Izjave tvrtki-dobitnica priznanja TOP 5 Poslodavaca Partnera za 2020.

Objavio
Odgovorno
-

Konzultantska tvrtka SELECTIO je objavio listu TOP 5 Poslodavaca Partnera za 2020. godinu koju čine:

INA, Atlantic Grupa, Erste banka, Zagrebačke pivovara, JGL.

Izdvajamo što su predstavnici nagrađenih tvrtki istaknuli povodom stjecanja ovog priznanja:

„Najveća snaga naše kompanije su upravo radnici, stoga INA kontinuirano ulaže u područje upravljanja ljudskim resursima. Fokusirani smo na njihovu dobrobit, s naglaskom na usklađenje privatnog i poslovnog života, kao i na njihovu motivaciju za koju smatramo da je ključ uspjeha. Zadovoljstvo nam je što smo prepoznati kao vodeći poslodavac te nam je čast biti u TOP 5 Poslodavaca Partnera.“

Vladimira Senčar Perkov, direktorica Ljudskih resursa u Ini

„Svake godine bez zadrške dajemo na reviziju procedure, programe i inicijative koje provodimo kao tim za Ljude i kulturu sa željom da dobijemo temeljit i nezavisan uvid u njihovu kvalitetu. Vjerujemo kako je upravo otvorenost za različite perspektive i mišljenja ključan sastojak uspjeha u postizanju izvrsnosti te čestitamo svim kompanijama koje jednako uspješno podižu ljestvicu u kvaliteti brige za ljude, vrijednosti i kulturu.“

Mojca Domiter, izvršna direktorica za Ljude i kulturu u Atlantic Grupi

„Brzina i snaga prilagodbe novim okolnostima koju su naši zaposlenici pokazali tijekom 2020. godine nešto je što nas čini uistinu ponosnima, a naš posao je olakšavati im tu prilagodbu. Pred nama je jedno novo razdoblje i vjerujemo da možemo biti njegovi kreatori. Baš iz tog razloga smo pokrenuli platformu #radimpametno koja se bavi novim načinima rada u svim bitnim segmentima.“

Maja Crnjak, direktorica Sektora ljudskih potencijala Erste banke

„Dobra i brza reakcija u krizi rezultat je kontinuiranog strateškog pristupa HR praksama koje nas već godinama drže u samom vrhu najboljih poslodavaca. Drago nam je da struka i dalje prepoznaje našu strategiju koja je temeljena primarno na zadovoljstvu i dobrobiti zaposlenika. Tako smo i u ovoj vrlo izazovnoj godini, uz niz well-being aktivacija, uspjeli zadržati prava radnika, osigurati njihovu maksimalnu zaštitu zdravlja i sigurne uvjete za rad. Hvala svim kolegama koji su opet pokazali da su najbolji kad je najteže i da je naizgled nemoguće – u zakon timu uvijek moguće.“

Jadranka Sakoman, direktorica ljudskih resursa Zagrebačke pivovare

„Priznanje je potvrda JGL-ovim praksama i nastojanjima da se naši ljudi u organizaciji osjećaju dobro i sigurno, a da su pritom dio inspirativne, internacionalne priče koju pokreće znanstveno i tehnološki napredno okruženje. JGL pruža priliku onima koji su strastveni, inovativni i stručni, a u isto vrijeme omogućujemo zdravu ravnotežu između privatnog i poslovnog života.“

Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a.

Čestitamo vodstvima i zaposlenicima nagrađenih, INE, Atlantic Grupe, Erste banke, Zagrebačke pivovare, JGL-a!

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2020.

VETROPACK STRAŽA uredila VETROPARK – vedra slika odnosa sa lokalnom zajednicom

Objavio
Odgovorno
-

Društveno odgovorno poslovanje u području brige za lokalnu zajednicu imanentno je poslovanju Vetropack Straže od osnutka tvornice 1860. do danas. Nastala zahvaljujući prije svega prirodnim resursima ovog kraja, tvornica mu uzvraća permanentnom brigom za kvalitetu života zaposlenika i njihovih obitelji i dobrosusjedske odnose. I zato stalno i intenzivno ulaže u razvoj infrastrukture svog kraja te kulturnog i društvenog života, podržava zdravstvene i obrazovne institucije. A snažno je generirala i razvoj gospodarskih djelatnosti koje se bave proizvodima i uslugama potrebnima za proizvodnju stakla. Neke od tih djelatnosti izrasle su u snažne i pretežno izvozno orijentirane tvrtke.

Vetropack Straža – zajedno s humskim krajem od 1860.

Vetropack Straža zapošljava oko 650 ljudi i riječ je većim dijelom o stanovništvu širega humskog kraja. U mjestu od 5000 stanovnika, jasno je koliki utjecaj takva tvrtka može imati na zajednicu. Projekti koje realizira u sinergiji s Općinom Hum na Sutli ili izravno u lokalnoj zajednici temelje se na uskladi realnih potreba građana i težnje za stvaranjem zdrave, inovativne i poticajne okoline za život, prema načelima održivog razvoja.

