Počeo dvogodišnji projekt „Re-kreiraj posao i život za muškarce i žene“

Važna europska tema – usklađivanje poslovnih i obiteljskih dužnosti te ravnopravne mogućnosti za razvoj karijere žena i muškaraca – dobiva novi impuls u Hrvatskoj. Održana e panel-konferencija povodom započinjanja novog značajnog projekta u tom smjeru.

Pandemija korona virusa ipak je donijela i ponešto dobroga. Između ostaloga, prisilila je mnoge poslodavce koji nisu htjeli ni čuti za rad od kuće ili neki drugi fleksibilniji oblik rada da ga uvedu svuda gdje je to moguće. I, pokazalo se odličnim – produktivnost nije pala, radni zadaci su obavljeni na vrijeme, a zaposlenici su bili zadovoljni.

O raznim vrstama fleksibilnog rada riječi hvale imaju i tvrtke koje su ga uvele i mnogo prije korone. Svoja su iskustva podijelili s javnošću predstavnici tvrtki A1, PBZ-a i INA-e na (online) konferenciji „Re-kreiraj posao i život za muškarce i žene“, koja je nedavno održana u organizaciji Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatske zajednice županija i tvrtke Spona Code.

Konferencija je označila početak istoimenog dvogodišnjeg projekta sufinanciranog iz fondova EU kojim se želi poboljšati informiranost zaposlenih majki i očeva o zakonskim mogućnostima roditeljskog dopusta, promovirati fleksibilne oblike rada za sve zaposlene roditelje, ali i osvijestiti te smanjiti uobičajene rodne stereotipe i njihov utjecaj na mogućnosti zapošljavanja i karijere mladih žena (i muškaraca). Jedan od ciljeva projekta je i senzibilizacija poslodavaca i javnosti o kulturalno uvjetovanom očekivanju od muškaraca i žena na poslu i u obitelji, pa će se projekt baviti i smanjenjem često nesvjesne pristranosti poslodavaca, zaposlenika, ali i predstavnika vlasti te poboljšanjem položaja zaposlenih majki i žena.

U okviru projekta bit će provedena i dva istraživanja.

  • Prvome je cilj dobiti što bolji uvid u položaj zaposlenih majki i trudnica na lokalnoj i regionalnoj razini, a provest će se u četiri županije: Šibensko-kninskoj, Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Zagrebačkoj.
  • Drugo istraživanje „Roditeljstvo i karijera“ istražit će s kakvim se problemima susreću roditelji u nastojanju da usklade svoje roditeljske i radne uloge.

O tome da je balans poslovnog i privatnog života jedna od važnih tema i na razini Europske unije, potvrdila je Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju, koja se sudionicima konferencije obratila iz Bruxellesa. Istaknula je da taj balans nije relevantan samo za pojedince, već je važan i kao rješenje za demografske izazove. „Ne možemo prihvatiti da jedan roditelj ne može ispuniti svoj puni potencijal, privatno i poslovno. Znanje i osviještenost o vlastitim pravima su ključni“, kazala je Šuica. Naglasila je važnost EU Direktive o ravnoteži privatnog i poslovnog života, koja se mora implementirati do 2022. godine. Njome se uvodi plaćeni očinski dopust i promiče korištenje roditeljskog dopusta (i za majke i za očeve) kao i fleksibilni radni aranžmani poput rada na daljinu. Direktiva potiče i uvođenje dopusta za pružatelje skrbi o članu domaćinstva kojemu su njega i skrb potrebni iz medicinskih razloga.

„Zasnivanje obitelji i roditeljstvo velika je odluka u životu, a žene su pri tome često u nepovoljnijem položaju jer odlazak na rodiljni dopust negativno utječe na njihove mogućnosti sudjelovanja na tržištu rada i karijerno napredovanje. Namjera je spomenute EU direktive osigurati provedbu načela ravnopravnosti između muškaraca i žena u poslovnom okruženju, a na temelju nje stvorit ćemo  zakonski okvir koji će to i omogućiti. Iako je Hrvatska već donijela više zakona, uvest će i neke nove poput dopusta za skrb o bolesnim članovima obitelji i očinskog dopusta. Balansirano korištenje roditeljskog dopusta između oba roditelja pridonijelo bi podjeli odgovornosti i ujednačenim mogućnostima zapošljavanja te razvoja karijere i za žene i muškarce“, rekla je Majda Burić, državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Navela je i neke propise koji su već dosad doneseni kao što su projekt „Zaželi“, kojim je zaposleno 6300 žena, težak milijardu i pol kuna, puna plaća za prvih šest mjeseci rodiljnog dopusta, a za ostatak povećanje naknade s 2600 kuna na 5654 kuna, dodatni staž od šest mjeseci po djetetu za majke i sl.

„EU je posljednjih godina uvelike napredovala u pitanju rodne ravnopravnosti, ali žene u prosjeku još zarađuju manje i nose neravnomjerno veći dio tereta odgoja djece i brige za kućanstvo. U ovaj smo projekt ušli kao partner kako bismo podignuli svijest o rodnim stereotipima i društvenim praksama, a promjene bi trebale krenuti iz lokalne zajednice. Ukorijenjene društvene uloge obeshrabruju očeve u sudjelovanju u brizi o djeci, a poslodavci s druge strane vide roditeljstvo kao prijetnju produktivnosti. Istraživanje u četiri županije pridonijet će boljoj snimci stvarnog stanja i kreiranju mjera koje treba poduzeti – rekao je Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednice županija i dodao da je čak 15 županija potpisalo povelju o rodnoj ravnopravnosti spolova.

„Spona Code već osam godina radi s poslodavcima na rješavanju ovih važnih tema. Pratimo europske strategije na temelju kojih smo i razvili Mamforce metodu i standard. Zakonsko rješenje je nužno, ali nije dovoljno da bi se promjena dogodila. Nužna je promjena organizacijske kulture i kulture društva, čime ćemo se i baviti kroz provedbu ovog projekta“, istaknula je Diana Kobas Dešković, direktorica tvrtke Spona Code.

Primjere dobre prakse iznijeli su predstavnici tvrtki PBZ, INA i A1. Tako je Marina Mesarić Radojčin iz PBZ-a rekla da se tvrtka vrlo brzo prilagođava potrebama svojih zaposlenika. Dosad su već razvili niz aktivnosti i inicijativa za poboljšanje života zaposlenika i lakše usklađivanje s obiteljskim životom kao što su korporativni vrtić, sportska udruga za zaposlenike i članove obitelji, mogućnost daljeg školovanja i usavršavanja, volonterske inicijative, sistematski pregledi, fleksibilno radno vrijeme i SmartWorking…

U INA-i su još 2016. uveli fleksibilne oblike rada (FORa) te well-being platformu beneFIT, a obje su se pokazale izuzetno dobrom poslovnom odlukom. „Zaposlenici su izuzetno zadovoljni, njih 99 % smatra da im FORa omogućava održavanje ravnoteže privatnog i poslovnog života, stopa kratkotrajnih bolovanja se smanjila za 36 %, a prekovremeni rad zaposlenih koji ne rade u smjena se smanjio 67 %. Smanjio se i broj dobrovoljnih odlazaka iz kompanije za 30 %“, istaknula je Vladimira Senčar Perkov iz  INA-e.

„Ravnoteža privatnog i poslovnog života je već dugo visoko na listi prioriteta zaposlenih u A1“, kaže Ivan Skender, dodajući: „Našim je zaposlenima dostupan vrtić u sklopu tvrtke, zatim program Flexerica koji omogućuje fleksibilno radno vrijeme i mjesto rada, plaćeno čuvanje djece tijekom zimskih i ljetnih praznika kroz projekt Leteće dadilje. Prva tri mjeseca nakon rodiljnog dopusta uveli smo šestosatno radno vrijeme za majke (ili očeve) uz nadoknadu pune plaće“.

