Mladi uče odrasle odgovornosti za klimu! Uz prvi zagrebački prosvjed mladih, 15.3.2019.

Objavio
Odgovorno
-

U petak, 15. ožujka 2019 u 12:30 sati  učenici zagrebačkih škola okupit će se u borbi za klimu i s ostatkom svijeta krenuti u prosvijed za spas klime. Od Europskog trga, mjesta sastajanja, ide se na Markov trg.

“Zemlji je ostalo još 11 godina za smanjenje globalnih emisija za 50 % kako bi se zaustavio daljnji rast temperature, a zagrebački učenici kreću u borbu za sebe, našu budućnost i budućnost cijelog svijeta”, piše na Facebook stranici School Strike 4 Climate Croatia koju je pokrenula zagrebačka maturantica Laura Skala.

„Svašta sam naučila o hrvatskoj književnosti i računanju, ali ništa o klimatskim promjenama.“

„Maturantica sam i mogu reći da sam naučila svašta o hrvatskoj književnosti, spojevima u kemiji, događajima u povijesti, umjetnicima u likovnom i računanju u matematici. Ono o čemu nikada nisam naučila su klimatske promjene. Ne govorim o različitim klimama u svijetu što smo učili na geografiji, govorim o primarno ljudskom utjecaju na klimu svijeta“, kaže Laura Skala za portal Srednja.hr.

“Ja sam Laura, imam 17 godina i u petak u Zagrebu organiziram prosvjed učenika za klimu.”

Objašnjava kako uništavamo jedini dom koji imamo, čega je većina svjesna, ali malo tko će se odreći svojih interesa za dobrobit Zemlje. Često i u ovoj godini 2019. godini možemo čuti: „Ima vremena!”“, „Ma to je samo jedna boca!“ ili „Nema veze, netko će to skupiti!“. Riječi nemoći i pomanjkanja želje, koje se mogu čuti diljem planeta koji će uskoro brojati 8 milijardi ljudi! Često na društvenim mrežama možemo pročitati i ovakav “uzaludni” komentar: „Zašto nitko ništa ne poduzima?”.  Svatko od nas treba nešto poduzeti!, to je pravi odgovor na klimatski izazov.

Kako je pokrenuta akcija, što se očekuje?

„Prvo sam razgovarala s prijateljima koji su mi dali podršku, a potom i s profesorima. Neki su mi rekli da mi je bolje da se pripremam za maturu nego da organiziram prosvjede, ali uglavnom su me podržali“, prepričava učenica kojoj je, zbog njezine dobi, bilo teško i prijaviti prosvjed.

„Budući da sam maloljetna, nisam mogla sama prijaviti prosvjed na policiji pa mi je prijateljica uskočila u pomoć“, kaže Laura.
Ako dođe i dvadeset ljudi, ja ću biti sretna. „Policiji smo najavili pedesetak ljudi“, skromna je Laura.  A izgleda da će doći mnogo više. Jer do pisanja ovoga teksta u utorak, 10 sati,  više od 1200 ljudi reklo je da su zainteresirani za prosvjed.

Laura nam je jučer na zagrebačkom Europskom trgu, s kojeg će u petak prosvjed krenuti prema Markovu trgu, otkrila da prosvjeduju kako bi potaknuli one koji mogu da nešto učine kako bi spriječili daljnji razvoj globalnog zatopljenja.

„Situacija je takva da nam je ostalo još 11 godina kako bismo smanjili emisije ugljikova dioksida za 50%. Ako to ne napravimo, temperatura će porasti za više od 1,5 Celzijevih stupnjeva što će dovesti do posljedica koje su nam još nepredvidive“, upozorava učenica. Pojašnjava kako su posljednice globalnog zatopljenja koje danas vidimo odraz neadekvatnog odnosa prema okolišu otprije četrdesetak godina.

„Posljedice sadašnjeg ispuštanja ugljikova dioksida u atmosferu tek ćemo osjetiti. Moramo stoga reagirati odmah, kako kasnije ne bi bilo prekasno“, kaže učenica.

Prosvjeduju, dodaje, kako bi ljudima pokazali da učine što god mogu ne bi li svijet riješio problem globalnog zatopljenja.

„Ovo je začetak velikog pokreta!“

Organizacija Greenpeace ističe da postoje brojni primjeri nenasilnih direktnih akcija koje su potaknule promjene u svijetu pa će tako i ova pobuna učenika ući u povijest kao jedna od njih.

„Svjedočimo začetku velikog pokreta koji može potaknuti značajne promjene“, kaže Lea Tomić, suorganizatorica prosvjeda u Zagrebu. Smatra da se aktualni obrazovni programi premalo dotiču odnosa prema okolišu i načinima na koji se porast temperature na planetu može zaustaviti.

Koizvori: ekovjesnik.h, 24 sata.h, srednja.hr, hina.hr

 

 

Što govore mladi Splićani? Glas učenika za spas Zemlje i očuvanje klime širi se iz svijeta u Hrvatsku.

Objavio
Odgovorno
-

Zagrepčani se okupljaju na Europskom trgu u petak u 12:30, a splitski mladi će za klimu štrajkati u 13 sati, ispred Hrvatskog narodnog kazališta.

„Pokazalo se da mladi ipak shvaćaju važnost prirode više nego mnogi odrasli“, izjavio je mladi Splićanin Bruno Kontri.

U brojnim europskim gradovima posljednjih nekoliko tjedana svaki petak je dan kada srednjoškolci izlaze na ulice. Razlog – žele pritisnuti političare i društvo da učine nešto konkretno,  i za ljude dobro,  a po pitanju pogibeljnih kimatskih promjena. Ističu:

„Nema smisla učiti, ako nema budućnosti; pa gdje ćemo to znanje moći i primijeniti?!“

Svjetski pokret mladih za klimu inicirala je 16-godišnja Šveđanka Greta Thunberg. Ovog petka, 15. ožujka 2019., prosvjed se provodi u više od 800 gradova svijeta, pod nazivom School Strike 4 Climate. Po prvi put u akciju će se uključiti i hrvatski srednjoškolci, iz Splita i Zagreba.

U splitskoj organizaciji prosvjeda sudjeluju učenici čak tri škole: Mirta Čenić i Marita Bobelj iz Turističko-ugostiteljske škole Split, učenici Bruno Kontri i Ivan Valić iz splitske III. Gimnazije, te Bruno Jakob iz II. Gimnazije Split.

„Mislim da je pitanje klimatskih promjena najvažnije pitanje čovječanstva, i zato ovim prosvjedom zahtijevamo od vladajućih da to osvijeste“, kaže Ivan Valić uz napomenu da se klimatske promijene u 21. stoljeću odvijaju daleko brže nego što je to bilo u

Svjestan činjenice da se prosvjedi učenika protiv klimatskih promjena održavaju diljem Europe i svijeta, Ivana Valića iz Splita je rastužila činjenica da na karti koja bilježi pokrete, hrvatskih gradova – nema! „Znao sam, ako mogu svi, možemo i mi“, dodao je. Petorka iz Splita svojim potezom demantira ono što mnogi nerijetko zaključuju – kako današnju mladež ne interesira ništa osim ‘skrolanja’ po društvenim mrežama, ‘lajkova’ i možda pokoje videoigrice,.

Ivan dodaje: „Prvo sam kontaktirao Greenpeace Hrvatska koji me je potaknuo da stvari uzmem u svoje ruke. Ubrzo se na karti pojavio Zagreb, i tada sam ubacio u višu brzinu i poslao poruku Brunu Kontriju. On se odmah zainteresirao i tako je počela organizacija. Obojica smo svjesni situacije u kojoj se naš planet nalazi pa smo problem shvatili vrlo ozbiljno – borit ćemo se za našu budućnost“, kaže nam Ivan.

Njegov kolega Bruno iz splitskog MIOC-a nije jedini koji mu se u organizaciji pridružio. Da svaki pojedinac treba krenuti od samoga sebe i zapitati se kakvu promjenu može napraviti, smatra i Splićanka Marita Bobelj.

„Potrebno je da kolektivno kao ljudski rod shvatimo kroz kolike drastične klimatske promjene planet prolazi. Svakodnevne radnje koje obavljamo imaju ogroman utjecaj na okoliš, iako toga možda nismo ni svjesni. Ovo je tema na koju možemo imati utjecaj, a na neke druge nepravde u svijetu možda i ne. Osobni odabir je biti svjestan odluka koje donosimo, ali prestaje biti osoban ako su u proces uključene žrtve. Vrijeme je da društvo počne poticati mlade koji su odlučni boriti se za promjene, umjesto da nas se obeshrabruje i tjera na konformizam koji je razlog zašto se još uvijek događaju velike nepravde u raznim aspektima i zbog kojih je na kraju dana i potrebno prosvjedovati. Shvatimo moć koja leži u nama kao pojedincima i upotrijebimo je za više dobro“, veli Marita.

Split ne tako daleke 2050.!

Porast temperature od nekoliko stupnjeva. Mediteran se zagrijava više nego ostatak tako da je već sad topliji oko 1,5 stupanj u odnosu na globalni prosjek od 1 stupnja. To dovodi do više sušnih razdoblja. Razorni požari koji su ugrozili Split oko Klisa, prije dvije godine, mogli bi postati „norma“. Toplotni valovi i ekstremi s temperaturama iznad 40 stupnjeva mogli bi postati pravilo, ne iznimka. Smanjivanje zaliha pitke vode. Ogroman porast cijene pitke vode. Smanjivanje količine padalina i ogromni problemi u poljoprivredi. Hoće li maslinarstvo i vinova loza uspijevati opstati, veliko je pitanje. Nestanak mnogih riba iz Jadrana predviđa završiti do 2048., ako se nastavi ovakvo  zagrijavanje kao sada. Acidifikacija mora i izlovljavanje! Velika količina izbjeglica stiže u Dalmaciju iz drugih, nestabilnijih krajeva Mediterana pogođenih ratovima za vodu i druge resurse. Kako s tim nesretnicima, kako im pomoći? Kako time ne ugroziti sebe?  vjerojatno je moguće postići i jedno i drugo. Ali kao sve to izbjeći , spriječiti totalnu pogibelj?!

Da li mladi idu u prosvjede da ne bi morali ići na nastavu?

Na takve plitke “kontre“ ne treba se obazirati!

Prosvjed učenika jučer je podržala i ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak, kazavši za srednja.hr kako je „važno i dobro da mladi ljudi imaju stav o klimatskim promjenama koje su neminovno pred nama i da su spremni za to dići glas“. Ali, tako očito nije razmišljala i belgijska ministrica zaštite okoliša Joke Schauvliege. Ona je učenike optužila da na prosvjede odlaze kako „ne bi morali ići u školu“, što je očigledna glupost, relativiziranje, marginalizacija aktivnosti mladih. Kazala je i da neimenovani izvori moći srednjoškolce usmjeravaju na markiranje. Zbog toga je kasnije dala ostavku.