Jedno od najvažnijih i čestih pitanja koje si postavljamo jest kako podržati razvoj sposobnosti u naših najmlađih, onih koje će im biti potrebne za suočavanje s izazovima budućnosti i ostvarenje vizija koje već sad zajednički osmišljavamo? Naš ovogodišnji projekt-dar im omogućuje – kroz igru i socijalnu komunikaciju – razvoj kreativnosti, snalažljivosti i psihofizičkih sposobnosti te zdravih navika boravka u prirodi i bavljenja aktivnostima na otvorenom. S tim je ciljem obnovljen dječji Vetropark pokraj osnovne škole, naš poklon najmlađim stanovnicima Huma na Sutli povodom obilježavanja 160 godina postojanja naše kompanije.

Vetropark djeca

Vetropark, mjesto druženja, veselja, rekreacije… za sve!

Vetropack Straža uredila je i otvorila park 2002., davši mu naziv Vetropark. To je prvi dječji park u Humu na Sutli u kojem su djeci, na njima primjeren način i izvan strukturirane edukacije, približuju i objašnjuju pojmovi recikliranja, održivosti i očuvanja prirodnih resursa, sve to postavljanjem zelenog otoka s informativnim pločama i spremnicima za razvrstavanje otpada.

Ove su godine obnovljene postojeće sprave, stolovi za stolni tenis te stolovi i klupe za odmor, postavljene su nove sprave za igru i pozornica od paleta, uređene staze. Svoj doprinos projektu dali su i sami zaposlenici. Organiziran je svojevrsni teambuilding za 15 zaposlenika iz različitih sektora, među kojima je bilo i nekoliko novozaposlenih. Uz društveno koristan rad – bojenje stolova, klupa i sprava za igru, bila je to ujedno odlična prigoda za upoznavanje i stjecanje osjećaja povezanosti i suradnje.

Vetropark je danas zelena oaza u urbanom dijelu Huma na Sutli, veoma omiljena među mještanima svih dobnih skupina zbog uvjeta koje im nesebično pruža – u vidu ugodnog i lijepog prostora za igru, druženja, šetnje pa čak i različite školske aktivnosti. A s dolaskom ljeta, Vetropark postaje idealno mjesto za razne kulturne i edukativne sadržaje, od ekoloških i kreativnih likovnih radionica do večernjih koncerata i ljetnog kina.

Maja Starček, voditeljica Komunikacija, Vetropack Straža d.d.

Osvrt: Žirafe i korona virus. Tiho izumiranje žirafa od 1990. …

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-
Foto: Vecteezy

Nećete vjerovati! Žirafe, te prelijepe dugovrate divove, ubijaju da bi njihovom kožom ukrasili svoje domove. U 10 godina uvezeno u SAD iz Afrike preko 40.000 dijelova žirafe!

Kakve veze imaju žirafe i korona virus? Naizgled nikakve. Ipak, čini se da trenutačno baš sve ima veze s pandemijom koja nam mijenja živote. Pa tako i žirafe, ali i ostale divlje životinje.

Kriza koju je izazvao virus Covid-19 dovela je do manjeg priljeva novca za sprječavanje krivolova divljih životinja. Tako je i program za spas žirafa od krivolova ostao bez novca i podrške čuvarima divljih životinja, lokalnim zajednicama i osoblju za provođenje zakona, što je dovelo do još većeg krivolova ovih prekrasnih dugovratih divova.

Zaštitnici divljih životinja govore o „tihom izumiranju“ žirafa.

Populacija žirafa u divljini u posljednjih 30 godina smanjena za čak 40 posto!

Na tisuće žirafa godišnje bivaju mučki ubijene u krivolovu kako bi se od njihove kože napravili ukrasni proizvodi za kućanstvo koji završavaju u trgovinama bogatih zemalja.

Britanski list Independent pokrenuo je kampanju Stop The Ilegal Wildlife Trade (Stop nezakonitoj  trgovini divljim životinjama), a to je nadahnulo i dobrotvornu udrugu u Americi da pokrenu vlastiti ogranak te kampanje za spašavanje žirafe. Dobro je poznato da u nekim zemljama vlada velika potražnja za slonovim kljovama te rogovima nosoroga, što je te vrste dovelo na rub istrebljenja. No, manje je poznato da ilegalno tržište vapi i za dijelovima žirafe, osobito za njihovom kožom, što je dovelo do velikog izlovljavanja tih životinja. Upravo je kampanja Stop nezakonitoj  trgovini divljim životinjama otkrila da su Sjedinjene Američke Države najveće svjetsko tržište za proizvode od žirafe.

Istraga nezavisnih udruga iz 2018. godine pokazala je alarmantno stanje:

Između 2006. i 2015. uvezeno u SAD iz Afrike 40.000 dijelova žirafe!