Očigledno je da ne postoji jedinstveno rješenje za sve već poslodavci moraju osluškivati potrebe svojih zaposlenika kako bi ih mogli efikasno podržati. Uz to, „potrebno je raditi na smanjenju stereotipa kroz edukaciju i tzv. afirmativne akcije, odnosno primjere uspješnih poslovnih žena i posvećenih očeva kao dobre primjere drugima“, istaknula je prof. dr. sc. Željka Kamenov, profesorica socijalne psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Projekt, uz spomenuto, uključuje i medijsku kampanju, javna događanja u pet gradova s ciljem senzibilizacije javnosti, lokalne uprave i poslodavaca, uvođenje Mamforce standarda u još 20 kompanija, edukacije, izdavanje triju publikacija (Vodič za zaposlene roditelje, Smjernice za uklanjanje stereotipa, Mamforce brošura) i slično.

Info o financiranju

Provedbu projekta „Re-kreiraj posao i život za muškarce i žene sufinancira Europska komisija programom REC (Rights, Equality and Citizenship/Prava, jednakost i građanstvo). Koordinator projekta je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a partneri su Hrvatska zajednica županija i Spona Code. Vrijednost projekta je 324.518 eura, od čega Europska komisija sudjeluje sa 241.675 eura.

DOBRA HRVATSKA/ MDM
Srpanj, 2020.

11 odgovornih kompanija u vrijeme najvećeg pandemijskog izazova zaslužilo priznanja „Izvrsnost u izazovima“

Od travnja 2020. tvrtka SELECTIO dodjeljuje priznanje „Izvrsnost u izazovima“ kompanijama koje su pokazale kvalitetno upravljanje zaposlenicima u nepredvidljivim okolnostima. Cilj priznanja je isticanje važnosti brige o zaposlenicima i u periodu krize te razmjena dobrih praksi i inicijativa koje su mnoge kompanije pokrenule u ovom izazovnom periodu.

Kompanije – nositelji priznanja Izvrsnost u izazovima prošle su kroz nezavisnu evaluaciju svojih HR praksi, na koji su se način istaknutim nositeljima pridružili:

  • Addiko banka,
  • CEMEX Hrvatska,
  • Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET,
  • Hrvatski Telekom,
  • JGL,
  • Luckia Hrvatska,
  • McDonald’s,
  • Philip Morris Zagreb,
  • PLIVA te
  • Poslovna inteligencija.

Iako je riječ o kompanijama različitih veličina koje posluju u širokom spektru djelatnosti i koje su se tijekom ovog perioda susrele s bitno drugačijim izazovima, sve su one svojim inicijativama i odlukama pokazale kako su im zaposlenici na najvišem mjestu prioriteta. Pravovremeno su implementirane sve potrebne mjere i izmjene u organizaciji rada u svrhu zaštite zaposlenika, o svim novim odlukama komunicirale su sa zaposlenicima otvoreno i transparentno, kroz višestruke oblike podrške brinulo se o njihovoj psihičkoj dobrobiti i sigurnosti, koje su mjere zaposlenici itekako osjećali.

Addiko banka je, osim što je uvela dodatne materijalne i nematerijalne benefite, putem anketa redovito dobivala prijedloge svojih zaposlenika te provjeravala osjećaju li se sigurno i je li im pruženo sve što im je potrebno za rad te na osnovu toga brzo prilagođavala način rada u poslovnicama i virtualnim timovima. Također, u samo pet dana omogućen je rad od kuće za 500 zaposlenika banke, dok je CEMEX razradio i primjenjuje čak 52 protokola zaštite zdravlja i sigurnog ponašanja.

U CARNET-u su, osim u brigu za zaposlenike, veliki napori tijekom kriznog perioda uloženi i u podršku pri održavanju nastave na daljinu za sve osnovne i srednje škole u Hrvatskoj, kao i provođenje druge faze CARNET-ovog programa e-Škole koji je pridonio lakšem i uspješnom prelasku s tradicionalnog načina poučavanja na online nastavu. Hrvatski Telekom je u manje od 10 dana u potpunosti reorganizirao svoje poslovanje kako bi omogućio siguran rad na daljinu od kuće za više od 4.000 svojih zaposlenika, koji su svojim radom omogućili nastavak nesmetane komunikacije i povezanosti cjelokupnog društva. Kroz svakodnevnu internu komunikaciju kompanija je svim zaposlenicima omogućila punu tehničku i savjetodavnu podršku kako bi se lakše prilagodili radu od kuće, a oni su to nagradili u velikom internom istraživanju, koje je pokazalo najveće zadovoljstvo zaposlenika u zadnjih 15 godina.

U JGL-u su pokrenuli fokusiranu internu i eksternu komunikacijsku platformu s temom COVID-19 bolesti, s ciljem davanja podrške i razmjene mišljenja među zaposlenicima s različitih tržišta, kao i educiranja šire javnosti o iskustvima i najboljim JGL praksama, a Luckia Hrvatska ističe da su za vrijeme krize dodatno ojačali timski duh i komunikaciju te da su omogućili zaposlenicima davanje prijedloga za nove usluge i projekte te sudjelovanje u njihovoj izradi što je dovelo do odličnih rezultata, dok je McDonald’s nastavio s individualnim nagrađivanjem zaposlenika te zaposlenicima koji su u rizičnoj skupini omogućio oslobođenje obaveze rada.

Philip Morris Zagreb pokrenuo je brojne wellbeing prakse za svoje zaposlenike u sklopu programa Stay active, stay healthy, stay productive, dok su PLIVI su uveli veliki broj praksi iz kriznog menadžmenta kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja, a od onih usmjerenih na dobrobit zaposlenika izdvojili bi praksu Razvojni četvrtci, koja predstavlja ciklus tjednih online edukacija dostupnih svim zaposlenicima, i newsletter Povezani i kad nismo zajedno s prigodnim temama vezanim za očuvanje mentalnog zdravlja. Poslovna inteligencija naglasak je stavila na dodatnu digitalizaciju svojih procesa i osiguravanje balansa privatnog i poslovnog života zaposlenika.

Iako je poslodavcima fokus bio na vlastitim zaposlenicima, nisu izostale ni razne druge hvalevrijedne i dobrodošle inicijative  odgovornog i humanitarnog djelovanja koje su najčešće uključivale financijske i materijalne donacije za medicinske institucije i poslovne partnere koji su bili teže pogođeni krizom. Kompanije s priznanjem „Izvrsnost u izazovima“ donirale su sredstva Petrovoj bolnici, KBV Dubrava, KBC Sestre milosrdnice, KBC Osijek i KBC Split, a na različite su načine pružale pomoć i Crvenom križu kroz doniranje obroka, zaštitne opreme i volonterske aktivnosti.

Reference: https://www.selectio.hr/objavljeni-najnoviji-nositelji-priznanja-izvrsnost-u-izazovima/

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2020.

Kolumna Mirela Drkulec Miletić: Sedam zemalja kojima su na čelu liderice uspješne su, i uspješnije od drugih u borbi protiv Covida-19.

Žene-vođe uče nas mnogim od osobina koje su svijetu itekako potrebne, poput inovativnosti, snalažljivosti, pragmatizma, odlučnosti i, najvažnije, humanosti. Sve njih odlikuju i vrline dobronamjernosti, povjerenje u kolektivni zdrav razum, međusobna pomoć i poniznost. Znači li to da bi svijetu općenito itekako dobrodošao veći broj liderica?

Od početka pandemije koronavirusa jasno je da se različite države i nacije nejednako nose s dosad nezabilježenom krizom izazvanom pandemijom virusa Covid-19 od kojeg se dosad (dne15. srpnja 2020…) u svijetu zarazilo 13.495.134, a preminulo 582.125 ljudi. Ipak, svjetsku je javnost iznenadila činjenica tako uočljiva da teško može biti slučajna: države kojima su na čelu žene iskaču po uspješnosti svladavanja te krize.