Ministrica Divjak podržala učenički prosvjed za klimu: „Važno je da su mladi spremni za to dići glas.“

Podrugljivo će na ovaj prosvjed gledati i pojedinci u Hrvatskoj. Možda će se čuti komentari: „Što vi klinci znate o klimatskim promjenama?“ Ili: „Iima i važnijih stvari za prosvjedovanje pa ne ustajete!“ Na takve plitke “kontre“ ne treba se obazirati! Pa slično se stalno događa, u hrvatskoj politici gotovo svaki dan, uvijek kad se želi sve ono novo i opasno zaustaviti, „raskvasiti“ i ublažiti, otegnuti dok se samo od sebe ne „ispuše“.

„Sama činjenica da se ovakav prosvjed proširio tako brzo ukazuje na veličinu problema očuvanja okoliša za ovu i buduće generacije. Sve godine nepažnje uzrokovale su globalno zatopljenje, ali ne samo to, već i gomilanje otpada, zagađenje zraka i onečišćenje mora. Koliko god se misli da su mladi nezreli i nezainteresirani za pitanje očuvanja okoliša, ovom inicijativom se pokazalo da mladi ipak shvaćaju važnost prirode“, ocjenjuje Bruno Kontri.

Otkriva nam i da su njihovim prijedlogom organizacije prosvjeda profesori bili oduševljeni. S te im strane stižu pohvale i puna podrška.

Želi li mladi biti uključeni u procese donošenja odluka?

„Nema smisla učiti ako nema budućnosti gdje će to znanje moći i primijeniti“, ističu to već tjednima učenici diljem Europe, ali i nekih neeuropskih gradova. Da budućnost ne smijemo staviti na čekanje i oko nje ne možemo dvojiti ističe i Mirta Čenić, koja se iz tog razloga i aktivirala u organiziranju splitskog prosvjeda za klimu. I za sve, a ponajviše svoje vršnjake, ima važnu poruku:

„Naše društvo je jako podijeljeno, ali ovo je tema oko koje se svi trebamo složiti i ujediniti, a pogotovo mi mladi na kojima kako kažu ‘svijet ostaje’. Ne smijemo dopustiti da se svijet ispred naših očiju raspada i postupno tone ako imamo mogućnosti to zaustaviti. Uopće nismo svjesni koliku moć ima naš glas, zato o tome treba podići svijest. Ovdje nije riječ samo o ekologiji i klimatskim promjenama već i o uključivanju mladih u proces donošenja odluka. Želimo potaknuti svih na to da počnu vrednovati sebe i svoj glas, a ne ga zanemarivati i razmišljati negativno o svemu. Zato probudimo se još danas i ne razmišljajmo sebično jer na kraju krajeva mi nismo Zemlju naslijedili od svojih predaka već posudili od svojih potomaka i zato se borimo da imamo jednog dana gdje prošetati sa svojom djecom da i oni iskuse i vide čuda prirode koja smo mi doživjeli“, kazala nam je za kraj Mirta.

Sve najnovije informacije vezane za  prosvjed splitskih učenika za klimu možete pratiti na Facebook eventu na ovoj poveznici.

Uz uredničku obradu preuzeto sa www.srednja.hr 

12.3.2019., Martina Gelenčir, ekobiz, ekologija

Zaklada Reach for Change, Tele2 Hrvatska i lokalni društveni poduzetnici unapređuju život i budućnost djece u Hrvatskoj

Objavio
Odgovorno
-

Tele2 Hrvatska i Zaklada Reach for Change u okviru programa “Reach for change“, dana 7. ožujka 2019. godine, organizirali su Volontersko čitanje – evaluacijsko čitanje projekata prijavljenih u program podrške društvenim poduzetnicima usmjerenim na rješavanje nekih od problema s kojima se susreću djeca u Hrvatskoj. Događaj čitanja i odabira projekata lokalnih društvenih poduzetnika uveličan je svečanom donacijom sredstava prikupljenih kroz donacije Tele2 korisnika kupnjom Tele2 bonova.

Zaklada za unapređenje društvenog poduzetništva i života djece Reach for Change i Tele2 već četvrtu godinu provode natječaj za projekte lokalnih društvenih poduzetnika kojima se unapređuje život i budućnost djece, a odabrane projekte sufinanciraju godinu dana s iznosom od 180 tisuća kuna.

U okviru održanog Volonterskog čitanja na kojemu su se evaluirali svi prijavljeni projekti  sudjelovali su:

  • volonterskoj bazi voditelji nekih prošlogodišnjih pobjedničkih projekata,
  • zaposlenici Tele2 te
  • nepristrani stručnjaci u području društveno odgovornog poslovanja: Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a,Lidija Gamulin, UNICEF-ova voditeljica Odjela za partnerstva, Mladenka Majerić, izvršna direktorica udruge Crveni nosovi te Vera Gjokaj, upraviteljica Zadruge za interkulturnu suradnju Okus doma

Ovom prilikom su odabrani projekti koji i kroz program Akceleratora nastavljaju svoj put razvoja u društvene poduzetnike za pomoć djeci.

Projekti koji su ušli u uži izbor sudjelovat će u Akceleratoru, programu u kojemu će im na raspolaganju biti stručna podrška kroz razvojne radionice kako bi mogli dodatno razviti svoje poslovne ideje. Prijavljeni projekti trebali bi biti usmjereni na područja razvoja, obrazovanja, zdravlja, ekonomske i društvene participacije, slobode ili mogućnosti izražavanja djece.

Suradnjom Tele2 i Zaklade Reach for Change u sinergiji s društvenim poduzetnicima stvoren je novi koncept koji podrazumijeva aktivno sudjelovanje i angažman obiju strana, poslovnog sektora i civilnog društva na način da međusobnim partnerstvom pridonose ostvarenju zajedničkog cilja – unapređenju života djece:

„Društveno poduzetništvo od velikog je značaja za razvoj društva, a pogotovo djece, njihova zdravijeg i sretnijeg djetinjstva i odrastanja, učenja i uključivanja u zajednicu“, rekla je Marija Mažić, Country Manager Zaklade Reach for Change Hrvatska.

Od 2018. godine u ovu lijepu priču mogu se uključiti svi korisnici bonova Tele2 Hrvatska koji od 20. rujna 2018. godine prilikom kupovine bona imaju mogućnost odabrati neke pogodnosti, među kojima je i donacija za Reach for Change. Odabirom pogodnosti „Donacija za Reach for Change“, Tele2 je za svaki iznos bona donirao određeni iznos sredstava zakladi Reach for Change.

Tako je do 31. prosinca 2018. godine prikupljeno više od 20.000,00 kuna, a ova uspješna akcija prikupljanja sredstava putem donacija korisnika se nastavlja i dalje: „Ponosni smo na svakog pojedinačnog korisnika koji je odabrao mogućnost doniranja novčanih sredstava pri kupnji bona i tako dao svoj doprinos našem programu podrške društvenih poduzetnika. U vrlo smo kratkom vremenu prikupili više od 20.000,00 kuna i nastavljamo dalje. Ovim putem želimo zahvaliti svim korisnicima koji su odabrali donaciju te potaknuti i ostale da podrže naše napore usmjerene na bolju budućnost djece u Hrvatskoj“, kazala je Marijana Grubešić, koordinatorica društveno odgovornog poslovanja Tele2.

Kontakti:

Reach for Change Croatia
Marija Mažić
Country Manager Croatia
Mobitel: +385 98 627 904
marija.mazic@reachforchange.org 

Tele2 Hrvatska
Julija Jerleković
specijalist za odnose s javnošću
Mobitel: +385 95 6328 342
julija.jerlekovic@tele2.com

EQUESTRIS
Koraljka Baričević
direktorica za usluge klijentima
Mobitel: +385 99 2805 818
koraljka.baricevic@equestris.hr

 

Dr. sc. Ana Tkalac Verčič: Osobe zadužene za odnose s javnošću odgovaraju jednako toliko javnostima koliko i klijentima ili organizacijama za koje rade

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-

Koliko i kako odnosi s javnošću utječu na društveno odgovorno i održivo poslovanje glavna je tema našeg razgovora s dr. sc. Anom Tkalac Verčič, redovitom profesoricom na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednicom Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ). Prof. Tkalac Verčič u svom se znanstvenom i nastavnom radu bavi različitim komunikacijskim disciplinama, a osobito odnosima s javnošću. Zanimalo nas je kako možemo pomiriti interese i stvarati sklad u životu između svih dionika koji su u interakciji sa strukom odnosa s javnošću. Upitali smo prof. Tkalac Verčič i kakve se sve promjene mogu očekivati dolaskom u središte društvenog života mladih, značajno drugačijih osoba od nas „dosadašnjih“ – hoće li se oni više okrenuti društveno odgovornom i održivom poslovanju? I naposljetku, koji su danas izazovi percepcije struke odnosa s javnošću u društvu uopće.

Za početak, s obzirom na to da ste ne tako davno preuzeli funkciju predsjednice HUOJ-a, zanima nas kakve smjernice razvoja i djelovanja HUOJ-a zastupate i provodite.

Većina smjernica djelovanja HUOJ-a zacrtana je kroz prethodna vodstva i predsjednike. Nova uprava krenula je od postojećih projekata i pokušala ih unaprijediti. Najvažniji korak s kojim smo započeli mandat bio je ukidanje zabrane rada agencijama za odnose s javnošću u tijelima državne uprave. Jako smo puno truda uložili i u redefiniranje naše godišnje konferencije, koja je nakon 18 godina trebala konceptualno osvježenje. Ponosna sam da smo s 19. konferencijom, odnosno KOMferencijom, oborili sve rekorde.

Koliko se PR i komunikacija s javnošću mogu uklopiti u viziju odgovornog i održivog poslovanja? Da li su ustanovljeni i u praksi poštivani standardi društveno odgovorne PR profesije?

Izgradnja kvalitetnih odnosa s ključnim javnostima za mene je suština odgovornog poslovanja. Zastupam tezu da osobe zadužene za odnose s javnošću odgovaraju jednako toliko javnostima koliko i klijentima ili organizacijama za koje rade. Jedino tako se ostvaruju dugoročno kvalitetni poslovni rezultati. Što se tiče odgovornosti naše profesije, radimo na tome. HUOJ ima vrlo aktivan Sud časti, Etički kodeks i brojne aktivnosti posvećene usmjeravanju na ključne elemente etičnosti komunikacijskih stručnjaka. Uvijek možemo biti i bolji, no ja sam zadovoljna i mislim da smo kao struka jako puno napredovali.

Članica ste više uredništava međunarodnih znanstvenih časopisa te sudionica mnogih važnih konferencija i susreta. Ocjenjujete li da se u struku odnosa s javnošću uvlači tema društveno odgovornog poslovanja (DOP) i održivosti? Odnosno, kako se mijenja vaša struka u svjetlu borbe za održivost?

