ODRAST – nova važna riječ, novi imperativ! Treba li nam toliko rasta? Ili trebamo manje trošiti, pravednije dijeliti…

Objavio
Predrag Zarevski
-

Knjigu pod naslovom “Odrast. Pojmovnik za novu eru” napisali su Giacomo D’Alisa, Federico Demaria i Giorgos Kallis, čiji je prijevod objavljen i u Hrvatskoj.  

Nova je to i važna riječ, engleski je termin degrowth.

O čemu je riječ? Rast… ne-rast… od-rast!

Već je 1972. francuski socijalni filozof i novinar André Gorz postavio pitanje: “Je li ravnoteža na Zemlji, za koju je ne-rast, pa čak i od-rast materijalne proizvodnje nužan preduvjet, spojiva s nastavkom kapitalizma?”

Poslije su objavljeni mnogi spisi s područja bioekonomije, koji također upozoravaju na opasnosti što ih ekonomski rast donosi biosferi i ljudima općenito…

Početkom ovog, XXI. stoljeća pojavljuje se sintagma održivi razvoj. Prema mišljenju zagovornika odrasta, to je oksimoron, jer izgradnja obnovljivih izvora energije još uvijek iziskuje upotrebu ogromne količine fosilnih goriva. (Možda Kinezi gledaju malo dalje u budućnost: znaju koliko je golema stopa njihova doprinosa klimatskim promjenama pa počinju istraživati nove izvore energije na Mjesecu!)

Sljedeći je paradoks to što izgradnja prljave industrije i GMO plantaže povećavaju BDP, a kultiviranje malog obiteljskog vrta iza kuće ga službeno smanjuje! Rast je zapravo nedjelotvoran.

U bogatim zemljama “štetno” bogatstvo povećava se brže od “korisnog” bogatstva!

Cijena rasta je pozamašna – narušeno zdravlje, mnogo neplaćenog prekovremenog rada, prometni kolaps i sve veće zagađenje. Bolno je očita korelacija između ekonomskog rasta i emisije ugljičnog dioksida.

I sad dolazimo do psihološki najžalosnije činjenice – rast ne povećava sreću! Nakon što su u ekonomski jakim zemljama temeljne potrebe čovjeka zadovoljene, nastavlja se jurnjava za sve većim prihodima koji se rasipaju na statusna dobra, na ono što naš narod pozna kao Matanove dvore. A zatim se pojavi gad koji sagradi vilu s katom više!

Ideja odrasta sastoji se u tome da „manje može biti više i ljepše“.

Ključni su pojmovi dijeljenje, jednostavnost života, suživot ljudi cijelog svijeta, skrb o svima i zajedničko dobro. Avangarda odrasta su Quechua Indijanci u Andama, čiji je termin sumak kawsay (španjolski: buen vivir, dobro življenje) postao svjetski poznat – a govori o društveno usmjerenom, ekološki balansiranom i kulturalno osjetljivom načinu života.

Ustavi Bolivije i Ekvadora prepoznaju pravo na prirodu. Potencijale ekosustava proglasili su javnim dobrom, koje nikad ne može postati privatnim. Medijski pomno praćeni Rat za vodu u Cochabambi u Boliviji, s obilježjima pravog pučkog ustanka, bio je 2000. naizgled pobjeda naroda, ali kad se prašina slegla, i dalje najsiromašniji ondje imaju problema s pristupom pitkoj vodi. A da se povijest ponavlja, pokazuje i to što je gandhijevska ideja ekonomije stalnosti opet aktualna.

U Belgiji i Švedskoj tinejdžeri sve više prosvjeduju na ulicama, a njihove parole prenose se društvenim mrežama. “Dok mediji raspravljaju o Trumpovoj kosi i glumcima, mi izostajemo iz škole kako bismo osigurali vlastitu budućnost.” “Ne postoji planet B.” “I dinosauri su mislili da imaju vremena.” A za izostanak iz škole zbog prosvjeda dobivaju ispričnicu!

U Španjolskoj su milijuni ljudi u 58 gradova danima protestirali protiv sustava koji povećava bogatstvo najbogatijih i siromaštvo najsiromašnijih (pokret Indignados), u SAD-u, Britaniji i još 80 zemalja (u ukupno 951 gradu diljem svijeta) to je pokrenulo pokret Occupy.

Ray Dalio: „Radimo ne tome da kolač bude dobro podijeljen i dovoljno velik!“

Američki multimilijarder i filantrop Ray Dalio (1949.) osnivač je Bridgewater Associatesa, jednog od najvećih hedge fondova u svijetu. Autor je knjige “Principles” (objavljene 2017.), koja je bila na prvom mjestu liste bestselera New York Timesa i Amazonova poslovna knjiga godine. Ubrajaju ga među 50-ak najutjecajnijih osoba današnjice. Citiram ga:

“Mislim da većina kapitalista ne zna kako podijeliti ekonomski kolač. (A ja bih rekao da ne želi. Dalio kao dobar komunikator zna da ono “ne zna” zvuči pristojnije od onog mog “ne želi” i da daje priliku za časno primirje. Op. P. Z.) S druge strane, većina socijalista doista ne zna kako kolač napraviti dovoljno velikim. (Mi odrasli u tzv. socijalističkom društvenom uređenju moramo priznati da je tako, osobito jer nas i danas na to podsjećaju situacije u Venezueli, Sjevernoj Koreji, Kubi. Op. P. Z.)

Nalazimo se, dakle, na raskrižju: ili će ljudi različitih ideoloških sklonosti udružiti napore kako bi vješto preobrazili sustav na nov način – da kolač, istovremeno, bude i dobro podijeljen i dovoljno velik; ili ćemo se suočiti s velikim sukobom u kojem će gotovo svi stradati, a kolač će se smanjiti.”

Poruka iz predivne knjige “Malo drvo”

Forrest Carter u predivnoj knjizi “Malo drvo” opisuje što o raspodjeli bogatstva govori mudrost Cherokee Indijanaca: “Samo ti-bi, pčela, posprema u zalihe više nego što joj treba i zato od nje kradu medvjed i rakun… i Cherokee. Tako je i s ljudima koji su halapljivi i sebi grabe više nego što je njihov dio. Oni će živjeti da im to netko drugi uzme. Oko toga će voditi ratove… upuštat će se u duge rasprave kako bi prisvojili više nego što je njihov dio. Tvrdit će da njihova zastava potvrđuje njihovo pravo da to čine. I ljudi će ginuti zbog riječi i zastave… ali to neće promijeniti zakone Puta.”

Predrag Zarevski

TVRTKE + Uspješne tvrtke čine još nešto posebno…

Objavio
Odgovorno
-

Uspješne tvrtke koje čine još nešto posebno, što je od šireg društvenog i okolišnog interesa, a po karakteru je dostignuće, vrijednost, značajno i utjecajno te zahtjevno za postići:

Bernarda d.o.o., inovativna tvrtka, primila je preko 60 nagrada, priznanja, medalja za inovacije i poslovne uspjehe te usvojila sve standarde kvalitete ISO. U nadmetanju s velikom konkurencijom proizvođača madraca i kreveta ostvaruje izvoz sa 71%.

CEMEX Hrvatska d.o.o. i iznimni rezultati zaštite na radu u 2018.: nula smrtnih slučajeva zaposlenika i vozača ugovorenih prijevoznika, nula ozljeda na radu zaposlenika te najniža ukupna stopa ozljeda u zaposlenika i kooperanata u 2018. Radnici predigli više od 1.200 kartica „izbjegnuto-opasno“ , kojim načinom aktivno sudjeluju u ZNR.

dm Hrvatska d.o.o.  je 12 godina za redom među tri najbolja poslodavca i 10 godina za redom najpoželjniji poslodavac u Hrvatskoj (istraživanje „Poslodavac prvog izbora“ portala Moj posao: prosinac 2018. i svibanj 2019.). Dm kontinuirano ulaže u razvoj djelatnika i isplaćuje najveće plaće u sektoru.

Hedona d.o.o. malo društveno poduzeće osnovala je Udruga osoba s invaliditetom Križevci 2013. Proizvodnja i plasman čokoladnog asortimana zapošljava 19 osoba, među njima i 9 osoba s invaliditetom  koje su u novoj sredini našle stalan izvor prihoda, samopouzdanje i sreću.