Kada žene imaju prvu riječ u krizi

Postupci ženskih lidera u Danskoj, Finskoj, Njemačkoj, Islandu, Novom Zelandu, Norveškoj i Tajvanu navode se kao promišljeni i odmjereni te kao oni koji su od samog početka krize sačuvali ove zemlje od velikog broja ljudskih žrtava. Mediji su se raspisali o tome kako žene upravljaju krizom bolje od svojih muških kolega. Otpornost, pragmatizam, dobronamjernost, povjerenje u kolektivni zdrav razum, međusobna pomoć i poniznost spominju se kao zajedničke osobine uspjeha ovih ženskih vođa, piše britanski list The Independent. I američki poslovni magazin Forbes uvjerava da nas liderice uče mnogim od osobina koje su u ovom trenutku svijetu itekako potrebne, poput inovativnosti, snalažljivosti, odlučnosti i, najvažnije, humanosti.

Tako je njemačka kancelarka Angela Merkel, koja u nogama ima mnoge političke utakmice, zaključila da od naroda ne smije skrivati niti ublažavati činjenice. Odmah je pred javnost izašla s dramatičnim upozorenjem da će se koronavirusom vjerojatno zaraziti čak 70 posto stanovništva. “Situcija je ozbiljna i shvatite je ozbiljno!”, poručila je iskusna njemačka političarka. Merkel je i sama bila u samoizolaciji te je izjavila da se zemlja bori s najvećom opasnosti od Drugog svjetskog rata. Nijemci su poruku razumjeli te su prihvatili prilično stroge mjere tijekom prvog vala pandemije kao i postupno i oprezno otvaranje nakon njega. Iako Njemačka nije bila  lišena velikog broja zaraženih, stopa smrtnosti u toj je zemlji upadljivo niža nego u nekim drugim zemljama.

Ni premijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern nije oklijevala proglasiti karantenu ubrzo po izbijanju krize, još 26. ožujka. Poznata po svojim feminističkim i naprednim političkim i životnim stavovima, jasno i iskreno objasnila je građanima da mjere moraju biti maksimalne i zašto. Građani joj vjeruju, jer je jedna od njih (odrasla u siromašnoj mormonskoj obitelji), a tijekom krize iskazala je veliko suosjećanje i empatiju s oboljelima te je slala precizne i jasne upute o ponašanju tijekom krize. ”Sada kada smo u sigurnijem i snažnijem položaju situaciju treba iskoristiti, ali bez previše opuštanja. Sada se moramo posvetiti gospodarstvu”, rekla je Jacinda kada je doznala da Novi Zeland više nema aktivnih slučajeva. Kako je sama izjavila, na tu je vijest zaplesala od sreće. Ipak, nije žurila s relaksiranjem mjera. Na granicama su još na snazi ograničenja ulaska stranih državljana, a svi koji ulaze u zemlju moraju u 14-dnevnu samoizolaciju. Iako zemlja opet broji mnoge zaražene, poduzetim mjerama Ardern je uspostavila kontrolu nad virusom i značajno smanjila broj smrtnih ishoda.

I predsjednica Tajvana Tsai Ing-Wen reagirala je čim je epidemija izbila. Njezin odgovor na krizu CNN je nazvao “jednim od najboljih pristupa na svijetu” uz vrlo nizak broj preminulih. Prva predsjednica Tajvana i liderica tamošnje Demokratske progresivne stranke u kratkom je roku uspjela animirati svoju zemlju koja je počela proizvoditi 10 milijuna maski na dan. Jednostavnim, ali jasnim načinom izražavanja i smirenošću predsjednica je objasnila građanima da je nošenje maske važno da bi se nacija zaštitila. Vlasti su ograničile prodaju maski na tri po osobi tjedno da bi spriječili manipulaciju. Tsai Ing-Wen u samom  je početku uvela 124 izvanredne mjere kako bi se širenje virusa zaustavilo, a pri tome nije uvodila karantenu. Njezin recept pokazao se uspješnim.

Island pod vodstvom premijerke Katrín Jakobsdóttir nudi besplatno testiranje na koronavirus svim svojim građanima. Iako je većina zemalja ograničila testiranja na ljude koji pokazuju simptome, kao uostalom i Hrvatska, Island je krenuo drugim putem. U odnosu na broj stanovnika testirao je višestruko više građana nego druge zemlje te je uveo sustav za praćenje pa nije trebao uvoditi karantenu. I u slučaju Islanda, koji broji tek deset preminulih pacijenata, postupanje premijerke bio je pun pogodak.

Najmlađa premijerka na svijetu, 34-godišnja Sanna Marin iz Socijaldemokratske stranke Finske, koja je u prosincu prošle godine postala finska premijerka, svoju je mladost iskoristila kao prednost u borbi protiv koronavirusa. Putem društvenih mreža i influencera među mladima je propagirala mjere u borbi protiv opakog virusa. I u vladi se okružila ženama, pa je s ministricom zdravstva Aino-Kaisa Pekonen propisala mjere kojima još uspješno drži zarazu pod kontrolom.

Premijerka Norveške Erna Solberg u slučaju pandemije odabrala je „opreznu strategiju“. Kako je nedavno priznala, možda je i previše „paničarila“, ali mjere koje je uvela poštedile su zemlju zdravstveno, iako su je – kao i u mnogim drugim zemljama – stajale velikih ekonomskih gubitaka. Solberg je u najgoroj krizi s virusom iskoristila televiziju te se izravno obratila djeci, poručivši im da je „u redu osjećati strah“ u vrijeme pandemije te je otvoreno odgovarala na njihova pitanja. Njezina je iskrenost naišla na razumijevanje stanovništva.

Danska premijerka Mette Frederiksen bila je dovoljno hrabra da među prvima najavi popuštanje strogih mjera u borbi protiv Covida-19. Ipak, nije dovela u pitanje dobre rezultate koje su mjere postigle, pa je pozornost usmjerila na to da se izbjegnu ekonomske posljedice uz zadržavanje opreza u odnosu prema virusu.

Da li su žene općenito bolji izbor za vođe od muškaraca?

Uz sve ove primjere bilo bi lako zaključiti da su žene bolje vođe od muškaraca, što je teza koju su prigrlili mnogi svjetski mediji. Tako već spomenuti Forbes piše da su empatija i briga s kojom žene na liderskim pozicijama komuniciraju s građanima ono što im daje prednost u postupanju u krizi u odnosu na političare koji njeguju imidž „strongmana“, koji krizu koriste da učvrste svoju diktaturu i autoritarnu vladavinu. Primjera je i previše – od Donalda Trumpa, preko Jaira Bolsonara do Viktora Orbána, Vladimira Putina i Benjamina Netanyahua.

Studija američke konzultantske tvrtke McKinsey sugerira, pak, da tvrtke s pravednijom  ravnotežom spolova ostvaruju i bolje financijske rezultate.
Ukratko, u zemljama veće rodne jednakosti upravlja se na temelju takozvanih „ženskih osobina“ – empatije, bolje komunikacije i suradnje, što je bitno različito od tradicionalne upravljačke, nadzorne i kontrolne (muške) moći. A izazovi 21. stoljeća zahtijevaju novu vrstu vodstva, različitu od one koja se temelji na zapovjedništvu i kontroli. Ti izazovi uključuju zdravlje, klimatske promjene, okoliš, iscrpljivanje resursa Zemlje, starenje stanovništva, razvoj novih tehnologija…

Da li su uspješn društva spremnija dati povjerenja ženama, kao još jedan izraz svoje zrelosti?

Međutim, na stvar se može gledati i ovako: zemlje predvođene ženama učinkovitije upravljaju pandemijom ne samo zato što su im na čelu žene, već zato što je izbor žena na čelne državne pozicije odraz pravednijeg i jednakijeg društva u kojemu je više žena na mnogim pozicijama moći u svim sektorima.
Veća uključenost žena rezultira širom perspektivom krize i omogućuje drukčija, inovativnija i cjelovitija rješenja od onih koje nameću političari u dominantno muškom društvu.

Prema godišnjoj studiji Svjetskog ekonomskog foruma o rodnoj jednakosti među zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), rodna ravnopravnost mjeri se u odnosu na sudjelovanje muškaraca i žena u društvu i mogućnosti koje su dostupne svakom spolu u pogledu pristupa zdravlju, obrazovanju i zapošljavanju. Zemlje koje su se najbolje borile protiv pandemije i vode ih žene zauzimaju visoko mjesto na toj listi. Izvještaj također pokazuje da se te iste zemlje nalaze na visokom mjestu kada je u pitanju i zapošljavanje žena u korporativnim odborima.

