za vodoopskrbu.

Prema podacima Eurostata iz 2017.godine, Hrvatska ima najveće zalihe pitke vode po glavi stanovnika u EU te ponekad nismo dovoljno svjesni da se radi o vrlo oskudnom prirodnom resursu, kolokvijalno nazvanom „nafta 21. stoljeća“. Budući da je voda krucijalna za kvalitetu života i zdravlje, njezina zaštita je u fokusu više ciljeva održivog razvoja UN-a, a postala je i sastavni dio rješenja za pametne gradove. Ericsson Nikola Tesla, kao društveno odgovorna kompanija, aktivno brine o svojem utjecaju na okoliš. Stoga tehnološka rješenja i kompetencije stručnjaka usmjerava na zaštitu okoliša i poboljšanje kvalitete života, a zajedno s partnerima napravila je i značajan iskorak prema ostvarenju globalnih održivih ciljeva UN-a na lokalnoj razini

U mjesecu ožujku, kada obilježavamo Svjetski dan voda, posebno ističemo kompanijske aktivnosti u okviru važnih ciljeva održivog razvoja sukladno Agendi 2030 i to:

  • Cilj br. 3. „Zdravlje i blagostanje“
  • Cilj br. 6. „Čista voda i sanitarni uvjeti“

koji su usko vezani uz procjenu utjecaja vode na zdravlje ljudi. Ovaj projekt je prošao sve administrativne kontrole u sklopu natječaja “Istraživanje i razvoj – faza II”, u javnosti poznatijeg kao IRI 2, za sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj na koji se kompanija prijavila zajedno sa Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ) kao ključnim partnerom.

K tome, svjesna svoje odgovornosti i za druge ciljeve COR, a posebno vezano uz

  • Cilj 11. „Održivi gradovi i zajednice“,
  • Cilj 14. „Očuvanje vodenog svijeta“ i
  • cilj 15. „Očuvanje života na zemlji“,

kompanija je pokrenula i pilot projekt u području održivog razvoja i upravljanja okolišem u pametnim gradovima. Partner na projektu, odnosno pilot lokacija, je grad Ozalj s pripadajućim vodotokom rijeke Kupe, a koji je ujedno dio ekološke mreže Natura 2000 sastavljene od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije.

Ključni izazov u upravljanju tim područjima je bolja komunikacija između svih aktivnih dionika te transparentni pristup podacima o zdravlju okoliša i vodenih ekosustava kako bi se osigurala potpora lokalne zajednice u očuvanju bioraznolikosti. Činjenica da je RH po bioraznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja, stavlja još veću odgovornost na naše gradove i naglašava potrebu za alatima koji omogućavaju održivi razvoj.

 

Ericsson Nikola Tesla s partnerima

Stoga, Ericsson Nikola Tesla zajedno sa stručnim partnerom, Odsjekom za biologiju zagrebačkog PMF-a te s gradovima partnerima, istražuje kako napredne tehnologije mogu pomoći unaprjeđenju kvalitete života te zaštiti vodenih ekosustava koji su pod konstantnim pritiskom urbanih i gospodarskih aktivnosti, ali i turizma te raznih vidova rekreacije. Radi se o procesima kojima će u budućnosti rasti značaj, a očekuje se i nova regulativa na razini EU, već najavljena kroz strateški dokument ‘’Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.’’ No, već sada je jasno da će za stvaran održivi razvoj gradova biti potrebno koristiti mogućnosti suvremenih tehnologija za dodatnu edukaciju građana o važnosti zaštite prirodnih staništa te ih uključiti u odgovarajuće procese kako bi postigli bolji efekt.

Gradonačelnica Ozlja, mr.sc. Gordana Lipšinić ističe: „Grad Ozalj u suradnji s partnerima provodi projekte kojima podižemo kvalitetu života zajednice i uključujemo nove dionike, umrežavamo i dodatno ističemo potrebu za još kvalitetnijim aktivnostima na području održivog raspolaganja resursima, naročito vodama. Na tom tragu je i postavljanje uređaja za mjerenje kakvoće vode rijeke Kupe, instaliranom na mostu u samom središtu mjesta, kao „nagrada“ i dodatan iskaz brige za našu smaragdnu ljepoticu Kupu. Velika hvala stručnjacima Ericssona Nikole Tesle, koji su omogućili instalaciju ovog vrijednog digitalnog uređaja.“

Povezano:
www.ericsson.hr
www.youtube.com/ericssonnikolatesla
www.facebook.com/ericssonnikolatesla/

Snježana Bahtijari
Direktorica marketinga, komunikacija i društvene odgovornosti
Ericsson Nikola Tesla Kompanijske komunikacije Ericssona Nikole Tesle

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2021.