Heineken Hrvatska d.o.o. od prošle godine proizvodi pivo uz pomoć sunca. Postavljanjem 1.380 solarnih panela na krov zelenog skladišta u Karlovcu, pivovara samostalno proizvodi 395.000 kWh električne te smanjuje emisiju CO2 cca 118,5 tona na godinu. Tijekom deset godina kompanija je smanjila štetne emisije za čak 67% zahvaljujući korištenju energije iz obnovljivih izvora i stalnim tehnološkim unapređenjima.

HEP Opskrba d.o.o. od 2014. jamči svojim znakom ZelEn da je HEP-ova energija proizvedena 100% iz obnovljivih izvora. Prihvaćenost brenda ogleda se u povjerenju 2.065 poslovnih kupaca iz Hrvatske i Slovenije. U proteklih pet godina prikupljenjo je posebnim doprinosom korisnika ZelEn preko 3,5 mil. kuna koji su donirani ustanovama.

Ilirija d.d. ima poseban značaj za biogradsku regiju i o tome skrbi stalno pa i politikom zapošljavanja lokalnih ljudi (444 osobe u sezoni) te osiguranjem posla za još 1.000 osoba s osnove poslovne kooperacije. Biogradsku destinaciju obogaćuje i donosi dobrobiti svom kraju cjelogodišnja posjeta sudionika raznih događanja koje tvrtka sama organizira ili se u njih uključuje –  491 u 2017.

INA d.d. je 2019. dobila „Priznanje za najveći doprinos razvoju korporativnog volontiranja u RH“. Klub volontera INA djeluje od 2011., a  1400 volontera-zaposlenika uvrstilo je Inu među lidere volonterskog pokreta u nas. Volonteri se tijekom čitave godine uključuju na razne volonterske programe.  Praksa i dostignuća volontiranje u INI su na zajednički ponos.

JGL d.d. Ključni brend Aqua Maris ima bazu u 100% prirodnoj sirovini – čistoj jadranskoj morskoj vodi. Tijekom 20 godina, od 1999., Aqua Maris je imao 155 milijuna primjena u više od 20 zemalja svijeta.

Schrack Technik d.o.o. podržava i motivira na desetke tisuća mladih na ostanak u Hrvatskoj podrškom kvalitetnom školovanju i informiranju mladih. Organizira natjecanja strukovnih učenika, info-dane, educira i informira o inovacijama u struci, donira najsuvremeniju opremu škole u 20-ak gradova…

Spin Valis d.d. oplemeni drveni trupac 100%: masiv postaje namještaj ili parket, kora i drvni ostatak ide za toplinsku i električnu energiju, piljevina se briketira, pepeo služi poboljšanju tla. Izvoz – 95%!

Tehnix d.o.o., eko kompanija s više od 60 patenata primijenjenih na 350 proizvoda, do onog najsloženijeg – reciklažne tvornice MO-BO-TO koja izvršava sama preko 100 operacija – europski je eko lider. Za novi strateški program komunalnih vozila sklopljeno je strateško partnerstvo s Mercedesom i u 9 mjeseci izgrađena nova tvornica. Ukupni izvoz – 80%!

LifeClass Terme Sveti Martin d.o.o. od 2014. nabavlja namirnice od  lokalnih poljoprivrednih gospodarstava. Sa 17 OPG stiže više od 50 % namirnica za delicije koje uživaju njihovi gosti.

Valamar Riviera d.d.: biljni fond uključuje 30.000 stabala na površini 589 ha od Istre do Dubrovnika što se svake godine povećava akcijom „1.000 stabala Valamara“. Šest kampova je 2019. dobilo certifikat EU Ecolabel čime su uvršteni u najodrživija turistička ljetovališta u Europi.

—————-

CIKLUS BR. 1 – OBJAVA PROSINAC 2019.

Ovaj je izbor objavljen u tradicionalnoj godišnjoj knjizi planeru UM UČINKOVITI MENADŽER 2020 / Znanje i vrijednosti (dostupno za nabavu na mep@manager.hr i WWW.KNJIZARAUM.HR)

DOBRA HRVATSKA
prosinac,  2020

U slavu i počast volontiranju! Volonterski Oskar Zagreba 2019 otišao u ruke „tete pričalice“ Nikoline. 19 nominacija – sve velike priče!

Objavio
Odgovorno
-

Upitate li bilo kojeg volontera zašto volontira vjerojatno će spomenuti da je osjetio snažan poriv da učini nešto dobro u trenutku kada se, najčešće slučajno, našao u doticaju s ljudima (ili životinjama) kojima je potrebna pomoć. Gotovo svi volonteri govore kako su se „zarazili“ volontiranjem i postali ovisnici o pomaganju drugima. Isto tako, gotovo svaki volonter istaknut će i to da ga je volontiranje obogatilo iznutra, učinilo ga boljim i sretnijim čovjekom.

Nikolina Antolić, dobitnica OSKARA 2019.

Slično je poručila i ovogodišnja dobitnica Volonterskog Oskara, nagrade za volontera godine Grada Zagreba, Nikolina Antolić. Ta je 25-godišnja djevojka volonterka Udruge za promicanje potreba djece i mladih Smiješak za sve. Samo ove godine zajednici je poklonila 685 sati volonterskoga rada. Nikolina je ubrzo nakon dolaska u Zagreb na studij posjetila seminar udruge Smiješak za sve. Učinilo joj se zgodnim spojiti svoju ljubav prema knjigama i čitanju s ljubavlju prema djeci. Osobito onoj bolesnoj, kojoj čitanjem pomaže u ozdravljenju i uveseljava im duge bolničke dane. Kada govori o svojim počecima volontiranja, ističe da je osjećala intenzivan strah hoće li moći kontrolirati vlastite  emocije na bolničkim odjelima. Kaže, velika je emotivka, a slika bolesne djece dirnula bi svakoga.

Volontirala je na brojnim projektima: „Laku noć, pričoljupci!“, „Dekica za snove“, „Volontiram, dakle jesam!” i mnogim drugim. Pričala je i čitala priče djeci u bolnicama, gostovala na fakultetima, srednjim i osnovnim školama te promovirala volontiranje kao važan segment razvoja zajednice u kojoj živimo. Nikolina je danas koordinatorica volontera, a svojim iskustvom pomaže novim volonterima, jer prvi su odlasci u bolnicu k oboljelim mališanima najteži. Svojih se početnih strahova sada samo prisjeća, jer upravo su maleni junaci koji se hrabro bore protiv bolesti ohrabrili i nju.

– U trenutku kad sam čula dječje, ma najčarobnije hvala i vidjela još čarobniji osmijeh, nestale su sve brige ovoga svijeta. Kad dobijem priliku ispričati svoje volontersko iskustvo i pozvati sve prisutne da krenu ‘volonterskim vodama’, uvijek se iznova pitam je li uopće moguće ljudima objasniti koliko zapravo gube životne radosti koju donosi osjećaj da si samo svojom pojavom izmamio nečiji osmijeh na lice – kaže „Oskarovka“ Nikolina.

Finalistice Dragica Kipson i Nina Sabolić

Nikolina je samo jedna od brojnih volontera koji svoje vrijeme, znanje, vještine, emocije i rad daruju zajednici. Među finalisticama u izboru za Volonterski Oskar ove godine našle su se još dvije volonterke – Dragica Kipson, volonterka udruge La Verna i Nina Sabolić, volonterka Udruge za podršku žrtvama i svjedocima. I njihove su priče iznimne.

Dragica Kipson je iskusila tragični gubitak bliskog člana obitelji. Umjesto očaja, osjetila je novu snagu i odlučila pomoći teško oboljelim osobama u njihovim posljednjim danima, ali i njihovim obiteljima. Od rujna 2012. bez prekida volontira u palijativnoj skrbi, pružajući podršku palijativnim bolesnicima i njihovim obiteljima. S bolesnicima, kako kaže, razgovara, prošeta, pomaže im u svakodnevnim obvezama poput hranjenja, plaćanja računa i slično. „Ponekad je dovoljno samo držati ih za ruku“, kaže Dragica, „kako bi im bilo lakše.“ Dragica je volontirajući u udruzi La Verna poklonila 2056 sati, od čega samo ove godine 304.