Zaključno,

sve nas ovo navodi na miso da se u rodno pravednijim društvima bolje upravlja.

Nova vrsta vođenja, primjerena ovom dobu i svijetu, posebno budućem, svakako mora više uključivati i značajke kakve su: otpornost, hrabrost, fleksibilnost, slušanje, empatija, suradnja, briga i prepoznavanje kolektivnog doprinosa i sve slično, što smo dosad redovito imenovali kao karakteristike tzv. ženskog stila upravljanja.

Žena-vođa treba biti više, a od muškarca se, pak, traži da postanu osjetljiviji na vrline koje u danas nazivamo ženskim.

S nadom očekujemo da će s vremenom te tako vrijedne vrline prerasti u opći zahtjev koji se postavlja pred sve upravljačke funkcije, pa nužno više i neće nositi atribut „ženskih“. Bit će to opće značajke upravljača, kojima su žene, eto, izborile mjesto pod suncem.

Mirela Drkulec Miletić

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2020.

Briga dm-a omogućuje djeci sigurnu igru na suncu

Četvrtu godinu za redom, dm je osigurao donaciju proizvoda za zaštitu od sunca za 18 dječjih domova, SOS sela, udruga i vjerskih zajednica koje brinu o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Donacija dm-a tako je omogućila sigurnu igru na suncu za više od 800 djece, štićenika ustanova koje djeluju u 16 hrvatskih naselja i gradova – od Vinkovaca, Osijeka i Selca do Pule, i Splita i Dubrovnika.

Uz kreme za zaštitu od sunca koje su ključne za zdravlje kože tijekom ljetnih mjeseci, dm je svakom djetetu osigurao i edukativni letak kako bi im približio važnost pravilne zaštite od sunca.

Ljetna svakodnevnica – UV zrake

Ključno je da zaštita od štetnog sunčevog zračenja bude dio ljetne svakodnevice, pogotovo kada su u pitanju djeca.

Učinak UV zraka kumulativan je, a od 50 posto do 80 posto ukupne količine UV zračenja koža primi u djetinjstvu – do 18. godine života. Uz to, dječja je koža osjetljiva na sunce i lakše zadobije opekline nego koža odraslih.

Cilj je dm-ove donacije osigurati da svako dijete bude zaštićeno od štetnog utjecaja UV zračenja te istovremeno potaknuti razvoj zdravih navika koje će utjecati na očuvanje zdravlja i kvalitetu njihovog života.

Društveno odgovorno poslovanje – kontinuitet u dm-u!

Društveno odgovorno poslovanje dm-a temelji se na kontinuiranoj suradnji s državnim i lokalnim institucijama te organizacijama civilnog društva s ciljem postizanja dugotrajnog pozitivnog učinka na zajednicu. Jasno definirani ciljevi i područja u kojima dm podržava pozitivne promjene omogućuju tvrtki da svake godine napravi nove iskorake te da društveno odgovornim aktivnostima obuhvati još veći broj ljudi.

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2020.

Društveno odgovorni JGL primio priznanje za Izvrsnost u izazovima

Uglednoj riječkoj – JGL-u, članici naše Poslovne inicijative za afirmaciju društvene odgovornosti i održivosti Dobra hrvatska, stiglo još jedno priznanje.

JGL je, naime, i tijekom pandemije zapošljavao nove ljude, pazio na sigurnost djelatnika, omogućio rad od kuće, osigurao preparate za prevenciju, higijenu i sigurnost djelatnicima i njihovim obiteljima, a isplaćene su i nagrade za uspješno poslovanje u krizi. JGL se pokazao društveno odgovornim kad je u društvu teško, kad nije lako.

JGL je dobio priznanje Izvrsnost u izazovima s nekolicinom drugih hrvatskih tvrtki na planu brige o svojim zaposlenicima i zajednici tijekom pandemije koronavirusa. Priznanje je dodijelila tvrtka SELECTIO, za savjetovanje u ljudskim resursima i to za kvalitetno upravljanje u nepredvidljivim okolnostima. Cilj priznanja je isticanje važnosti brige o zaposlenicima i zajednici u periodu krize te razmjena dobrih praksi i inicijativa koje su mnoge kompanije pokrenule u ovom izazovnom periodu.

JGL je, kao i ostale kompanije, prošao kroz nezavisnu evaluaciju svojih HR praksi, u područjima agilnosti i prilagodljivosti, načinu organizacije rada i komunikacije sa zaposlenicima tijekom krize, kao i inicijativama, pokrenutima za osiguranje fizičkog zdravlja, sigurnosti i dobrobiti zaposlenika te tehnološke spremnosti kompanije za nove načine rada. Nakon evaluacije, ustanovljeno je da su JGL-u zaposlenici zaista na najvišem mjestu i da su uvedene mjere i izmjene u organizaciji za dodatnu zaštitu zaposlenika, da se s njima otvoreno i transparentno komuniciralo o svim odlukama te im je omogućena podrška za psihičku dobrobit i osjećaj sigurnosti. Ujedno, zadržan je timski duh, zajedništvo i povjerenje, u neočekivanom periodu razdvojenosti.

„U JGL-u smo pokrenuli fokusiranu internu i eksternu komunikacijsku platformu s temom COVID-19 bolesti, kako bismo pružili podršku i razmijenili mišljenja među zaposlenicima s različitih tržišta, kao i educirali širu javnost o iskustvima i najboljim JGL praksama. Osim toga, JGL je čak i tijekom pandemije zapošljavao nove ljude i ulagao u zaposlenike, pazio na sigurnost svih svojih djelatnika u krizi, omogućio rad od kuće svima, čija su radna mjesta to dozvoljavala, osigurao preparate za dodatnu prevenciju, higijenu i sigurnost i svojim djelatnicima i njihovim obiteljima, a isplatili smo i posebne nagrade za angažman, trud, posvetu, kao i postignute rezultate“, ističe glavni izvršni direktor JGL-a, Mislav Vučić.

U JGL-u kažu i kako su tijekom pandemije imali povećanu proizvodnju, dijelom zbog velike potražnje tržišta za određenim preparatima za prevenciju širenja virusa, a dijelom i kako bi smanjili rizik poslovanja na izvoznim tržištima, na koje je utjecao pad cijena nafte, kao i pad kupovne moći stanovništva. Upravo zato je posvećenost svih djelatnika JGL-a da svojim dodatnim trudom i radom spriječe utjecaj krize bila veća nego ikad. Zato je ovo priznanje došlo kao priznanje cijeloj kompaniji, da se njihov trud i rad isplatio i da je prepoznat i od nezavisnih procjenitelja na tržištu.

Uz JGL, dobitnici su i Hrvatski Telekom, Addiko banka, CARNET, CEMEX Hrvatska, Luckia Hrvatska, McDonald’s, Philip Morris Zagreb, PLIVA i Poslovna inteligencija, kao i A1 Hrvatska, Erste&Steiermärkische Bank, Kaufland Hrvatska, Njuškalo i Trikoder.

O JGL-u

JGL je hrvatska farmaceutska kompanija s globalnim dosegom, inovativni lider u segmentu nazalnih dekongestiva na bazi morske vode i oftalmika u cijelom terapijskom spektru. Već 29 godina JGL organski raste i internacionalno razvija poslovanje, specijalizirajući se za razvoj i proizvodnju sterilnih proizvoda s dodanom vrijednošću u oftalmologiji i ORL-u, kao i za korištenje morske vode za zdravlje. JGL je među vodećim europskim proizvođačima sterilnih farmaceutskih oblika – kapi, sprejeva i BoV sustava, a kao kompanija posvećena zdravstvu i dobrobiti ljudi, aktivno radi na razvoju novih formulacija i varijacija proizvoda u svim segmentima.

