Kolumna Matija Hlebar: Od velikih poduzeća (68) u Republici Hrvatskoj očekuje se više u pogledu obuzdavanja klimatskih promjena

Foto: rawpixel.com - www.freepik.com

Velika poduzeća u Hrvatskoj moraju bolje shvatiti i ukloniti rizike negativnih učinaka na klimu i o tome svakogodišnje informirati opću i stručnu javnost. Velika većina, njih od 82 posto, zanemarila je u 2019. obvezu izvještavanja prema europskoj Direktivi o nefinancijskom izvještavanju i pratećim Smjernicama. No, za nadati se sve te tvrtke ipak u praksi provode određene korake. Odgovornost najvećih – najveća je, ali je i odgovornost svih nas jednako važna. Ne može mimoići nikog, što će uskoro postati i dijelom europskog zakonodavnog okvira, putem nove Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti.

Izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o rizicima negativnih učinaka na klimu

Na tom tragu, u recentnom istraživanju koje sam proveo na temu izvještavanja velikih poduzeća u Hrvatskoj o klimatskim promjenama, jedno od glavnih istraživačkih pitanja odnosilo se upravo na izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o rizicima negativnih učinaka na klimu.

Slijedom Direktive o nefinancijskom izvještavanju, Smjernica za izvještavanje o informacijama povezanima s klimom i Zakona o računovodstvu, u istraživački uzorak za izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o klimatskim promjenama uvrštena su sva trgovačka društva i financijske institucije koja posluju u obliku dioničkih društava i koja su na datum bilance 31.12.2019. imala više od 500 zaposlenika. Tako je obuhvaćeno ukupno 68 velikih poduzeća u Hrvatskoj.

HLEBAR MATIJA1 (1)
Matija Hlebar
Autorski članak

Rezultati istraživanja pokazuju da tek malobrojna velika poduzeća u Hrvatskoj izvještavaju o rizicima negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih poslovnih djelatnosti. Detaljnom analizom utvrđeno je da takvih velikih poduzeća u uzorku istraživanja ima samo 12 odnosno da čine samo 18 % istraživanog uzorka. Time svoju ulogu u 2019. ne ispunjava 56 ili 82 % velikih poduzeća u Hrvatskoj.

Grafikon 1: Izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o rizicima negativnih učinaka na klimu (2019.)
Grafikon 1: Izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o rizicima negativnih učinaka na klimu (2019.)

 

Nadalje, svih 12 velikih poduzeća u Hrvatskoj koja izvještavaju o rizicima negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih djelatnosti, kao glavni rizik negativnih učinaka na klimu navode emisije (stakleničkih, CO2, štetnih) plinova u atmosferu.

Samo jedno veliko poduzeće u Hrvatskoj sveobuhvatno razmatra rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njegovih djelatnosti. To veliko poduzeće je i apsolutni lider u izvještavanju o rizicima negativnih učinaka na klimu. Riječ je o Ericsson Nikola Tesla Grupi.

Dakle, može se zaključiti osnovno o sadašnjoj situaciji:

———————————————–

Niti svako peto veliko poduzeće u Hrvatskoj

u svom poslovanju ne razmatra rizike negativnih učinaka na klimu

koji proizlaze iz njihovih djelatnosti, niti izvještava o istima,

a što se od njih očekuje prema EU Direktivi prenesenoj i u hrvatsko zakonodavstvo!

———————————————–

Dodatno tome važno je i sljedeće što oslikava trenutačnu situaciju u Republici Hrvatskoj:

  1. U nas prevladava generalno izrazito niska razina svijesti o rizicima negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz djelatnosti poduzeća.
  2. U slučajevima prepoznavanja vlastite uloge i odgovornosti, fokus prvog koraka se općenito usmjerava na emisije stakleničkih plinova u atmosferu kao glavnog rizika negativnih učinaka na klimu.
  3. Još ne postoji razvijena svijest o drugim ili ukupnim rizicima negativnih učinaka poduzeća na klimu.

Europska unija i izvještavanje poduzeća o klimatskim promjenama

U skladu s europskom Direktivom o nefinancijskom izvještavanju (Direktivom 2014/95/EU) informacije povezane s klimom trebale bi, ako je to potrebno i relevantno, uključivati glavne rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz djelatnosti poduzeća te glavne rizike negativnih učinaka na poslovanje poduzeća koji proizlaze iz klimatskih promjena.

Nadalje, u Smjernicama za izvještavanje o informacijama povezanima s klimom koje je Europska komisija donijela u lipnju 2019. jasno se ističe da će ključnu ulogu u prelasku na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene imati trgovačka društva i financijske institucije (poduzeća općenito). 

U tom kontekstu, poduzeća zbog svojih negativnih učinaka na klimu moraju bolje shvatiti i ukloniti rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih poslovnih djelatnosti.

Općenito, poduzeća s većim negativnim učinkom na klimu bit će izloženija rizicima tranzicije na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene.

Grafikon 2: Primjeri rizika negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz djelatnosti poduzeća
Grafikon 2: Primjeri rizika negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz djelatnosti poduzeća

 

Aktualna zakonska obveza odnosi se na određena velika poduzeća koja su subjekti od javnog interesa i imaju više od 500 zaposlenika. No, to će se vrlo brzo promijeniti usvajanjem nove Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (Corporate Sustainability Reporting Directive – CSRD) kojom se povećava lista poduzeća, obveznika izvještavanja.

—————- —————————–

U skoroj budućnosti, sukladno novoj Direktivi,

osim određenih velikih poduzeća, obveznici izvještavanja

postat će i sva srednja i mala poduzeća izlistana na burzi,

uz iznimku izlistanih mikro poduzeća.

——————————————–

Zaključno

Klimatske promjene brzo napreduju u svim dijelovima našeg planeta. Stoga je svijetu danas, više neko ikad, potrebno ubrzano i odlučno djelovanje u svrhu smanjenja emisija stakleničkih plinova i stvaranja niskougljičnog gospodarstva otpornog na klimatske promjene.

Koliko je pred velikim poduzećima u Hrvatskoj izazovan i dug put do ciljeva koje je Europska unija usvojila u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova od 55 % do 2030. i klimatske neutralnosti do 2050., ponajbolje dočaravaju i rezultati provedenog istraživanja.

Radi svega prije navedenog od iznimne je važnosti da se velika, ali i sva druga poduzeća u Hrvatskoj sveobuhvatno informiraju, obrazuju i osvijeste o rizicima negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih djelatnosti. I potom, čim prije poduzmu konkretne korake prema zajedničkom europskom cilju očuvanja povoljne klime za život na planetu Zemlji i za buduće generacije.

Autor: Matija Hlebar
Stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko (ESG) izvještavanje, Voditelj održivog razvoja u Podravki d.d., Predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2021.