OSVRT: U Hrvatskoj o klimatskim promjenama izvještava tek 19 velikih poduzeća

Foto: jannoon028 - www.freepik.com

U skladu s Direktivom o nefinancijskom izvještavanju (Direktiva 2014/95/EU) godišnje informacije povezane s klimom trebale bi, ako je to potrebno, uključivati glavne rizike negativnih učinaka za razvoj, poslovne rezultate i položaj poduzeća koji proizlaze iz klimatskih promjena te glavne rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz djelatnosti poduzeća.

Direktiva EU primjenjuje se na određena velika poduzeća unutar Europske unije koja su subjekti od javnog interesa i imaju više od 500 zaposlenika. Stupila je na snagu 6. prosinca 2014., a poduzeća koja joj podliježu počela su je primjenjivati od 2018. za informacije koje se odnose na financijsku godinu 2017.

***

Slijedom toga proteklih sam mjeseci proveo opsežno istraživanje na uzorku velikih poduzeća u Hrvatskoj – njih ukupno 68 – obuhvativši sva trgovačka društva i financijske institucije koja posluju u obliku dioničkih društava i koja su na datum bilance 31.12.2019. imala više od 500 zaposlenika.

Unatoč svim dosad provedenim aktivnostima i naporima Europske unije (EU) na području klimatskih promjena koji se odnose i na Republiku Hrvatsku kao punopravnu članicu,

nađeno stanje o izvještavanju velikih poduzeća u Hrvatskoj o klimatskim promjenama ukazuje na zabrinjavajuće nisku razinu prepoznavanja važnosti klimatskih promjena u poslovanju poduzeća.

Grafikoni u nastavku zorno ilustriraju hrvatsko stanje u 2019. – 19 gospodarskih subjekata, ili 28 posto od analiziranih 68 , napravilo je izvješća kako se očekuje.

Mnogo zanimljivih istraživačkih spoznaja proizlazi iz moje analize, a ovo je samo prva od njih. Stanje nikako nije dobro. Klimatske promjene su poput velike oluje u daljini koja se približava. Vidimo – oluja nailazi, sa svim iznimnim posljedicama koje će podnijeti svi oni koji se na vrijeme ne prilagode i zaštite.

Nadajmo se da će hrvatsko gospodarstvo, institucije i društvo u cjelini osvijestiti značaj izvještavanja, kao ne samo formalne aktivnosti, pa i iznaći novu snagu za istinske promjene koje treba započeti, na koje smo pozvani svojom savješću i razborom.

Više informacija o mom radu i zalaganju za održivi razvoj možete pronaći na linku https://www.uzorhrvatske.hr/

Matija Hlebar
Stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko izvještavanje, voditelj održivog razvoja u Podravki d.d., predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske

Izvor: Udruga Uzor Hrvatske … OVDJE

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2021

Naš osvrt: Uvođenjem tzv. nacionalnih mirovina hrvatsko društvo napravilo je mali, ali značajan korak naprijed.

Foto: rawpixel.com - www.freepik.com

Zrelost i napredak društva mjeri se i brigom o starijima. Potvrdu iste predstavljaju i tzv. nacionalne mirovine, po prvi put isplaćene u Republici Hrvatskoj u veljači ove godine.

Što sve možete učiniti s 800 kuna? Ako kupujete cipele, za taj iznos možete pronaći sasvim dobre cipele. Ali, ako od tog novca morate živjeti cijeli mjesec i pokriti sve svoje potrebe, pa i potrebu za novim cipelama, onda je to mali iznos. Ipak, najsiromašnijim članovima našeg društva i toliki iznos može predstavljati pravo malo bogatstvo. U odnosu na njihovo dosadašnje siromašno stanje –  s nula kuna mjesečnih primitka – 800 kuna redovitih mjesečnih prihoda može značajno poboljšati nečije životne uvjete. 800 kuna je iznos prve tzv. nacionalne mirovine isplaćene u Republici Hrvatskoj. 800 kuna osigurava primatelju barem minimum ljudskog dostojanstva i egzistencije.