 S 1.002 zaposlenika u JGL Grupi, danas kompanija posluje na ukupno 50 tržišta, izravno i posredstvom partnera. Portfelj JGL-a čini 160 brendova, 460 proizvoda, 1.360 varijacija i 6.000 artikala prilagođenih potrebama specifičnih tržišta.

Ukupni prihodi JGL Grupe u 2019. dosegnuli su 932 milijuna kuna, zabilježen je dvoznamenkasti rast prihoda od prodaje (14%), te dvoznamenkasta EBITDA marža (15%). Dobit poslije oporezivanja JGL Grupe, odnosno rezultat razdoblja, iznosi 78 milijuna kuna.

 DOBRA HRVATSKA
srpanj , 2020

HIPP Hrvatska: Raznolikost je prilika za razvoj i učenje

Poslovne politike raznolikosti u HIPP-u su prilika. Prilika za učenje, toleranciju, razumijevanje i poslovni napredak kroz originalne, jedinstvene i zanimljive poslovne ideje potaknute različitim odgojem, obrazovanjem i kulturnim zaleđem. U pandemiji koronavirusa zajednice, od one manje, obitelji zaposlenika pa do one veće, društva – u našoj su kompaniji stavljene na prvo mjesto.

Svakodnevni rad u multinacionalnoj kompaniji podrazumijeva ne samo raznolikost, nego i njeno stalno promicanje. Naše okruženje znači suradnju s ljudima iz različitih država, različitih nacionalnosti, jezika, vjeroispovijesti, političkih načela i ostalih sociodemografskih karakteristika. Mi u HIPP-u ne samo da smo kao djelatnici naučili međusobno komunicirati, već smo naučili i puno o sebi, svojim običajima i zemlji, upravo kroz podržavanje različitosti ostalih.

Raznolikost nam pomaže u radu

U svakodnevnom poslu, upravo zbog njegovanja poslovnih politika raznolikosti, razumijemo koliko smo otvoreniji prema novim idejama, izazovima i, općenito, koliko lakše prihvaćamo različitosti ili drugačije, neisprobane ideje. Iz tog razloga imamo i zajednički HiPP magazin u kojem saznajemo i o onim neobaveznim zajedničkim druženjima, akcijama i humanitarnim događajima.

Posebno smo ponosni što naši djelatnici imaju mogućnost da svoje vjerske blagdane proslave u krugu obitelji jer tvrtka osigurava slobodan dan upravo u tu svrhu, bez obzira o kojoj se vjeri radi. Naši djelatnici mogu raditi na bilo kojem radnom mjestu neovisno o spolu, a plaća na istom radnom mjestu je ista bez obzira da li posao obavlja žena ili muškarac.

HiPP_u_Hrvatskoj_1500x398

U središtu pandemije i uvijek je briga za najbliže

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je COVID-19 javnozdravstvenom prijetnjom svjetskih razmjera. U vremenu u kojem se suočavamo s novim rizicima i izazovima, zaštita zaposlenika HiPP-a i njihovih obitelji postala nam je prioritet. Uz implementaciju svih dodatnih mjera kojima je svrha zaštita zaposlenika koji ostaju u proizvodnom pogonu (odjel Proizvodnje, Održavanja, Kontrole kvalitete, Logistika), pred kompanijom se pojavio i izazov organizacije rada zaposlenika koji su roditelji, posebice zbog činjenice da je zaštita i briga o obitelji naših zaposlenika u fokusu tvrtke. HiPP nastoji poticati obitelj i koliko god je moguće podržati obiteljske potrebe zaposlenika. Zaposlenicima je omogućen rad od kuće te fleksibilno/skraćeno radno vrijeme. Obitelj i potreba odgoja djece je posebno uzeta u obzir, stoga je svim zaposlenicima koji imaju djecu starosti do deset godina dana mogućnost fleksibilnog radnog vremena, rada od kuće ili u dogovoru s rukovodećim kadrom neka treća opcija (npr. djelomično radno vrijeme), koja je prihvatljiva za obje strane. Brinimo se o najmlađima jer oni su naša budućnost.

Potpora zajednici

Nakon što smo se organizirali unutar kompanije, počeli smo pomagati izvan nje, najviše donacijama naših sredstava za pomoć i podršku medicinskom osoblju u suzbijanju pandemije COVID-19. Dobili smo zahvalnice za naš angažman i sretni smo da smo se mogli solidarizirati s onima na prvoj crti obrane od pandemije.

Ladislava Klasić-Stanković, voditeljica odjela za upravljanje kvalitetom i poticanje održivog razvoja 

Izvor: dop.hr

DOBRA HRVATSKA
srpanj, 2020.

Osvrt: Uspjeh pokreta „Stop mržnji zbog profita“ – masovni bojkot Facea u srpnju! Da li ćete se i vi, svi mi, pridružiti tome?

Kako graditi održivo društvo, ako ne na univerzalnom sustavu ljudskih vrijednosti? Kojeg nećete prepoznati u poslovanju Facea! Zato je #StopHateForProfit, masovna kampanja u SAD i svijetu, koja djeluje od kraja lipnja, sve uspješnija u vršenju snažnog pritiska na Facebook da promijeni svoju kontraverznu politiku. Kampanja ima sve više sljedbenika. Pretvara li se ono što svi nosimo u sebi – loš osjećaj i otpor – u građansku akciju? Čini se da DA …  

Moć Facebooka je prevelika, utjecaj koji ostvaruje na svijet svojim/našim novcem je neizmjerno velik.

Ogromna moć, uz našu privolu

A tvrtka i njezin vlasnik  Mark Zuckerberg  nisu se pokazali ozbiljnim ni doraslim velikoj odgovornosti koju imaju pred čovječanstvom. Sjetimo se afere kad se tvrtka uplela u političke igre i izbore u SAD i otuđila za lovu podatke 87 milijuna korisnika Face – dakle prodala je privatnost ljudi, zloupotrijebila povjerenje. Face je izuzetno financijski moćan, raspolaže stotinama milijardi dolara spremljene gotovine koje može trenutačno uložiti u što hoće. (kao i Amazon ili Google)

Ravnodušnost na govor nasilja

Kompanijsko vodstvo nije odgovarajuće aktivno u zaštiti od nasilja i dezinformacija koje s ekrana preplavljuju svijet posredstvom Facea.

Neplaćanje poreza je krađa. Kompanija izbjegava plaćanje poreza u zemljama u kojima djeluje. Dakle, špekulira. Facebook nema svoj ured u Hrvatskoj, ni u jednoj državi osim u Irskoj preko koje realizira sve svoje poslovne operacije. Naravno zato jer su u Irskoj porezi najniži. A od čega će zemlje koje Faceu pružaju poslovno gostoprimstvo plaćati svoje obrazovanje, policiju, socijalne službe, obrazovanje… Koliko će i kako samo naši domaći poduzetnici, ti koji su još živi, nositi taj teret?

Da li ćete, družeći se s Faceom , ili posmatrajući njegovo djelovanje, išta naučiti o vrijednostima na kojima bi morao počivati svijet koji teži svojoj održivosti.

Koje vrijednosti učite prateći Facebook

I konačno ono veliko pitanje: da li će naša djeca i ovo društvo išta naučiti o – poštenju, urednom plaćanju poreza, poštivanju privatnosti i sloboda, toleranciji na različitosti, građanskom otporu nasilju i govoru mržnje, solidarnosti, društvenoj odgovornosti, zalaganju za održivošću i vraćanju klime u normalu…?

Već i vrapci i kokoši znaju da nema promijene svijet na bolje, ako se ne uspostavi novo povjerenje prema univerzalnim civilizacijskim vrijednostima. Zbog toga kampanju #StopHateForProfit treba gledati i kao masovnu podršku upravo takvim zalaganjima.

U nastavku prenosimo dobar članak iz Jutarnjeg lista koji ukazuje na karaket Facea i potrebu našeg otpora .

DOBRA HRVATSKA
redakcijski članak
srpanj, 2020.