Veliki broj stručnjaka s područja odnosa s javnošću bi vam rekao da je društveno odgovorno poslovanje potpuno u domeni odnosa s javnošću. Naravno, mnogi kolege iz drugih disciplina ne bi se nužno složili s time. Mi u HUOJ-u od samih početaka uključujemo DOP kao jednu od naših ključnih tema. No, akademski gledano, nevažno je smještate li DOP u korporativne komunikacije neke organizacije ili se njima bavi netko drugi, važno je razumjeti i promovirati ideju društveno odgovornog poslovanja. Zato mi se čini da je multidisciplinarni pristup najbolje rješenje i da svi moramo DOP prihvatiti kao polazišnu točku u svakom poslovanju.

Željeli bismo da odnosi s javnošću djeluju više i na širenje nekih pozitivnih ideja i vrijednosti u društvu i zajednici. Ako oni to zaista i mogu, zašto se to ne događa češće i više? Možete li navesti neke pozitivne primjere.

Odnosi s javnošću su jedno od onih područja o kojima ljudi puno znaju, puno očekuju, s lakoćom kritiziraju, iako je to zapravo neopravdano. Na širenju pozitivnih ideja i vrijednosti u društvu moraju djelovati svi, ne samo komunikatori. Ja sam po profesiji profesor i smatram da je moja primarna zadaća upravo to – podučavanje pozitivnih ideja i vrijednosti. Tako da ne bih PR-u dodijelila zadaću onih koji jedini čuvaju društvo. S druge strane, svjesna sam da ima profesija koje naprosto po svojoj definiciji imaju veći utjecaj. Nadam se da će odnosi s javnošću opravdati tu odgovornu ulogu. Što se pozitivnih (ili negativnih) primjera tiče, naučila sam ne izdvajati nikoga. No uskoro ćemo objaviti finaliste i pobjednike naše godišnje nagrade Grand PRix i u kategoriji društveno odgovornog poslovanja.

Odnosima s javnošću kao alatom za izgradnju pozitivnog imidža najviše se služe političari, ali i sve druge skupine ljudi koji su pod povećalom javnosti. No, oni su važni i za poslovne subjekte, za tvrtke, osobito one velike. Zašto? Postoji li praksa da u to ulažu i male i srednje tvrtke? Molim vas, navedite nekoliko primjera dobre prakse.

Nitko više ne može uspjeti bez kvalitetne komunikacije. Ni veliki, ni mali, ni političari, ni menadžeri. Naravno, manji budžeti često ograničavaju obujam projekata. No, prema mojem iskustvu, najkreativnije ideje nekad nastaju baš u situacijama s malim budžetima. Kao i kod DOP-a, pozivam sve da pogledaju Grand PRix-em nagrađene PR projekte u kategoriji malih i srednjih poduzeća.

Odnose s javnošću često prate stereotipi. Ima i slučajeva kada tvrtka ne želi govoriti o svojoj dobroj DOP praksi upravo kako bi izbjegla dojam u javnosti da je to „samo PR“, samohvala, „greenwashing“. Suzdržanost tvrtki u ovome ne čini nam se poželjnom. Odakle toliko samozatajnosti ili je riječ o nekom nepovjerenju prema odnosima s javnošću?

Nije fer pretpostaviti da je stav prema PR profesiji nešto što određuje kako organizacije komuniciraju svoje društveno odgovorno poslovanje. Iako, naravno, ponekad postoji percepcija da se neki elementi društvene odgovornosti sustavno provode zbog reputacijskih učinaka, zapravo smatram da to nije ključno. Što se mene tiče, ako će obećanje bolje reputacije dovesti do društvene odgovornosti, to je u redu. Društveno odgovorno poslovanje ne mora se provoditi u tajnosti. No dugoročno, uvijek možete razlikovati organizacije koje DOP doživljavaju kao neku privremenu reputacijsku mjeru i one kojima je to poslovna filozofija.

U skorije doba bilo je nekoliko slučajeva velikih internacionalnih korporacija koje su dugo skrivale podatke o poslovanju koji za njih nisu bili povoljni, a onda bi izbio skandal i istina bi ipak izašla na vidjelo, uz veliku štetu za te kompanije. Bilo je ogromnih šteta i za kupce i zajednicu. U takvim i sličnim situacijama te su se tvrtke odmah obratile PR agencijama, to znamo. U dijelu javnosti vlada dojam da PR struka pomaže sudionicima da „spase situacija“, da s tvrtke „speru“ ljagu. Je li tome tako i zašto?

Ponekad kolege komunikatori tvrde da nas javnost pogrešno ili negativno procjenjuje. U skladu s time je i ovo vaše pitanje. No, ja ne mislim da je ključno što opća javnost misli o PR-u. Važno je što o PR-u misle uprave organizacija. Kada bi članovi uprava shvaćali suštinu odnosa s javnošću, razvijali bi kvalitetne komunikacije prije nego skandali izbiju, odnosno takvih skandala ne bi ni bilo. Jedan od ključnih zadataka svih PR-ovaca, a posebno HUOJ-a,jest bolje objasniti menadžmentu u organizacijama zašto im zapravo PR treba.

Logična je situacija u kojima PR agencije propituju svoju savjest i lome se – da li profesionalno zastupati interese tvrtki koje su naštetile društvu i sada „spašavaju svoj obraz“, svoju poslovnu poziciju. I Agrokor je, sve do sloma, imao svoje stožerne vanjske savjetnike tvrtke – revizore, PR agencije… Kakav je teret za PR struku, recimo, slučaj Agrokor?

Po mojem mišljenju to bi pitanje trebalo glasiti – koliko je PR pomogao da se izbjegne puno gori scenarij. Agrokor je još uvijek komunikacijski (i ne samo komunikacijski) nedovršena priča, pa nije zahvalno komentirati. No, najbolji PR, nažalost, uvijek je potpuno nevidljiv.

Nedavno ste u HUOJ-u osnovali i sekciju za društveno odgovorno poslovanje. Možete li objasniti razloge? Čime sve želite naglasiti komponentu društvene odgovornosti u svom djelovanju?

Na ovo pitanje trebala bi odgovoriti voditeljica DOP sekcije Nikolina Bradić Belobrajdić. Mogu samo reći da smatramo DOP ključnim i zato smo i osnovali DOP sekciju.

Poznata je tradicionalna godišnja nagrada HUOJ-a Grand PRix. Jedna se kategorija nagrade odnosi na društveno odgovorno poslovanje. Kojim se kriterijima rukovodite pri dodjeli Grand PRixa za DOP? Nakon dosta godina kako procjenjujete utjecaj nagrade Grand PRix te kakvo je zanimanje za nju PR agencija, tvrtki i javnosti?

Da, spomenula sam Grand PRix prethodno. Sve kategorije ocjenjuju se prema jednoobraznim kriterijima, pa tako i ona za DOP. Kriteriji su dostupni na mrežnim stranicama HUOJ-a. No, naravno, žiri koji se sastoji od 15 stručnjaka svaku kategoriju raspravlja i na koncu ocjenjuje zasebno. Iako su evaluacijske skale iste za sve, društveno odgovorno poslovanje ima svoje specifičnosti i žiri ih uzima u obzir.

I vi ste osobno dobitnica nagrade Grand PRix za doprinos razvoju struke odnosa s javnošću. Kako gledate na svoj doprinos ovoj dinamičnoj struci?

Moram priznati da mi se čini da moj najveći doprinos struci tek slijedi. Naravno, jako sam počašćena tom nagradom. Ona je bila poticaj akademskom razvijanju odnosa s javnošću koji je tada bio tek na početku. Danas se puno više kolegica i kolega bavi znanstvenim istraživanjima i podučavanjem odnosa s javnošću.

Profesorica ste na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Koliko je mladima u fokusu društveno odgovorno i održivo poslovanje?Kakav je njihov vrijednosni sustav, što primjećujete?

Na fakultet polako dolazi nova generacija, generacija Z, što znači i nove sustave vrijednosti i doživljaja poslovnog svijeta. Studenti me ugodno iznenađuju svojim visokim kriterijima i velikim očekivanjima od organizacija. Cijene sebe i pri tome ne dozvoljavaju da im se nameću vrijednosti s kojima se ne slažu. Vidjet ćemo kako će to izgledati kada u većem broju uđu na tržište rada.

Što smatrate svojom ulogom u odnosu na svijet i društvo i kako je ostvarujete? Kako vi privatno potvrđujete društvenu odgovornost i zalaganje za održivost?

Kada radite na fakultetu, posebno kada dođete u zrelu fazu karijere, puno je mogućnosti za društveno odgovorno ponašanje. Moram priznati da je, primjerice, moj angažman u HUOJ-u jedna od takvih odluka. Naprosto mi se činilo da je to u ovoj fazi moje karijere na neki način moj dug profesiji i udruzi. No, u mojem odnosu sa studentima najbolje se vidi način na koji doživljavam svoj posao. Nadam se da i oni vide da su mi na prvom mjestu.

Mnogo radite i stvarate, svugdje stižete, to se vidi iz vašeg kurikuluma. Kako se nosite sa svime, gdje su se u svemu tome smjestile vaša obitelj i privatni život?

Obitelj je najvažnija i uvijek dolazi prva. No, moja su djeca sada veća i samostalnija, pa to i meni otvara prostor za nove projekte. Nažalost, vidim da konstantno preuzimam previše zadataka i zbog toga sam stalno u prevelikoj gužvi. U ovoj fazi mojeg života i karijere najvažnija nova vještina koju moram savladati je reći – ne.

DOBRA HRVATSKA/ MDM

Veljača 2019.

Udruga Uzor Hrvatske želi animirati javnost ciklusom dobrih predavanja: „Želimo li spasiti našu planetu?“ Iduće predavanje: 11.3.2019. u Koprivnici

Objavio
Odgovorno
-
Foto: rawpixel.com - www.freepik.com

Udruga za održivi razvoj Hrvatske (UZOR HRVATSKE) organizira događanje za održivost planeta Zemlje 11.03.2019. godine u gradu Koprivnici.

Događanje će započeti u 16:00 sati u Kinu Velebit prikazivanjem dva dokumentarna filma održive tematike: „Potraga za rješenjem – praktične opcije“ i  „Posljedice na sjevernoj polutci“.

Nastavak događanja je u 17:00 sati u Čitaonici tiska Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ gdje će se održati otvoreni dijalog na teme obuhvaćene dokumentarnim filmovima, a u sklopu programa „Zelena knjižnica“.

Cilj događanja je informirati javnost i potaknuti na razmišljanje o važnosti održivog investiranja i upravljanja za održivost planeta Zemlje, kroz ponajbolje primjere iz svijeta.

Prikazivanje dokumentarnih filmova je dogovoreno izravno s autorom Sasjom Beslikom, glavnim direktorom održivih financija švedske Nordea Bank AB. Sasja Beslik je renomirani svjetski stručnjak iz područja održivih investicija i upravljanja. Proglašen je najboljim švedskim bankarom i savjetnik je Svjetskog ekonomskog foruma. Svojim radom i djelovanjem teži razvoju ekonomije na odgovoran način, zaštiti prirode i suživotu ljudi s prirodom.