U povodu obilježavanja Svjetskog dana životinja 4. listopada američka udruga KAAP (Kids Against Animal Poaching ili Djeca protiv krivolova životinja) pokrenula je akciju #StandTallForGiraffes, kojom se nastoji pokrenuti i zainteresirati sve ljubitelje divljine da zahtijevaju zabranu uvoza dijelova žirafa te da se i žirafe uvrste na popis zaštićenih prema Zakonu o ugroženim vrstama SAD-a. Taj je zakon najmoćniji instrument za zaštitu ugroženih divljih životinja te je uspio zaustaviti izumiranje 99% životinjskih vrsta koje su njime obuhvaćene.
Među pristašama KAAP-ove kampanje #StandTallForGiraffes su i mnoge osobe iz javnog života SAD-a poput supermodela Christy Turlington ili glumice Gine Gershon. Udruga KAAP, koju je 2015. godine osnovala tada 13-godišnja djevojčica Emily Walker, ovom je kampanjom uspjela uoči američkih predsjedničkih izbora politizirati ovo pitanje. Naime, kampanja je zamišljena tako da svi koji žele nešto učiniti za spas žirafa napišu elektronsko ili papirnato pismo ministru unutarnjih poslova u Trumpovoj vladi, Davidu Bernhardtu, tražeći od Vlade zaštitu žirafa.

„Teško je i izazovno vrijeme s globalnom pandemijom, rasnom nepravdom i osiguravanjem da se svi glasovi uračunaju u najvažnije američke izbore u našem životu, ali ne smijemo zaboraviti na žirafe. Moramo odmah djelovati kako bismo im pomogli“, izjavila je Emily Walker, dodajući da su žirafe u izrazito nepovoljnom položaju jer su oči zaštitnika divljine uglavnom usmjerene na zaštitu slonova i nosoroga, pa ilegalno ubijanje žirafa uglavnom prolazi ispod radara.

Mirela Drkulec Miletić

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2020.

Knjiga-planer UM 2021 – Izjava o jedinstvenosti

Objavio
Goran Tudor
-

KNJIGA PLANER „UM – ZNANJE I VRIJEDNOSTI“
 –  IZJAVA O JEDINSTVENOSTI PROIZVODA

UM je brendirana i jedinstvena edicija (godišnji almanah) u Hrvatskoj i Europi, bez uzora i sličnosti s drugim proizvodima u kategoriji višenamjenskih knjiga, planera ili rokovnika. Svoju jedinstvenost i inovativnost UM očituje: multifunkcionalnom namjenom (knjiga – planer) mnogostrukim sadržajem, očitovanjem zalaganja za dobar život, humano društvo i održiv svijet, kao i trajnošću i  širokim prihvatom među čitateljima. UM je uzor!

  • Knjiga-planer UM 2021 / Znanje i vrijednosti izdaje tvrtka E.P. d.o.o. još od 1995., tako da je UM 2021 broj 27.
  • UM je inovacija – „dva predmeta kao jedan“ – i knjiga i planer, na 180 stranica.
  • Svake godine, na dan 10. studenog, poklonici dobivaju osvježen sadržaj za narednu godinu, u 9 književnih vrsta: tjedne inspirativne eseje, biranu poeziju, mudre izreke, karikature, primjere DOP-a, kratke crtice +, reprodukcije likovnih radova, repetitorij 100 značajnih dana u nas i svijetu, preporuka dobrih knjiga.
  • UM koristi 12.000 čitatelja, na poslu, putovanju, godišnjem odmoru, u svom domu… svih 365 dana u godini. UM je najmasovnija knjiga u nas.
  • UM oblikuje autorski tim od 40-ak članova, uspješnih osoba koje su nešto stvorile i koje imaju svijetu nešto kazati: menadžera, znanstvenika, poslovnih savjetnika, javnih ličnosti, stručnjaka, dizajnera. Šest mjeseci radi se svaki novi broj .

Više informacija i narudžba: www.knjizaraum.hr, M.E.P. d.o.o., Hrvatski centar poslovne knjige, Zagreb, Ulica grada Vukovara 226 G

Prelistajte knjigu-planer 2021.

 

DOPRINOS KNJIGE-PLANERA UM
AFIRMACIJI
DOP-a, ODRŽIVOSTI I UNIVERZALNIH VRIJEDNOSTI U HRVATSKOJ

UM je jedinstvena i jedina edicija u nas koja sustavno, godinama, promovira DOP, održivi razvoj i univerzalne vrijednosti. od 2008.

UM u svakom izdanju od 2014. UM obrađuje po 10 do 20 primjera najbolje DOP prakse u nas, tako da je do danas (2020.) UM istražio i objavio preko 80 DOP primjera.

U skladu s podnaslovom Znanje i vrijednosti, UM zagovara znanje, ali i univerzalne ljudske vrijednosti i vrline: integritet, humanost, mir, toleranciju, učenje, smisleno postojanje, razbor svijeta, održivost, kulturu i demokraciju, poštovanje prema Zemlji…

Od  2014. UM je podupiratelj likovnih radionica i stvaralaštva u mladih te redovni donator Srednje škole za primijenjenu umjetnost i dizajn u  Zagrebu. Po 4 ponajbolja likovna radova mladih talenata – učenika škole objavljuju se u svakom UM-u.

Hrvatska udruga poslodavaca dodijelila je tvrtki M.E.P. d.o.o. Godišnju nagradu DOP-a za 2016. za afirmaciju društveno odgovornog poslovanja, i to za projekt knjiga-planer UM.