***

Jutarnji list

Kompanije i društvo ogorčeni jer Facebook ne zaustavlja govor mržnje. Mnogi se pridružuju pokretu #Stop Hate for Profit.

Kreće bojkot oglašavanja koji traje cijeli ovaj srpanj, možda i dalje. Bojkot bi mogao zadati financijski udarac tehnološkom divu, ali to je možda jedini način da se zaštite sami korisnici

Sve više globalnih kompanija okreću leđa Zuckerbergu: „Kod vas se više nećemo reklamirati!“

Američki teleoperater Verizon je u 25. lipnja prvi objavio da će povući svoje reklame s Instagrama i Facebooka kao dio sve većeg pokreta za bojkot te društvene mreže zbog toga što ne čini dovoljno da zaustave govor mržnje na svojim platformama.
Najveće je to ime među tvrtkama koje su dosad pokrenule bojkot Facebooka. North Face je bio prvi veliki brend koji se pridružio bojkotu i najavio da će zaustaviti sva oglašavanja na platformi. Ben & Jerry’s, Patagonia, Rei i mnoge druge tvrtke u lančanom odgovoru najavili su da neće raditi s tehnološkim gigantom dok se ne poduzmu “smislene akcije” u svrhu rješavanja dezinformacija i govora mržnje.

Nasilje

Facebook je prekršio sve granice zaštite korisničkih podataka i neuspješno sankcionirao poruke koje pozivaju na nasilje, poručio je i Rakuten Viber, jedna od vodećih svjetskih messaging aplikacija za besplatnu komunikaciju. Tvrtka je najavila prekid svih poslovnih odnosa.

“Viber će ukloniti Facebook Connect, Facebook SDK i GIPHY, a usto će u potpunosti prekinuti s oglašavanjem na toj društvenoj platformi, čime aktivno pridonosi pokretu #StopHateForProfit i bojkotiranju kontroverznog tehnološkog diva’’, najavila je tvrtka u priopćenju.

#StopHateForProfit je kampanja koja od srijede vrši sve veći pritisak na Facebook. Zbog proturasističkih prosvjeda, koji su proteklih nekoliko tjedana zahvatili SAD, skupina od šest organizacija, među kojima su i Antidifamacijska liga i NAACP (National Association for Advancement of Colored People), pozvala je sve oglašivače koji koriste Facebook da tijekom srpnja zaustave svoje kampanje.

“Vaši profiti nikada neće biti vrijedni promocije mržnje, netolerancije, rasizma, antisemitizma i nasilja”, navodi web stranica kampanje.

Pokret traži od Facebooka da uvede oštrije politike protiv rasističkih sadržaja i govora mržnje na svojim platformama kroz bojkot oglašavanja. Facebook zarađuje više od 70 milijardi dolara godišnjeg prihoda od oglašavanja dok “pojačava poruke bijelih supremacista” i “potiče nasilje”, prema navodima kampanje. Jonathan Greenblatt, izvršni direktor Antidifamacijske lige, rekao je da smo ‘’predugo dopuštali da Facebook donosi u naše domove neke od najgorih elemenata društva’’.

“Naše su organizacije pojedinačno i zajednički pokušale potaknuti Facebook da njihove platforme postanu sigurnije, ali više puta nisu poduzele smislene mjere. Nadamo se da će ova kampanja napokon pokazati Facebooku koliko njihovi korisnici i njihovi oglašivači žele napraviti ozbiljne promjene na bolje”, izjavio je Greenblatt.

Zloporabe

Kampanjom se podsjetilo na niz primjera u kojima Facebook nije uspio zaštititi korisnike od dezinformacija i zloupotrebe njihovih podataka. Primjeri loše zaštite korisničkih podataka su mnogi, no prisjetimo se samo skandala Cambridge Analytice tijekom kojega je konzultantska tvrtka prikupila podatke više od 87 milijuna korisnika Facebooka kako bi ih koristila u političke svrhe.

Što se tiče govora mržnje, prema anketi ADL-a iz 2019. godine, 55 posto Amerikanaca izjavilo je da je na platformi doživjelo neki oblik uznemiravanja. Zagovaračke grupe prigovaraju Facebooku da nije uspio odgovoriti na optužbe da je Breitbart News, desničarski medij koji ima povijest suradnje s neonacistima i potiče rasizam, uvrstio među ‘’pouzdane izvore vijesti”. Tvrtka se posljednjih mjeseci suočila s pritiskom da se pozabavi tim problemom, posebice nakon što je njezin konkurent Twitter počeo označavati lažne i zapaljive izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Facebook se suočava s rastućim kritikama jer nije poduzeo ništa u povodu Trumpovih objava koje su glorificirale smrt Afroamerikanca Georgea Floyda, događaja koji je potaknuo val nemira u SAD-u. Stotine zaposlenika Facebooka je u rijetkom javnom prosvjedu kritiziralo vlastitu kompaniju koja nije učinila ništa kako bi maknula Trumpove poruke koje šire rasističku mržnju na platformi.

Zbog pritiska Facebook je 18. lipnja odlučio povući poruke predsjednika uperene protiv krajnje ljevice, koje su prikazivale simbole obrnutog crvenog trokuta, znaka kojim su nacisti označavali političke zatvorenike u koncentracijskim logorima. Oglasi koje je izborni Trumpov stožer odlučio koristiti za nadolazeće izbore prvi je kritizirao Washington Post nakon čega ih je Facebook ocijenio neprimjerenima i povukao.

Stvarni odnos direktora Facebooka Marka Zuckerberga i Trumpa mnogi i dalje propituju jer tručnjaci smatraju da je tehnologija Facebookova oglašavanja pridonijela predsjedničkoj pobjedi 2016. godine.

Zaštita

Facebook je priznao da postoji “manjak povjerenja”. Voditelj Odjela za povjerenje i sigurnost Facebooka, Neil Potts, izjavio je da je kompanija pozvala više od 200 oglašivača kako bi radili na poboljšanju povjerenja.

Tvrtke su u oglašavanje na Facebooku uložile golem novac. Samo Verizon je od 22. svibnja do 20. lipnja potrošio gotovo 1,5 milijuna dolara za oglašavanje na Facebooku i 500.000 dolara na Instagramu. Bojkot bi mogao zadati financijski udarac tehnološkom divu, ali mnogi smatraju kako je to jedini način da kompanija poduzme odgovarajuće korake koji će zaštititi korisnike. Štoviše, dat će doprinos sve većim pozivima društva protiv diskriminacije, pokrenutim kampanjom #Blacklivesmatter

Reference: jutarnji list.hr, euroaktiv.hr
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/sve-vise-globalnih-divova-okrece-leda-zuckerbergu-kod-vas-se-vise-necemo-reklamirati-15004847

OSVRT PRIČA: Jedinstvena prisega neretvanskih učenika na Ptičji dan, 1925.

Prava svečanost i veliko veselje – tog dana nije bilo nastave u školi i svi su slavili samo prirodu – ptice!

U knjizi o školstvu u Metkoviću piše da je 15. prosinca 1925. godine obilježen PTIČJI DAN. Toga dana nije održana nastava. Na temelju odluke Velikoga župana, kotarski je prosvjetni inspektor dostavio učeničku prisegu svim školama kotara Metković.

Na Ptičji dan, učenici su prisegnuli sljedećim tekstom:

“Ja se zaklinjem i svečano obećajem, da neću nikada uništavati ptičja gnijezda, niti ću loviti ptice pjevice bilo to na kojigod način, niti ih tamaniti penjanjem pločica i drugim sredstvima, jer znam i uvjeren sam da su nam ptice pjevice od velike koristi pošto iste uništavaju crve, mušice i štetočine, koje napadaju kulturno bilje i naše voćke. Isto se tako zaklinjem i obećajem da ću uvijek štititi korisne biljke, voćke i ostala ukrasna stabla i da neću nikada svoju obećanu zakletvu pogaziti skidajući gumice sa zelenih navrtaka loze.

Tako mi Bog pomogao!”