Mlada Nina Sabolić svoje slobodno vrijeme provodi na telefonskoj liniji Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja, gdje pruža emocionalnu podršku, pravno informiranje te upućivanje na relevantne institucije pozivateljima. Ondje je „odradila“ već 438 sati, od čega 128 ove godine. A pored toga, volontirala je i u čak osam drugih neprofitnih organizacija.

Iako je volontiranje na liniji Nacionalnog pozivnog centra znači rad s izrazito ranjivom skupinom, Nina je iskazala emocionalnu stabilnost i sposobnost nošenja s kriznim situacijama bez pokazivanja znakova stresa. „Moj volonterski put nosio me kroz rad sa starijima, djecom i odraslima, no gdje god bih se našla, zadovoljstvo je uvijek bilo prisutno. Zato i nastavljam volontirati i stalno tražim nove volonterske izazove, jer uz doprinos zajednici i ja dobivam osjećaj sreće i zadovoljstva“, kaže Nina.

19 nominiranih volontera!

Vjerojatno bi svaki od 19 nominiranih volontera ove godine, ali i mnogo drugih znanih i neznanih volontera diljem Hrvatske mogao ispričati sličnu inspirativnu priču. Volonterski Oskar, nagrada koja se dodjeljuje već 11. godinu zaredom, osmišljena je upravo kako bi ove ljude koji nesebično daruju dio sebe zajednici izvukla iz tame i predstavila ih javnosti. O izboru finalista između nominiranih volontera odlučivalo je peteročlano stručno povjerenstvo, u kojemu je bila i Jela Prgić Znika, izvršna direktorica Volonterskog centra Zagreb (VCZ), koji je nositelj projekta.

– Potreba i prilika za volontiranje je jako puno, pa svaki čovjek može izabrati mjesto na kojemu može najbolje pomoći i činiti dobro za naš grad i cijelo društvo – poručila je Jela Prgić Znika. Iako ne znaju sa sigurnošću točan broj volontera u Zagrebu, u bazi VCZ-a je više od 18.000 ljudi koji su izrazili želju za volontiranjem. – Nastavimo li ovim tempom, vjerujem da ćemo u broju volontera i rasprostranjenosti volonterskog rada sustići i zemlje u okruženju i u Europi, u kojoj više od 50 posto građana volontira – izjavila je J. Prgić Znika.

Volonterski su Oskari već tradicionalno dobitnicama uručeni u zagrebačkoj Staroj gradskoj vijećnici dan uoči Međunarodnog dana volontera 5. prosinca, a na svečanosti su bili i Romana Galić, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom i izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba, prof. dr. sc. Drago Prgomet, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba i Helena Beus, ravnateljica Ureda za udruge Vlade RH.

Međunarodni dan volontera proglasila je opća skupština Ujedinjenih naroda 17. prosinca 1985. godine. Od tada se svake godine 5. prosinca obilježava Međunarodni dan dobrovoljnog rada za ekonomski i društveni napredak, odnosno Međunarodni dan volontera.

DOBRA HRVATSKA/ mdm

Prosinac, 2019.

U Beču svi dobro organizirani – božićna drvca važan su izvor energije!

Objavio
Odgovorno
-

Svi u Bečani pripremaju se da opet daju novi poticaj čuvenoj ekologničnosti svoga grada. Na prijelazu 2018. u 2019. bilo je prikupljeno ukupno 757 tona, odnosno 173.000 komada božićnih drvaca, što je u usporedbi s 2017. od 8 posto.

Proizvedena energija dovoljna za opskrbu 1.060 kućanstava električnom energijom i 2.470 kućanstava centralnim grijanjem cijelih mjesec dana.

Prikupljena se božićna drvca u Beču iskorištavaju za proizvodnju električne energije te za centralno grijanje, a od prošle godine jedan dio odlazi i na deponiju otpada Rautenweg, gdje postaje hrana za ugroženu autohtonu austrijsku vrstu koza koja je tamo nastanjena.

Evo kako to rade Bečani, od 1990. 

Zaposlenici gradske komunalne službe MA 48 svake godine apeliraju na građane da božićna drvca donose i ostavljaju bez nakita i ukrasa

Prošle godine su bile predviđene 534 lokacije.

Informacije o lokacijama prikupljanja drvaca građanima su dostupne putem besplatne telefonske linije i mobilne aplikacije poduzeća za zbrinjavanje otpada, a sve su lokacije za lakše snalaženje građana označene i na online planu grada koji se može pronaći na stranicama bečke gradske uprave.

Organizirano prikupljanje božićnih drvaca u Beču započelo je još 1990. godine, kada je građanima na raspolaganju stajalo samo 220 lokacija za prikupljanje.

Izvor: Ekovjesnik, 2019.

Europski parlament proglasio klimatsku krizu: cilj od 2 °C već se sada čini neostvariv

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Markus Spiske / Unsplash

Malo se radi, puno proklamira i sastanči, svi pogledavaju jedni na druge, vlade brane svoje uske državne interese (Poljska, Mađarska, Češka…), velike tvrtke (najveći zagađivači) kao da su u svemiru i prave se da ih se to ništa ne tiče. Spominju ciljeve i planove za 2040. ili 2050., a klima će se na ljude srušiti već za 10 godina. Siromašni i obični građani će platiti pravu – najveću cijenu.

Europski parlament usvojio je krajem studenog rezolucije o proglašenju klimatske i ekološke krize i o COP25, istaknuvši kako bi se Europska unija na predstojećoj UN-ovoj konferenciji o klimi trebala obvezati na postizanje nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. godine.

Zastupnici su zatražili žurne i ambiciozne mjere za ograničenje učinaka klimatskih promjena:

  • Usklađenost Komisijinih prijedloga s ograničenjem globalnog zatopljenja do 1,5 °C
  • Smanjenje štetnih emisija za 55 % do 2030., da bi se postigla klimatska neutralnost EU-a do 2050.
  • Smanjenje globalne emisije štetnih plinova u zračnom i pomorskom prometu

Treba osigurati novo smanjenje emisija za zračni i pomorski promet koji spadaju u vodeći sektor – zagađivača

Zastupnici su istaknuli kako postojeći ciljevi za emisije u zračnom i pomorskom prometu nisu dovoljno ambiciozni za ostvarenje potrebnog smanjenja te smatraju kako bi sve članice EU-a trebale uključiti emisije međunarodnog pomorskog i zračnog prometa u nacionalno utvrđene doprinose (NDC). Također, zastupnici su od Komisije zatražili prijedlog o uključivanju pomorske industrije u EU sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova (ETS).

Snažnija financijska potpora za borbu protiv klimatskih promjena, pomoć zemljama u razvoju da se uključe

EU članice trebale bi barem udvostručiti uplate u međunarodni Zeleni klimatski fond, istaknuto je u Europskom parlamentu. EU države ulažu najviše javnog novca u financiranje klimatskih mjera, a EU proračun bi trebao u potpunosti biti usklađen s međunarodnim obvezama članica. Zastupnici su podsjetili na potrebu ispunjenja obećanje o usmjeravanju 100 milijardi američkih dolara godišnje u zemlje u razvoju za ublažavanje katastrofa izazvanih klimatskim promjenama.

Pozvali su sve EU članice na ukidanje izravnih i neizravnih potpora za fosilna goriva.

„Europski parlament prihvatio je ambiciozna stajališta uoči Konferencije UN-a u Madridu. Zbog ekološke i klimatske krize, ključno je smanjiti naše emisije stakleničkih plinova za 55 % do 2030. To je ujedno jasna i pravovremena poruka Komisiji nekoliko tjedana prije objave komunikacije na temu Zelenog plana“, rekao je Pascal Canfin (Renew Europe, Francuska), predsjednik Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane.

Niz zemalja, predstavnici lokalne uprave i znanstvenici upozorili su kako je planet suočen s klimatskom krizom.

Nema dogovora ni jedinstva u EU – i to je uzrok otezanju!

Europska komisija već je predložila cilj postizanja nulte emisije štetnih plinova do 2050. godine, ali u Europskom vijeću još nema dogovora – zbog protivljenja Poljske, Mađarske i Češke.