U velikom intervjuu za Slobodnu Dalmaciju Matešić upozorava da nam otkucavaju zadnje minute za promjenu

Objavio
Odgovorno
-
Mirjana Matešić: Zašto poduzeća toliko kasne u prilagodbi klimatskim zahtjevima
Mirjana Matešić

Ako želimo prijeći na održivi razvoj onda njegova načela moraju biti sadržana u kriterijima za dodjelu sredstava HBOR-a, moraju biti sadržana u kriterijima natječaja za javnu nabavu, kriterijima porezne politike, kupnje novih službenih vozila Vlade, ili načina kako se dodjeljuju potpore za razvoj gospodarstva, istaknula je ravnateljica HR PSOR-a Mirjana Matešić u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju

Potrebno je zadržati visoke standarde održivosti prilikom oporavka jer će oni donijeti dugoročne koristi za gospodarstvo i povećati naš stupanj otpornosti, a ove su prilagodbe nužne kako bismo u sljedećem desetljeću bili u stanju odgovoriti na izazov klimatskih promjena koje će značajno utjecati na naš način života, istaknula je ravnateljica Hrvatskoj poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) Mirjana Matešić u razgovoru s novinarom Slobodne Dalmacije Ivom Bonkovićem, za specijalni prilog Spektar.

Matešić je komentirala prijedlog mjera koje je HR PSOR poslao ključnim dionicima i političkim akterima, a koje bi osigurale prelazak na održivo gospodarstvo te ujedno i otpornost države na slične pandemije u budućnosti.

„Održivi razvoj je političko pitanje, temelj održivog razvoja sadržan je i u njegovoj osnovnoj definiciji koja kaže da je to razvoj koji zadovoljava naše potrebe, a i omogućuje budućim generacijama isto“, istaknula je. Poručila je da se u predloženim mjerama zalažu za formiranje stručnog tima u Vladi RH, tako bi se osiguralo da mjere zažive, a ne da ostanu u nekoj ladici u ministarstvima, zavodima ili agencijama. No, zasad nema povratnih informacija od Vlade. „Nije dovoljno deklarativno se opredijeliti za održivi razvoj, a onda sve aktivnosti nastaviti po starome, već je potrebno ta načela ugraditi u konkretne odluke te se održivi razvoj mora odraziti u poreznoj politici, gospodarskoj politici, politici javne nabave, obrazovanja i svim drugim temama kojima upravlja Vlada“ – izjavljuje Matešić.

Nema vremena za čekanje

Za održivi razvoj ne samo da ima mjesta i u obrazovanju, već je i prijeko potrebno obrazovati i stvarati mlade ljude koji će misliti na novi način, koji znaju misliti kritički i inovativno, koji razumiju povezanost ekonomije i prirode. „HR PSOR kao organizacija se već desetljeće zalaže za uvođenje održivog razvoja u obrazovanje, ali pozitivnog odgovora i pomaka oko tog pitanja još uvijek nema“, istaknula je.

Matešić kaže da su alarmantna upozorenja kako hitno moramo nešto poduzeti jer možemo očekivati tektonske promjene u gospodarstvu u narednom desetljeću. „S obzirom na novo stanje, moramo se znati i moći opredijeliti za održivo, zelenije gospodarstvo. Ovo je prilika koja se ne smije propustiti. Skandinavske zemlje već godinama mijenjaju svoje gospodarstvene politike i transformiraju svoja društva u održiva društva. Vrijeme je da Hrvatska prihvati da je vrijeme za pozitivne promjene. Sve kasnije će biti prekasno.

U nastavku donosimo intervju iz Slobodne Dalmacije u cijelosti:

Valamar očuvao sva radna mjesta kroz program „Pauza, Restart“

Objavio
Odgovorno
-

U povijesnoj godini najveće globalne krize suvremenog doba kompanija Valamar je aktivno upravljala poslovanjem, očuvanjem razvojnih potencijala, tržišnog statusa i radnih mjesta…

Prošla 2019. godina bila je rekordna godina poslovanja i posljednja godina petogodišnjeg razvojnog ciklusa u kojem je Valamar ostvario prosječnu stopu rasta operativne dobiti od 22% te napravio strateške iskorake koji će u narednom periodu osigurati stvaranje nove vrijednosti za dionike, pri tome svestrano ulažući u djelatnike, proizvode i destinacije na održiv i društveno odgovoran način.

valamar-rabac

Valamar je s ciljem postizanja dugoročne održivosti poslovanja uz podršku ključnih dionika aktivno upravljao krizom tijekom 2020. godine.

Očuvana su sva radna mjesta uz pomoć mjera Vlade i podrške socijalnih partnera kroz program „Pauza, Restart“ u okviru kojeg je svim zaposlenicima koji ne rade osigurana naknada plaće za čekanje za posao u iznosu od minimalno 60% redovne plaće, ali ne manje od 4.250 kuna neto.. U ožujku je opozvana odluka o isplati dividende za 2019. godinu, članovi Nadzornog odbora odrekli su se svojih naknada, a menadžmentu je smanjena plaća do 30%.

valamar-dubrovnik

Valamar je ove godine potvrdio status najboljeg poslodavca u turizmu te je zauzeo šesto mjesto među poslodavcima u Hrvatskoj prema istraživanju portala MojPosao.

Kako bi se sačuvala sva radna mjesta do početka naredne turističke sezone, nastavit će se provoditi program „Pauza, Restart“ te će se intenzivno raditi na pripremi budućih razvojnih projekata, digitalizaciji i transformaciji poslovanja za novo razdoblje rasta.