Briga o starijim članovima društva – izraz socijalne države

Da, briga o starijim članovima društva koje polako, ali primjetno stari, velik je izazov za sve nacionalne vlade, kreatore politika i pružatelje zdravstvenih i socijalnih usluga. Napredak društva, između ostaloga, mjeri se i time kako društvo brine o starijima. I prečesto se zaboravlja da stariji ljudi zaslužuju najveće poštovanje društva, jer upravo su oni najviše pridonijeli izgradnji životnog okruženja kakvo danas imamo. A to bi poštovanje prije svega trebalo uključivati primjerena novčana primanja te kvalitetnu zdravstvenu skrb kako bi najstariji naši sugrađani mogli održati kvalitetu života jednom kada prestanu aktivno doprinositi društvu.

Zato je uvođenje nacionalne naknade za starije osobe ili, kolokvijalno nazvane, „nacionalne mirovine“ u iznosu od 800 kuna mjesečno (105 eura) vrijedan pomak, bez obzira na to što se njezino uvođenje toliko dugo čekalo i bez obzira na to koliko ona mala bila.

Mirovina je namijenjena ljudima starijima od 65 godina koji nisu bili zaposleni ili imaju manje od 15 godina staža. Većinom su to žene. Iznos od 800 kuna usklađen je s osnovicom za socijalnu pomoć – zajamčenu minimalnu naknadu, koju ove godine prima puno manji broj ljudi zbog postroženih kriterija dodjele – 57.628 osoba.

Broj primatelja manji od očekivanog, ali raste

Nacionalne mirovine po prvi su put isplaćene u veljači ove godine za koje je u tu svrhu osigurano više od 2 milijuna kuna iz državnog proračuna.

  • Za siječanj su mirovine koje znače olakšanje primile 3091 osobe,
  • Nacionalnu mirovinu za veljaču primilo 17. ožujka je nešto više ljudi – 4059.

Sve te brojke puno su manje od planiranog  i očekivanog. Naime, pripremajući se za uvođenje nacionalnih mirovina, Vlada je zaključila kako u Hrvatskoj nikakvu redovnu mjesečnu mirovinu ne prima približno 60.000 osoba starijih od 65 godina i to većinom žena. Procjenjeno je da bi tek svaka treća osoba među njima mogla zadovoljiti ključne preduvjete za isplatu.

Zato je u prosincu 2020., ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike , gosp. Josip Aladrović, kada je najavljivao uvođenje nacionalne mirovine, rekao je: „U prvoj godini očekuje se oko 20.000 ljudi – primatelja nacionalne mirovine.“ Očito, broj korisnika nacionalne mirovine (barem zasad) pet je puta manji. Također, prema najnovijim podacima, pokazuju razlike u spolu korisnika:

  • žena je 65,16%
  • muškaraca je 34, 84%.

No, valja znati da se predviđalo da će upravo žene biti najčešće korisnice ove naknade s udjelom od čak 90% posto.

Što se tiče prijava, stiglo ih je ukupno 7911, od čega je još u obradi 1184 zahtjeva “koje nije bilo moguće riješiti zbog nedostajućih podataka i nepotpunih zahtjeva”. Ostali podnositelji zahtjeva nisu ostvarili pravo jer ne ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o nacionalnoj naknadi za starije osobe, poput duljine prebivališta u Hrvatskoj, iznosu prihoda po članu kućanstva i slično. U zadnjih mjesec dana odobreno je manje od 1000 zahtjeva.

Evo što je točno rekao ministar Aladrović u prosincu prošle godine:

– S obzirom na naše fiskalne kapacitete u ovom trenutku, odlučili smo se pokriti onaj sloj ljudi koji nije imao nikakva primanja. Očekujemo u prvoj godini oko 20.000 ljudi, a s obzirom na starenje stanovništva i naša demografska kretanja, zasigurno će ih biti i više. To su velikom većinom žene iz ruralnih krajeva koje zbog nekih društveno-ekonomskih okolnosti iz prošlosti nisu imale dovoljno godina mirovinskog staža i zapravo smo te, iz naše perspektive najugroženije ljude, s ovim davanjem pokrili.