Konferencija UN-a o klimatskim promjenama održava se u Madridu od 2. do 13. prosinca 2019.

Izvor: Eko vjesnik

DOBRA HRVATSKA
prosinac, 2019.

Napomena uredništva: Naslov i uvodnik te podnaslovi vlastiti.

Mr. sc. Ljudmila Bratko Gašpić: „Tvrtke budućnosti će održivost smatrati svojim glavnim prioritetom. Mi nastojimo raditi to danas.“

Objavio
Odgovorno
-

Tvrtka Heineken Hrvatska d.o.o. primila je prije nekoliko dana nagradu Indeks DOP-a 2019. za područje: Odgovorne politike i prakse u radnoj okolini. Niz nagrada i priznanja okupljenih u vitrinama HEINEKENA Hrvatska, osobito u posljednje vrijeme, otkriva vidljivost, zapaženost i javno prihvaćanje takve politike i prakse. Ono što ovu tvrtku čini posebno zanimljivom, u smislu dobrog primjera – predvodnika, jest sustavnost u radu, jasna profiliranost programa i ciljeva te uključenost i „spoznortsvo“ vodstva nad svime što se radi.

Ljudmila Bratko Gašpić, na poziciji menadžerice korporativnih poslova, sukreatorica je i prva izvršiteljica svega što se na planu zalaganja za održivost u HEINEKENU Hrvatska događa. Javna istupanja i zalaganja otkrivaju nam još i više njezin poslovni i osobni entuzijazam, što nas je dodatno potaklo na ovaj razgovor.

NAČELA I STRATEGIJE

Koliko poslovni planovi i korporacijska kultura tvrtke HEINEKEN Hrvatska odražavaju filozofiju društveno odgovorenog poslovanja i zalaganje za održivost. Kojim se motivima i načelima vodi vodstvo?

Održivost za nas nije tek prazna priča, nego načelo duboko usađeno u vrijednosti naše kompanije i poslovanje. Predvodnici smo na tom području u poslovnom sektoru u Hrvatskoj, a standarde održivog poslovanja kreiramo i poštujemo kroz cijelu organizacijsku strukturu, ali i kroz suradnju s partnerima i lokalnom zajednicom. Visoko na listi prioriteta nam je briga o zaštiti okoliša i energetska učinkovitost jer želimo smanjivati utjecaj na prirodu i stvoriti zdravije okruženje za nadolazeće generacije. Zbog budućih generacija i kvalitete našeg društva konkretnim se projektima  borimo protiv maloljetničke konzumacije te zagovaramo i komuniciramo nužnost odgovorne i umjerene konzumacije naših proizvoda.

Kakva će općenito biti tvrtka budućnosti? Može li biti uspješna ako nije i dobra prema svijetu. Mogu li se miriti zarada i održivost?

Tvrtke budućnosti će održivost smatrati svojim glavnim prioritetom. Mi to radimo i danas. I tu ne mislim samo na održivost poslovanja i profit, već i na održivost u odnosima sa svim svojim dionicima, uključujući zajednicu u kojoj djeluju i svojim ljudima, svojim zaposlenicima. Jednako važno je i promijeniti odnos prema okolišu, voditi računa o klimatskim promjenama jer planet imamo samo jedan.

Heinekenova strategija STVARAMO BOLJI SVIJET prožima i usklađuje mnoge aspekte poslovanja poduzeća prema unutra i vani. U Hrvatskoj se rijetko vidi da tvrtke imaju imenovanu strategiju održivog razvoja. Koji su moduli – ključna područja strategije STVARAMO BOLJI SVIJET?

Naša globalna strategija održivosti koju ste spomenuli temelj je poslovanja svih operativnih kompanija diljem svijeta te ujedno ujedinjuje sve naše brendove – globalne i lokalne. Sastoji se od 6 ključnih područja koja „pokrivaju“ zaštitu okoliša i društvenu odgovornost, a to su: zaštita izvora vode, smanjenje emisije CO2, održiva nabava, suradnja s lokalnom zajednicom, zagovaranje odgovorne konzumacije te promicanje zdravlja i sigurnosti na radu. U svakom od tih područja provodimo određene aktivnosti.

Planirate li strategiju proširiti nekim novim područjima koja se promiču, planiraju i prate s vrha tvrtke.

Rekla bih da ovu strategiju zapravo neprestano unapređujmo i dodajemo nove detalje u postojeći okvir. Primjerice, naše napore na spomenutim područjima usklađujemo s UN-ovim ciljevima održivog razvoja ili ih razvijamo u posebne programe. Tako naš program „Drop the C“ ima za cilj sustavno i opsežno smanjiti emisije ugljikovog dioksida duž našeg cijelog lanca opskrbe: od polja do bara.

Koliko impulsa dobivate s razine korporacije, a koliko sami planirate i poduzimate, birate područja, projekte i akcije? Dio javnosti, naime, smatra da hrvatske podružnice internacionalnih korporacija tek provode tzv. politiku odozgo, iz centrala.

Spomenula sam već da je strategija održivosti zajednička svim HEINEKENOVIM pivovarama, no ipak sami definiramo vlastite prioritete i načine provedbe aktivnosti. Jedan primjer je projekt „Za odgovorno odrastanje mladih“, kojeg smo prije šest godina pokrenuli u suradnji s Psihološkim centrom Tesa, a kasnije nam se u suradnji priključila i Policijska uprava karlovačka. Cilj projekta su edukacija roditelja i djece o štetnim posljedicama maloljetničke konzumacije alkohola te pružanje podrške u uspostavljanju dobre komunikacije između roditelja i djece. Projekt se prvotno provodio samo na lokalnoj razini, u gradu Karlovcu, a od ove se godine provodi na nacionalnoj razini uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja.

 

ZALAGANJA I PODRUČJA

Većini uspješnih tvrtki pa i vama važna tema su prirodni resursi koji ulaze u poslovni ciklus – energija, voda, sirovine. Imate li rezultate za zadovoljstvo, što se,  kako i od kada događa?

Samo u zadnjih par godina učinili smo nekoliko značajnih pomaka i investirali jako puno u povećanje svoje energetske učinkovitosti. Uz korištenje HEP-ove električne energije iz obnovljivih izvora ZelEn i sâmi smo na krov našeg energetski učinkovitog, 2,5 milijuna eura vrijednog zelenog skladišta ugradili 1.380 solarnih panela te tako počeli koristiti sunčevu energiju u proizvodnji piva. Zahvaljujući samo tome, smanjili smo ugljični otisak za 118,5 tona. Također, zamijenili smo halogenu rasvjetu u pivovari učinkovitijom LED rasvjetom. Dodatno povećanje udjela obnovljivih izvora ostvarujemo korištenjem bioplina u proizvodnji i u manjoj mjeri za grijanje. On nastaje kao nusproizvod prilikom pročišćavanja otpadnih voda. Kad smo kod vode, 43% je manje trošimo za proizvodnju jedne litre piva u usporedbi s 2008. godinom, a 5% manje nego godinu prije – ponajviše zbog nove linije za punjenje koja zahtijeva manje vode te poboljšanja u samom procesu.

Kako se nosite s onim nepoželjnim što ostaje na izlazu iza vašeg poslovanja, poglavito u Karlovačkoj tvornici – emisije, otpadne vode, plastika, ostalo? Kakav ekološki trag ukupno ostavlja Heineken u Hrvatskoj? Trend?

Naš ekološki trag sve je zeleniji i trendovi su uistinu pozitivni. Nastavno na raniji odgovor, ponosimo se i na činjenicu da  smo emisiju CO2 smanjili za 25% u odnosu na prethodnu godinu, a ona je čak 67% manja u usporedbi s 2008. To smo ostvarili neprestanim tehnološkim unapređenjima i prelaskom na energiju dobivenu iz obnovljivih izvora. Naglasak stavljamo na staklenu ambalažu. Dokaz tomu je i naša nova, moderna kombinirana linija za punjenje piva u staklene boce. Njenim uvođenjem unaprijedili smo proces punjenja, povećali sigurnosne standarde, ali istodobno i smanjili potrošnju struje, vode i toplinske energije.