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2020.

Otvoren trinaesti natječaj Indeksa DOP-a

Objavio
Odgovorno
-

Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) i Hrvatska gospodarska komora trinaestu godinu za redom provode natječaj Indeks DOP-a – ocjenjivanje dobrovoljnih društveno odgovornih praksi hrvatskih poduzeća. Mogućnost sudjelovanja u natječaju imaju sva poduzeća koja su u 2019. godini poslovala pozitivno. Natječaj je otvoren do 19. listopada 2020. godine u 12:00.sati. Najuspješnija poduzeća mogu osvojiti nagradu za postignute rezultate, a ukoliko epidemiološke mjere budu dozvoljavale, nagrade će se, već tradicionalno dodijeliti u sklopu Konferencije o društveno odgovornom poslovanju koja će se održati 10. studenoga 2020. godine.

Indeks DOP-a je metoda procjene društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj koju su osmislili Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj i Zajednica za društveno odgovorno poslovanje Hrvatske gospodarske komore. Sudjelovanjem u Indeksu DOP-a poduzeća imaju mogućnost dobiti objektivnu procjenu vlastitih dobrovoljnih praksi i usporediti ih s praksama drugih hrvatskih poduzeća u sedam osnovnih poglavlja:

  • Ekonomska održivost,
  • Uključenost društveno odgovornog poslovanja u poslovnu strategiju,
  • Odgovorne politike i prakse u radnoj okolini,
  • Odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem,
  • Društveno odgovorno poslovanje u tržišnim odnosima,
  • Društveno odgovorni odnosi sa zajednicom
  • Odgovorne politike raznolikosti i zaštite ljudskih prava.

Najuspješnija poduzeća mogu osvojiti nagradu za postignute rezultate, a ukoliko epidemiološke mjere budu dozvoljavale, nagrade će se, već tradicionalno dodijeliti u sklopu Konferencije o društveno odgovornom poslovanju koja će se održati 10. studenoga 2020. godine u Hotelu Esplanade Zagreb. Indeks DOP-a dodjeljuje se za svaku od četiri jednakovrijedne kategorije; za velika, srednja, mala te javna poduzeća. Posebna nagrada za najveći napredak dodjeljuje se poduzeću koje je ostvarilo najveću razliku u sveukupnim bodovima u odnosu na prethodnu godinu. Nagrade se dodjeljuju i poduzećima koja ostvare najbolji rezultat u pojedinim specifičnim kategorijama za: Odgovorne politike i prakse u radnoj okolini; Odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem; Društveno odgovorni odnosi sa zajednicom te Odgovorne politike raznolikosti i zaštite ljudskih prava, a novost ove godine je suradnja s UNICEF-om koja je rezultirala doradom poglavlja 7. te novo-uspostavljenom nagradom u kategoriji Odgovorne politike i prakse zaštite dječjih prava.

Nakon završetka procesa natječaja te proglašenje dobitnika nagrada, svako poduzeće dobiva individualne rezultate čime im se pruža mogućnost prepoznavanja mjesta za napredak s ciljem unapređenja društveno odgovornog poslovanja.

Uloga društveno odgovornog poslovanja u postizanju održivog razvoja postaje nužna u modernom društvu. Program razvoja UN-a do 2030. sa svojih 17 ciljeva održivog razvoja postavljaju nove razvojne standarde temeljene na održivom razvoju, a uvođenje obveze nefinancijskog izvještavanja za pojedine kategorije poduzeća u EU pokazuje važnost upravljanja i izvještavanja o ključnim pitanjima ekonomije, društva i okoliša.
Za sva pitanja u vezi ispunjavanja upitnika Indeksa DOP-a, možete kontaktirati:
Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj
Tel: 01/4836-650; 01/4836-653
e-mail: katarina.plecas@hrpsor.hr, indeks@dop.hr
i
Hrvatska gospodarska komora
Sektor za energetiku i zaštitu okoliša
Tel.: 01/460-6701; 01/460-6705
Fax: 01/460-6737
e-mail: okolis@hgk.hr

Kolumna Velimir Srića: Bolja Hrvatska – nekad zemlja „bioinformatičkog turizma“, danas i sutra zemlja održivog i digitalno podržanog načina života

Objavio
Velimir Srića
-

Održiva, dobra, lijepa i bogata zemlja Hrvatska. Je li to samo san ili logična mogućnost?  Pred trideset godina kao „mladi ministar“ u Vladi, zalagao sam se za „Bioinformatički turizam“. Pojam je spajao tada aktualne teme „biotehnologije“ i „informatike“. Danas je takav koncept globalno avangardan i zove se „Digital-Natural Lifestyle“, ili održivi život (pa i turizam) zasnovan na povratku prirodnim vrijednostima i  snažnoj, ali razumnoj digitalizaciji. O čemu se zapravo radi? Kako udahnuti život toj staroj ideji na putu prema Boljoj Hrvatskoj?