(Državni arhiv u Dubrovniku, Fond Velikoga župana Dubrovačke oblasti,
Prosvjetno odjeljenje, br. 4847)

Dokument je pronašao dr.sc. Ivan Jurić iz Metkovića u Dubrovačkom arhivu i kao faksimil priložio svojoj knjizi „Osnovna škola Stjepana Radića u Metkoviću, 1845. do 2007.“, 2010.

Meni je taj dokument iz Dubrovačkog arhiva nešto izuzetno vrijedno. Takvo što, vjerujem, nije imala niti jedna zemlja Europe 1925. godine, a mala neretvanska djeca su polagala PRISEGU, brinući o zaštiti svog Kraja.

Nešto usput, na kraju. Ovo mi se čini neizmjerno važnim, a kako sam dugo godina imala po tridesetak učenika u našoj Udruzi, ovaj je tekst dobivao svaki učenik na dar pri učlanjenju u Udrugu Lijepa Naša, Dubrovačko Neretvanske županije. Da znaju. A pokazala sam je i na velikom godišnjem susretu Neretvana u Zagrebu – Danima Neretve, 28. listopada 2016. Neka ovo svi znaju, ovo tako lijepo.

Ana Musa,
predsjednica Udruge Lijepa Naša 

Foto: Bariša Ilić / Udruga Brkata sjenica

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2020.

Kolumna Senka Klarić*: STELA – skrivena zvijezda pod hrvatskim nebom

Humanitarni aspekti aktualne migracijske krize u središtu su zanimanja međunarodne i hrvatske javnosti te opredjeljenja Europske unije. Potresne ljudske priče „beskonačne“ su; no, neke nekad imaju i sretan ishod. Jednoj takvoj svjedoče, i njome se ponose, svi sudionici ove priče i čitava naša Hrvatska.

Osim pandemijske pošasti, vrijeme u kojem živimo svjetska povijest će upamtiti po velikoj migrantskoj krizi naroda iz ratom i siromaštvom zahvaćenih zemalja s drugih kontinenata, o kojoj putem mnogih medija svakodnevno slušamo o stotinama tisuća nesretnih ljudi koji su morali napustiti svoje domove i potražiti mjesto pod suncem u nekom drugom, mirnijem dijelu svijeta.

Upravo taj svijet migracija, nedavno sam imala prilike doživjeti iz bliza i to na jedan poseban način. Naime, kao upraviteljica zaklade Vaša pošta bavim se ugovaranjem polica osiguranja za djecu koja nažalost odrastaju bez podrške svojih obitelji te sam zaprimila tri zamolbe od strane Stručnog tima jednog Dječjeg doma na području kontinentalne Hrvatske. Kao kandidati za životno osiguranje u sklopu projekta „Dobri ljudi – djeci Hrvatske“ predloženi  su  Ena, Stela i Tino te je tako stvorena prilika da se i upoznam s njima. Za Enu smo već imali riješenu donaciju, ali za Stelu i Tina rješenja se tek imalo iznaći.

Senka Klaric
Senka Klarić
Autorski članak

Prije polaska na put radi prethodno dogovorenog posjeta dječjem domu,  životopis  osamnaestogodišnje Stele pročitala sam nekoliko puta, jer je izgledao toliko nevjerojatan da je više sličio nekom dobro izrežiranom filmu nego stvarnom životu osobe koja trenutno živi u dječjem domu i koju ću ovom prilikom upoznati. Nakon sastanka sa psihologinjom Dajanom uslijedilo je upoznavanje s Stelom, i to u njenom životnom prostoru koji mi je odmah „rekao“ mnogo o toj hrabroj, pametnoj i iznimno vrijednoj djevojci.

Stela je još kao  beba, odmah po rođenju, ostavljena u jednom sirotištu u Nigeriji i nikada nije upoznala roditelje i niti bilo kojeg drugog člana svoje obitelji. Ne znajući ni za koga, odrastala je među drugom napuštenom djecom u siromašnom domu u kojem su životni uvjeti bili izrazito loši.

S obzirom na to da je bila dijete bez ikoga svoga, bila je uočljiva i laka meta otmičarima te postala žrtva organiziranog kriminala – mafije koja se bavila međunarodnom trgovinom djece namijenjene europskom crnom tržištu. Na sreću, taj mračni plan nije ostvaren. Zahvaljujući dobro provedenoj međunarodnoj akciji policije u kojoj je sudjelovala i hrvatska policija, krijumčarska grupa je razbijena, a  Stela je ostala tu Hrvatskoj u kojoj se zatekla u trenutku međunarodne akcije. Smještena je u Dječji dom te se vrlo brzo  uklopila s drugom djecom koja su je lijepo prihvatila. Naučila je hrvatski jezik  i u samo četiri godine uspješno završila osnovnu školu – po dvije godine u jednoj. Potom je upisala tečaj za slastičara,  nakon toga i tečaj šivanja, a sada još strpljivo čeka da prođe ovo krizno vrijeme kako bi završila i tečaj za njegovateljicu. Stela je postala ekspert i u pripravljanju slavonskih delicija kao i u izradi poznatog slavonskog zlatoveza te nakita i prekrasnih torbi koje šije za različite svrhe i namjene. Izuzetno pedantna i  spretna sa smislom za estetiku i kreaciju – doista posebna.

Stela kaže da su joj njezine četiri godine života u Dječjem domu u Hrvatskoj  najljepše godine njenog života uopće. Iako joj se sve više otvaraju razne mogućnosti odlaska u inozemstvo, u zapadnoeuropske zemlje koje su želja mnogih mladih ljudi, njoj to nije ni na kraj pameti – želi ostati tu u Hrvatskoj. Prije godinu dana zatražila je azil, a kada ga je nedavno i dobila – njenoj sreći nije bilo kraja. Ostat će u Hrvatskoj.

Tijekom razgovora Stela ne skida osmijeh sa svog lica, tako da nitko ni izdaleka se ne može naslutiti kako je zapravo proživjela najveće strahote koje dijete može doživjeti. Pitamo se odakle u nje izvire ta vedrina, optimizam i ljubav prema životu? I, onda shvatim da je upravo ona sama po sebi ljubav i vedrina, ta koja čini svijet boljim, šireći optimizam i dobrotu oko sebe.

No, optimistična po prirodi kaže – ako se ne bude mogla zaposliti u Osijeku da je to samo znak da treba krenuti dalje, u neki veći grad – Zagreb, Split…i sl. Ne boji se posla, zna lijepo kuhati i pripremati slastice, sve je vještija u šivanju i već sada se bavi dizajnom i kreira svoje uratke koji lako nađu kupca. Tamnoputa je i to je nešto što je čini drugačijom. Katkada, u nekim sredinama to je još uvijek otegotna okolnost.

Policu osiguranja za Stelu odobrila je Uprava Croatia osiguranja i  bila je to najbrže donirana polica uopće. Ovakav postupak vodstva Croatia osiguranja – partnera Zaklade,  shvatila sam kao opetovanu potvrdu da zajedno radimo nešto uistinu dobro. I bila sam doista sretna iz dva razloga. Prvi je taj što je Stela na vrijeme financijski zbrinuta te imamo dovoljno vremena da joj po izlasku iz Doma pomognemo organizirati život na najbolji mogući način. Drugi razlog  je način na koji su postupili donatori police – bez dodatnih upita i traženja pojašnjenja odgovor je bio potvrdan uz kratak komentar: „Tu smo za svako potrebito dijete i sretni smo ako možemo pomoći!“

Sutradan sam nazvala Stelu da joj priopćim ovu lijepu vijest. Nakon kratkog uvoda, s druge strane uslijedila je najprije tišina, a onda topli izrazi zahvalnosti. Malo „iskrivljen“ hrvatski i pobrkani padeži zvučali su predivno. Jedna od najljepših zahvala koje sam čula u ovih deset godina rada u Zakladi Hrvatske pošte „Vaša pošta“.

Na kraju Stela me još jednom iznenadila. S puno pažnje, pripremila je Stela i poklone za svoje donatore. To su njeni uradci iz dijela radne terapije koji samo čekaju da prođe ovo krizno vrijeme pandemije,  da se dostave na pravu adresu – u Croatia osiguranje!