Važan aspekt održivog poslovanja kompanije uključuje i nabavu sirovina iz domaćeg podrijetla. Hrvatski ječam u karlovačku tvornicu!  Samo hrvatske mandarine ! Vidimo to kao jaku potporu razvoju hrvatskog gospodarstva i to onom „malom“. Pojasnite motive, mjere iz programa te rezultate.

U Hrvatskoj je vertikalna povezanost poljoprivredne i prerađivačke industrije izrazito manjkava. Često smo svjedoci da se u domaćim prehrambenim proizvodima koristi strano voće ili povrće, dok hrvatski primarni proizvođači naglašavaju kako nemaju kome prodati plodove svoga rada. Takva neusklađenost jedan je od uzroka problema u domaćoj poljoprivredi. Zato smo 2014. pokrenuli projekt nabave domaćeg pivarskog ječma za svoje najpopularnije pivo – Karlovačko. Uz to, rezultati istraživanja reputacije koje svake godine provodimo govore da naši dionici od nas očekuju djelovanje na području doprinosa domaćem gospodarstvu.

Imate li u vidu još neke skore nove slične projekte?

Ne mogu komentirati/odavati konkretne poslovne planove, ali zasigurno ćemo nastaviti doprinositi hrvatskom gospodarstvu putem različitih projekata i poslovnih poteza.

U travnju ove godine održali ste u krugu tvornice u Karlovcu rijetku svečanost: „1000 dana bez nesreće“, što je tada značilo – dvije i pol godine, a sad će uskoro tome biti i pune tri. Zašto se odlučili za takav da tako kažemo društveni događaj? Što je ostalo za pamćenje?

Naših 1000 dana bez nesreće u krugu pivovare poklopilo se s obilježavanjem Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu. Bio je to povod da na internom događanju, uz tortu i bezalkoholno pivo, zaposlenici proslave ovo važno postignuće, ali i podsjete se na činjenicu da inzistiranje na sigurnosti na poslu nije još jedna u nizu politika tvrtke, već nešto što svatko mora shvatiti osobno. Vjerujem da svi prisutni kolege još pamte da je svoj doprinos dao i sâm predsjednik Uprave podijelivši svoju osobnu priču o tome kako je jedna prometna nesreća promijenila njegov stav prema sigurnosti.

Kako ste postigli toliku sigurnost i zaštitu zdravlja, kojim mjerama?

Naši zaposlenici upoznati s time da je dio naše strategije održivosti između ostalog i inzistiranje na najvišim standardima zaštite na radu te sigurnosti na radnom mjestu općenito. Osim što se zaposlenici pridržavaju 12 osnovnih kompanijskih pravila – Pravila koja spašavaju živote – i kompanija ulaže velike napore i sredstva kako bi pomoću njih osigurala radno okruženje koje je sigurno te doprinosi dobrobiti zaposlenika.

U kojoj su interakciji zaposlenici s programom sigurnosti i zdravlja? Što ako netko nekom nepažnjom ili slučajem dovede do nesreće i „brojčanik 1200“ vrati na nulu? Prihvaćaju li, predlažu li? Brinu li o sebi i zajedničkom cilju: nula nesreća?

Među svima nama postoji visoka razina svjesnosti da sigurnost uvijek mora biti na prvom mjestu te će se na taj način izbjeći nesreće bilo koje vrste. Nula nesreća je zajednički cilj i nema veze s brojčanikom, a ostvariti ga se može ako se krene od samog sebe. Sigurnost i na radnom mjestu zapravo treba shvaćati osobno jer uvijek postoji netko tko vas čeka i nada se vašem sigurnom povratku kući. Smatram da se i najstroža pravila ponašanja (poput onih vezanih za sigurnost i zaštitu na radu) puno lakše prihvaćaju i poštuju uz humaniji pristup i ako im se da osobnija dimenzija.

Koliko ste dobar susjed? Upravljate li i sa tim poslovnim aspektom?

Pozitivan doprinos lokalnoj zajednici važan je dio naše korporativne društvene odgovornosti. U zajednicu ulažemo putem sponzorstava nekih od najvažnijih lokalnih događaja (Dani piva, Dan grada, Ivanjski krijes, Riječno kino uz Karlovačko i brojni drugi) te donacijama kroz koje podržavamo projekte i aktivnosti koji doprinose boljoj kvaliteti života u Karlovcu i Karlovačkoj županiji. Svakako bih izdvojila i suradnju s Gradom Karlovcem na projektu KAkvart u sklopu kojeg je dosad podržano četrdesetak projekata u sinergiji Grada, privatnog sektora (nas u HEINEKENU Hrvatska) te volontera.

Kroz svoje kampanje pozivate svoje potrošače na odgovornu konzumaciju alkohola. Ako je proizvođačima prvenstveno važno da se njihovi proizvodi kupuju čim više, zašto to činite,? Koliki je doseg vašeg zalaganja? Imate li u vidu pojačanja zalaganja ili neke novosti na tom području?

Beskompromisno zagovaranje odgovorne konzumacije jedan je od stupova naše strategije. Snaga brenda Heineken globalno se koristi za promociju umjerenosti i nastojanja da potrošači shvate da je to „cool“. Koliko to ozbiljno shvaćamo govori i činjenica da 10% godišnjeg oglašivačkog budžeta brenda usmjeravamo za promociju odgovorne konzumacije (trenutno s fokusom na poruku „nikad ne pij kad voziš“). U konačnici, i na ovaj način stvaramo dobar odnos s potrošačima, imamo brend kojem vjeruju. Zloupotreba alkohola je kompleksan društveni problem i nema jednostavnog, sveobuhvatnog rješenja. Za nas kao proizvođače piva to je središnje pitanje naše društvene odgovornosti. Odgovorna konzumacija te inzistiranje na kvaliteti, a ne kvantiteti, jamči održivost našeg poslovanja.

Kakav je status i položaj zaposlenih, plaće, radni uvjeti, korporativno ozračje, vertikalno prihvaćanje u oba smjera i dr. To se nekako manje ističe u vašim osvrtima i izvješćima, infografikama…

U našoj kompaniji veliku pažnju pridajemo razvoju zaposlenika i brizi o njihovoj dobrobiti. Zaposlenike se na vrijeme informira o poslovnim ciljevima i aktivnostima te oni dobro razumiju na koji način doprinose strategiji. Interna komunikacija je dvosmjerna i uključuje sve razine organizacije i različite kanale, od onih tradicionalnih pa sve do internih društvenih mreža. Svi su uključeni u sustav procjene radne uspješnosti koji je transparentan i pošten te povezan s poslovnom strategijom, obrazovanjem i nagrađivanjem. Organizacijska klima i zadovoljstvo zaposlenika redovito se ispituju, a traže se i njihove sugestije za poboljšanje svih procesa. Niska stopa fluktuacije, kao i činjenica da je 91% zaposlenika ponosno što rade za HEINEKEN Hrvatska, potvrda su nam se sav trud i ulaganja isplate. To pokazuje i certifikat Poslodavac Partner unutar kojeg stalno dobivamo sve veći postotak bodova – trenutno smo na 96%

Tijekom pripreme za razgovor vidjeli smo i vaša godišnja izvješća za 2016., 2017., 2018.  o održivosti. Kako se ostvaruju planovi za ovu 2019. – što ćete napisati kad ista mine?

Preliminarni podaci su ohrabrujući, no morat ćemo se svi skupa još malo strpjeti do kraja prikupljanja svih relevantnih informacija i službene objave za koji mjesec.

 

KOMUNICIRANJE I ŽIVLJENJE DOP-A

U 2017. tvrtka je primila „Nagradu SJAJ za vidljivost prakse i afirmaciju DOP-a na svojim komunikacijim kanalima“, koju dodjeljuje Poslovna inicijativa DOBRA HRVATSKA i portal www.odgovorno.hr .  Vaše internetske stranice, čim ih otvorimo, odaju posvećenost održivosti. I drugim kanalima obavještavate javnost o sebi. Koliko su vidljivost zalaganja i dobre prakse važne poslovno načelo za hrvatsku perspektivu?