Kolumna Linda Poščić Borovac: Mali „nalaz“ sa velikim „HVALA VAM“. Nijedna uloga u društvu nije mala!

HVALA VAM

Postavimo ovako red stvari: Ako svi daju sve od sebe, ako se međusobno inspiriramo odobravanjem i zahvalnošću, svijet će rasti i postati radosno mjesto. Planet Zemlja jest raj u svemiru, a naše je obogatiti je srećom. „HVALA VAM“ svi ćemo govoriti. Bi li to mogao biti krajnji cilj i tzv. održivog društva?!

Nekako sam već davno odlučila da me životom neće voditi nazivi, termini, titule, pozicije. Posebno ne u smislu kako ih „plemena“, „zavičaji“, političke i interesne klike, koriste za razvrstavanje ljudi u razne „kućice“, koje im zapravo služe za ostvarivanje svog utjecaja i kontrole, podržavanje životnih predrasuda i postavljanje ograničenja na sve živo i neživo. Ne vjerujem u to kao nešto korisno, da je to važno. Ne vjerujem da je to dobro. Uostalom zašto smatrati da su neke uloge male, bilo u kazalištu, orkestru, obitelji, poslu, sportu, društvu… jer nijedna uloga nije mala. A zašto uzimati su neke uloge, samo po sebi, onako: velike, vrijedne respekta, „uvlačenja“ i klanjanja.


Kolumna Linda Poščić Borovac
Autorski članak

Jedini način da društvo, ali i svaki pojedinac pobijedi u ovom svijetu prepunom izobličenja, nesigurnosti, straha, tjeskobe je upravo taj da svako može i treba pokazivati vodstvo. Svatko treba i može biti nadahnuće svojim prijateljima, suradnicima. Djeci. Svatko treba i može preuzeti odgovornost za rezultate. Svatko treba i može njegovati pozitivan duh i predano davati sve od sebe.

Neka svatko da sve od sebe, zablista tamo gdje jest!

Da, najvažnije je uvijek davati SVE od sebe, radi svojeg interesa i blagodati društva. To je i jedino što možemo uvijek dati. SVE OD SEBE! Bez obzira na termine: mladost, starost, muško, žensko, poduzetnik, službenik, imućan ili ne, dijete, odrastao, odvjetnik, konobar, smetlar, predsjednik, čistačica, doktor, blagajnik, vozač…, kada svi daju sve od sebe, tada će se bilo koja obitelj, skupina, organizacija, škola, društvo savršeno rasti i prilagoditi se (bilo kojim novim uvjetima), sačuvati se da ostane cjelovito, postojano, čvrsto, održivo, snažno – ljudski dostojno.

Svi možemo i trebamo voditi tamo gdje radimo i blistati tamo gdje se trenutno nalazimo; na poslu, u obitelji, u lokalnoj zajednici. To je VELIKA ideja i treba je poticati na svakom koraku. Na neki svoj osebujan način i mi smo je odlučili dodatno podržati, nagraditi i potaknuti u našim svakodnevnim životima.

Naime, nedavno smo izdali knjigu „DISASTER – dijagnoza modernog biznisa“ (možete je nabaviti i u M.E.P. – HRVATSKI CENTAR POSLOVNE KNJIGE) jednu definitivno drugačiju knjigu, zapravo terapiju za poslovne ljude, knjigu koja na humoran i vrlo snažan i jednostavan način potiče na razmišljanje o iznimno ozbiljnim i važnim temama današnjeg društva i poslovnog svijeta, rušeći stereotipe, mijenjajući percepcije i podsjećajući ljude da se najbolje stvari sastoje od kratkih i jasnih riječi i slika, a ne hrpetine pravila, regula, normi i obrazaca.

Svatko može biti vođa bez titule!

Podsjećajući ljude da nijedna uloga nije mala i da svatko može biti vođa bez titule. Da svatko može biti pravo malo bogatstvo sa onim svojim „sve od sebe“ u nečijem danu. Sve ostale kao pacijente „pohranjujemo“ u našoj PM klinici … (za saznanja o njoj i njenim pacijentima ipak ćete morati nabaviti knjigu, i neće vam biti žao).

Nadahnuti dobrim reakcijama čitatelja i vrhunskim komentarima, moja okolina i ja odlučili smo još više paziti na one prave dragocijenosti – kao što su ljudi dobrog duha, vrijedni, odgovorni, ljubazni, predani,… i poslu, i društvu i životu uopće. Kreairali smo jedan pozitvni, inspirirajući nalaz naše PM klinike i odlučili ih personalizirati za svakoga tko nas inspirira, očara svojim radom, ponašanjem na licu mjesta na kojem se nađemo.

A mi? Moramo ih znati uočiti! I poslati poruku: HVALA VAM.

Jedan mali „nalaz“ sa velikim „HVALA VAM“ našao je i oduševio, zahvalio se već nekolicini nevjerojatno dobrih ljudi. Treba znati kazati „HVALA VAM“ onima koji su nas usrećili kao ambasadori dobre volje i predanosti u onome što rade, koji su nam pomogli da ponovno vjerujemo u čaroliju ljudskosti. Takvi/takve su naša prava mala bogatstva: Marino, Ivan, Vili, Sanja, Tonka, Tea, Ana, Ante, Luka, Kata, Sara… konobari, blagajnica, čistač, poštar, čovjek na autobusnoj stanici, izvanvremenska učiteljica, neumorni pomagač,… svi kandidati za bolje sutra, svi sposobni za veličinu, svi one divne zrake sunca na našim leđima, svi nagrada dana, svi puni poštovanja. Svi DOKAZ da su jednako važna i velika djela i ona mala učinjena iz velike ljubavi. To je za svijet isto.

Evo što je uspjeh u mom danu:
Ako mene pitate što je uspjeh u mom danu, vjerojatno će jedan od odgovora biti:

  • koliko sjajnih očiju imam oko sebe,
  • koliko razgovora koji potiču ono najbolje u meni imam u danu,
  • koliko vođa bez titula pronađem po putu…

i naravno, koliko se puta od srca nasmijem! Tako nađem smisao života, ne tražeći ga

Linda Poščić Borovac
Poduzetnica, CEO tvrtke Crocon d.o.o., promotorica djelovanja za opće dobro, pjesnikinja, utemeljiteljica Udruge za dramsku rekreaciju Happy ThinGS Academy, pjesnikinja i spisateljica, mentor, autorica svjetski nagrađenih kreativnih projekata…

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2021.

Osvrt: Je li znaju proizvođači plastike i svega od plastike da (i) plastika ugrožava buduće majke i buduće dijete?!