Većina malih nacija ima problem kolektivnog osjećaja inferiornosti. Zato se i nakon tri desetljeća samostalnosti vidimo kao zemlju bez reformi, žrtvu loše politike i tajkunizacije, balkansku krčmu, korupcijsko blato i besperspektivni prostor iz kojeg se bježi u Irsku i Njemačku. Ili se smatramo žrtvom svjetskih i europskih zavjera, masonskih i židovskih spletki i kombinatorike velesila koje su se urotile da nas podjarme i unište. Takve negativne misli ogroman su uteg oko vrata i pojedinaca i poduzeća.

Zamjena destruktivnih i negativnih misli pozitivnima

Svaki je narod ono što o sebi misli, ali može postati ono što poželi biti! Zato je prvi korak prema „boljoj Hrvatskoj“ zamjena destruktivnih i negativnih misli pozitivnima. Bezbroj je primjera da se “sve može kad se hoće”. Iskustvo mnogih zemalja govori da ništa nije nemoguće ako vjerujemo i u viziju uložimo vrijeme, znanje, energiju i spremnost na žrtvu. A naši ljudi mogu, od informatičara do znanstvenika, od liječnika do sportaša…

v-srica
Velimir Srića*
autorski članak

Sjetimo se hrvatske košarkaške reprezentacije koja je 1992. godine u finalu Olimpijskih igara za igrala zlatnu protiv „Dream Teama“ SAD-a. Bilo je to prvi put da su američki košarkaši nastupili na Olimpijadi. (Postali smo „srebrni“, Amerikanci „zlatni“). Sjetimo se naših rukometaša i vaterpolista koji su bili svjetski prvaci i zlatni olimpijci, svjetske bronce i srebra naših nogometaša, dvostrukog Davis Cupa, a o Kostelićima da se i ne govori. Ako smo u stanju u gotovo svakom sportu biti na vrhu svijeta, isto s dosta šansi vjerojatno možemo postići u ekonomiji, obrazovanju, zdravstvu, znanosti ili turizmu.

Najvažniji resursi Hrvatske njeni su ljudi, prirodne ljepote i geopolitički položaj. Naša osnovna razvojna snaga treba biti znanje, a naš cilj demokratska, bogata, međunarodno afirmirana Hrvatska, regionalni lider, zemlja koju slikovito opisuje slogan „Hrvatska kao Kalifornija Europe“. I više od toga jer Hrvatska je sigurna i ugodna zemlja bogatog povijesnog i kulturnog nasljeđa. Hrvatska je zelena i ekološka zemlja, poželjna za život i stanovanje. Ona brzo može postati zemlja prosperiteta i inovacija, s odgovornom i razumnom upravom, zdrava i aktivna domovina bioinformatičkog turizma.

Hrvatska treba stvoriti pravu sliku o sebi

Već sam spomenuo da je ta ideja stara preko tri desetljeća. Kad smo se za nju zalagali, pod bioinformatičkim turizmom podrazumijevao sam koncept „prodaje hrvatskog stila života“ koji u perspektivi vidi potencijalne turiste kao kupce našeg vina, kulena, pršuta, maslinovog ulja, turističkih aranžmana, ali i kao korisnike naših informatičkih usluga, pacijente naših klinika, obožavatelje naše kulture, navijače naših sportskih klubova ili studente naših sveučilišta. Hrvatska treba stvoriti takvu sliku o sebi da ljudi širom Europe i Svijeta požele posjetiti nas, doživjeti naš životni stil, kupovati i trošiti naše proizvode i usluge, kontinuirano povećavajući obujam suradnje. Radi se o tome da postanemo mjesto društvene odgovornosti, zdravog života, intenzivnog korištenja informatičke tehnologije i konzumiranja organske hrane. Naši hoteli i apartmani postaju kombinacija informatiziranog sanatorija, welnessa, fitnessa i restorana zdrave prehrane. Naša medicina tome daje potporu kroz razvijanje znanosti i prakse nutricionizma, vrhunske dijagnostike i terapije aktivnog života. Glavni element ponude postaje zdrava mediteranska prehrana s organski uzgojenom hranom, maslinovim uljem, ribom i integralnim žitaricama. U školama i medijima podržava se i objašnjava takva filozofija prehrane i života, gradeći image Hrvatske kao zemlje zdravlja. Gostima nudimo autentične zdrave specijalitete od ribe na gradelama i mediteranskog povrća ispod peke do škampa s organskom rižom i zagorskih štrukla od integralnih žitarica.

Naša poljoprivredna proizvodnja i prerađivačka industrija razvijaju namirnice bez pesticida i herbicida, uzgajane na prirodan način. Informatička industrija stvara tehnološku infrastrukturu modernih dijagnostičkih uređaja, telemedicinskih sustava i zdravstvenih Internet usluga.

Farmaceutska industrija razvija lijekove, preparate i drugu infrastrukturu zdravog života.

Sportske priredbe, kulturni događaji, stanogradnja, cestogradnja, hortikultura, građevinarstvo i druge djelatnosti služe bioinformatičkom turizmu.

Brodogradilišta proizvode brodove–parkirališta koji uklanjaju problem gužve vozila u turističkim središtima u punoj sezoni. Uklapajući se i stvarajući svjetske ekološke trendove…

Hrvatska nudi zdravlje i održivost podržane suvremenom tehnologijom

Naši prirodni resursi omogućavaju da u skladnu cjelinu vežemo pojmove kao što su ekološka država, ekološka poljoprivreda, eko-turizam, eko-hoteli, eko proizvodi, eko-suveniri, eko stil života. Pritom posebno mjesto treba naći strategija društvene odgovornosti koja govori o zajedništvu, skladu, kooperaciji, pomaganju i suradnji.