Ključno je pitanje danas: Želimo li spasiti našu planetu?

 

Greta Thunberg, 16 godina, uzviknula je: „Borimo se za budućnost svih“. Mladi dominirali na EGSO-vom značajnom skupu “Civilno društvo za rEUnesansu”

Objavio
Odgovorno
-

Mladi okolišni aktivisti donose u europski politički život novu svježinu, pokreću i okupljaju. Sve dok odrasli brinu najviše i najčešće samo za (osobne) kratkoročne dobitke, najbolnije posljedice snosit će upravo mladi. I zato im nije svejedno…

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) raspravljao  je 21. veljače 2019. u Bruxellesu, 90-ak dana prije europskih izbora, o ključnoj ulozi koju organizirano civilno društvo mora odigrati za budućnost Europe. Skup je okupio najviše predstavnike europskih institucija i organizacija civilnog društva iz cijele EU. Članovi EGSO-a susreli su se s civilnim društvom EU-a kako bi razgovarali o sutrašnjoj Europi: “Borimo se za budućnost svih”, rekla je 16-godišnja klimatska aktivistica Greta Thunberg.

Predsjednik EGSO-a, Luca Jahier, referirajući se na rastući euroskepticizam, ksenofobiju i rasizam diljem Europe, rekao je da je demokracija napadnuta i da se europske vrijednosti dovode u pitanje. I dodao:

  • „Ovo nije vrijeme za rezignaciju, vrijeme je za sanjanje i odvažnost.“
  • “Agenda do 2030. sažima napore svih nas i predstavlja gospodarski i društveni ugovor za 21. stoljeće.” EGSO ima ključnu ulogu: “Mi dajemo glas tisućama lica Europe, moramo se pobrinuti da dijalog o našoj budućnosti nikada ne prestane. Najgore je ako šutimo.”

Posebni gosti skupa su bili mladi okolišni aktivisti, na čelu s Gretom Thunberg.

  • “Moramo zaštititi biosferu, zrak, oceane, tlo, šume”, istaknula je Greta Thunberg. Jasno je stavila do znanja kako je neophodno poduzeti mjere protiv klimatskih promjena.
  • “Naši politički lideri su uzalud trošili desetljeća kroz poricanje i nedjelovanje. Ne samo da nam trebaju nove politike, već nam je potreban potpuno novi način razmišljanja.“
  • „ Naš politički sustav potiče konkurenciju: varate kada možete, jer sve što želite dobiti je moć. To se mora promijeniti. Samo želimo da političari slušaju znanstvenike.”

Spominjući podatke iz najnovijih izvještaja UN-a, upozorila je, slažući se s mnogim znanstvenicima, intelektualcima, osvještenima u tome:

  • „Naš planet samo 11 godina udaljen od nepovratne situacije.“
  • “Ne borimo se samo za budućnost mladih generacija, borimo se za budućnost svih. Počeli smo čistiti ovaj nered i nećemo stati dok ne završimo”, zaključila je.

Njen govor možete čuti na sljedećoj poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=sVeYOPJZ8oc#action=share

Predsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker, čestitao je pokretu protiv klimatskih promjena koji je pokrenula Greta Thunberg. Naglasio je:

  • “Pokret mladih protiv klimatskih promjena može donijeti toliko željene promjene. Proširio se već na mnoge gradove i s europskih ulica dolazi nam zajednička poruka mladih “.

Također je istaknuo vitalni doprinos EU-a u ovoj borbi:

  • “U 2014. ekonomska situacija u Europi bila je u slijepoj ulici, tako da smo pokrenuli veliki investicijski plan i većina tih ulaganja otišla je za zaštitu okolišaa.” Pariški sporazum ostaje kamen temeljac u borbi protiv klimatskih promjena, iako “neki ljudi misle da su klimatske promjene izmišljene, neka vrsta ideološkog koncepta”.

Pozitivnu notu je donio predsjednik Europskog odbora regija, Karl-Heinz Lambertz, koji smatra:

  • „Ovaj je skup označio “zajedničku volju za zajednički rad za našu Uniju”.

Posudivši moto mandata predsjednika EGSO-a, “REUnesansa – Odvažimo se za održivu Europu”, on je ustvrdio da:

  • ” REUnesansa – Odvažimo se za održivu Europu”, to znači da – govorimo o ponovnoj izgradnja Unije”.
  • “Moramo biti konkretni kako bismo izbjegli frustracije, jer su neispunjena obećanja uvijek razorna. Građani i regije još uvijek su neistraženi teritorij naših demokracija. Moramo ih u potpunosti uključiti u europsku priču. Unija se može ponovno roditi iz želje Europljana.”

 

Događaj “Civilno društvo za rEUnesansu” otvorio je uoči europskih izbora vrata EGSO-a civilnom društvu na svim razinama. U raspravi su sudjelovali

  • generalni direktor BusinessEuropea Markus J. Beyrer,
  • glavni tajnik Europske konfederacije sindikata (ETUC) Luca Visentini
  • glavni tajnik Solidara Conny Reuter.
  • Madeleinu Kay, ‘EU Supergirl’

(program i listu govornika možete naći ovdje).

Više informacija dostupno je na stranici EGSO-a: eesc.europa.eu

 

Pravednije prema ženama, poticajno za uključenje muškaraca u obiteljski život, povoljnije prema obitelji: Nova direktiva Europskog parlamentaE

Objavio
Odgovorno
-
Foto: prostooleh - www.freepik.com

Uvođenje ovih mjera donijet će niz novosti i u Hrvatskoj. Očevi će po prvi put imati pravo na očinski dopust od barem deset radnih dana, a i muškarci i žene moći će uzeti slobodno vrijeme da se brinu o bolesnim članovima svoje obitelji….

Na Islandu je mnogošto drugačije. U upravama njihovih tvrtki žene su zastupljene prosječno s više od 40%. I kod nas ima takvih pojedinačnih slučajeva…. No, općenito, europsko stanje nije dobro i potrebna je regulativna prisila da bi se mijenjalo.
Kako bi se potaknulo veće zapošljavanje žena i podržao razvoj ženskih karijera koji je često onemogućen zbog nemogućnosti  usklađenje poslovnih i privatnih obaveza  donesena je nova direktiva Europskog parlamenta i vijeća o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika. Nova direktiva proširuje postojeća i uvodi nova prava za žene i muškarce, čime se potiču jednako postupanje i mogućnosti na tržištu rada.

Rodno uvjetovane razlike na tržištu rada najviše osjećaju roditelji i skrbnici. Žene puno češće od muškaraca preuzimaju ulogu neformalnih skrbnika za starije ili funkcionalno ovisne članove obitelji uslijed čega češće rade u nepunom radnom vremenu ili imaju kraći radni vijek.
Takve okolnosti znatno pridonose rodno uvjetovanim razlikama u plaćama, koje se tijekom radnog vijeka pretaču u razlike u mirovinama. U starijoj dobi žene su zato izložene većem riziku od siromaštva žena i njihove socijalne isključenosti u starijoj dobi.

Jedan od glavnih uzroka tog problema neodgovarajuća je politika u području ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Pokazalo se da se lošija stopa zaposlenosti žena pogoršava zbog dopusta koji su neujednačeno osmišljeni u pogledu roda, nedostatnih poticaja muškarcima za korištenje dopusta radi skrbi o djeci i/ili funkcionalno ovisnim članovima obitelji, ograničenih mogućnosti korištenja fleksibilnih radnih uvjeta, nedostatnih usluga formalne skrbi i negativnim ekonomskim čimbenicima.

Konkretni ciljevi ove Direktive su:

  1. Poboljšati pristup mogućnostima povećanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života, kao što su dopust i fleksibilni radni uvjeti.
  2. Povećati opseg korištenja dopusta za obitelj i fleksibilnih radnih uvjeta.

Nove mjere koje podupiru ravnotežu između privatnog i poslovnog života roditelja i/ili skrbnika uključuju:

Predviđaju se i neke konkretne mjere:

  1. Mjere za olakšavanje izvršenja postojećeg zakonodavstva vezanog uz rodiljni dopust uključujući olakšalo prelaženje s rodiljnog dopusta natrag na posao (npr. mjesto za dojenje i stanke)
  2. Uvođenje očinskog dopusta – deset slobodnih radnih dana vezanih za rođenje djeteta uz financijsku naknadu koja je barem na razini primanja tijekom bolovanja.
  3. Izmjena postojećeg roditeljskog dopusta:
    a)    pravo na fleksibilno korištenje dopusta (npr. uzimanje dopusta u više dijelova ili u obliku nepunog radnog vremena)
    b)    najmanje četiri mjeseca roditeljskog dopusta koji nije prenosiv među roditeljima
    c)    financijska naknada za četiri mjeseca roditeljskog dopusta koja je barem na razini naknade tijekom bolovanja
  1. Uvođenje 5 slobodnih radnih dana  za skrbnike uz naknadu koja je barem na razini plaće tijekom bolovanja.
  2. Uvođenje prava korištenja fleksibilnih radnih aranžmana za roditelje djece mlađe od 12 i skrbnike: fleksibilne radne sate, radni raspored ili mjesto rada, uz suglasnost poslodavca

Promjene koje se očekuju u Hrvatskoj u skladu s novom direktivom EU: odgovornije očinstvo!

Uvođenje ovih mjera donijet će novosti i u hrvatsko zakonodavstvo. Očevi će po prvi put imati pravo na očinski dopust od barem deset radnih dana, a i muškarci i žene moći će uzimati slobodno vrijeme za brigu o bolesnim članovima svoje obitelji. Ove mjere će omogućiti očevima bolje emocionalno povezivanje sa svojim djetetom od najranije dobi te će pridonijeti ravnopravnijoj raspodjeli roditeljskih i skrbničkih obaveza čime će se ženama osloboditi vrijeme za veću uključenost u tržište rada.

Nadalje, povećat će se broj mjeseci neprenosivog roditeljskog dopusta  na četiri mjeseca u odnosu na dosadašnja dva. Također, kroz vrijeme od četiri mjeseca roditeljskog dopusta plaća bit će barem na razini plaće tijekom bolovanja. Obje mjere bi trebale potaknuti očeve na veće korištenje roditeljskog dopusta i u dužem trajanju s obzirom da im primanja neće biti izrazito smanjena kao tijekom primanja roditeljske naknade temeljem važećeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.

Posljedično, uslijed veće uključenosti očeva možemo očekivati veću zaposlenost, plaće i napredak ženskih karijera. Time se utječe na  smanjenje rodnih razlika u plaćama i mirovinama te se smanjuje rizik siromaštva za žene. Veća mogućnost razvoja ženskih karijera će pozitivno utjecati i na ekonomiju zbog veće baze talenata s različitim vještinama na tržištu rada, dok će smanjenje stope nezaposlenosti rezultirati većim poreznim prihodima.