Foto: senivpetro - www.freepik.com

Novo otkriće: Čestice mikroplastike prelaze s majke na fetus! Jednako kako još nismo u potpunosti svjesni što plastika čini okolišu, životinjama i nama samima – tako smo jako daleko i od trenutka da je se odreknemo. No znamo dovoljno da se zaustavi, već sada, to srljanje…

Plastika je posvuda oko nas. Čestice mikroplastike pronađene su na svakom djeliću planeta, od vrha Mount Everesta do najdubljih oceana i vječnoga leda Zemljinih polova. Ljudi ih konzumiraju hranom i vodom te ih udišu. Štetnost po ljudsko zdravlje tih sićušnih dijelova plastike neosporna je, jer plastika može nositi kemikalije koje ljudskom zdravlju mogu nanijeti dugotrajnu štetu. Ipak, nije u potpunosti razjašnjeno na koje sve načine utječu na tijelo i kakve sve posljedice izazivaju. Znanstvenici također rade i na dokazivanju mehanizama kako mirkoplastika ulazi u naš organizam i kako se njime širi.

Bombastično otkriće – posteljica trudog bića ne zaustavlja mikroplastiku

Zato je prilično bombastično odjeknula najnovija studija na štakorima koja dokazuje da sitne čestice mikroplastike prelaze iz posteljice trudne životinje u fetus. Studiju je provela profesorica Phoebe Stapleton sa Sveučilišta Rutgers i njezin tim. Istraživanje je pokazalo da sitne plastične čestice u plućima trudnih štakorica vrlo brzo prelaze u srca, mozak i druge organe njihovih fetusa. To je prvo istraživanje na živom sisavcu koje je pokazalo da posteljica ne blokira takve čestice. Pokusi su također pokazali da fetusi štakora koji su izloženi tim česticama dobivaju znatno manju težinu pred kraj trudnoće.

Istraživanje je nastavak otkrića iz prosinca prošle godine koje je otkrilo mikroplastične čestice u ljudskim posteljicama, a što je kod znanstvenika izazvalo veliku zabrinutost. Ranija laboratorijska istraživanja na ljudskim posteljicama, koje su donirale majke nakon rođenja, također su pokazala da zrnca polistirena mogu prijeći placentnu barijeru.

Čestice mikroplastike – u svim ljudskim organima, kod svih, majke, djeteta…

Prof. Stapleton kaže: „Pronašli smo plastične nanočestice u svakom tkivu koje smo analizirali – u posteljici, u tkivu majke, ali i u fetalnom tkivu, u fetalnom srcu, mozgu, plućima, jetri i bubrezima.“

Profesor Dunzhu Li s Trinity Collegea u Dublinu (TCD) u Irskoj, koji nije dio istraživačkog tima, rekao je: „Ova je studija vrlo važna jer dokazuje potencijal prijenosa [plastičnih čestica] u trudnoći sisavaca, a to se možda događa od samog začetka života. Čestice su pronađene gotovo posvuda u fetusu, a također mogu proći kroz krvno-moždanu barijeru, što je vrlo šokantno.“ Prof. Li je s prof. Johnom Bolandom s istog sveučilišta u listopadu prošle godine dokazao da bebe hranjene adaptiranim mlijekom u plastičnim bocama dnevno gutaju milijune čestica mikroplastike.

Onečišćenje zraka može naštetiti svakom organu u tijelu

Studija na štakorima objavljena je u časopisu „Particle and Fiber Toxicology“ i uključivala je stavljanje nanočestica u dušnik životinja. Voditeljica studije prof. Stapleton kaže kako se procjenjuje da je broj korištenih čestica ekvivalentan 60% čestica kojim će ljudska majka biti izložena u jednom danu, iako prof. Li smatra da je ta procjena previsoka. Korištene su kuglice veličine 20 nanometara izrađene od polistirena, koji je jedan od pet najčešćih vrsta plastika u okolišu. One su označene fluorescentnom kemikalijom kako bi ih znanstvenici mogli identificirati. Zasebni eksperiment pokazao je da su nanočestice prešle placentu u roku od oko 90 minuta nakon što su im majke bile izložene. Štakori su bili izloženi plastičnim nanočesticama 19. dana gestacije, dva dana prije uobičajenog termina poroda i i kada fetus najviše dobiva na težini. „Naša je teorija da se nešto u krvotoku majke mijenja, tako da dolazi do smanjenja protoka krvi, dakle i do smanjenja isporuke hranjivih tvari i kisika, što ima za posljedicu i nižu porođajnu težinu“, rekala je prof. Stapleton.

Iako su potrebna dodatna istraživanja, već ova studija otvara brojna, možemo reći i zastrašujuća,  pitanja. Pa ipak, kao da još nismo u potpunosti svjesni što plastika čini okolišu, životinjama i nama samima – još smo jako daleko od trenutka da je se odreknemo.

DOBRA HRVATSKA/ MDM
Svibanj, 2021.

Doniraj za novu Sobu čuda u Sisku! … Mi već jesmo.

Doniraj za novu Sobu čuda u Sisku!

Soba čuda, otvorena u prosincu 2016. godine,  bila je prva i jedina soba za razvoj senzorne integracije za djecu s teškoćama u razvoju na području Sisačko-moslavačke županije. U četiri godine njenog djelovanja, održano je 6.722 termina terapije senzorne integracije za preko 100 djece.

  • Čuda se rađaju tamo gdje ima puno ljubavi.
  • Sretni smo što živimo u zajednici koja nas prepoznaje i to nam svakodnevno dokazuje.
  • Zajedno počinjemo ponovo izgradnju naše nove Sobe čuda!

Razorni potres koji je pogodio Sisak i okolicu uništio je i zgradu u Frankopanskoj ulici koja je sada potpuno neuporabljiva. Kako obnova može potrajati godinama, članovi Udruge osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije odlučili su uz podršku zajednice i donatora izgraditi novu zgradu.

Ovog trenutka, u privremeno izmještenom kabinetu u Maloj kući u Petrinji, terapiju senzorne integracije prima 66 djece i mladih s teškoćama u razvoju s područja Siska, Petrinje, Novske, Popovače, Gline, Sunje, Martinske Vesi, Hrvatske Kostajnice i Gline. Na listi čekanja je sedam novih članova mlađe dobi kojima je odmah neophodna ta terapija, te preko 20 dosadašnjih korisnika koji zbog prostornih kapaciteta, uvjeta rada ili čuvanja zdravlja i posebnih uvjeta uzrokovanih pandemijom Covida ne mogu pohađati ovoga trenutka terapiju.

S obzirom da Udruga osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije (UOSI SMŽ) ima preko 90 djece s teškoćama u razvoju s područja grada Siska i bliže okolice, novi objekt Sobe čuda bit će veći od prvog te bi zadovoljio pružanje svih oblika psihosocijalne podrške i razvoj inovativnih socijalnih usluga na jednom mjestu i u blizini njihovog mjesta stanovanja, kao i prostor za projektno-administrativni tim koji je također u potresu ostao bez svog prostora za rad te sada rade u iznajmljenom stanu u Petrinji.