Važne su kako bismo vlastitim primjerom pokazali našim dionicima, drugim kompanijama, ali i puno šire, da se ulaganje značajnih financijskih sredstava i angažmana u svim područjima održivosti isplati na dugi rok te da je to istinski zalog za budućnost i uspjeh u poslovanju.

Neke kompanije koriste svoje aktivnosti humanitarnog i sličnog sadržaja u marketinške svrhe, sračunato izlaze u javnost. S druge, pak, neke druge ne žele govoriti o DOP dostignućima da im se ne bi zamjerilo da ih koriste za stvaranje „zelenog imidža“? Kako naći ravnotežu? Kako ste vi to riješili?

Slažem se da treba pronaći ravnotežu i pažljivo odabrati ciljnu publiku. Svi naši potezi i projekti na različitim područjima održivosti integralan su dio našeg poslovanja i ne pokrećemo ih samo kako bismo ih koristili u marketinške svrhe. No, to ne znači da ne biramo različite prikladne kanale i alate kojima komuniciramo ta naša dostignuća jer nam je ipak stalo da naši dionici budu upoznati s uspjesima i naporima kojima nastojimo utjecati na povećanje kvalitete njihovih života, života zajednice i budućnosti našeg planeta.

Dobili ste mnoga priznanja, naročito zadnjih godina. Upoznajte nas sa sadržajem Heinekenove vitrine.

Ako izuzmemo priznanja koje se odnose na kvalitetu naših proizvoda, recentne vrijedne nagrade za društveno odgovorno poslovanje uključuju Index DOP-a za Odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem dvije godine zaredom, veliku HUP-ovu nagrada za održivo poslovanje 2018., ali i nagradu HUOJ-a za projekt Hrvatski ječam za Karlovačko pivo. Vjerujemo da tu nije kraj ovog popisa jer smo baš neki dan dobili i Indeks DOP-a u kategoriji Odgovorne politike i prakse u radnoj okolini.

I Vi osobno često nastupate na skupovima i tumačite suvremenu održivu strategiju tvrtke. Kako se osjećate?

Prije svega osjećam ponos što radim u kompaniji koja je u tolikoj mjeri usmjerena na održivo poslovanje i društvenu odgovornost. Drago mi je kad dobijem priliku (uključujući i ovaj intervju) upoznati javnosti s bar dijelom onog što svi mi u HEINEKENU Hrvatska živimo i radimo svaki dan.

Koliko sebe i tvrtku kojoj pripadate smatrate dokazanim promicateljem DOP-a i održivosti i zašto? Kako ga živite na poslu, a kako privatno?

Kroz svoj posao i svoju funkciju, ali i privatno nastojim se držati načela održivosti i obazrivosti prema okolišu. A želim i inspirirati svoju obitelj i okolinu na isto. U mojoj je torbi uvijek platnena vrećica za kupovinu, izbjegavam kupovati i koristiti plastičnu ambalažu, a smanjujem i količinu odjeće. Stare stvari se trudim popraviti koliko god je moguće, umjesto da ih odmah zamjenjujem novima. Ponekad se čini da su to male stvari, ali ako svaki pojedinac čini maksimalno koliko može, rezultati će se u konačnici itekako primijetiti.

DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2019.

Kolumna: Tko je svjetski kralj brze mode i zašto se uplašio (Grete)?

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-

Uznemirena reakcija šefa švedskog modnog lanca H&M-a, Karl-Johana Perssona, pokazala je kako je mlada Šveđanka Greta Thunberg ponovno uprla prstom u pravi problem. Perssona brine što će ljudi možda početi manje kupovati. A Greta i mnogi drugi u svijetu koji zagovaraju i predvode novi pokret susprezanja od rasta (u stručnoj terminologiji „ODRASTA“; na engleskom degrowth) promoviraju baš to – življenje s manje posjedovanja i trošenja. Jer jedino to može zaustaviti uništavanje resursa Zemlje i rastuću emisiju CO2 te klimatsku katastrofu. To, naravno, znači i manju svjetsku proizvodnju i zaustavljanje mnogih neuravnoteženosti.

Karl-Johan Persson, izvršni direktor H&M-a te sin multimilijardera i predsjednika koncerna, zamjerio je najpoznatijoj svjetskoj klimatskoj aktivistici, tinejdžerici Greti Thunberg, da potiče na suzdržavanje od kupnje, a šopingiranje izlaže posramljivanju.

U jednom je intervjuu kazao da ga zabrinjava to što pokret promovira zabrane određenih ponašanja te što prosvjednici “zahtijevaju da se prestane letjeti, prestane trošiti i generalno prestane raditi neke stvari”.

Požalio se: „Da, to će možda imati mali pozitivan utjecaj po pitanju zaštite okoliša, ali će nas uništiti i imati užasne društvene posljedice.“

Evo zašto su se moćne korporacije uplašile poznate tinejdžerice!

Greta je pokrenula lavinu i inspirirala milijune ljudi diljem svijeta da iziđu iz svojih domova i ljuštura te da dignu glas za spas planeta, čime je izravno ugrozila interese moćnika. Potaknula je svijest da se može i treba živjeti jednostavnije, da ne moramo baš stalno kupovati nešto što nam baš i ne treba, samo zato što je „in“, i da svatko od nas može učiniti nešto dobro.

Razumije se, što nas je više, to smo jači. Potaknula je trend osvješćivanja, trend kojim se u prvi plan ističe naša pojedinačna odgovornost za negativan utjecaj na okoliš i društvo.

Najprije su u Gretinom pokretu na „stup srama“ (preispitivanja) dospjeli avionski letovi, a sada i industrija odjeće i takozvana brza moda. Sjetimo se da je u jesen 2019. na summit o klimi u New Yorku Greta doputovala iz Europe brodom, i to  jedrenjakom. Odbila je putovati avionom.

Moćnici se ne mijenjaju dok ih na to ne prisili velika moć građana!

I dok s jedne strane jača pritisak javnosti na vlade svjetskih zemalja da poduzmu prave akcije, s druge strane jača i svijest da svatko od nas svakoga dana mora činiti nešto za spas našeg planeta. Jača svijest da ne smijemo samo čekati državnike i koncerne da se sami od sebe promijene. Moćnici se neće promijeniti sve dok se ne promijenimo mi – građani, potrošači, glasači. Jer, prava moć je u našim rukama!

Htjele to korporacije i države ili ne, promjenom ponašanja nas građana prestat će se održavati proizvodnje koje troše resurse, osiromašuju mase, a bogate vlasnike i elite. Pa je tako i H&M ekspresno razvio „osjećaj“ za klimu te najavio testiranje novog poslovnog modela – najma odjeće, ali i to da će do 2040. postati „klimatski pozitivna“ kompanija. Persson kao da ne zna ništa o prognozi rasta prosječne temperature na Zemlji i nesagledivim posljedicama koje će nastupiti već u 2030-im, i ranije. Teške klimatske udarce osjećamo već i danas, jučer.

Svjetski kralj brze mode H&M – negativan ekološki otisak

Budući da se godišnji promet svjetske tekstilne industrije procjenjuje na 2,5 bilijuna dolara, a H&M u tom biznisu ima velik dio kolača, dramatična reakcija njegova čelnika posve je očekivana.

Nedavno je H&M bio prisiljen braniti se (nevješto) od optužbi da koristi jeftini dječji rad u azijskim tvornicama, a zapao je i u financijske probleme, iz kojih se ipak polako izvlači.

U klasičnoj modi ciklus od dizajniranja nove kolekcije do njezina stavljanja u prodaju traje šest mjeseci, a u brzoj se modi skraćuje na samo 45 do 60 dana. Stalno se potiču novi modni trendovi, a odjeća je jeftina što potrošače navodi na češću kupnju. Rezultat su goleme količine odjeće koje se proizvode mahom u siromašnim azijskim zemljama i Kini, odakle kontingenti brodovima, koji su iznimno veliki zagađivači, putuju do potrošača na zapadu. Odjeća se nosi sve kraće, često je izrađena od sintetičkih tkanina za čiju je razgradnju potrebno stotinu godina. Iako je gotovo sva odjeća pogodna za recikliranje, reciklira se tek neznatna količina, a sve ostalo završi na odlagalištima otpada. I za to nikoga nije briga, a najmanje one koji odjeću proizvode. Europske direktive o održivosti najavljuju skori obračun s takvim industrijskim ponašanjima.