Uvođenje prava na fleksibilne radne uvjete za roditelje i skrbnike poboljšava ravnotežu poslovnog i privatnog života te omogućava poslodavcima da efikasnije privuku i zadrže zaposlenike. Očekuje se da će smanjene stope izostanaka i povećana motivacija zaposlenih pozitivno utjecati na produktivnost kompanija.

Preuzeto: http://www.mamforce.hr/nova-direktiva-europskog-parlamenta.aspx

Inina „spajaLICA HUB“, inovativna platforma za dijeljenje znanja, dar je mnogim udrugama

Objavio
Odgovorno
-

Svi znamo koliko je izazovno osmisliti i realizirati inovativan DOP projekt pored svih brojnih svakodnevnih poslovnih obveza u korporativnom svijetu. Još je teže zadržati ga na višegodišnjoj iznimno visokoj kvalitativnoj razini, a posebno je zahtjevno ako ste mu ambiciozno, nakon dvije uspješne godine, namjerili kreirati i dodanu vrijednost. Ipak, čini se da je sve navedeno moguće; upravo su Inini projekti “spajaLICA” i “spajaLICA HUB” dokaz da se u Hrvatskoj (i) velike kompanije mogu izražavati i potvrđivati u kreativnom društveno-odgovornom poslovanju.
Podsjetimo kako je INA projektom “spajaLICA” postala pionir u Hrvatskoj u području društveno odgovornog upravljanja nekretninama, za što je dobila i vrijedna priznanja (HUOJ, GrandPRix 2016 – kategorija DOP i MOL Group, Golden Barrel Award – kategorija “People Engagement”). U sklopu projekta “spajaLICA”, INA je dvije svoje nekretnine u Zagrebu ustupila na korištenje šest partnerskih udruga (KRILA – terapijsko jahanje, CRVENI NOSOVI klaunovi doktori, DAR – udruga za darovitost, HR Savez gluhoslijepih osoba DODIR, Ljubav na djelu).

INA je stavila na raspolaganje mnoge svoje resurse i stručnjake, uz poruku “Dijelimo znanje i rastemo zajedno!”
Vodstvima udruga i njihovim volonterima uistinu ne nedostaje entuzijazma u pružanju usluga štićenicima; no i bez obzira na sav uloženi trud, zbog nedostatka potrebnih kompetencija željeni rezultat na kraju često izostaje. Zahvaljujući dvogodišnjoj izrazito uspješnoj suradnji i desecima zajedničkih projekata s udrugama iz  “spajaLICE”, INA je prepoznala potrebu udruga za stjecanjem mnogih specifičnih znanja i vještina koja im, zbog ograničenih resursa, često nisu dostupna. Prije godinu dana INA se upitala kako može pomoći, a projekt “spajaLICA HUB – platforma za dijeljenje znanja” nametnuo se kao prvi, pravi odgovor.
Uz poruku “Dijelimo znanje i rastemo zajedno!” INA je stavila na raspolaganje svoje resurse i stručnjake. Osluškujući potrebe udruga, dijeli s njima upravo ona znanja i vještine koje su im nužne u radu. “spajaLICA HUB” osmišljena je i kao platforma kojom će se (povremenim druženjima i dijeljenjem znanja) “spajati” i mnogi drugi dionici. Projektom je, naime, predviđeno da prijenos znanja ide od Ininih stručnjaka i stručnjaka koji djeluju u udrugama “spajaLICE” prema trećima: drugim udrugama, neprofitnim subjektima te obrazovnim institucijama. “SpajaLICA HUB” kao platforma za dijeljenje znanja ostavlja mogućnost uključivanja i brojnih drugih dionika, poput neprofitnih organizacija, komercijalnih subjekata, obrazovnih institucija te partnera iz Inina dobavljačkog lanca.

U prvoj  godini “spajaLICE HUB-a”, 2018., događale su se doista lijepe stvari:

            ZNANJE JE DIJELILO:                      ZNANJE JE USVAJALO:

  • 4 predavača iz udruga “spajaLICA”          122 članova udruga i volontera
  • 5 predavača INA Akademije                        64 udruge
  • 1 predavač iz INA dobavljačkog lanca       47 učenika
  • 1 redatelj, dokumentarist                               3 gimnazije i 2 osnovne škole

INA je željela napraviti novi iskorak u svom DOP nastojanju i u tome je uspjela! Stoga projekt “spajaLICA HUB”, pokrenut u studenom 2017., nije predstavljao tek jednokratnu košaricu s darovima u predblagdansko vrijeme, već se afirmirao kao trajna platforma dijeljenja znanja. Zajedničke prostorije u Ininoj kući udruga u Medulićevoj 34 svakim mjesecom postaju sve veće okupljalište članova i volontera te učenika i njihovih učitelja koji dolaze upiti nova znanja, ali i iskoristiti priliku, upoznati se s novim “licima” , kako bi zajednički stvarali nove vrijednosti na svoju dobrobit i dobrobit šire zajednice.

Irena Benko, voditeljica projekata spajaLICA i spajaLICA HUB, INA, d.d.

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2019.
DOP-primjer preuzet iz edicije UM Učinkoviti menadžer 2019
Priređeno u skladu s metodologijom oblikovanja DOP primjera Dobra Hrvatska

Pridružite se! Uskoro Konferencija MLIJEČNI ZUB o razvoju kompetencija djeteta našeg doba

Objavio
Odgovorno
-

Pozivamo vas na edukativnu konferenciju Mliječni zub: Kompetencije djeteta novog doba koja se održava 8. i 9. ožujka u konferencijskom centru Kraš Auditorium Ravnice 48, od 9 do 17 sati.

Vjerujemo  da bi mnogima od vas, odnosno zaposlenim roditeljima u vašim organizacijama ova konferencija mogla biti  korisna, te smo zaposlenicima MAMFORCE kompanija omogućili popust na kotizacije od 20%! Obzirom na uobičajeni interes za roditeljske teme vjerujemo da će biti interesa te vas pozivamo da informacije o popustu proslijedite zaposlenima u Vašim organizacijama.

Popust se ostvaruje pri registraciji preko sustava  Entrio pri čemu je potrebno upisati  poseban promo kod MAMFORCE-20: https://www.entrio.hr/event/konferencija-mlijecni-zub-kompetencije-djeteta-novog-doba-5997 .

Važno je napomenuti da je ova konferencija kids friendly te će se za djecu osigurati cjelodnevno čuvanje s radionicama. Više informacija o programu i cijenama ulaznica možete naći na http://www.mamforce.hr/konferencija-mlijecni-zub.aspx

 

O svemu se brine i s vedrinom vas čeka MAMFORCE tim

www.mamforce.hr

NEIZBJEŽNO! Provedba ciljeva održivog razvoja kao dio procesa razvoja regenerativnog društva

Objavio
Odgovorno
-

Nedavno objavljeni Izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC, 2018)  u kojem se navodi kako nam je preostalo samo 12 godina za obuzdavanje klimatskih promjena predstavlja dramatičan  ‘poziv na buđenje’. U uredničkom komentaru Guardiana, uglednog engleskog dnevnika ističe se kako je riječ o „globalnom izvanrednom stanju“ (2018)…

SAŽETAK/ABSTRACT

U prethodnom radu autori su predstavili ciljeve održivog razvoja (COR), analizirali mogućnosti njihove provedbe te među članicama HR PSOR-a istražili koja je razina upućenosti i u kojoj mjeri se oni provode u poslovnoj zajednici u Hrvatskoj. Ovaj rad ima dva cilja. Prvi je otići korak dalje u oblikovanju adekvatnog okvira za provedbu COR-ova u Hrvatskoj. U ovom dijelu rada polazi se od teze da provedba COR-ova predstavlja dio globalnog procesa tranzicije prema regenerativnom društvu. Za verifikaciju ove teze analizira se stručna literatura o regenerativnom razvoju i društvu, o COR-ovima, kao i izvještaji nekih država članica EU o provedbi COR-ova. U drugom dijelu rada ocjenjuje se usklađenost djelovanja poduzeća članica HR PSOR-a s COR-ovima. Kao podloga za analizu korišteni su njihovi financijski i nefinancijski izvještaji. Na temelju rezultata obje analize daje se  prijedlog okvira i mogućih pravaca budućeg djelovanja članica HR PSOR-a.
Ključne riječi: ciljevi održivog razvoja, regenerativno društvo, okvir za provedbu COR-ova.

IMPLEMENTATION OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT GOALS AS PART OF THE PROCESS TOWARD REGENERATIVE SOCIETY DEVELOPMENT

In the previous study the authors presented sustainable development goals (SDGs), analysed the level of awareness and their implementation by the corporate members of the Croatian Business Council for Sustainable Development (CBCSD). This new study has two objectives. The first one is to go a step further in designing a suitable framework for implementation of SDGs in Croatia.  The first part of the study departs from the thesis that the implementation of SDGs represents a part of global transition process toward regenerative society. In order to verify this thesis, various literature on sustainable development goals has been analysed including the reports of some EU member states on their achievements in meeting the goals, as well as available literature on regenerative development and society. The second objective is to evaluate to what extent HR BCSD members’ activities comply with SDGs. As the basis for analysis their financial and non-financial reports were evaluated. The outcomes of both analyses provided a base for proposing the framework and possible direction of future actions to be taken by HR BCSD’s members.
Key words:  Sustainable Development Goals, regenerative society, SDGs implementation framework

UVOD

Nedavno objavljeni Izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC, 2018)  u kojem se navodi kako nam je preostalo samo 12 godina za obuzdavanje klimatskih promjena predstavlja dramatičan  ‘poziv na buđenje’. U uredničkom komentaru Guardiana, uglednog engleskog dnevnika ističe se kako je riječ o „globalnom izvanrednom stanju“ (2018). Holthaus stoga (2018) ističe kako izostanak brzog djelovanja  predstavlja prijetnju po opstanak civilizacije. Premda su klimatske promjene najvažniji i najurgentniji izazov, potrebno je naglasiti kako je suvremena civilizacija suočena s nizom izazova: ekoloških (npr. nestanak biološke raznolikosti, iscrpljivanje prirodnih resursa), društvenih (siromaštvo, glad, nejednakosti, migracije,  nasilje – od obiteljskog do međunarodnog), političkih (nefunkcionalnost političkih sistema), spiritualnih (rast stope samoubojstava), tehnoloških (razvoj novih tehnologija poput umjetne inteligencije i genetike koje predstavljaju potencijalnu prijetnju), te ekonomskih (inherentna nestabilnost ekonomskog sistema, nezaposlenost).

Na osnovi analize propasti ranijih civilizacija Lauterwasser (2017) ukazuje na sljedeće simptome kolapsa: uništavanje okoliša, iscrpljivanje vitalnih resursa poput vode, obradivog zemljišta i drva, glad, prekomjerna populacija, društveni i politički nemiri, nejednakosti, invazije ili drugi oblici razornog ratovanja, te bolesti. Usporedbom tih simptoma sa sadašnjom situacijom u svijetu autor zaključuje kako je kolaps suvremene civilizacije zapravo već započeo.