Ono što je sada potrebno Udruzi, pomoć je u izgradnji objekta. Svi koji su voljni pomoći u tome na bilo koji način, mogu se javiti u Udrugu na kontakte:

  • telefoni 091/4050 530 i 091/4050 533,
  • e-mail: info@uosismz.hr ,
  • uplatu novčane donacije, s naznakom „za Sobu čuda“ možete već sada učiniti uplatom na račun Udruge:

IBAN: HR3324840081105429603 SWIFT: RZBHHR2X – otvoren kod RBA d.d. broj računa: 1105429603, OIB: 59369523052

Čuda se rađaju tamo gdje ima puno ljubavi.

Sretni smo što živimo u zajednici koja nas prepoznaje i to nam svakodnevno dokazuje. Zajedno počinjemo ponovo izgradnju naše nove Sobe čuda.

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2021.

KAkvart – karlovački projekt koji okuplja i oduševljeva! Grad Karlovac i Heineken, u zajedništvu.

KAkvart 2021

Projekt KAkvart je jedinstven projekt u Hrvatskoj i predstavlja sinergiju Grada Karlovca, mjesnih odbora, poslovnog sektora i građana volontera. Pokrenut je 2016. s ciljem poboljšanja kvalitete života i komunalnog standarda građana grada Karlovca. Kroz KAkvart građani osmišljavaju i kandidiraju projekte koje Grad Karlovac s poslovnim subjektima sufinancira, a građani volonterskim radom sudjeluju u njihovoj realizaciji.

Grad Karlovac ima 12 gradskih četvrti i 26 mjesnih odbora.

Svake godine od 22 do 32 prijavljena projekta – 2017. – 2020.

Prve godine projekta odabrano je za sufinanciranje deset projekata od ukupno 31 prijavljenih. Ova jedinstvena suradnja nastavila se i u 2017. kada se prijavilo 35 projekata, od kojih je odabrano njih 18. Lepeza pristiglih prijava pokazala je iznimnu želju i volju građana za sudjelovanjem i poboljšanjem kvalitete života u gradu. Vrijednost projekta te je godine prepoznala i kompanija HEINEKEN Hrvatska kad se kao partner u akciji pridružila Gradu Karlovcu. Treća godina, 2018., donijela je rast odobrenih projekata na 22; novost je bila što su osim građevinskih i komunalnih podržani i društveni te kulturno-umjetnički projekti za koje je sveukupno dano 750 tisuća kuna. Za projekte u 2019. osigurano je 700.000 kuna, a podržana su 26 projekta.

Ove godine, 2020., unatoč krizi uzrokovanoj virusom COVID-19, program se nastavio i u punom je tijeku realizacija čak 32 projekta (4 društvena, 28 komunalna) u vrijednosti 840 tisuća kuna.

Pet godina prepunih akcija…

Tijekom ovih pet godina uređene su fasade, parkirališta, zelene površine, sanirana krovišta i prostorije društvenih domova, uređena dječja igrališta, sportski tereni i vanjska vježbališta, prostori kulturno umjetničkih društava, postavljene su solarne info kutije i klupe na šetnicama, interpretacijska ploča, a po prvi put u Karlovcu postavljen je i „solarni stup za popravak bicikala“. Uz to organizirana su brojna društvena i kulturno-umjetnička događanja: natjecanja zaprežnih vatrogasnih šprica, natjecanja u starim seoskim igrama, učenje tradicijskih vještina (radionica ručnih radova, tkanje na tkalačkom stanju, izrada upotrebnih predmeta na tradicijski način, izrada, oblačenje i održavanje narodnih nošnji, učenje „rozganja“ i sviranje na tradicijski način).

KAkvart KARLOVAC UM 2021 farbaju prozore received_2197533153815881

KAkvart KARLOVAC UM 2021 tarri zanat DSC_0523

Projekt koji se naročito ističe je izrada murala na pročeljima zgrada u Karlovcu. „Našim zgradama i gradu pridodajemo estetsku i umjetničku vrijednost, kulturno i socijalno značenje i tako postajemo zanimljivi i sebi i turistima. Stvaramo pretpostavke da Karlovac postane grad murala, grad koji svojim muralima priča o slavnoj povijesti“, rekao je Josip Žunić, predsjednik Vijeća gradske četvrti Novi Centar iz koje je projekt i krenuo.

Murali sa likom braće Seljan, Dragutina Lermana i Jakova Šašela, nastali kroz projekt „Karlovac i Karlovčani na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće“ i sufinancirani iz KAkvarta, djelo su Leonarda Lesića i Dalibora Jurasa. Svi će murali biti još dopunjeni digitalnim kodom pa će se putem mobitela i trenutačno moći više doznati o poznatim Karlovčanima s murala.

Solarni stup za popravak bicikala koji se nalazi na šetnici uz rijeku Koranu dostupan je besplatno svim prolaznicima i osim ponude alata za potrebe popravka bicikala tamo se može napumpati guma ali i napuniti mobitel.

KAkvartt karlovac um 2021 popravak krova 8c90115aff2e8ffa1abeb83e59c26224-V

Društveni domovi u mjesnim odborima imaju veliku važnost jer su središnje mjesto okupljanja mještana, posebno mladih. Putem KAkvarta mnogi od tih objekata dobio je novo ruho, a vrijedne ruke volontera pridonijele su uređenju i opremanju. Tako je uz financijsku podršku, volonterski rad dao dodatnu vrijednost projektima.

Gradonačelnik Damir Mandić ističe zadovoljstvo projektom: „Gotovo svi projekti provedeni kroz KAkvart predstavljaju pun pogodak, od komunalnih do društvenih. Posebno nas raduje što je kroz program došlo do značajne suradnje mnogih: vijeća mjesnih odbora i gradskih četvrti, naših kulturno-umjetničkih društava, dobrovoljnih vatrogasnih društava i udruga koje bave različitim aktivnostima, tako da program osim što koristi zajednici, pruža svim građanima i dodatne dimenzije druženja i razvijanja pozitivnog ozračja u mjestu stanovanja.“

Glavni partner Gradu Karlovcu u projektu KAkvart je HEINEKEN Hrvatska s brendom Karlovačko.

„Partnerstvo HEINEKENA Hrvatska i projekta KAkvart traje već pet godina i veliko nam je zadovoljstvo pružati podršku ovom jedinstvenom projektu kroz naš brend Karlovačko. KAkvart je dokaz da dobra suradnja Grada Karlovca, privatnog sektora i volontera uistinu može donijeti pozitivnu promjenu unutar lokalne zajednice.

