Osigurati pristup pouzdanoj, održivoj i suvremenoj energiji po pristupačnim cijenama – za sve – sedmi je od 17 ciljeva Programa UN-a za održivi razvoj 2030. Sedmi cilj obvezuje izravno na akciju donositelje energetskih politika u državama potpisnicama Programa, poslovni sektor i posebno sve energetske kompanije, bez obzira na njihovu djelatnost, veličinu i broj korisnika. No, zbog velikog utjecaja na okoliš, ekonomiju i društvo, pred energetskim kompanijama već desetljećima stoje zahtjevi i očekivanja da vlastitim poslovanjem pridonesu širokom spektru nacionalnih i globalnih razvojnih ciljeva. Mnoge odgovorne kompanije prepoznale su načine svog utjecaja i potencijal doprinosa ispunjenju globalnih ciljeva održivog razvoja, ne samo na planu osiguranja pristupačne i čiste energije, nego i na više drugih područja na koja se odnose ciljevi.

Među tim kompanijama je i Hrvatska elektroprivreda, koja je ubrzo nakon usvajanja ciljeve UN-a prepoznala kao svoj novi poslovni izazov za usklađivanje poslovanja s globalnim ciljevima. Već pri izradi izvješća o održivosti za 2016. radna je skupina procijenila mogući utjecaj ciljeva na poslovanje i održivost HEP grupe u skorijoj budućnosti, ali i obrnuto – utjecaj HEP-a na provedbu ciljeva održivog razvoja UN-a.

U izvješćima za naredne godine u procjenu su uključeni i predstavnici svih relevantnih dionika HEP grupe.

Preklapanjem rezultata u obje skupine, kao relevantni za HEP grupu izdvojili su se sljedeći ciljevi:

cilj 7 – pristupačna i čista energija;

cilj 8 – dostojanstven rad i ekonomski rast;

cilj 9 –  industrija, inovacija, infrastruktura;

cilj 11 – održivi gradovi i zajednice;

cilj 12 – odgovorna potrošnja i proizvodnja;

cilj 13 – odgovor na klimatske promjene.

Globalni ciljevi i obnovljivi scenarij razvoja HEP-a

Ciljevi su 2017. ugrađeni u krovni strateški razvojni dokument HEP 2030. Konstatirano je da su strateški ciljevi HEP grupe u funkciji ispunjenja navedenih šest od 17 Globalnih ciljeva održivog razvoja.

HEP grupa se u svojoj razvojnoj strategiji za razdoblje do 2030. godine opredijelila za obnovljivi scenarij razvoja koji je komplementaran nedavno donesenom Zelenom planu Europske unije. Njegova će realizacija doprinijeti ispunjenju nacionalnih ciljeva energetske i klimatske politike. HEP-ov obnovljivi scenarij temelji se na četiri glavna segmenta.

Prvi segment čini nastavak ciklusa revitalizacije hidroelektrana, koji i nadalje ostaju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a. Rezultat tog investicijskog ciklusa bit će dodatnih 160 megavata nove snage.

Drugi je izgradnja novih hidroelektrana, među kojima se ističe HES Kosinj / HE Senj2 s povećanjem snage za 412 MW. Razmatra se i nekoliko lokacija za izgradnju malih hidroelektrana te crpnih hidroelektrana koje bi imale važnu funkciju u okolnostima sve većeg udjela vjetroelektrana u elektroenergetskom sustavu.

Treći segment predstavlja novi smjer razvoja HEP-a – izgradnju, odnosno preuzimanje projekata vjetroelektrana, sunčanih elektrana i ostalih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije. Tako u izgradnji imamo prvu HEP-ovu vjetroelektranu, VE Korlat (snage 58 MW), koja će biti i prva vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će proizvoditi bez poticaja. HEP u pogonu trenutačno ima jednu veliku, neintegriranu sunčanu elektranu – Kaštelir u Istri, snage 1 MW te jednu u fazi izgradnje, na otoku Visu, snage 2,7 MW. Izgradnja SE Cres, snage 7,3 MW i SE Vrlika Jug od 2,1 MW počinje sredinom ove godine.