Ovo je tek jedna u nizu od 433 sudbine djece i mladih čije živote smo dotakli kroz društveno odgovorno poslovanje Hrvatske pošte i Croatia osiguranja.

Svojim djelovanjem u zajedništvu sa drugim donatorima svjesno potičemo dobre promjene u svijetu pri tom gradeći i  vlastitu svijest o tome što život jest.

Senka Klarić
Upraviteljica Zaklade „Vaša pošta“

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2020.

 

HEP će u suradnji s 11 općina i gradova izgraditi 120 MW sunčanih elektrana

Na temelju poziva partnerima iz 2019. HEP je s 11 općina i gradova potpisao sporazume o razvoju projekata SE, ukupne snage 120 MW, proveo akviziciju projekata OIE u razvoju od ukupno 60 MW, a dodatnih je 100 MW sunčanih elektrana počeo razvijati samostalno

  • U izgradnju sunčanih elektrana u razdoblju od 2019. do 2023. HEP ulaže 750 milijuna kuna
  • HEP je s 3,4 milijarde kuna u 2019. ostvario godišnji rast investicija za više od 40 posto, a plan za 2020. iznosi rekordnih 4,9 milijardi kuna
  • Upravo je objavljen i novi poziv partnerima za razvoj i prodaju projekata OIE za 2020.

Na temelju rezultata javnog poziva za 2019. godinu, HEP je s 11 jedinica lokalne samouprave potpisao sporazume o razvoju projekata sunčanih elektrana ukupne snage 120 MW.

Hrvatska elektroprivreda objavila je novi javni poziv zainteresiranim partnerima za iskazivanjem interesa za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije na području Republike Hrvatske. Javni poziv je otvoren do 31. prosinca 2020. Poziv je upućen jedinicama lokalne samouprave radi zajedničke pripreme razvojne dokumentacije za projekte sunčanih elektrana (SE) te pravnim ili fizičkim osobama zainteresiranima za prodaju projekata neintegriranih (samostojećih) SE u razvoju snage veće ili jednake 2 MW, vjetroelektrana u razvoju ili u pogonu te hidroelektrana u razvoju ili u pogonu snage veće i jednake 1 MW.

„Čestitao bih HEP-u na vizionarstvu i proaktivnoj politici koju je pokazao surađujući s jedinicama lokalne samouprave pri realizaciji ovih projekata. Kompatibilnost strategija HEP-a  i Vlade RH pokazatelj je da HEP zaslužuje biti kompanija koja će biti nositelj tranzicije Hrvatske u niskougljučno gospodarstvo. Nadam se da će ovaj primjer dobre prakse poslužiti i privatnim investitorima kao vodilja smjera u kojem se trebamo kretati“, izjavio je izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Na objavu novog javnog poziva, HEP se odlučio na temelju dobrog iskustva s odzivom na prethodni poziv iz 2019. godine. Na temelju analize zaprimljenih iskaza interesa i komunikacije s jedinicama lokalne samouprave kao potencijalnim partnerima, HEP je od rujna 2019. do travnja 2020. s 11 općina i gradova potpisao sporazume o razvoju projekata sunčanih elektrana, ukupne snage 120 MW. Dodatnih 60 megavata HEP je na temelju poziva osigurao ugovorenim akvizicijama projekata u razvoju, dok je 100 megavata potencijalna ukupna snaga sunčanih elektrana koje je HEP počeo samostalno razvijati na nekoliko drugih lokacija.

Prema potpisanim sporazumima, dio jedinica lokalne samouprave projektnu dokumentaciju priprema do ishođenja lokacijske dozvole. To su općine Kršan, Lipovljani, Sućuraj i Viljevo te Grad Mali Lošinj. Ostale jedinice lokalne samouprave projektnu dokumentaciju pripremaju do ishođenja građevinske dozvole, a to su gradovi Lipik, Novska, Križevci i Ludbreg te općine Bedekovčina i Marijanci.

„Suradnja s lokalnom zajednicom pomaže nam ubrzati realizaciju našeg obnovljivog scenarija razvoja. S druge strane, općine i gradovi imaju priliku da se jače angažiraju na razvoju održive energetske infrastrukture na svom području što će doprinijeti njihovom gospodarskom i ukupnom razvoju. Mi u HEP-u shvaćamo svoju ulogu jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj i pokretača gospodarstva. Zato smo bez oklijevanja nastavili s realizacijom plana investicija i ulaganjima u kojima je snažno zastupljena domaća komponenta. Ne samo da investicijski ciklus HEP grupe nije zaustavljen ili usporen, već smo plan investicija za 2020. godinu utvrdili u do sada najvećem iznosu u povijesti Hrvatske elektroprivrede, na 4,9 milijardi kuna. Već smo prošle godine, s 3,4 milijarde kuna ostvarili rast investicija na godišnjoj razini za više od 40 posto, a planom za ovu godinu postavili smo još ambicioznije ciljeve. S jednakim ćemo intenzitetom nastaviti investicijski ciklus s planiranim ulaganjima od 14,5 milijardi kuna u razdoblju od 2021. do 2024. godine. U ovom trenutku u izgradnji imamo hidroenergetski sustav Kosinj/Senj2, najveći projekt HEP-a u samostalnoj Hrvatskoj, vrijednosti 3,4 milijarde kuna, novi visokoučinkoviti blok u Elektrani-toplani Zagreb, u koji ulažemo 900 milijuna kuna, vjetroelektranu Korlat vrijednosti 500 milijuna kuna, i šest sunčanih elektrana. Naš je plan do 2030. godine u proizvodnim kapacitetima imati novih 1.500 megavata, od čega 350 megavata u vjetroelektranama, a jednako toliko i u sunčanim elektranama“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede.

U ciklus izgradnje sunčanih elektrana u razdoblju od 2019. do 2023. HEP će uložiti 750 milijuna kuna. Te i ostale novoizgrađene HEP-ove elektrane pomoći će ispunjenju obveza Hrvatske u provedbi ambicioznih energetsko-klimatskih ciljeva Europske unije, a koji su nedavno dobili svoj okvir u obliku Europskog zelenog plana. Za financiranje obnovljivog scenarija razvoja HEP koristi i europska sredstva te je u posljednje tri godine iz fondova EU povukao sredstva u iznosu od oko milijardu kuna.

Istaknimo na kraju, još jednom, jedinice lokalne samouprave koje su s HEP-om potpisale sporazume o suradnji s na razvoju sunčanih elektrana:

  • Općina Kršan u Istarskoj županiji za projekt Sunčane elektrane Nova Vas, očekivane priključne snage 40 MW
  • Općina Lipovljani u Sisačko-moslavačkoj županiji za projekt Sunčane elektrane Lipovljani, 25 MW
  • Općina Sućuraj u Splitsko-dalmatinskoj županiji, za projekt Sunčane elektrane Bogomolje, 8 MW
  • Općina Viljevo u Osječko-baranjskoj županiji za projekt Sunčane elektrane Krnjak, 10 MW
  • Grad Mali Lošinj u Primorsko -goranskoj županiji za projekt Sunčane elektrana Ustrine, 9,99 MW (Potpisnik ovog sporazumu je i Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko goranske županije)
  • Grad Lipik u Požeško-slavonskoj županiji za projekt Sunčane elektrane Lipik, 5 MW
  • Općina Bedekovčina u ‎Krapinsko-zagorskoj županiji za projekt Sunčane elektrane Poznanovec, 2,5 MW
  • Grad Novska u Sisačko-moslavačkoj županiji za projekt Sunčana elektrana Novska, 6 MW
  • Općina Marijanci u Osječko-baranjskoj županiji za projekt Sunčane elektrana Črnkovci, 4,5 MW
  • Grad Križevci u Koprivničko-križevačkoj županiji za projekt Sunčane elektrane Križevci, 5 MW
  • Grad Ludbreg u Varaždinskoj županiji za projekt Sunčane elektrane Slokovec, 5 MW

HEP – odnosi s javnošću

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2020.

NAJČITANIJE