KAkvart karlovac um 2021 ljudmila govori

Pritom smo posebno ponosni na brojne volontere koji rado zasuču rukave kako bi grad Karlovac učinili boljim mjestom za život. HEINEKEN Hrvatska će nastaviti biti prijatelj grada Karlovca te podupirati njegov rast i razvoj“, izjavila je  Ljudmila Bratko Gašpić, menadžerica korporativnih komunikacija HEINEKENA Hrvatska

Potrebe građana koje ispunjava, rast broja građana za sudjelovanje, sve kvalitetniji projekti i interes poslovne zajednice predstavljaju dobar temelj održivosti našeg projekta – KAkvart.

Ana Župančić Žunac
Grad Karlovac

DOBRA HRVATSKA
www.odgovorno.hr
Prosinac, 2020

„ODA RADOSTI“ Schillera i Beethovena – čežnja koja traje

Od objavljivanja pjesme Friedricha Schillera “Oda radosti” (1785.) do praizvedbe Devete simfonije Ludwiga van Beethovena (1824.), u čijem je četvrtom stavku uglazbljena ta romantičarska pjesma, proteklo je punih 40 godina. Schiller je 1805. preminuo mlad, tako da nije svjedočio izrastanju Beethovenove simfonije u slavnu i možda najveću od svih. Nije mogao znati da će njegova “Oda radosti” postati himnom Europe, iskaz težnje za slobodom i jedinstvom ljudi.

Friedrich Schiller rodio se 1759. u duboko religioznoj obitelji, želio je studirati pravo i teologiju, no odluku o studiju nije mogao donijeti sam, nego ju je donio apsolutistički monarh württemberškog kraljevstva Karl Eugen (jedinstvena Njemačka još nije postojala; njen današnji teritorij prekrivalo je 790 državica), namijenivši Schilleru, sinu isluženog vojnog časnika – bolničara, profesiju vojnog liječnika. Osam je godina mladić učio medicinu, tijekom kojih nikad nije zaboravio svoj interes za stvari koje su mu bile bliske. Čitao je mnoge dramatičare, filozofe i teologe, ostao najdublje vezan za književnost. Zarana se razvio u hrabrog pronositelja ideja novoga doba, postao oštar protivnik feudalnog apsolutizma i društvene pokvarenosti te promicatelj romantičarskih koncepcija o snažnoj i nesputanoj ličnosti koja stremi slobodi pojedinca u zajednici braće i sestara, ljudi svijeta.

“Oda radosti” ili “Oda slobodi”. Potkraj studija, već 1781., o tome je progovorio u svom prvom i najvećem djelu – drami “Razbojnici”, koja slavi ljudske vrline i zahtijeva slobodu od tiranije feudalne aristokracije. Nakon što je za neposluh kralju odslužio prvu kaznu od 15 dana zatvora, odlučio se 1782. za bijeg preko granica kraljevstva, u Weimar, k prijatelju, skladatelju Christianu G. Körneru. Tih nekoliko godina bilo je najsretnije doba u njegovu životu, kako kaže. Završio je još dvije drame, a 1785. u časopisu “Thalia” (što ga je sam pokrenuo) objavljuje pjesmu “Oda radosti” (An die Freude). Postoji tumačenje da ju je Schiller prvotno nazvao “Oda slobodi” (An die Freiheit), ali je pod pritiskom (auto)cenzure promijenio slobodu u radost. Malotko se tada usudio govoriti o slobodi i pravednom društvu.

Nakon 15-ak godina promijenio je i dio teksta, smatrajući zanos pjesme pretjeranim. Želeći utišati njezin mladenački žar, u prvi plan stavlja jedinstvo svih ljudi umjesto revolucionarne ideje o pomirbi društvenih slojeva, što se vidi i u promjeni središnjeg stiha u prvoj strofi: umjesto “prosjaci će kneževima biti braća” napisao je “svi će ljudi biti braća”.

Radosti, božanska iskro / Divna kćeri edenska / Žarom tvojim prožeti smo /
U tvom hramu, nebeska! /Čarobnost se tvoja laća / Sveg što dijeli navika /
Svi će ljudi biti braća / Sred tvog blagog okrilja / Združite se milijuni /
Cjelov svijet nek’ prožima / Nad zvjezdanim dvorima / Otac drag nas mirom puni.

(Prepjevao Sead Muhamedagić, nakladnik Koncertna dvorana „Vatroslav Lisinski“, 2019.)

Na uglazbljenje čekalo se dugo. Građanstvo i mladi Schillera su doslovce obožavali, pa i mladi Beethoven, koji se zarana bavio idejom da “Odu radosti” uglazbi. I Beethoven se oduševljeno priklonio geslu koje je uskoro postalo poklič Francuske revolucije 1789. – sloboda, jednakost, bratstvo. No uhvatio se tog djela 1823. – 1824., glazbeno potpuno zreo, tri godine prije smrti. Čudesno je da je Beethoven skladao Devetu simfoniju već potpuno gluh. Glazbeni iskorak koji je Beethoven učinio svojom Devetom simfonijom isprva je sablaznio, a tek nakon nekoliko desetljeća i oduševio publiku. Iskorak je bio ogroman i nepojmljiv: prvi put u jednoj orkestralnoj simfoniji nastupaju i solisti te u finalu veliki zbor. Neki su tvrdili: “To više nije simfonija!”

Na praizvedbi je simfonija prošla slabo, a 20 godina poslije klanjali su joj se kraljevi. Od Beethovenova festivala 1845. simfonija poprima značenje europskog kulturnog jedinstva, a postaje i svojevrsni simbol njemačkog naroda. Svi su vladari, mnoge vlasti htjeli vezati njenu slavu uz svoje ime. U II. svjetskom ratu izvodila se za Hitlerov rođendan. Povodom pada Berlinskog zida 1989. pod ravnanjem Leonarda Bernsteina “Oda” se pjeva u prvotnoj ideji, kao “Oda slobodi”. Već je 1972. instrumentalna verzija skladbe prihvaćena kao himna Vijeća Europe, a himnom Europske unije postala je 1986. Iako ju mi danas češće spominjemo kao “Odu radosti”, u svojoj biti ona je i dalje “Oda slobodi”. Schiller čezne za slobodom. I kad ne govori izravno o slobodi nego o radosti, to je radovanje slobodi i jedinstvu svih ljudi.

Veliki umjetnici njemačkog naroda, Europe i svijeta, književnik Schiller i skladatelj Beethoven, ostavili su nam pjesmu-užitak, glas čežnje za mirom, slobodom, ljubavlju, jedinstvom i bratstvom. I danas, skoro 200 godina nakon praizvedbe, u godini Beethovenova 250. rođendana, velika ljudska čežnja još ostaje u pjesmi. Pjesmom iskazana.

