Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica Valamar Riviere za poslovni razvoj i korporativne poslove, nova je predsjednica Upravnog vijeća HR PSOR-a, izabrana na 106. sjednici UV-a.

Ivana Budin Arhanić završila je studij ekonomije na Middlebury Collegeu u SAD-u 1999. godine. Nakon završenog studija tri godine radi kao konzultant za strateški menadžment u Bostonu i New Yorku te dvije godine u Luri d.d. na širenju poslovanja u regiji. Dvogodišnji MBA studij završava 2007. na prestižnom fakultetu Harvard Business School, nakon čega nastavlja karijeru u Valamaru na raznim strateškim i upravljačkim funkcijama, gdje je od 2015. godine potpredsjednica za poslovni razvoj i korporativne poslove Valamar Riviere d.d.

Razgovarali smo s novoizabranom predsjednicom o održivom upravljanju, Indeksu DOP-a i primjeni Politike raznolikosti.

Valamar Riviera član je HR PSOR-a od 2016. godine. Što vas je potaklo na članstvo?

Kao vodeća kompanija u turizmu u Hrvatskoj, Valamar Riviera mora biti odgovorna kompanija jer je odgovornost potrebna za kvalitetno liderstvo i dugoročno održivo poslovanje. Turizam kao djelatnost je usko povezan sa svojim ključnim dionicima i ima veliki utjecaj na ekonomski razvoj, destinacije, ljude i okoliš s čime težimo kvalitetno upravljati. Stoga su društveno odgovorno poslovanje i održivost sastavni dio naše vizije, misije, temeljnih vrijednosti i strategije poslovanja. S obzirom na Valamarovu orijentiranost ka održivosti kao jednoj od temeljnih odrednica poslovanja, članstvo u HR PSOR-u bio je prirodni korak i način da bolje razumijemo društvenu odgovornost i održivost u poslovanju najvećih i najboljih kompanija u državi, od kojih su neke i velike globalne tvrtke, a ostale poput nas vode poslovanje iz Hrvatske. Članice HR PSOR-a dolaze iz raznih industrija što se pokazalo izuzetno važnim za kvalitetno dijeljenje znanja i iskustava.

Na poziciji ste potpredsjednice za poslovni razvoj i korporativne poslove, a jedno od brojnih zaduženja je i društveno odgovorno poslovanje. Koliko je, po vašoj procjeni ono utjecalo na uspješnost Valamara?

Valamar je izuzetno uspješna kompanija gledajući financijske i poslovne rezultate. Već godinama bilježimo dvoznamenkasti rast prihoda i operativne dobiti, uspješno širimo poslovanje kroz akvizicije, najveći smo investitor u hrvatskom turizmu, najveći i najpoželjniji poslodavac, postižemo visoko zadovoljstvo gostiju i ocjenu kvalitete naših proizvoda i usluga, imamo pozitivnu organizacijsku kulturu, dinamičan i raznolik tim i zadovoljne dioničare koji su našu dionicu već sedam godina za redom proglasili dionicom godine. Ako nas pitate kako to postižemo, odgovor je u našoj formuli uspjeha: „kontinuirana ulaganja u zaposlenike, proizvode i destinacije na društveno odgovoran način = održivi rast i razvoj“. Posljednje četiri godine Valamar o svom poslovanju godišnje izvještava integrirano, u što od početka vjerujemo. Ne želimo odvajati nefinancijsko izvještavanje od financijskog jer u poslovanju također ne odvajamo aktivnosti koje su mjerljive u novcu od nekih drugih, ništa manje relevantnih. Ne postoji uspjeh ako on nije održiv i odgovoran. Neodrživ i neodgovoran poslovni uspjeh je zapravo neuspjeh.

Kako bi vi opisali održivo upravljanje poduzeća?

Održivo upravljanje podrazumijeva viziju i misiju poduzeća koje u sebi sadrže odgovor na pitanje ne samo “što želimo postići?” nego i “na koji način?” što daje jasan okvir za strateške i operativne procese i aktivnosti. U samoj viziji Valamar je u prvi plan očekivano stavio doživljaje gostiju, ali je uključio i partnerstvo s destinacijama bez kojih smatramo da ne možemo uspjeti u kreiranju autentičnih doživljaja. Valamarova misija u prvi plan stavlja način na koji viziju želimo postizati: kroz inovativno upravljanje odmorišnim turizmom kako bismo kreirali nezaboravne doživljaje, kroz stvaranje poticajne korporativne kulture gdje su gosti i zaposlenici na prvom mjestu te kroz davanje nove vrijednosti za dioničare vodeći brigu o održivom razvoju i lokalnim zajednicama. Stoga, poslovanje Valamar Riviere nadilazi formalnu razinu usklađenosti sa zakonskim preduvjetima i teži daleko širem, cjelovitom i sveobuhvatnom pristupu i odgovornom poslovanju prema svim ključnim dionicima. Za mene održivo upravljanje prvenstveno znači odgovornost da kao kompanija i menadžment ostvarujemo kvalitetan i kontinuiran rast i razvoj te zahtijeva da sagledamo ključne resurse, bilo ljudske, prirodne ili financijske, na održivi način i da kroz upravljanje poslovanjem osiguramo da djelovanje kompanije te resurse dalje razvija.