Autori ovog rada smatraju kako je suvremena civilizacija dosegla biofizičke granice rasta i da se čovječanstvo nalazi na ključnoj raskrsnici jer, nastavi li se dosadašnji model razvoja, uistinu riskiramo kolaps civilizacije. Ovo upozorenje istaknuto je još prije 46 godina u poznatoj studiji „Granice rasta“  (Meadows. i dr., 1974:97.). Kako su rezultati ove studije često bili osporavani, potrebno je istaknuti da su novija istraživanja australskog fizičara Turnera (2014) potvrdila njihovu ispravnost.  Prema Wahlu (2016:27), da bi se izbjegnuo rizik globalnog kolapsa, potreban je  „usklađeni globalni odgovor koji nije ništa manje od transformacije civilizacije“.  Drugim riječima, uspostavu nove civilizacije.  Za tu novu civilizaciju najčešće se koriste dva naziva: regenerativna (Wahl, 2016:27) ili ekološka (Korten, 2017). U ovom tekstu koristi se naziv regenerativna civilizacija.

Pojam „regenerativan” dolazi od latinske riječi regeneratus koji znači „iznova kreirati“. U Websterovom riječniku, glagol regenerate odnosi se na nešto što je „ponovno stvoreno“, odnosno „obnovljeno u bolje ili vrijednije stanje“. Sukladno tome pojam regenerative opisuje procese obnavljanja ili revitalizacije izvora energije i materijala te stvaranja održivih sistema koji integriraju potrebe društva s integritetom prirode. Pojam „civilizacija“ odnosi se na kompleksna društva koja posjeduju niz specifičnih socio-političko-ekonomsko-kulturnih obilježja.

Iz navedenog proizlazi kako se sintagma regenerativna civilizacija odnosi na  društva koja transformacijom društvenih i ekonomskih sistema stvaraju uvjete za unapređenje zdravlja ekoloških sistema planete, koji povratno podupiru napredak čovječanstva. Riječju, regenerativna civilizacija predmnijeva sklad između čovječanstva i prirode. Sukladno tome, pojam regenerativni razvoj odnosi se na su-evoluciju društvenih i ekoloških sistema.  Primjerice, posredstvom energetske i društvene tranzicije prema obnovljivim izvorima energije, ekološkoj poljoprivredi, kao i redizajna transportnog sistema, regenerativni model razvoja omogućuje radikalno smanjivanje emisije stakleničkih plinova kao i drugih oblika pritiska na prirodne resurse i ekosisteme, te tako omogućiti njihovo ozdravljenje. Ozdravljenje ekoloških sistema povratno utječe na unapređenje zdravlja društva.

Dok je najviši cilj održivog razvoja zadovoljiti temeljne ljudske potrebe današnjih generacija, a da se pritom ne ugrozi mogućnost budućih generacija da zadovolje svoje potrebe, krajnji cilj regenerativnog razvoja je ozdravljenje i unapređenje društvenih i ekoloških sistema. Riječju, cilj regenerativnog razvoja je stvaranje boljeg svijeta, svijeta koji omogućuje procvat svih oblika života (Wahl, 2017).

Konture obrisa regenerativne civilizacije sadržane su u Ciljevima održivog razvoja.

CILJEVI ODRŽIVOG RAZVOJA UN 2030 IMAJU POTENCIJAL NASTANKA REGENERATIVNE CIVILIZACIJE.

U preambuli Rezolucije Opće skupštine UN o Ciljevima održivog razvoja (UN, 2015) navode se elementi transformacijske vizije budućnosti čovječanstva. Jedna od najvažnijih elemenata te vizije odnosi se na to da „Zamišljamo svijet u kojem … čovječanstvo živi u skladu s prirodom…“.  To znači da Ciljevi održivog razvoja (COR) sadrže potencijal razvoja regenerativne civilizacije.

U izvještaju Transformations to Achieve the Sustainable Development Goals koji je pripremilo više od 60 autora i 20 organizacija zaključuje se kako ostvarivanje COR-ova do 2030. zahtijeva „duboku transformaciju“ na svim razinama i u svim područjima čovjekovih aktivnosti, te usvajanje novih društvenih vrijednosti i normi (TWI2050, 2018:12).  Tezu o nužnost transformacije za ostvarivanje COR-ova zastupaju i članovi SDG Transformations Forum (skupine neovisnih istraživača i institucija posvećenih ubrzavanju procesa promjena). Prema njihovom mišljenju nužno je razlikovati tri osnovna oblika promjena (vidi Tablicu 1).

Tablica 1. Osnovni oblici promjena

Oblici promjena Razlikovni  elementi Postupne Reforme Transformacija
Ključno pitanje Kako možemo učiniti više istog?Radimo li dobro? Koja pravila bismo trebali oblikovati? Koje strukture i procese trebamo? Kako da to razumijemo?Koja je svrha?Kako znamo što je najbolje?
Svrha Unaprijediti učinak Razumjeti i promijeniti sistem i njegove dijelove Inovirati i oblikovati prethodno neslućene mogućnosti
Moć i odnosi Potvrditi postojeća pravila Podvrgnuti pravila  reviziji Omogućiti preispitivanje problema  s ciljem oblikovanja novog načina razmišljanja o moći
Logika djelovanja Implementacija projekta Izrada i testiranje prototipova rješenja Eksperimentiranje
Arhetipske akcije Kopiranje, dupliciranje i oponašanje Promjena pravila, podešavanje, prilagodba Kreiranje vizije, invencija eksperimentiranje
Alati Pregovaranje Medijacija Zamišljanje budućih mogućnosti

Izvor: SDG Tranformation Forum

Postupne promjene. Kao što proizlazi iz etimologije naziva, usmjerene su na kopiranje i oponašanje postojećih rješenja radi unapređenja učinka. Pošto se, da parafraziramo Einsteina „problemi ne mogu rješavati s istim načinom razmišljanja“ dosezi ove vrste promjena vrlo su ograničeni.

Reforme. Ovo je uobičajen i poznat oblik promjena. Na razini institucija reforme se odnose na promjenu pravila po kojima one funkcioniraju (npr. reforma zdravstva, pravosuđa i sl.). Na razini organizacije  za ovu vrstu promjena koristi se naziv „restrukturiranje“. S obzirom na usmjerenost organizacijskih napora, moguće je razlikovanje operativne, financijske, vlasničke, kadrovske i organizacijske oblike  restrukturiranja. U Tablici 1 se navodi kako se ova vrsta promjena provodi s ciljem  „razumijevanja i promjene sistema“. Nažalost, zbog dominacije fragmentarnog načina razmišljanja koje je usmjereno na analizu dijelova, a ne cjeline, u praksi najčešće izostaje ključni preduvjet njihova uspjeha: razumijevanje sistema. Posljedično, poduzimaju se intervencije u strukturi sistema (tzv. strukturne promjene), bez prethodnog ostvarivanja dubljeg razumijevanja strukture i načina funkcioniranja sistema. Osim toga, ova vrsta  intervencija usmjerena je na ostvarivanje strukturnih promjena (pravila, politika, uloga, odnosa) unutar istih ciljeva i temeljnih postavki, odnosno istog načina razmišljanja, zbog čega su njihovi dosezi ograničeni.

Transformacija. Premda se ova vrsta promjena često spominje u  kontekstu provedbe COR-ova ona još uvijek nije dovoljno objašnjena. Za razliku od prethodna dvije vrste promjena ključno obilježje transformacije odnosi se na promjene načina razmišljanja. Transformacija obuhvaća promjene svjetonazora (od mehanicističkog prema ekološkom), paradigme (npr. od neoklasične ekonomske paradigme prema paradigmi „nove ekonomije“), kao i promjenu sistema vrijednosti (npr. od materijalističkog prema nematerijalističkom). Promjena načina razmišljanja, kao i sustava vrijednosti, otvara prostor za radikalne inovacije u dizajnu sistema: npr. vezano za mijenjanje svrhe i ciljeva ekonomskog sistema (npr. od maksimizacije prema optimizaciji vrijednosti), strukture i odnosa među subsistemima (npr. od dominacije financija nad „realnom ekonomijom“ i društvom, prema korištenju potencijala financijskog sistema za tranziciju u regenerativnu civilizaciju). Promjena strukture i odnosa među subsistemima nužno će rezultirati redistribucijom moći (npr. od financija prema realnoj ekonomiji). Naposljetku, redizajn sistema rezultira promjenama u operativnoj logici (npr. od eksploatacije prema njegovanju prirode), kao i svakodnevnom ponašanju dionika (npr. zaposlenika od pasivnog izvršavanja naredbi, prema preuzimanju odgovornosti i pokretanju inicijativa za rješavanje ključnih organizacijskih, ekoloških i društvenih problema).

Zbog kompleksnosti ekološko-društveno-ekonomskih izazova, kao i nužnosti urgentnog djelovanja, u procesu ostvarivanja COR-ova bit će nužno korištenje sve tri vrste promjena. Korištenje postupnih promjena i reformi trebalo bi čovječanstvu s jedne strane omogućiti stvaranje preduvjeta, a s druge strane kupiti vrijeme za provedbu sveobuhvatne transformacije. S tim u svezi  Weizsäcker i Wijkman, (2018.:18) navode kako zbog veličine i urgentnosti izazova s kojima je suočeno, čovječanstvo doista treba „plan izvanrednog stanja“ (crash plan).  Slične ideje zastupa i Silk (2016:10) koji navodi kako je uspješno prevladavanje izazova moguće posredstvom drastične transformacije ekonomije  koja se mora ostvariti brzinom kao u ratnim okolnostima. To znači da se svi dostupni društveni i ekonomski resursi, kao i industrijski kapaciteti moraju mobilizirati prema primarnim ciljevima povratka čovječanstva unutar planetarnih granica.

Brojnost COR-ova, njihova međuovisnost, kao i nužnost njihove provedbe na svim razinama društva (od pojedinca, preko organizacije/poduzeća, lokalne zajednice, regije, nacionalne, internacionalne /EU/, do globalne razine), kao i u svim područjima čovjekove djelatnosti (ekonomija, zdravstvo, obrazovanje, energetika, poljoprivreda…) rezultirali su razvojem koncepcije „transformacijskih sistema“ (Wadel, 2018). Naime, proces transformacije može se odvijati na razini pojedinog projekta, programa, organizacije, mreže ili sistema (vidi Tablicu 2).

Tablica 2. Različiti pristupi organiziranju djelovanja

Projekt Program Organizacija Mreža Sistem
Pravna struktura Jedna od mnogih aktivnosti Jedan od malog broja nizova aktivnosti Jedan pravni entitet Mnogo pravnih entiteta Nema pravnog entiteta
Organizacijska struktura Radna skupina Multi-projektni tim Hijerarhija Multi-čvorišna Difuzna
Logika organiziranja Zadatak Koordinacija Administriranje, upravljanje Koherencija Izranjajuća samo-organizacija
Vremenski horizont Kratak ============= =========== =======è Dugačak
Strateškauloga Taktička Strategija Vizija Usklađivanje Svrha

Izvor: SDG Tranformation Forum

Transformacijski projekt. Ovaj pristup često se koristi u IT sistemima, a odnosi se na promjene arhitekture mreže, hardveru, softvera, te u načinima pohranjivanja i pristupa podacima.