Uz Goethea Schiller je najznačajniji njemački književnik uopće. U jednom razgovoru Goethe je ovako opisao bit Schillerova stvaralaštva: “Kroz sva Schillerova djela struji ideja slobode, a ta je ideja postupno, kako je Schiller dozrijevao, dobivala uvijek novo obličje. U mladosti je to bila fizička sloboda koja mu je pomogla u stvaranju i prešla potom u njegovo djelo. Poslije se ona preobrazila u idealni pojam čiste slobode.”

Goran Tudor

INA – donacija 1,4 milijuna kuna s ciljem unapređenja rada zdravstvenih institucija

INA donacija

Čak 1,4 milijuna kuna – novu veliku donaciju Ine – zdravstvene organizacije će iskoristiti za unapređenje dijagnostike, nabavku prijeko potrebnih uređaja, poboljšanje uvjeta smještaja i liječenja bolesnika, boljih uvjeta rada zdravstvenih djelatnika i unapređenje provođenja znanstvenih i edukativnih aktivnosti. Nastavak je to odgovornog djelovanja Ine – samo u zadnjih 10 godina INA je u zdravstveni sustav Republike Hrvatske uložila 6,5 milijuna kuna i nastavit će pomagati i pružati podršku stalno i uvijek kada je to potrebno.

Pandemija koronavirusa uzrokovala je snažan pritisak na zdravstvene sustave posvuda u svijetu od čega nije bila izuzeta ni Hrvatska gdje su situaciju dodatno otežali i snažni potresi kojima smo svjedočili prošle godine. Svjesna ovih iznimnih okolnosti u kojima se nalazi zdravstveni sustav, ali i cijelo društvo, INA ove godine pomaže zdravstvenim institucijama s donacijom od 1,4 milijuna kuna.

Razorni potres na području Sisačko-moslavačke županije uzrokovao je štetu i u sisačkoj Općoj bolnici „Dr. Ivo Pedišić“, a potrebu za hitnom reakcijom prepoznala je INA i početkom godine bolnici je donirala 500.000 kuna s ciljem što brže sanacije štete. Svjesna da je pomoć potrebna i drugima, osobito u uvjetima pandemije, INA je ostalim zdravstvenim institucijama, ustanovama i udrugama usmjerenima na unapređenje zdravstvene skrbi namijenila 900.000,00 kn.

Tako će po 150.000 kn dobiti Zavod za Onkologiju Klinike za dječje bolesti Zagreb te Klinički bolnički centar Rijeka. Pet zdravstvenih institucija i njihovih odjela: Klinički bolnički centar Osijek, Banka tkiva i stanica Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, Zavod za akutne respiratorne infekcije Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, Klinika za bolesti srca i krvnih žila Kliničkog bolničkog centra Split te Udruga Pogled iz novog kuta – life (P.I.N.K. life) dobivaju po 100.000 kn, dok će Domu zdravlja Sisak i Specijalnoj bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra biti donirano po 50.000 kn. Više informacija dostupno je na http://www.ina.hr/ina-donacije-bolnicama.

Sredstva koje donira INA bit će usmjerena na unapređenje dijagnostike, nabavku prijeko potrebnih uređaja, poboljšanje uvjeta smještaja i liječenja bolesnika, boljih uvjeta rada zdravstvenih djelatnika i unapređenje provođenja znanstvenih i edukativnih aktivnosti.

Uz novčane donacije, bolnice dobivaju i ukupno 500 l dezinficijensa Dezinol, proizvoda koji su usred pandemije razvila INA MAZIVA.

„S veseljem sam dočekao vijest o vrijednoj donaciji Ine. Drago mi je da INA prepoznaje izazove kojima je KBC Rijeka izložen u svakodnevnom radu, kao i naše potrebe. Donacijom ćemo nabaviti uređaj za 24-satnu pHmetriju s impedanzom koji će pomoći pri dijagnostici bolesti jednjaka u djece i adolescenata na Klinici za pedijatriju. Dezinfekcijsko sredstvo Dezinol također će nam biti od velike pomoći u vrijeme borbe s pandemijom COVID-19. Ovo nije prva vrijedna donacija koju je INA uručila KBC-u Rijeka pa se nadam kako će se naša suradnja i dalje uspješno nastaviti“, izjavio je ravnatelj  Kliničkog bolničkog centra Rijeka prof.dr.sc. Alen Ružić.

„Svakodnevno svjedočimo iznimnim naporima koje zdravstveni djelatnici i bolničko osoblje ulažu u borbu s globalnom pandemijom. Oni rade u izvanrednim i teškim uvjetima, stoga zaslužuju naše divljenje i zahvalu, ali i pomoć. Društveno odgovorno poslovanje utkano je u DNA Ine i zato zdravstvu ponovno pomažemo kako bismo zajedno lakše prebrodili sve teškoće“, rekao je predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon.

INA već godinama ulaže u unapređenje zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, smatrajući svojom obavezom pružati podršku i pomoć kada je najteže. Samo u zadnjih 10 godina INA je u zdravstveni sustav Republike Hrvatske uložila 6,5 milijuna kuna te će nastaviti pomagati i pružati podršku uvijek kada je to potrebno.

INA D.D.

DOBRA HRVATSKA
svibanj 2021.

Kolumna Matija Hlebar: Klimatske promjene iziskuju nužni i brzi početak prilagodbe u Republici Hrvatskoj! A toga još nema. Zašto?

Klimatske promjene

Prema procjeni EFA Republika Hrvatska spada među buduća TRI  najveća klimatska stradalnika u Europi! Tome već i svjedočimo.

Nakon još jedne u nizu blagih zima, svježe je naše sjećanje i ogorčenje na negativne učinke klimatskih promjena u poljoprivredi, ovaj put povezano i s hladnom frontom koja je zemlju pogodila sredinom travnja i donijela kasne proljetne mrazove nekoliko dana uzastopce. Eto nam još jedne godine gdje će prinosi voća biti mali. Dokle tako? Dugo – dok se negativni utjecaj čovječanstva na klimu ne zaustavi. Ili se nadamo da će se priroda smilovati nesretniku-čovjeku?

Ilustracija 1: Kasni proljetni mraz u koprivničkom kraju 2021.

Stradale su sve rano cvatuće vrste voćaka poput ranih sorti jabuka i kruški te gotovo sve vrste koštičavog voća: marelice, breskve, trešnje, višnje, šljive, drijen. Šteta je ogromna, a u Hrvatskoj voćarskoj zajednici procjenjuju da je na nekim područjima, pogotovo u središnjem dijelu zemlje, 100 %-tna!!! Osim u voćnjacima, štete se bilježe u vinogradima i povrtnjacima.