Preostali, četvrti stup obnovljivog scenarija čini izgradnja visokoučinkovitih kogeneracija na plin. U izgradnji je novi blok u Elektrani-toplani Zagreb koji će imati 150 MW električne i 114 MW toplinske snage. Ukupni koeficijent iskoristivosti goriva u spojnom procesu proizvodnje električne energije i topline bit će 90 posto, a ostvarena ušteda primarne energije energenta veća od 25 posto. Za novi blok u Osijeku u tijeku je izrada projektne dokumentacije. Iako je riječ o fosilnom gorivu, dokumenti Europske unije, a jednako tako i prijedlog nove energetske strategije RH, efikasno korištenje plina prepoznaju kao važan element energetske tranzicije.

Ukupno, u svim spomenutim tehnologijama, do 2030. godine HEP planira dobiti 1.500 MW nove snage. Udjel vjetroelektrana planski je u tome 350 MW, a jednako toliko i u sunčanim elektranama, što zajedno odgovara snazi Nuklearne elektrane Krško. Realizacija obnovljivog scenarija rezultirat će povećanjem udjela OIE u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje do 2030. godine.

HEP-ov projekt „eMobilnost“ kao primjer dobre suvremene prakse

Jedan od važnijih projekata u sklopu razvojne strategije i obnovljivog scenarija razvoja HEP-a je i projekt eMobilnost, koji je u srpnju 2019. kao jedan od 14 primjera dobre prakse hrvatskih kompanija predstavljen u prvom “Dobrovoljnom nacionalnom pregledu Republike Hrvatske o provedbi 17 ciljeva Programa UN-a za održivi razvoj 2030”.

U prikazu primjera dobre prakse istaknuto je da je HEP rano prepoznao elektromobilnost kao prioritetni strateški smjer razvoja prometa i energetike u Europi i svijetu i kao bitan element energetsko-klimatske politike. Naglašeno je također, budući da u razvojnoj fazi HEP snosi sve operativne troškove infrastrukture, da kompanija time snažno potiče razvoj koncepta elektromobilnosti u Hrvatskoj, što potvrđuje društveno odgovorni karakter projekta. Kako se navodi, taj projekt na nacionalnoj razini pridonosi ispunjenju ciljeva održivog razvoja 7, 9, 11, 13 i 17.

HEP je i nakon uvrštenja programa eMobilnost u “Pregled”, nastavio s njegovim intenzivnim razvojem. Tako je u suradnji s Inom sredinom veljače 2020.  puštena je u rad trenutačno najbrža i tehnološki najnaprednija ultrabrza punionica za električne automobile na autocestama u Hrvatskoj – na odmorištu Vukova Gorica. Punionica snage 175 kW, postavljena je u sklopu međunarodnog projekta NEXT-E, sufinanciranog iz fondova EU. Vozila koja mogu iskoristiti pune performanse ultrabrze punionice u prosjeku mogu za oko 15 minuta napuniti bateriju do razine koja omogućava 300 kilometara vožnje. Na taj način ultrabrza punionica vozačima električnih automobila maksimalno skraćuje vrijeme stajanja na odmorištu i omogućuje im da što brže dođu do svojih odredišta. Zato HEP planira na autocestama postaviti još nekoliko punionica iste ili još veće snage.

HEP je do danas u hrvatskim gradovima, na međugradskim prometnicama i autocestama postavio više od 120 javnih ELEN punionica. U ovom trenutku u realizaciji i planovima ima postavljanje više od stotinu novih punionica, koje će uz mrežu postojećih punionica omogućiti sigurnu vožnju električnim automobilom u čitavoj Hrvatskoj. Razvojem vlastite mreže punionica HEP daje snažan doprinos elektrifikaciji prometa, koja je neizostavni dio energetske tranzicije Hrvatske prema niskougljičnom društvu i jedan od ključnih dijelova nedavno donesenog Europskog zelenog plana.

Sve navedeno opravdava uvrštenje HEP-ovog projekta eMobilnost u prvi dobrovoljni nacionalni pregled Republike Hrvatske o provedbi 17 ciljeva UN-a. Uvrštenje u „Pregled“ predstavlja priznanje HEP-u za usklađivanje poslovanja s ciljevima održivog razvoja te je dodatni poticaj razvoju politika održivosti i provedbi društveno odgovornih projekata u ovoj stožernoj hrvatskoj energetskoj kompaniji.

Darko Alfirev

pomoćnik direktora Sektora za korporativne komunikacije, HEP d.d.

DOBRA HRVATSKA

Veljača , 2020.