Transformacijski program. Riječ je pristupu koji povezuje (ili nastoji povezati) više transformacijskih projekata. Posljedično,  ključnim postaje koordinacija različitih projekata. Primjer transformacijskog programa je digitalna transformacija koja obuhvaća redizajn proizvoda, procesa i strategije radi korištenja prednosti informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Transformacija organizacije. Riječ je o holističkom procesu koji obuhvaća sve komponente organizacije: od koncepta, svrhe i vrijednosti, preko strategije i organizacije do operativne logike.

Transformacijska mreža. Digitalna transformacija čini transparentnom razinu međuovisnosti između poslovnih subjekata. Iz toga proizlazi zaključak o nužnosti njihova umrežavanja (npr. u vidu clustera). Zbog visoke razine međuovisnosti članova mreže, svaka promjena/transformacija svakog od njih zahtijeva iniciranje procesa promjena/transformacije na razini čitave mreže.

Transformacijski sistem. SDG Transformation Forum predstavlja ilustrativan primjer transformacijskog sistema. Svrha SDG Transformation Foruma  je „ubrzati, razvijati i omogućiti nastanak i promjenu transformacijskih sistema“ u „službi procvata i planete i inkluzivnog i pravednog društva“, te poticati i omogućavati su-evoluciju društva i prirodnih sistema. Riječju, poticati oblikovanje regenerativnog društva i civilizacije. Transformacijski forum ima difuznu, fluidnu organizacijsku strukturu, koja nastaje posredstvom procesa samoorganiziranja.

 

REZULTATI ANALIZA FINANCIJSKIH I NEFINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ČLANICA HRPSOR-a

Odlično je, kako da bude još bolje?

japanska poslovna filozofija

Citirana izjava odražava odnos autora prema analiziranim izvještajima. Model evolucije strategije održivosti (Cimeša i Pavlović, 2017) obuhvaća pet faza: poricanje, udovoljavanje, DOP, net pozitivna i regenerativna. Iz modela proizlazi kako su društveno odgovorna poduzeća u odnosu na poduzeća na nižoj razini razvoja ostvarile napredak (odlično je). No, postojanje viših razina razvoja ukazuje na mogućnost (kao i potrebu) njihova daljnjeg napredovanja (kako da bude još bolje).

Na osnovu pretraživanja mrežnih stranica članica HR PSOR-a (koje je provedeno tijekom 19. i 20. lipnja 2018.) prikupljeno je 15 nefinancijskih, 8 financijskih izvještaja, kao i 10 izjava o misiji i vrijednostima.

Kao referentni okvir za analizu prikupljenih izvještaja i izjava o vrijednostima korišten je model evolucije organizacije (Laloux, 2014:39-45) koji obuhvaća sljedeće razvojne faze:

  • Crvena. Organizacije na ovoj razini razvoja smatraju kako je svijet beskonačan izvor vrijednosti. Osim toga svijet predstavlja neprijateljsko okruženje u kojem vlada nasilje i nepovjerenje. Sukladno tome odnosi u društvu uspostavljaju se po principu moći, a svako brine samo za sebe. Odluke o tome što je ispravno ili pogrešno u organizaciji donosi šef. U organizacijama na ovoj razini razvoja ne postoji formalna organizacijska struktura, ni definiran sustav vrijednosti, pa kulturu tih organizacija obilježava stalna demonstracija moći „gornjih“, kao i strah „donjih“ .
  • Organizacije na ovoj razini razvoja smatraju kako je svijet nepromjenljiv, razumljiv i kontrolabilan. To je svijet u kojem se najviše cijeni stabilnost. Posljedično inovacije i kritičko razmišljanje u takvim organizacijama nisu na cijeni. Ove organizacije smatraju kako su ljudi uglavnom lijeni, nepošteni i nedovoljno inteligentni. Stoga im trebaju jasne zapovjedi, kao i kontrola njihove provedbe. Sukladno tome, dominantan stil upravljanja je „zapovijed i kontrola“. Da bi stvari u organizaciji funkcionirale, nužna je uspostava hijerarhijske strukture s neprekinutim lancem zapovijedanja, precizno definiranim ulogama i odgovornostima, kao i niz organizacijskih normi i standarda ponašanja. Najvažnije vrijednosti u ovom tipu organizacije su stabilnost, poštivanje organizacijskih normi ponašanja, red i predvidljivost. Ključno obilježje organizacijske kulture jantarnih organizacija je konformizam.
  • Narančasta. Ova vrsta organizacija polazi od postavke o tome kako je svijet kompleksan mehanizam koji funkcionira u skladu s fizikalnim zakonima (riječ je o mehanicističkom svjetonazoru). Odražavajući trenutak i kontekst nastanka tog svjetonazora (17. do 18. stoljeće), ova vrsta organizacija polazi od postavke da je svijet pun mogućnosti i prilika koje treba iskoristiti (zato se uz ove organizacije vezuje razvoj strateškog upravljanja). Sukladno tome, inovacije postaju poželjne. Najvažniji cilj ovih organizacija je  pobijediti konkurente (biti lider), te ostvariti rast i profit. Dominantni stil upravljanja je „predvidi i kontroliraj“. Prevedeno na suvremenu menadžersku terminologiju riječ je o „upravljanju pomoću ciljeva“: menadžeri postavljaju ciljeve na razini organizacije, nakon čega slijedi njihovo raspoređivanje „s vrha prema dolje“.  Tamne strane ove vrste  organizacija su korporativna pohlepa, kratkoročna orijentacija, pretjerano zaduživanje, pretjerana potrošnja, bujanje ekonomskih nejednakosti te neodgovorna eksploatacija planetarnih resursa i ekoloških sistema. Najvažnije vrijednosti su uspjeh, inovacije, učinkovitost, konkuriranje, pobjeđivanje, profit i priznanja. Ključno obilježje organizacijske kulture je poduzetništvo.
  • Zelene ili društveno odgovorne organizacije nastaju kako reakcija na negativne društvene i ekološke posljedice djelovanja organizacija na narančastoj razini razvoja. Umjesto materijalističke (profit) i ekspanzionističke (rast) usmjerenosti, one zagovaraju nematerijalističku orijentaciju prema kojoj su odnosi važniji od kratkoročnih rezultata. Ova vrsta organizacija polazi od postavke kako su ljudi u suštini dobri te da se odnosi prvenstveno trebaju zasnivati na suradnji. Temelj suradnje su zajedničke vrijednosti. Dominanti stil je vođenje služenjem (servant leadership). To znači da lideri trebaju biti u službi dionika: kupaca/klijenata, zaposlenika, društva, i vlasnika. Najčešće vrijednosti zelenih organizacija su zajednica, komunikacija, suradnja, konsenzus, sklad, tolerancija, integritet, poštovanje, otvorenost i jednakost.

Analiza prikupljenih izjava o vrijednostima pokazala je kako su najčešće spominjane sljedeće vrijednosti:

1.      Izvrsnost2.      Integritet3.      Odgovornost4.      Poštovanje/uvažavanje 5.      Kupci/korisnici6.      Timski rad7.      Transparentnost8.      Inovativnost

 

Usporedbena analiza ukazuje na djelomično preklapanje između liste i vrijednosti zelene organizacije (detaljne analize može svaka organizacija napraviti za sebe). No, još važnija je činjenica da zelene organizacije doista koriste vrijednosti kao orijentire pri odlučivanju – za razliku od narančastih organizacija koje ih najčešće koriste kao PR alat, dok jantarne organizacije o njima  najčešće ne razmišljaju.

U narednom koraku napravljena je analiza sadržaja pisama predsjednika uprava. Naime, pisma predsjednika/predsjednica uprave, posebno vezano za izbor tema i ključnih poruka obično odražavaju kulturu organizacije, odnosno njen stvarni sustav vrijednosti. U pismima predsjednika uprava analiziranih poduzeća najčešće spominjana tema su „rezultati“.  No, umjesto očekivanog spominjanja modela „trostrukih rezultata“ (tj. poslovnih, društvenih i ekoloških), u pismima se navode samo poslovni rezultati: prihodi i/ili dobit. Ciljevi održivog razvoja spominju se samo u tri slučaja, a klimatske promjene samo u jednom. Planetarne granice se ne spominju ni u jednom pismu, uostalom kao ni u jednom izvještaju.  Ni jedan predsjednik uprave u svom pismu nije se pozvao  na organizacijske vrijednosti i poslovnu filozofiju kao referentni okvir za donošenje odluka. U fokusu pisama (kao i u izvještajima) je stanje u industriji (i/ili na tržištu) koje se najčešće promatra kroz prizmu „mogućnosti/poslovnih prilika“.

Analiza sadržaja pisama predsjednika/predsjednica uprava pokazuje da se u fokusu njihove pozornosti nalaze dioničari i kupci (dok se ostalim kategorijama dionika posvećuje manja pozornost). Iz analize proizlazi i zaključak o nedovoljno široko protegnutoj prostorno-vremenskoj  perspektivi čelnih ljudi analiziranih poduzeća (zbog nedovoljne usmjerenosti na stanje i trendove u društvu, kao i u okolišu).

Karakteristična obilježja analiziranih poduzeća vidljiva su iz nekoliko sljedećih citata:

*„kroz proizvodni program … započeli smo s pilot projektom analize životnog ciklusa proizvoda (LCA – Life Cycle Assessment) s ciljem prepoznavanja prikladnih područja za smanjenje negativnih utjecaja na okoliš“. Ovaj citat ukazuje na to da je riječ o koncepciji ekološke učinkovitosti. No, Mc Donough i  Braungart (2018) smatraju kako je „na prvi pogled, koncepcija eko-učinkovitosti vrijedna divljenja, pa čak i plemenita, ali to ne može biti uspješna strategija na duži rok, jer ne dopire dovoljno duboko. Djeluje unutar istog sustava koji je izazvao probleme, samo ih usporava moralnim zabranama i kaznenim mjerama. Eko-učinkovitost je malo više od iluzije promjene.“

* „Posebnu  važnost  pridajemo  uvođenju  novih zaposlenika u posao i transferu zaposlenika na nova radna mjesta prilikom lateralnih rotacija posla. Svi zaposlenici imaju strukturirani  program uvođenja u posao, a uz podršku i vodstvo iskusnih kolega uključuju se u radni proces u kojem  postepeno  preuzimaju  konstruktivne  i odgovorne  zadatke.“ Proces uvođenja novih zaposlenika (eng. onboarding) predstavlja oblik treninga koji im omogućuje da razumiju i bolje se snađu u novom okruženju. Stoga ga je, prema Chouinard (2006: lok. 988) nužno iskoristiti za upoznavanje pridošlica ne samo s tehničkim detaljima radnog mjesta, nego i s filozofijom kompanije pomoću koje se ostvaruje operacionalizacija kompanijskih vrijednosti u svim ključnim poslovnim procesima. U Patagoniji su, u skladu sa svojim specifičnostima, razvili poslovnu filozofiju za procese dizajna, proizvodnje, distribucije, upravljanja imidžom kompanije, upravljanja ljudskim resursima, financija, menadžmenta, kao i o odnosu prema prirodi. Upoznavanje svakog zaposlenika s kompanijskom filozofijom bitno je kako bi oni posjedovali znanja o „ispravnom smjeru, umjesto da slijepo provode rigidni plan ili čekaju naređenja šefa“.