HLEBAR MATIJA 2
Matija Hlebar
Autorski članak

Izloženost RH negativnim učincima klimatskih promjena

Republika Hrvatska već je dulje vrijeme izložena negativnim učincima klimatskih promjena na prirodne ekosustave, gospodarske sektore i zdravlje ljudi, jer se geografski nalazi u Sredozemnom bazenu koji je prema međunarodnim rezultatima klimatskog modeliranja označen kao klimatski ”vruća točka“.

Obzirom da Republika Hrvatska velikim dijelom spada u Sredozemnu regiju, sve je više dokaza da je izrazito osjetljiva na rastući utjecaj klimatskih promjena i da se njezina ranjivost na klimatske promjene kontinuirano povećava. Tako je ranjivost nekih gospodarskih sektora na klimatske promjene gotovo akutna, a posebice se to odnosi na poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo, energetiku i turizam.

Stoga posebno ne iznenađuje izvješće Europske agencije za okoliš (EEA) prema kojem Republika Hrvatska spada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP).

Posljedice klimatskih promjena dosad

Izračuni struke pokazuju da su ekonomski gubici uzrokovani ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1980. do 2013. iznosili oko 16,9 milijardi kuna, odnosno u prosjeku oko 510 milijuna kuna godišnje. Ti su ekonomski gubici još dodatno značajno porasli tijekom 2014. i 2015.. Time je ukupan iznos šteta za razdoblje od 1980. do 2015. godine postao veći od 21 milijarde kuna.

Također, prema stručnim procjenama, ekstremni vremenski uvjeti nanijeli su hrvatskom poljoprivrednom sektoru između 2000. i 2007. štetu od 1,3 milijarde kuna, dok je suša 2003. prouzročila štetu energetskom sektoru između 470 i 720 milijuna kuna.  

Ilustracija 2: Posljedice klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj: suše, poplave, oluje, požari
Ilustracija 2: Posljedice klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj: suše, poplave, oluje, požari

U Republici Hrvatskoj je danas klima znatno drugačija nego prije 30 godina.

Različitim klimatološkim analizama došlo se do spoznaja o ključnim posljedicama klimatskih promjena:

  • porast prosječnih mjesečnih i godišnjih temperatura zraka, naročito u vegetacijskom razdoblju biljaka od travnja do rujna, što ima veliki negativni utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju
  • porast maksimalnih dnevnih temperatura zraka u svim godišnjim dobima
  • pojava sve duljih razdoblja toplinskog stresa tijekom ljetnih mjeseci kada temperature zraka deset i više dana uzastopce prelaze 30 °C, čime se zaustavljaju fiziološki procesi kod biljaka te smanjuje kvaliteta i količina uroda
  • promjene rasporeda i područja oborina koje uzrokuju sve više sušnih razdoblja u vegetacijskom razdoblju
  • povećanje broja ekstremnih vremenskih pojava poput oluja, poplava, suša, požara, toplinskih valova, jako pljuskovitih oborina, tuča i kasnih proljetnih mrazova.

Predviđa se da će se u razdoblju od 2040. do 2070. snježni pokrivač u hrvatskim planinskim područjima smanjiti za čak 50 %. Već danas svjedočimo da bura na obali Jadrana poprima jačinu uragana, a porast razine mora najviše će pogoditi dolinu Neretve i urbana naselja uz jadransku obalu. U slučaju porasta razine mora od 50 cm do 2100. godine gotovo 100 000 stanovnika uz obale Jadrana morat će se preseliti u viša područja.

A što će u Hrvatskoj biti u buduće?

Za očekivati je da će tijekom idućih desetak godina upravo klimatske promjene u Republici Hrvatskoj postati goruća tema u gospodarstvu i društvu općenito. Jedna od njihovih najznačajnijih posljedica koja se očekuje jest i smanjenje prinosa poljoprivrednih kultura do 2050. godine za 3 do 8 %. To će zasigurno utjecati na kontinuirani rast cijena hrane i osnovnih životnih namirnica poput kruha, mlijeka, jaja i mesa.

Kao daljnje značajnije posljedice klimatskih promjena mogu se očekivati:

  • povećanje broja požara s daljnjim porastom temperature
  • više izdvajanja za popravke oštećenja energetske infrastrukture izazvane olujama
  • negativan utjecaj na zdravlje stanovništva, ne samo zbog povećanja temperature, već i zbog bolesti koje će prenositi razni kukci i ptice
  • valovi klimatskih migracija stanovništva sa sjevera Afrike, preko Hrvatske, prema središnjoj i sjevernoj Europi.

Naposljetku, i Ujedinjeni narodi (UN) procjenjuju se da će tijekom 21. stoljeća 25 % hrvatskog gospodarstva biti izloženo nepogodnostima uzrokovanim klimatskim promjenama.

Dramatični zahtjevi na prilagodbu Hrvatske  klimatskim promjenama

Stupanj ranjivosti hrvatskog gospodarstva i društva na klimatske promjene moguće je ocijeniti već i na temelju pogleda na udio turizma i poljoprivrede u ukupnom BDP-u Hrvatske, koji se proteklih godina kreće na razini višoj od jedne četvrtine BDP-a. Takvo velika ovisnost gospodarstva o samo dvije djelatnosti povećava i njegovu ukupnu ranjivost te se negativno može odraziti i na sveukupan razvoj društva, a posebice na njegove najranjivije skupine.

Zato je za hrvatsko gospodarstvo i društvo neophodno pravovremeno provođenje prilagodbe klimatskim promjenama, a sve s ciljem izbjegavanja katastrofalnih posljedica za okoliš, društvo i gospodarstvo u bliskoj budućnosti. Izvjesno je da sadašnji trošak ulaganja u mjere prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj višestruko smanjuje trošak saniranja mogućih šteta u budućnosti.

Koliko je velika važnost prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj, pokazuje i usvojena Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu. Iz iste proizlazi da će za PRILAGODBU klimatskim promjenama do 2040. biti potrebna ogromna ulaganja u procijenjenom iznosu od gotovo 27 milijardi kuna, a posebice u sljedeće sektore gospodarstva:

  • poljoprivredu 12,6 milijardi kuna
  • vodne resurse 5,5 milijardi kuna
  • šumarstvo 5,2 milijarde kuna
  • energetiku 1,9 milijardi kuna i
  • turizam 0,7 milijardi kuna.
Grafikon 1 Procjene potrebnih iznosa za prilagodbu klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj prema sektorima do 2040. godine (u mln kn)
Grafikon 1 Procjene potrebnih iznosa za prilagodbu klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj prema sektorima do 2040. godine (u mln kn)

ZaključnoRadi svega prije navedenog od prioritetne je važnosti u Republici Hrvatskoj pokrenuti:

  • cjeloviti društveni proces prihvaćanja prilagodbe klimatskim promjenama te
  • aktivnosti u svrhu predviđanja štetnih učinaka klimatskih promjena i poduzimanja odgovarajućih mjera po sektorima za sprječavanje ili smanjivanje štete koju oni mogu prouzročiti.