Visoko ste pozicionirani, koliko je važna uloga Uprave u održivom upravljanju poslovanjem?

Uloga Uprave i općenito uloga vodstva je ključna ako želimo održivost i odgovorno poslovanje integrirati u strategiju i način poslovanja. Vodstvo kompanije mora, ne samo deklarativno podržati ciljeve održivog razvoja, već u komunikaciji, postavljanju ciljeva, procesima odlučivanja i redovnom djelovanju mora kontinuirano integrirati principe održivosti. Na primjer, aktivnu ulogu u razvoju destinacija kao ključnom preduvjetu uspjeha svojih hotela, ljetovališta i kampova Valamar ostvaruje putem različitih strateških projekata i dugoročne suradnje s jedinicama lokalne samouprave i nadležnim javnim tijelima, turističkim zajednicama, pružateljima usluga i događaja, sportskim klubovima i neprofitnim organizacijama. Razmatrajući svoj utjecaj na zaposlenike, goste, destinacije, lokalnu zajednicu, okoliš i društvo u cjelini, Valamar je definirao devet krovnih programa društveno odgovornog poslovanja. Kroz DOP programe pratimo različite poslovne aktivnosti i projekte koji ispunjavaju naše Ciljeve održivog razvoja i u koje smo se obvezali u sklopu strategije poslovanja na godišnjoj razini ulagati minimalno 2,5 % prihoda. U 2018. godini, u ove krovne programe uloženo je gotovo dvostruko više od toga, odnosno čak 4,9 % prihoda, što iznosi 101 milijun kuna.

Koga u jednoj državi smatrate ključnim za širenje prakse društveno odgovornog poslovanja? Tko bi, prema vašem mišljenju, trebao biti lider?

Održivost je danas jedna od najvećih tema na globalnoj razini, i više uopće nije upitno tko bi se trebao brinuti o održivosti – odgovor je svatko od nas, pojedinačno i kolektivno, privatni sektor i javni sektor. Pozitivna praksa trebala bi biti prisutna na svim razinama u smislu opće strategije razvoja i kao prioritet društva u cjelini, na razinama javne uprave i institucija kroz provedbu politika i regulative, ali i u privatnom sektoru posebno kad govorimo o tvrtkama koje su lideri jer one imaju i najveći utjecaj u svojim industrijama. Kao odgovor na sve veće rizike za okoliš i sve veću ugroženost resursa, postoji urgentna potreba za odgovornim balansiranjem kratkoročnih i dugoročnih prioriteta. Tko bi trebao biti lider u svemu tome? Za uspjeh će trebat veliki broj lidera u najširem smislu te riječi i mislim da nije konstruktivno pokazati prstom u nekog „mesiju“ koji će povesti druge u smjeru društvene odgovornosti. Odgovornost je na svima koji imaju odgovornost za poslovanje općenito.

Dobitnik ste nagrade Indeks DOP-a za odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem te politike raznolikosti i zaštite ljudskih prava, što biste istaknuli kao najvažniju aktivnost koja je doprinijela ovim nagradama?

Društveno odgovorna praksa dio je našeg poslovanja, dok su ljudi i okoliš naši najvažniji resursi. Proaktivno vodimo brigu o održivosti i zaštiti okoliša kroz poticanje ekonomične upotrebe prirodnih izvora, zaštitu mora i okoliša, uštedu energije, pravilno zbrinjavanje otpada i aktivnu komunikaciju s gostima, zaposlenicima i dobavljačima o važnosti ekologije. U naš krovni program Zeleni Valamar koji obuhvaća projekte energetske učinkovitosti i različite inicijative usmjerene na zaštitu okoliša, samo u 2018. godini uložili smo 22 milijuna kuna. Svi Valamarovi objekti imaju certficirane sustave upravljanja energijom ISO 50001, a 100% električne energije za objekte osigurava se iz obnovljivih izvora. Na taj način čuvamo prirodne ljepote i okoliš u kojem poslujemo i živimo. Osim toga, Valamar kao najveći poslodavac u turizmu u Hrvatskoj prepoznat je kao poslodavac koji vodi brigu o zaposlenicima što je zasigurno bio temelj za dobivanje ove prestižne nagrade Indeksa DOP-a za politiku raznolikosti i zaštitu ljudskih prava, a doprinijela je i činjenica da raznolikost cijenimo. Smatramo je jednom od naših prednosti i izvora konkurentnosti, kao i neophodnom kulturom poslovanja u turizmu. Ponosni smo i na to što njegovanjem raznolikosti pridonosimo i autentičnosti naše usluge.

Potpisnici ste Povelje o raznolikosti Hrvatska, kako napreduje izrada Politike raznolikosti?