U proračunu je za nacionalne mirovine za 202.  godinu osigurano 132 milijuna kuna (17,6 milijuna eura). Najviše korisnika očekivalo se iz ruralnih područja, a trenutačni podaci govore da ih najviše dolazi iz Vukovarsko-srijemske županije, Zagrebačke županije, Osječko-baranjske županije, Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije.

Zašto nacionalne mirovine nisu doživjele svoj puni kapacitet?

To tek treba vidjeti. Možda razlog leži u kriterijima za dodjelu. Ili je možda riječ o nedovoljnoj promidžbi ove naknade za koju možda nisu čuli svi koji na nju imaju pravo. Ili je razlog što Zakon propisuje isplatu putem računa banaka, a ne – što je sindikat umirovljenika izričito tražio – da poštari korisnicima donose nacionalnu mirovinu na kućni prag. Ne treba zaboraviti da je riječ o najsiromašnijem sloju ljudi koji često žive daleko od urbanih središta u zabačenim kućercima, ponekad i bez struje, a kamoli interneta.

Uvjeti za dobivanje nacionalne mirovine

Na kraju, podsjetimo što točno propisuje Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe od 1. siječnja ove godine.

Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života s prebivalištem na području RH u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava, što su osnovni uvjeti.

Uz to, Zakon propisuje i dodatne kriterije, a to su:

  • da nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju u RH niti prema propisima druge države
  • da njegov prihod i/ili prihod članova njegovoga kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi utvrđeni iznos nacionalne naknade za starije osobe od 800 kuna
  • da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi
  • da mu nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi
  • da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja
  • Iznimno, korisnik prava na mirovinu i korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu može ostvariti pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pod uvjetom da se na njegov zahtjev obustavi isplata mirovine, odnosno utvrdi prestanak prava na zajamčenu minimalnu naknadu.

Također, nacionalna naknada neće se moći ovršiti, prenijeti na drugu osobu niti naslijediti.

Posjedovanje nekretnine nije zapreka za dobivanje nacionalne naknade, kao što je to prepreka za dobivanje socijalne pomoći. U većini slučajeva starije osobe koje imaju pravo na nacionalnu mirovinu posjeduju neku manju oranicu, pašnjak ili voćnjak pa dosad nisu mogle dobiti socijalnu pomoć.

U svakom slučaju uvođenje nacionalnih mirovina korak je naprijed Republike Hrvatske prema humanom i održivom društvu.

DOBRA HRVATSKA /MDM
Ožujak, 2021.

INA Grupa aktivna – kako od prvog trenutka, tako i danas – u pomaganju potresom pogođenim područjima i svojim radnicima

INA Grupa

INA Grupa je ponovno pokazala koliko je njezin utjecaj u zajednici nemjerljiv i koliko je pouzdan partner u svakoj prilici. Već u prvim trenucima nakon razornog potresa kompanija se uključila u pružanje pomoći potresom pogođenih područja. Na području Sisačko-moslavačke županije živi više od 1000 Ininih radnika pa i stoga kompanija osjeća veliku odgovornost.

Pomoć kreće već u prvim satima nakon razornog potresa

INA je uz podršku MOL Grupe, izdvojila 2,5 milijuna kuna koja će biti donirana za potresom pogođena područja u Županiji. Od toga 500. 000 kuna usmjereno je za obnovu Opće bolnice “dr. Ivo Pedišić“ u Sisku. Po milijun kuna donirano je Vladi RH, koja u akciji  „Pomoć za obnovu nakon potresa“ prikuplja sredstva namijenjena za sanaciju posljedica potresa u gradovima Petrinji, Sisku i Glini te Sisačko-moslavačkoj županiji za potrebe obnove Srednje škole Viktorovac u Sisku.