To bi na primjeru kasnih proljetnih mrazova koji proteklih nekoliko godina redovito uništavaju trud i muku hrvatskih voćara, vinogradara i povrćara, značilo pravovremeno tehnološko moderniziranje i opremanje anti-frost sustavima po uzoru na susjedne zemlje poput Slovenije i Austrije, gdje gotovo svi ugroženi cvjetovi tijekom cvatnje budu zaštićeni i uspješno zavrgnuti u domaće plodove. A gdje je potom i zaštita od poplava i oluja …

U Koprivnici, 5. svibnja 2021.

Matija Hlebar
Stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko izvještavanje, voditelj održivog razvoja u Podravki d.d., predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2021.

Osvrt: Aplikacija, volonteri i Olio protiv bacanja milijardi tona hrane! Jer trećina sve globalno proizvedene hrane se baca!

Olio

Ovaj uznemirujući podatak iznijela je UN-ova Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO). Osim što može eliminirati glad širom svijeta, takav otpad značajno uvećava globalnu klimatsku krizu. Smanjenje rasipanja hrane jedan je od najučinkovitijih načina rješavanja globalne klimatske krize.

Statističari su izračunali: gotovo 1,4 milijarde hektara zemlje – blizu 30% svjetskog poljoprivrednog zemljišta – koristi se za proizvodnju hrane koja se nikada ne pojede! Ugljični otisak od rasipanja te hrane čini ga trećom po veličini uzročnikom emisijom CO2 na svijetu (i u tome prva dva neslavna mjesta i dalje drže SAD i Kina).

Aplikacija Too Good To Go i socijalno poduzeće Olio

No, kako raste količina bačene hrane, raste i pokret ljudi koji tome žele stati na kraj. Posljednjih godina došlo je do eksplozije različitih ideja kako da se na koristan način zbrine višak hrane povezivanjem supermarketa, kafića, restorana i pojedinačnih domaćinstava s lokalnim zajednicama. Sve više ljudi diljem svijeta koristi neku aplikaciju dizajniranu da potakne ljude da daruju, a ne da bacaju višak hrane.

Aplikacija socijalnog poduzeća Olio u Velikoj Britaniji tijekom 2020. zabilježila je peterostruko povećanje broja korisnika te rast nastavlja i u ovoj godini, kaže Tessa Clarke, njegova izvršna direktorica i suosnivačica.

Aplikaciju Too Good To Go, koja potrošačima nudi drastično sniženu cijenu hrane na isteku roka trajanja, a koja bi inače bila bačena na otpad, preuzelo je 4,5 milijuna ljudi u Velikoj Britaniji. A od pokretanja aplikacije 2016. godine, na globalnoj razini čak 34 milijuna ljudi! „Broj preuzimanja i dalje raste”, kaže Paschalis Loucaides, britanski izvršni direktor. I korištenje ostalih sličnih aplikacija, kao što su Karma koja ima 1,4 milijuna korisnika ili Hubbub, raste te se očekuje da će se do kraja godine udvostručiti.

Kako piše list The Guardian, i u Velikoj Britaniji se baci oko trećine sve hrane, od toga se polovica događa u domaćinstvima. Tessa Clarke je pojasnila podatkom:

„Svaka obitelj godišnje prosječno baci hrane u vrijednosti od 730 funti. “

Olio je, kaže ona, pokušao ispraviti tu strašnu činjenicu u lokalnim razmjerima. „Aplikacija povezuje ljude koji imaju višak hrane, ali je nemaju kome dati, s onima kojima je potrebna, jer je puno ljudi isključeno iz svojih zajednica“, objašnjava Tessa Clarke. Korisnici Olia objavljuju slike svojeg viška hrane koja bi nekome mogla dobro doći.

Olio ima i mrežu od 24.000 volontera koji sakupljaju višak hrane iz lokalnih supermarketa i trgovina kako bi je korisnici aplikacija mogli zatražiti. “To je tako mala stvar, ali čini da se osjećam dobro i ja i moj susjed koji je uzeo hranu. A puno malih djela može na kraju napraviti veliku razliku ”, rekla je Tamara Wilson, korisnica aplikacije Olio.

„Čarobne vrećice“ , po cijeni od jedne trećine

Tisuće ljudi redovito poklanjaju hranu i ostale kućanske potrepštine svojim susjedima putem tvrtke Olio, ali Olio je postigao i prvo nacionalno partnerstvo s velikim lancem supermarketa Tesco. Oliovi volonteri svakodnevno u Tescovim trgovinama skupljaju višak hrane pri isteku roka trajanja. Sve se odmah prenosi u aplikaciju Olio, kako bi bilo spremno za besplatnu ponovnu distribuciju kućanstvima i grupama u zajednici.

 

Aplikacija Too Good To Go udružuje se s kafićima, restoranima, supermarketima, hotelima i neovisnim trgovcima hranom kako bi se stvorila „čarobna vrećica“, po cijeni cca trećine maloprodajne cijene, objasnio je Loucaides. “Iako nam ide dobro, tek smo zagrebli površinu problema. Odbačene hrane je tako mnogo“, kaže Loucaides.

Priznat ćete, jako dobre ideje kako smanjiti količinu hrane koja završava na otpadu i istodobno pomoći onima kojima je pomoć potrebna. Samo ih trebamo provesti u djelo i u našoj zemlji.

DOBRA HRVATSKA/MDM
Svibanj, 2021.

Online konferencija : KLIMA SE MIJENJA – PROMIJENIMO SE I MI!

konferencija-klima

Konferencija za obalne županije, gradove i općine

Dana 11. svibnja 2021. godine, u 10 sati, online formata ZOOM

Konferencija će okupiti predstavnike jedinica lokalne i regionalne samouprave, razvojnih agencija i relevantnih centara i institucija te zainteresiranu javnost. Sudionici će imati priliku upoznati se s načinima na koje donositelji odluka mogu (o)jačati oporavak i prilagodbu svojih područja na utjecaje klimatskih promjena. Osim ideja i uspješnih inicijativa, prezentirat će se i različite mogućnosti financiranja.

Broj sudionika je ograničen. Prijava na konferenciju je obavezna putem poveznice:

Prijavite se

Ova nacionalna konferencija održat će se u okviru projekta ADRIADAPT. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Partneri organizatori: PAP/RAC, Državni hidrometeorološki zavod, Grad Vodice, Šibensko-kninska županija i Društvo za oblikovanje održivog razvoja.

Program konferencije

NAJČITANIJE