A treba kazati i ovo: iza takvog poslovanja i proizvodnji ostaju, pored svega, istrošeni prirodni resursi te sirotinjski plaćena radna snaga po Aziji, Africi i Južnoj Americi.

Kome je na kraju dobro? Eliti. Koja ne dopušta promjene! Koja gura sve u kataklizmička stanja! Procjene su nekih znanstvenika i stručnjaka da će svjetska elita „ostati“ egoistično gluha – do kraja, bez obzira na krajnje grube posljedice po svijet.

Prema podacima UN-a, industrija odjeće stvara 10% globalne emisije ispušnih plinova i troši više energije nego zračni i pomorski promet zajedno!

Promjena ponašanja i stila života Zemljana itekako bi donijela nevolje modnom divu H&M, ali i svim njegovim pratiteljima-konkurentima, poput Zare, C&A, Primarka, Topshopa i drugih. Ali, značila bi, zapravo, pravi početak stvarnih promjena za spas Zemlje.

Dakle, budimo razumni, budimo suzdržani!

DOBRA HRVATSKA

MDM &GT

Prosinac, 2019.

Dodijeljene 12. nagrade Indeks DOP-a

Objavio
Odgovorno
-

Na godišnjoj konferenciji o društveno odgovornom poslovanju 12. su put dodijeljene nagrade Indeksa DOP-a. Nagrade se dodjeljuju poduzećima za najbolja postignuća u društveno odgovornom poslovanju, a u organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) i Hrvatske gospodarske komore. Poduzeća su nagrađena u devet kategorija, a ove ih se godine natjecalo više od stotinu.

Indeks DOP-a je metoda procjene društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj koja se temelji na sustavu rangiranja koji omogućuje objektivnu procjenu društveno odgovornih praksi poduzeća i usporedbu s praksama drugih.

 

Nagrade su dodijeljene u sljedećim kategorijama:

U kategoriji Velikih poduzeća

Dobitnik nagrade je: AD PLASTIK d.d.

U kategoriji Srednjih poduzeća

Dobitnik nagrade je: HiPP Croatia d.o.o.

U kategoriji Malih poduzeća

Dobitnik nagrade je: Media Val d.o.o.

U kategoriji Javnih poduzeća

Dobitnik nagrade je: Odašiljači i veze d.o.o.

 

Dobitnici nagrada u pojedinim područjima su:

Za područje: Odgovorne politike i prakse u radnoj okolini

Dobitnik nagrade je: Heineken Hrvatska d.o.o.

Za područje: Odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem

Dobitnik nagrade je: Ericsson Nikola Tesla d.d.

Za područje: Društveno odgovorni odnosi sa zajednicom

Dobitnik nagrade je: DVOKUT-ECRO d.o.o.

Za područje: Društveno odgovorne politike raznolikosti i zaštite ljudskih prava

Dobitnik nagrade je: INA – industrija nafte d.d.

Nagradu za najveći napredak dodijelila poduzeću: Vinag d.o.o.

„Svi dobitnici Indeksa DOP-a ističu se ugradnjom društveno odgovornih praksi u svoje poslovanje te integracijom ciljeva održivosti u svoje poslovne strategije. Svi nagrađeni svojim izvrsnim primjerima u poslovnoj odgovornosti, ali i izgradnji odnosa s dionicima, razvoju napredne radne okoline, posebnom brigom za okoliš te zalaganjem za ljudska prava potvrđuju da je odgovornost danas nedjeljivi dio njihovog liderstva. Jačanje svijesti o važnosti ulaganja u odgovorne prakse i predanosti Uprava održivom razvoju dokazuje stalni visoki interes među hrvatskim poduzećima, kojih je preko stotinu sudjelovalo u Indeksu DOP- a u ovoj godini. Uz to, stalno se povećava kvaliteta rezultata Indeksa DOP-a u svi ispitivanim kategorijama. Nadamo se da će se ovi pozitivni trendovi nastaviti i narednih godina, s posebnim naglaskom na provedbu Ciljeva održivog razvoja.” izjavila je Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a.

Indeks DOP-a poduzećima omogućava objektivno upravljanje, praćenje, mjerenje i interpretiranje vlastitih specifičnih utjecaja. Koristeći ovaj alat, poduzećima je vidljivije ono što se radi dobro u odnosu na svoje dionike, u usporedbi s drugim poduzećima te ukazuje na moguća područja unapređenja. Kako bi osigurale vlastitu održivost i razvoj, poduzeća u svim aspektima svog poslovanja i svim odnosima moraju pokazivati kontinuirano dobre rezultate.

Izvor: HRPSOR

Fotografija: Dražen Lapić

Pitanje: Kako osigurati održivu budućnost? Odgovore je davala i 11. Konferencija o odgovornom poslovanju  HRPSOR i HGK

Objavio
Odgovorno
-

Kako izgleda održiva budućnost u Hrvatskoj? Što sve trebamo poduzeti da je ostvarimo? Koji su modeli financiranja održivih projekata? Koja je uloga politike, a koja gospodarstvenika? Odgovore na ta pitanja su na dvodnevnoj stručnoj konferenciji o društveno odgovornom poslovanju dali vodeći svjetski stručnjaci iz održivog razvoja i odgovornog poslovanja te lideri hrvatskih poduzeća.

Rekordni broj vrhunskih svjetskih stručnjaka iz tema održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja okupila je 11. Konferencija o odgovornom poslovanju okupila je u Zagrebu, održana u Zagrebu, 19. i  20.11.2019. . U dvodnevnim raspravama nastojalo se dati odgovore na provokativna pitanja koja su uključila teme:

  • kako EU i Vlada pripremaju odgovore na klimatske promjene,
  • kako formuliraju svoje politike prema Ciljevima održivog razvoja UN-a i zašto su one važne,
  • koje su najbolje prakse korporativnog sektora u tim pitanjima,
  • kako se financiraju održivi projekti te kako se stvara uspješna korporativna klima i drugo

Klimatske promjene – izazovi i mogućnosti. Promjene klime utječu ne samo na naše životne prilike, odabire i uvjete, već zahtijevaju potpunu promjenu smjera u razmišljanju država, lokalnih zajednica i poduzeća. Uvodnik u temu je dao Srgjan Kerim, makedonski diplomat, predsjedavajući 62. sjednice Skupštine UN-a i posebni izaslanik Glavnog tajnika UN-a za klimu u vrijeme donošenja prvih ključnih dokumenata o klimatskim pitanjima. U panel diskusiji su osim njega sudjelovali Petra Remeta, direktorica programa WWF Adria, Mirko Orlić, profesor s Prirodoslovno matematičkog fakulteta, a panel je moderirala Dunja Mazzocco Drvar, istaknuta hrvatska metereologinja s RTL-a.  U raspravi su prezentirane činjenice koje govore u prilog ozbiljnosti situacije kada je promjena klime u pitanju i važnosti brzog djelovanja, ne više toliko na borbi protiv klimatskih promjena, budući da se klima već promijenila, nego na snažnijoj prilagodbi promjenama u gospodarstvu i načinu života koje će neminovno uslijediti. Svi su se sudionici složili da je najvažnije da političari počnu slušati znanstvenike i njihova upozorenja o krizi u kojoj se nalazimo. Naglašeno je da su znanstvenici često i previše konzervativni u svojim mišljenjima te je apel koji upućuju zaista razlog da se ozbiljno počnemo baviti svojim utjecajem na klimu.

Na koje načine mogu europske politike podržati i ubrzati ostvarenje Ciljeva održivog razvoja UN-a tema je kojoj je uvodničar Pedro Ortun, bivši direktor Glavne uprave za poduzeća i industriju u Europskoj komisije. On je iznio tri načina na koje se može ubrzati ostvarenje Ciljeva: pametna kombinacija instrumenata, razvoj poslovnog modela provedbe, te intenzivna suradnja sa svim dionicima u provedbi politika. Panel na temu politika vodila je Maja Božićević Vrhovčak iz Energertskog instituta Hrvoje Požar, a na njemu su sudjelovali Amadeo Watkins s Cranfield University School of Management, Davor Škrlec s Fakulteta elektrotehnike i računarstva i bivši zastupnik Europskog Parlamenta te Dijana Varlec iz Hrvatske gospodarske komore. Za uspješno oblikovanje politika za provedbu Ciljeva održivog razvoja, ključno je koliko često se o njima razgovara na najvišoj razini u organizaciji, kvaliteti odnosa stručnjaka koji se bave DOP-om s članovima Uprave te iznosi budžeta koje smo spremni izdvojiti za provedbu ciljeva i unapređenje održivosti.