Inina maloprodajna mjesta bila su ključna infrastruktura kako bi se sve službe odmah pokrenule u akciju pružanja pomoći građanima. INA Grupa je tako do sada osigurala višednevne količine goriva, plinskih boca i dezinficijensa za žurne službe, Crveni križ te agregate Nacionalne udruge ugostitelja koja u Petrinji priprema obroke za stanovništvo i brojne volontere koji danonoćno rade na terenu. Gorivo je putem INA kartica donirano i Gradu Sisku, općinama Majur i Lekenik te HGSS-u i dopremljeno alpinistima, električarima i stanovništvu za agregate te Gradskom društvu Crvenog križa Zagreba koji prikupljaju i dostavljaju pomoć u potresom pogođeno područje.

Na Ininim maloprodajnim mjestima Sisak Zagrebačka, Petrinja, Lekenik i Galdovo osigurana je besplatna kava te voda za policiju, medicinsko osoblje, profesionalne i dobrovoljne vatrogasce, pripadnike civilne zaštite, Crvenoga križa, HGSS-a te vojsku, a na lokacijama Sisak Frankopanska, Sisak Cvetkovićeva te Gvozd besplatna voda od 0,5 l.

INA Maziva donirala su i 620 litara neophodno potrebnog dezinficijensa INA Dezinol te veće količine dezinfekcijskih maramica INA Dezinol Plus koji je preko Crvenog križa distribuiran na potresom pogođena područja.

Inina pomoć se nastavlja …

CROSCO i STSI, članice INA Grupe, osigurale su i postavile dva kontejnerska naselja u Petrinji za privremen smještaj 250 osoba, a na potresom pogođeno područje stanovnicima je dostavljeno i nekoliko kamp kućica. I radnički hotel Crosca u Ivanić-Gradu je na raspolaganju za smještaj osobama koje su ostale bez svojih domova.

Uz to, INA Grupa je ustupila Stožeru civilne zaštite svoje skladišne prostore u Sisku, a Dom Rafinerije postao je privremeni dom Glazbene škole Frana Lhotke. Također, naši vatrogasci iz Siska stavili su se na raspolaganje županijskom vatrogasnom zapovjedniku te sudjeluju u hitnim intervencijama.

INA Grupa je donirala i 60 računala osnovnim školama. Osnovna škola Mate Lovraka i Osnovna škola Dragutina Tadijanovića iz Petrinje, Osnovna škola Mladost iz Lekenika i Osnovna škola Glina dobile su po 15 računala iz Plavog tima, člana INA Grupe, za potrebe online nastave.

U teškim danima kompanija pruža pomoć i svojim radnicima

INA stoji i uz svoje radnike. Kolektivnim ugovorom INA Grupe predviđena je za ovakve situacije financijska pomoć radniku u visini od 7.000 kuna, a Uprava Ine odobrila je dodatan budžet od ukupno 2 milijuna kuna za isplatu dodatne materijalne pomoći radnicima društava INA Grupe koji su pretrpjeli izrazito veliku materijalnu štetu. Točan broj radnika kojima će biti pružena dodatna financijska pomoć znat će se tek po završetku procesa prijava.

U suradnji sa Zagrebačkom školom ekonomije i managementa (ZŠEM) INA Grupa će dodijeliti pet stipendija djeci svojih radnika iz potresom pogođenih područja Sisačko-moslavačke županije, kako bi im omogućili besplatno akademsko obrazovanje u području ekonomije i menadžmenta na preddiplomskom studiju. Ovom inicijativom se djeci radnika INA Grupe pruža prilika započeti profesionalnu karijeru u jednoj od najboljih poslovnih škola u Hrvatskoj s međunarodnom AACSB akreditacijom najstarijeg globalnog akreditacijskog tijela na svijetu za visokoškolske institucije iz područja poslovne ekonomije.

Ovo je veoma stresno razdoblje za mnoge i zato je INA Grupa za svoje radnike organizirala predavanja i edukacije s vodećim stručnjacima iz područja psihologije i osobnog razvoja. Kompanija je, u suradnji s Društvom za psihološku pomoć, osigurala i pružanje psihološke pomoći radnicima kako bi lakše prebrodili ove zahtjevne i stresne situacije. U slučaju potrebe za psihološkim savjetovanjem ili usmjeravanjem uslijed stanja straha, zabrinutosti, anksioznosti, panike i paničnih napada i sl.  radnicima je na raspolaganju i tim internih psihologa. Također, na Intranet portalu su dostupni članci iz područja psihologije, organizacije rada i roditeljstva u ovim izazovnim vremenima.