Moramo znati da se uspjeh događa onome tko se bori, tko ga izaziva, tko preuzima rizik i poduzima akcije. Želimo li uspjeti, valja pokrenuti kampanju u kojoj ćemo prvo sebe uvjeriti da smo jedinstveni, a nakon toga valja krenuti u uvjeravanje ostalih.

A novac? Tu su europski fondovi i svjetski kapital koji samo čekaju pametne projekte. Prve korake već imamo. Dubrovnik se proslavio snimanjem Igre prijestolja, Ratova zvijezda i Robina Hooda. Zagreb je tri godine za redom bio najbolja božićna destinacija Europe. Hrvat je došao na čelo jedne od najboljih svjetskih zdravstvenih institucija, Klinike u Clevelandu. Infobip je jedna od najboljih svjetskih informatičkih tvrtki u svojoj djelatnosti, procijenjena na preko milijardu dolara. Nanobit je upravo prodan za milijardu kuna.

Bolja „bioinformatička“ Hrvatska, održiva, dobra i lijepa, digitalizirana zemlja iz utopije može prerasti u stvarnost. Koroni i globalnoj krizi usprkos!

Velimir Srića
*Sveučilišni je profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i konzultant iz menedžmenta i informatike u nizu tvrtki. Objavio sedamdesetak knjiga i preko petsto članaka, a koautor je i Međunarodne enciklopedije menadžmenta. Gostujući profesor na sveučilištima UCLA i Renmin te predavač na nizu sveučilišta . Ekspert je Svjetske banke za Change Management…

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020.

ĐURO HORVAT, utemeljitelj i direktor kompanije TEHNIX: Izjava ponosa. Poruka Vladi.

Objavio
Odgovorno
-

Mi u Donjem Kraljevcu imamo 1700 stanovnika, a preko 2000 zaposlenih, mi znamo kako smo to postigli. Želimo i dalje biti partner u razvoju nacionalne ekonomije.

Kompanija Tehnix među vodećim je tvrtkama u eko-industriji u Europi. Vlastiti razvoj postigli smo inovativnošću i radišnošću, konkurentnošću u svakom smislu. Gotovo 350 vlastitih inovativnih proizvoda omogućuju nam stalni rast zaposlenosti. Danas zapošljavamo gotovo 500 djelatnika, vrsnih stručnjaka i proizvodnih radnika s kojima radimo najkvalitetnije proizvode i kompletne tehnologije za potrebe domaćeg, europskog i svjetskog tržišta. Razvili smo najbolju MO-BO-TO tehnologiju za reciklažu otpada. MO-BO-TO je tehnologija budućnosti kojom se postiže cirkularna ekonomija i održivi razvoj. Primjenom naših tehnologija komunalni otpad postaje gospodarski resurs.

tehnix 2020 2

Ostvarujemo sve planove, i više od toga!

Ove 2020. godine izgradili smo desetu tvornicu. I k tome zaposlili 65 nova djelatnika. Time ćemo ostvariti planirane ciljeve, što znači 400 milijuna eura ukupnog prihoda, od toga 80% izvoza na zapadna tržišta. Razvili smo više novih tehnologija, proizvoda i postrojenja koji nam omogućuju stalnu zaposlenost i dobre plaće. Veseli nas visoki standard zaposlenih, nove tehnologije koje omogućuju da motivirani djelatnici, zajedno sa mnom i rukovodećim timom, prepoznaju kvalitetu i produktivnost koju zahtijeva globalno tržište, a kompaniji Tehnix osigurava konkurentnu prednost.

tehnix 2020 1

Veselimo se svakom uspjehu, svakom uspješnom razvoju.

Ovog ljeta zaposlili smo pet mladih djelatnika koji su bili naši stipendisti. Završili su uspješno stručno obrazovanje. Od danas su stalno zaposleni, rade na specijalnim CNC strojevima koji izrađuju kompletne dijelove za vozila EKOMUNAL, koja smo razvili u suradnji s kompanijom Mercedes. Dosada su se takva specijalna komunalna vozila uvozila, i koštala krajnje korisnike puno više nego naša.

Svi naši kupci su zadovoljni. Radnici Tehnixa su zadovoljni. Naš susretljiv odnos i poslovna suradnja sa lokalnom i najširom zajednicom ispunjavaju radošću.

Ja kao direktor i utemeljitelj Tehnixa nakon skorih tri desetljeća poslovanja, zajedništva i timskog duha sa svojim suradnicima, na sve ostvareno sam jako ponosan. Jednako kako me ponosom ispunjavaju i naši veliki planovi u pogledu razvoja tehnologija, osvajanja i potvrde tržišta, dobrobiti za sve dionike Tehnixa.

S radošću smo prihvatili sva priznanja, nagrade i medalje, kojima smo ja osobno i Tehnix počašćeni u svijetu.

tehnix 2020 3

Gradimo uspješnu budućnost zajedno!

Pozdravljamo Vladu Republike Hrvatske i čekamo promjene.