Korporativni sektor u Hrvatskoj je predvodnik provedbe Ciljeva održivog razvoja, a o tome su na panelu govorili predstavnici poduzeća – lidera DOP-a. Korporativni sektor u Hrvatskoj razumije rizike povezane s klimatskim promjenama te je bilo govora o tome što rade na ublažavanju posljedica. Posebno je istaknuta važnost utjecaja velikih poduzeća na održivost odgovornim upravljanjem u cijelom njihovom lancu vrijednosti. Prilagodbe inovacijama i novim rješenjima danas su pitanje opstanka, a ne samo izvrsnosti. Na panelu su sudjelovali Sara del Fabbro, predsjednica Uprave i glavna direktorica za održivost IKEA za Jugoistočnu Europu,  Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica Valamar Riviere, Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastik te Angelika Brnada, direktorica održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u Ini, a moderirala ga je Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj.

Na panelu posvećenom održivom financiranju raspravljalo se o novim modelima financiranja održivih projekata. Financijske institucije u Hrvatskoj trebale bi sastaviti popis održivih poduzeća ili projekata, što im može pomoći u upravljanju rizicima, jedan je od zaključaka panela u kojem je uvodničar i moderator bio Sasja Beslik, voditelj održivog financiranja u J. Safra Sarasin Group. Banke trebaju razvijati nove instrumente ulaganja u održivi razvoj, premda se mlade generacije sve više okreću i drugim vrstama i izvorima kapitala. Financijski sektor, a posebno razvojne banke su odgovorni za edukaciju dionika o razvoju održivih praksi kako bi poduzeća razvijala otpornost koju traže investitori i kreditori. Veća transparentnost poduzeća jedan je od bitnih zahtjeva osiguravatelja kapitala. Na panelu su raspravljali Andrea Liverani iz Svjetske banke, Victoria Zinchuk, direktorica EBRD-a u Hrvatskoj, Renata Brkić iz Feelsgood Capital Partners i Hrvoje Galičić iz HBOR-a.

Osim održivosti okoliša i ekonomije, sve više pažnje se posvećuje zdravoj izgradnji poduzeća. Organizacijska klima, izgradnja korporativne kulture i brendiranje poslodavaca postaju teme od iznimnog značaja, a sve više utječu na odgovornost i konkurentnost poduzeća. Uvodnik je iznijela i panel moderirala Zrinka Lovrenčić, direktorica Great Place to Work iz Australije, a u razgovoru su sudjelovale Zdravka Demeter Bubalo, viša potpredsjednica za ljudske potencijale u MOL Grupi i Mirna Koričan Lajtman, profesorica na Luxembourg School of Business. Mladi zaposlenici danas umjesto izgradnje karijere traže „iskustva“. Kulture se moraju graditi odozdo prema gore, kao i najbolje prakse. „Slušajte što vam govore vaši ljudi“, poruka je panelistica. Izgradnja i razvoj uspješne organizacije ne provodi se planovima koje izrađuju Uprave, nego autentičnim inicijativama zaposlenika i njihovim uključivanjem.

Na temu korporativne kulture posebno je predavanje održao Andre Spicer profesor s Cass Business School iz Londona koji je govorio o „sporom upravljanju“ i dao savjete kako poduzeća mogu ostvariti održivost u radnoj okolini.

  1. DOP konferencija uključila je tri radne sekcije na kojima su predstavljeni stručni i znanstveni radovi te studije dobre prakse na teme: korporativno upravljanje i alati održivog razvoja; jačanje održivosti: mediji, obrazovanje, standardizacija i analize; te primjeri dobre prakse u ostvarenju ciljeva održivosti.

Izvor: HR PSOR

Fotografija: Dražen Lapić

GRAWE i trkači za netrkače: Kilometri koji vrijede dvostruko!

Objavio
Odgovorno
-

Uspjeli smo! Kako smo potaknuli trkače da pokrenu netrkače i da svi zajedno omogućimo da djeca koja dosad nisu mogla trčati učine svoje prve trkačke korake.

Jeste li znali da u Hrvatskoj do 2019. ni jednom djetetu s amputiranim i/ili oštećenim donjim ekstremitetima nije bila dostupna tzv. aktivna proteza, koja bi mu omogućila da odrasta ravnopravno s vršnjacima, uživa u igri ili sportu, i to zato što takve proteze nisu na popisu odobrenih pomagala HZZO-a? Proteze koje ta djeca uobičajeno dobivaju omogućavaju im samo ono osnovno: hodanje i estetsku funkciju. I ništa drugo. Čak i one svakodnevne, „obične“ aktivnosti, poput penjanja i silaska stubama, vezanja obuće na protezi, njima su nezamislive.

Čim smo za to saznali, znali smo da nešto moramo učiniti! Odlučili smo iskoristiti svoje mogućnosti, resurse, energiju i zajedništvo i pokrenuti promjenu koja bi toj djeci ubuduće znatno unaprijedila život. Cijela se ideja odlično uklapala u naš projekt „PoKRENI“, koji provodimo već pet godina radi poticanja sugrađana na promjenu i usvajanje važnih zdravih navika kao temelja za kvalitetniji život i budućnost.

KAKO?

U sklopu naše inicijative „PoKRENI – pokloni svoje kilometre“ izazivamo trkače da svoje istrčane kilometre putem mobilne aplikacije pripišu, tj. „poklone“ zajedničkom cilju: sakupiti 100.000 km do „GRAWE noćnog maratona“ koji se svake godine održava zadnje subote u kolovozu. Kad trkači uspiju prikupiti ciljnu kilometražu, GRAWE će donirati 100.000 kuna jednoj udruzi ili savezu koji se bave zdravstvenim poteškoćama djece. Kako bismo osigurali da trkači brže i lakše dođu do cilja, pozivamo ih da u akciju uključe što više ljudi iz svoje okoline. Onako kako cijele godine potičemo ljude na usvajanje zdravih navika, tako ih usmjeravamo na pomaganje drugima, onima kojima nije dano da trče. Cijele godine podižemo svijest u ljudi o problemima u kojima žive djeca za koju prikupljamo kilometre.

 

PRVE TRI PROTEZE ZA TRČANJE INVALIDNIH OSOBA U HRVATSKOJ DAROVALI SU TRKAČI!

Pretrčane kilometre odlučili smo 2019. pretvoriti u donaciju koja je omogućila kupnju prvih triju sportskih proteza u Hrvatskoj za djecu s amputiranim ili oštećenim donjim ekstremitetima. U suradnji s Udrugom amputiranih grada Zagreba i Zagrebačke županije (UAZ) i predsjednicom UAZ-a Anom Sršen, pristupili smo prvoj trojki takve djece. Bili su to Marija (11 godina), Klea (7 godina) i Karlo (9 godina). Pomoću donacije, koju su svojim kilometrima osigurali trkači, Marija, Klea i Karlo započeli su ovu školsku godinu ravnopravno s vršnjacima. Pomoću aktivnih proteza napokon se mogu posvetiti sportu koji vole.

Zahvaljujući razumijevanju životnih problema s kojima se suočavaju pojedinci u našoj zajednici, zahvaljujući zajedništvu, posvećenosti, dobroj volji i trudu, uspjeli smo potaknuti na promjene: mnogi sada zdravije žive, a neki mladi čine i svoje prve trkačke korake, odrastaju uz osjećaj ravnopravnosti s vršnjacima, žive u svijetu jednakih mogućnosti.

Koga biste Vi mogli pokrenuti? Razmislite i pridružite se inicijativi za više trčanja 2020. godine! Krenimo zajedno u pozitivne promjene!

Morana Stričić, Odjel za korporativne komunikacije i marketing

GRAWE Hrvatska d.d.

1...115116117...182Stranica 116 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z