Sukladno planu, Valamar je usvojio Politiku raznolikosti i nediskriminacije kako bi se unutar kompanije razvijala organizacijska kultura koja se temelji na uzajamnom poštovanju i uvažavanju individualnih različitosti. Ključno je njegovati radno okruženje u kojem je doprinos svakog člana tima prepoznat i cijenjen, koje promiče dostojanstvo i poštivanje svakog zaposlenika, koje osigurava jednake prilike za razvoj i edukaciju te promiče ravnopravnost na radnom mjestu. Valamar je zauzeo visoko 7. mjesto na ljestvici top poslodavaca u Hrvatskoj te je i dalje jedina turistička kompanija koja se nalazi u prestižnom društvu top 20 poslodavaca u Hrvatskoj po izboru gotovo 20.000 ispitanika istraživanja portala MojPosao koje se provodilo u 2018. i 2019. godini.

U Valamaru smo svjesni da je ulaganje u ljude nužno za održiv rast i razvoj. Progresivnim rastom plaća i ostalim ulaganjima u razvoj ljudskih potencijala, Valamar kao vodeća kompanija u turizmu želi biti primjer dobre prakse i ostalim poslodavcima, pa smo tako prvi poslodavac u turizmu koji je uveo jamstvo minimalnih primanja od 5.000 kn neto a potom i 13. plaću, a ponosni smo što je prosječna plaća u Valamaru veća od prosjeka u Republici Hrvatskoj.

Kada smo već kod raznolikosti, u visokom ste menadžmentu te vam je prošle godine dodijeljena nagrada za poslovnu ženu godine koju dodjeljuje MBA Croatia. Smatrate li da su mogućnosti za napredovanje i plaće jednake između muškaraca i žena.?

S ponosom i zadovoljstvom sam primila nagradu MBA Croatia, osobito stoga što se radi o udruženju koje već gotovo deset godina okuplja istaknute pojedince u poslovnoj zajednici u Hrvatskoj i regiji. U svom se djelovanju Udruga zalaže za etiku u poslovanju, znanje i društvenu odgovornost, a između ostaloga i za što veću zastupljenost žena u poslovnom, osobito menadžerskom svijetu. Od listopada do prosinca 2018. godine provedeno je zanimljivo istraživanje u organizaciji HUP-a i Deloittea koje prikazuje stavove i razmišljanja žena i muškaraca na vodećim pozicijama u tvrtkama i financijskim institucijama, s posebnim naglaskom na razvoj poduzetništva žena. Istraživanje je pokazalo kako broj žena u upravama hrvatskih kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi polagano raste, međutim, taj broj je još uvijek ispod 19 posto. Ovo nam daje zaključiti da bi poslodavci trebali proaktivno provoditi mjere koje ženama omogućavaju lakše ostvarenje profesionalnog napretka. I zato me veseli istaknuti podatak kako je u Valamaru u 2018. godini ukupan broj menadžera iznosio 543, od čega je čak 226 žena (42%) na menadžerskim pozicijama. No, nadam se također da će moje kćeri, kad odrastu, raditi u okruženju u kojem neće biti potrebe za nagradom „poslovna žena godine“ već će biti dovoljno imati nagradu za osobu godine, koja će se ravnopravno dodjeljivati bez obzira na spol.

I zadnje pitanje: koji od Ciljeva održivog razvoja smatrate ključnim za održivi razvoj hrvatskoga gospodarstva.

UN je definirao sedamnaest važnih ciljeva za postizanje održivog razvoja do 2030. godine, a ja bih izdvojila barem tri cilja koja su iznimno bitna za hrvatsko gospodarstvo. Prvi je Cilj 8 – Uključivi i održivi gospodarski rast, puna zaposlenost i dostojanstveni rad za sve. To bi značilo da se trebamo fokusirati na postizanje višeg nivoa ekonomske razvijenosti, osobito kroz tehnološka unaprjeđenja i inovacije te podupirati poduzetništvo, kreativnost i inovativnost, a samim time rast mikro, malih i srednjih poduzeća. Kao važan cilj spomenula bih Cilj 14 – Život ispod vode. Očuvanje mora i morskih resursa za održivi razvoj mi je jako bliska s obzirom da dolazim iz turističke branše. Turistički sektor prednjači s gospodarskim rastom u zemlji i zato trebamo voditi brigu o tome da turizam resurse koristi na održivi način. Kao posljednji, ali ne manje bitan cilj, istaknula bih Cilj 17 – Globalno partnerstvo za održivi razvoj, jer je mobilizacija i dijeljenje znanja, stručnosti i tehnologija vrlo važna za uspjeh bez obzira na cilj.

Razgovarala: Katarina Plećaš, glavna urednica glasila HR PSOR-a Gospodarstvo i održivost – GiO

Preneseno iz glasila HR PSOR-a Gospodarstvo i održivost – GiO

Izvor HRPSOR – OVDJE…