Radnici Ine pokazuju veliko srce

Radnici Ine su pokazali veliko srce i samoinicijativno se organizirali, uz iznimnu pomoć INA Kluba volontera, u prikupljanju humanitarne pomoći na lokacijama u Rijeci, Zagrebu i Ivanić Gradu. Pomoć  je dostavljena hrvatskom Crvenom križu, a pojedine kolege službenim automobilima sudjelovali su u distribuciji pomoći stanovništvu ili pomagali strojevima u obnovi.

Na inicijativu Europskog radničkog vijeća MOL Grupe i uz podršku INA Grupe, Tifona i MOL Grupe, reprezentativni sindikati INA Grupe i Tifona: SING, INAŠ i EKN, pokrenuli su dobrovoljnu donatorsku akciju u sklopu koje radnici mogu uplatiti novac za pomoć svojim kolegama iz INA Grupe i Tifona koji su pretrpjeli velike štete na svojim kućanstvima tijekom nedavnih potresa. Do sada se pozivu na akciju odazvalo više od 820 kolega iz MOL i INA Grupe te je prikupljeno gotovo 400 tisuća kuna. Akcija traje do 31. ožujka 2021.

Ponosni na naše radnike i zajedništvo koje pokazuje cijela zemlja, INA nastavlja osluškivati potrebe te će nastaviti pružati podršku.

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2021.

HRVATSKA ČESTITA! Boranka i Savez izviđača Hrvatske dobili nagradu „Građanin Europe“! Boranka – najveća volonterska akcija pošumljavanja požarišta u čitavoj Europi!

Boranka

Nagrada Europski građanin priznanje je koje Europski parlament dodjeljuje za promicanje europskih vrijednosti i zajedništva. Veliko je to priznanje za Savez izviđača Hrvatske, baštinika stoljetne tradicije izviđačkog pokreta u Hrvatskoj.

-Naša kampanja Boranka pokazala je kako ljubav prema prirodi i domovini može ujediniti čitavu Hrvatsku ali i biti odličan primjer ostalim europskim državama kako se odgovorno odnositi prema okolišu i zajednici. Boranka je do sada je uključila više od 7000 volontera koji su na opožarenim područjima Dalmacije posadili više od 85.000 novih stabala. Zbog toga je Boranka postala nešto čudesno.

Boranka –  najnagrađivanija neprofitna kampanja ikad!

Boranka – najveća volonterska akcija pošumljavanja požarišta u čitavoj Europi!

„Mi u Savezu izviđača Hrvatske nastavljamo s naporima očuvanja prirode i u narednom razdoblju, a ovakve nagrade samo su nam dodatna motivacija da uključimo još više građana i vratimo zelenilo na crna požarišta“, rekao je prigodno Dan Špicer, poslovni direktor Saveza izviđača Hrvatske i glavni koordinator kampanje Boranka koja se provodi od 2018. godine.

Nagradu Europski građanin dodjeljuje Europski parlament od 2008. godine i to projektima, pojedincima i organizacijama za inicijative koje jačaju europski duh solidarnosti, kreativnost i motiviranost te potiču aktivnosti kojima se konkretno izražavaju vrijednosti sadržane u Povelji Europske unije o temeljnim pravima.

Građani i udruge projekte za ovu nagradu mogu prijaviti samostalno,  jednog kandidata godišnje mogu nominirati i zastupnici u Europskom parlamentu, a svaka članica dobiva svog dobitnika nagrade. U svakoj državi članici, nacionalni žiri odabire finaliste, a o konačnim pobjednicima odlučuje Odbor za nagradu koji vodi predsjednik Europskog parlamenta.

Prije koordinatora kampanje Boranka ovu su nagradu u Hrvatskoj osvojili, na čemu svima

ČESTITAMO!

  • Martina Čuljak s projektom Help Balkans,
  • Hrvatska gorska služba spašavanja,
  • humanitarna udruga fra Mladen Hrkać koja pomaže osobama sa zdravstvenim poteškoćama i njihovim obiteljima koje dolaze u Zagreb na liječenje, 
  • udruga Transplant koja promiče darivanja i presađivanja organa te
  • Tvrtko Barun, ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi.

Izvor: TRIS … OVDJE

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2021.

NAJČITANIJE