Najvažnije i prvo, da gospodarstvo uđe u najuži fokus djelovanja svih nas u Hrvatskoj, da svijest kako su rad i proizvodnja – industrijska, turistička, građevinska ili poljoprivredna i svaka druga, temelj dobra za sve nas. Naša domovina, nažalost, još uvijek ne predstavlja najpogodnije okruženje za gospodarsku aktivnost, pogotovu onu izvoznu. Učiniti u svijetu sve što smo mi u Tehnixu i drugi hrvatski izvoznici uspjeli, tim je još veće.

tehnix 2020 4

Pozdravljamo svako iskreno i profesionalno djelovanje državnih institucija, posebice Vlade u ovom smjeru. Našim novim tehnologijama u gospodarenju komunalnim otpadom možemo bitno unaprijediti sadašnji sustav gospodarenja otpadom i doprinijeti smanjenju klimatskih promjena. Siguran sam da nema brzog razvoja bez uključivanja znanosti u razvoj domaće proizvodnje, kako za vlastite potrebe, a nakon toga za globalno tržište. Vlada Republike Hrvatske je odgovorna za razvoj nacionalne industrije zajedno s nama koji smo poduzetno orijentirani i u tome uspješni. No, svoju politiku mora jačati ne samo u dijelu pribavljanja novca iz Europske unije, nego i u preuzimanju i ostvarenju svoje zadaće na planu industrijskog razvoja. Mi u Donjem Kraljevcu imamo 1700 stanovnika, a preko 2000 zaposlenih, mi znamo kako smo to postigli. Želimo i dalje biti partner u razvoju nacionalne ekonomije.

Đuro Horvat
i 500 zaposlenih

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020.

Uzbuna u Parku prirode Lonjsko polje – u tijeku borba s agresivnom invazivnom biljnom vrstom!

Objavio
Odgovorno
-

Invazivna izvorno američka biljka čivitnjača napala čak 70 posto travnjaka u Lonjskom polju i ozbiljno ugrozila izvorni biljni ambijent, autohtonu floru. Invazivne vrste su jedan od glavnih uzroka gubitka biološke raznolikosti. Zasad se tek ispituju razne metode suzbijanja…

Čivitnjača, grmolika biljka podrijetlom iz Sjeverne Amerike, proširila se na pet tisuća hektara, tj. 70 posto travnjaka u Parku prirode Lonjsko polje. Na dvije tisuće hektara ta je biljna vrsta u potpunosti istisnula ostale ili nad njima dominira.

Utvrđeno je to kartiranjem nešumskih staništa u Parku prirode Lonjsko polje u sklopu projekta SavaTIES zahvaljujući kojem je u ovom dijelu Europe započela borba s čivitnjačom, agresivnom invazivnom vrstom koja je na naš kontinent donesena iz Amerike kako bi učvršćivala željezničke nasipe, a danas se brzo širi poplavnim vodama i satire autohtoni biljni svijet. Lonjsko polje kao retencija u sustavu obrane od poplave jako je ugroženo.

„U Parku prirode Lonjsko polje čivitnjača se ubrzano krenula širiti sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća što znači da je lice njegovih travnjaka drastično promijenila u samo 25 godina. Za očuvanje staništa ključno je korištenje zemljišta. Odlazak ljudi iz ruralnih područja te smanjivanje poljoprivrednih aktivnosti, prije svega stočarenja, za posljedicu imaju zarastanje travnjačkih staništa, a jedna od biljaka koja najbrže buja i uništava autohtonu floru, je čivitnjača“, kazala je Valerija Hima, stručna voditeljica u Parku prirode Lonjsko polje.

 

Projektom SavaTIES prate se invazivne vrste u slivu rijeke Save, dakle, od njezina izvora do ušća u Dunav. Uz glavnog partnera zakladu EuroNatur iz Njemačke na projektu surađuje osam zaštićenih područja uz Savu iz četiri zemlje – Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske.

Nakon što je utvrđeno stanje sa čivitnjačom u tim zaštićenim područjima, nastavlja se njezino praćenje te se isprobavaju različiti načini suzbijanja čivitnjače kako bi se odredio onaj najučinkovitiji.

Sa ciljem podizanja svijesti javnosti o projektu SavaTIES te važnosti prekograničnog upravljanja invazivnim vrstama, Park prirode Lonjsko polje u Posjetiteljskom je centru Repušnica postavio izložbu o invazivnim vrstama. Naime, invazivne su vrste jedan od glavnih uzroka gubitka biološke raznolikosti. Ta izložba svojim se edukativnim sadržajem nadovezuje na multimedijsku izložba Diverterra čiji je nositelj Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Ta izložba posjetiteljima omogućuje saznanja o zaštiti prirode i okoliša, proizvodnji hrane, nužnosti odvajanja otpada, održivom korištenju energije i klimatskim promjenama. Obje se izložbe mogu razgledati do kraja mjeseca.

 

Opis fotografija:
Travnjak u kojem je u tijeku suzbijanje čivitnjače
Čivitnjača u kulturi visokih šaševa
Predio nakon uklanjanja čivitnjače

Helena Radić Bosanac
v.d. ravnatelja Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje

info@pp-lonjsko-polje.hr

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020

1...102103104...182Stranica 103 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z