* u izvještajima se aktivnosti poduzeća obično klasificiraju u tri skupine: društvena, ekonomska i okolišna kategorija. Prisutnost ovakve prakse u brojnim poduzećima širom svijeta naveo je Sanford (2018) na zaključak o tome kako „Tvrtke traže i implementiraju rješenja s istim fragmentiranim umom kojim su, prije toga, izazvale probleme. Nema pomaka u tome kako misle, jedini je pomak o čemu razmišljaju.“
U skladu s inicijalnim planom,  u fokusu analize izvještaja trebala je biti usklađenost djelovanja poduzeća članica HR PSOR-a s COR-ovima. No, analiza je pokazala kako su COR- ove spomenula sljedeća poduzeća: Ericsson Nikola Tesla (ETK), HEP, Hauska & Partner, AD Plastik grupa i Dukat i to na različite načine.Ova činjenica potvrđuje ocjenu o nedovoljnoj široko protegnutoj prostorno-vremenskoj perspektivi analiziranih poduzeća. Stoga su za potrebe ovog rada autori na primjeru ETK odlučili ilustrirati pristup usklađivanju djelovanja poduzeća sa COR-ovima.

U nefinancijskom izvještaju, kojim ETK još jednom potvrđuje status lidera na području društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj,  navodi se svih 17 COR-ova  uz opis primjera o tome koje aktivnosti poduzeće poduzima u njihovom ostvarivanju. Pritom se ističe kako ICT, odnosno digitalna transformacija, predstavljaju ključni preduvjet za ostvarenje svih 17 Ciljeva. U nastavku nefinancijskog izvještaja ETK navodi se kako je strategija održivosti i društveno odgovornog poslovanja ključni dio poslovne strategije. U tom kontekstu spominje se niz inicijativa (kao što su npr. pametan i održiv grad, razvoj kružnog gospodarstva, obrazovanje, promicanje različitosti i uključivosti i sl.), kao i projekata (centralni informacijski sustav zdravstva, zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra).

Kako „živimo u vrijeme kontinuiranih i ubrzanih transformacija“ proces učenja postaje ključni preduvjet opstanka i razvoja poduzeća, kao i društva u cjelini. Naime, život u vrijeme transformacija nužno predmnijeva razvoj sposobnosti promjene načina razmišljanja, pa se u Izvještaju ističe da je ETK „organizacija koja uči“, a osim individualne razine, proces učenja odvija se i na razini organizacije.

Autori žele istaknuti potrebu  da ETK nastavi razrađivati model korištenja COR-ova kao referentnog okvira za integraciju strategije održivosti i poslovne strategije. Osim toga, ključne kompetencije ETK u području digitalizacije mogle bi poslužiti kao pomoć i podrška u digitalnoj transformaciji Hrvatske. Naime, proces digitalne transformacije ubrzano mijenja način odvijanja svih aktivnosti u društvu: od oblikovanja i implementacije javnih politika, preko načina vođenja poslovanja, do stila života pojedinaca (kao potrošača i građana). O  dosegnutoj razini razvoja procesa digitalizacije u  najnovijem  izdanju ‘smjernica za oblikovanje javnih politika’ (eng. policy brief) IIAS (2018) navodi se kako se svakog dana u svijetu pošalje 207 milijardi e-poruka (prosječno 30 e-poruka po stanovniku), obavi 4,2 milijardi pretraživanja pomoću Googla, te obavi 152 milijuna poziva putem Skypea.

ZAKLJUČCI I PREPORUKE

Čovječanstvo se doista nalazi na raskrsnici. Nastavak dosadašnjeg modela društveno ekonomskog razvoja dovest će do iscrpljivanja i kolapsa ekoloških sistema, što će povratno djelovati na kolaps civilizacije. Stoga je nužno napraviti radikalni zaokret. Ciljevi održivog razvoja predstavljaju konceptualni okvir za promišljanje i provedbu takvog zaokreta.

Provedba COR-ova zahtijevat će istinsku transformaciju na svim razinama i svim segmentima hrvatskog društva. Uvodno spomenuta promjena svjetonazora od mehanicističkog prema ekološkom predstavljat će svojevrsni „kopernikanski obrat“,  preokret u našem razumijevanju svijeta i našeg (čovjekovog) mjesta u njemu. Riječ je o ogromnom kognitivnom preokretu koji će imati praktične posljedice glede redizajna svih ključnih društvenih i ekonomskih sistema i  institucija. A redizajn sistema, kao što znamo, uvijek rezultira promjenama uloga i pozicija, odnosno preraspodjelom moći.

Analiza izvještaja članica HRPSOR-a ukazala je na nedovoljno poznavanje i korištenje COR kao referentnog okvira za promišljanje integralne strategije razvoja, kao i na izostanak korištenja proklamiranih vrijednosti kao podloga za odlučivanje.

Iz navedenog proizlazi preporuka o tome da članice HR PSOR-a  pokrenu proces transformacije svojih organizacija, kao i hrvatskog društva u cjelini.

Miljenko Cimeša, Društvo za organizacijsko učenje Hrvatske,  Zaostroška 1, Zagreb , miljenko.cimesa@solcroatia.org

i

Andreja Pavlović, Hauska & Partner, Ilica 246a , Zagreb, andreja.pavlovic@hauska.com

Stručni rad je preuzet iz Zbornika radova s 10. Konferencije o društveno odgovornom poslovanju – DOP, HRPSOR u partnerstvu s HGK, studeni, 2018.

Naslov je prilagođen uređivačkoj politici portala www.odgovorno.hr

 

REFERENCE

Chouinard., Y. (2006.) Let my people go surfing,  The Education of a Reluctant Businessman, Penguin Books, Kindle edition

Cimeša, M. i Pavlović, A. (2017.), Provedba ciljeva održivog razvoja u Hrvatskoj – izazovi i perspektive, 9. Konferencija o društveno odgovornom poslovanju HRPSOR,.

Dellinger,D. (2018) Change the Worldview, Change the World, https://www.kosmosjournal.org/kj_article/new-cosmology-and-social-justice/

Guardian (2018) The Guardian view on climate change: a global emergency,  https://www.theguardian.com/commentisfree/2018/oct/08/the-guardian-view-on-climate-change-a-global-emergency?utm_source=NEW+Weekly+Briefing&utm_campaign=86febf2fdd-Carbon_Brief_Weekly_12_10_2018&utm_medium=email&utm_term=0_b6e0a2d2ef-86febf2fdd-303544441&ct=t%28Carbon_Brief_Weekly_12_10_2018%29&goal=0_b6e0a2d2ef-86febf2fdd-303544441

Holthaus, E. (2018) U.N. climate report shows civilization is at stake if we don’t act now, https://grist.org/article/scientists-calmly-explain-that-civilization-is-at-stake-if-we-dont-act-now/ (pristupljeno 10.10.2018.)

Korten, D. (2017) Ecological Civilization and the New Enlightenment, https://davidkorten.org/ecological-civilization-new-enlightenment/

IIAS (2018) Digitalization will transform the global economy http://www.iiasa.ac.at/web/home/resources/publications/IIASAPolicyBriefs/pb20.html

IPCC (2018), Global Warming of 1.5 °C, Summary for Policymakers, http://www.ipcc.ch/report/sr15/ (pristupljeno 9.10. 2018.)

Laloux, F. (2014.), Reinventing organizations, How to create organizations  inspired by the next stage of human consciousness, Nelson Parker, Brussels

Lauterwasser, B.D.  (2017)  The Collapse of Global Civilization Has Begun, https://medium.com/@FeunFooPermaKra/the-collapse-of-global-civilization-has-begun-b527c649754c, (pristupljeno 13.10.2018.)

Mc Donough, W. i  Braungart, M. (2018), „Zašto biti ‘manje loš’ ne znači biti dobar“, poglavlje iz knjige „Cradle to Cradle: Remaking the Way We Make Things“, časopis qLife No 3/ Vol X

Meadows, D.H.; Meadows, D.L.; Randers,J.; Behrens lll, W.W. (1974) Granice rasta, Stvarnost

Ministry of Education and Culture, (2016), Meaningful in Finland, Action Plan

Prime Minister’s Office (2017), Government Report on the implementation of the 2030 Agenda for Sustainable Development Sustainable Development in Finland – Long-term, Coherent and Inclusive Action

Regenerativni dizajn  https://en.wikipedia.org/wiki/Regenerative_design

Sanford, C. (2018.), P&G: Primjer novog poslovnog uma,  časopis qLife

SDG Transformation forum (2018) https://www.transformationsforum.net/transformation/ (pristupljeno 1.9.2018)

Silk, E. (2016), Climate Mobilization Victory Plan, https://www.theclimatemobilization.org/victory-plan/ (pristupljeno 8.9.2016.)

Turner, G. (2014) ) ‘Is Global Collapse Imminent?’, MSSI Research Paper No. 4,  Melbourne Sustainable Society Institute, The University of Melbourne. https://sustainable.unimelb.edu.au/publications/research-papers/is-global-collapse-imminent (pristupljeno 15.6.2016.)

TWI2050 -Th­e World in 2050 (2018). Transformations to Achieve the Sustainable Development Goals. Report prepared by ­the World in 2050 initiative. International Institute for Applied Systems Analysis (IIASA) http://www.iiasa.ac.at/web/home/research/twi/Report2018.html (pristupljeno 8.8 2018.)

UN Transforming our world: the 2030 Agenda for Sustainable Development (2015) https://sustainabledevelopment.un.org/post2015/transformingourworld, (pristupljeno 29.8.2016.)

Wadel, S. (2018), The New Frontier: Transformtion systems, Reos Review, SDG Edition, https://reospartners.com/publications/reos-review-2018/ (pristupljeno 25.8.2018)

Wahl, D.C. (2017) Regenerative (R)evolution: reclaiming humanity’s oneness with nature https://medium.com/insurge-intelligence/regenerative-r-evolution-f1058a975e96  Zbog važnosti teme najnoviji broj časopisa qLife posvećen je temi „Uspon regenerativnog društva“.

Wahl, D.C. (2016) Designing Regenerative Culture, Triarchy Press

Weizsäcker, von E.  i  Wijkman, A.  (2018) Come On: Capitalism Shorttermism Population  and the Destruction of the Planet, Rimski klub

 

1...124125126...182Stranica 125 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z