Važna informacija za čitavu DOP zajednicu! Usvojen prvi Dobrovoljni nacionalni pregled Republike Hrvatske o provedbi ciljeva održivog razvoja.

Objavio
Odgovorno
-

Početkom srpnja 2019. održana je prva sjednica Nacionalnog vijeća za održivi razvoj pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plankovića. Na sjednici je usvojen Dobrovoljni nacionalni pregled Republike Hrvatske o provedbi 17 ciljeva Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030.

Predsjednik Vlade istaknuo je da je izrada prvog nacionalnog pregleda RH o provedbi ciljeva održivog razvoja bila prilika za sagledavanje aktivnosti koje su učinjene, kao i aktivnosti koje treba poduzeti za ispunjavanje ciljeva do 2030. godine.

Naglasio je kako se u nacionalnom pregledu nalaze odabrane aktivnosti koje se provode, a koje između ostalog uključuju, borbu protiv siromaštva, osnaživanje položaja žena i mladih, ostvarivanje uključivog i održivog gospodarskog rasta te zaštitu okoliša.

Dodao je kako je izrada Nacionalne razvojne strategije 2030 prilika da se gospodarska, socijalna i ekološka dimenzija održivog razvoja integriraju u strategiju te da se ti ciljevi do 2030. godine provedu u suradnji s organizacijama civilnoga društva i poslovnom zajednicom.

Predsjednik Vlade zaključio je kako je u ostvarenju politike održivog razvoja za Hrvatsku važno sudjelovati i na globalnoj razini.

Nacionalno vijeće za održivi razvoj predlaže mjere i aktivnosti, prati, analizira i koordinira provedbu ciljeva održivog razvoja Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030 te usvaja izvješće za potrebe sudjelovanja na Političkom forumu o održivom razvoju na visokoj razini.

Nacionalni pregledi svih članica UN, pa tako i hrvatskog, objavljeni su na stranicama:

https://sustainabledevelopment.un.org/hlpf/2019#vnrs ; https://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/23943CROATIA_UN_final.pdf

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2019.

Odgovoran građanin: Kako birati putovanje, uživati, a ne ugroziti okoliš i destinacije – savjeti Davora Rostuhara

Objavio
Goran Tudor
-
Foto: Walkerssk from Pixabay

Oduvijek se putovalo. Prije su to činili putnici, a zadnjih stotinjak godina pojaviše se turisti. Putnika je bilo srazmjerno malo, a turista je masa. Ali, to nije najvažnija razlika. Putnik se stapa sa odredištem, uvažava ga, iskazuje mu čast, putujući uči i mijenja se… na putu nalazi prijatelje. Putnik putuje relativno sporo. S druge strane turist kreće na put da bi, protrčao svijetom, pogledao, zabavio se, ne unoseći se. Želi izvući mnogo i najviše za malo novca i vremena, što je zapravo neuhvatljivo; „turistički način“ to naime ne pruža.

Kaže se: „Putnik vidi ono što vidi, turist vidi ono što mu je cilj putovanja“. Iz putovanja najviše dobrobiti izvlači onaj odavno poznati tip putnika-hodočasnika. Transformacija turista natrag u putnika je velik izazov, promjena u nama iznutra. Kad se odlučimo za turizam na odgovorni način, učinili smo mnogo za bolji svijet i sebe. Izravno sudjelujemo u održivom razvoju.

Zašto putujemo?

Postoje brojni razlozi zašto putujemo. Oni naglašeno plemeniti, pozitivni, a važni za održivi turizam o kojem ovdje govorimo su: rast i učenje, želja za zbližavanjem s različitim, potraga za autentičnosti, želja za samospoznajom i transformacijom, pomaganje, dobročinstvo, heroizam, želja za stvaranjem smislenih veza. U današnje doba kad se sve granice brišu, opet postajemo nomadi, a cijeli svijet naš dom. Brinemo zanj uživajući u njemu!

Odluka o putovanju – gdje, čime, kako?

Savjet zlata vrijedan jest: manje je više! Što manje destinacija i lokaliteta, to možemo očekivati više. Smanjivanjem broja odredišta i usporavanjem putovanja mijenjamo karakter puta, a time i vrste dobitaka. Ako u jedno putovanje natrpamo previše zemalja, gradova, mjesnih atrakcija, vjerojatno propuštamo doživjeti puninu ijednog od toga. Dobro je izabrati onoliko odredišta koliko ih možemo pošteno upoznati. Umjesto da u tri tjedna godišnjeg odmora posjetimo tri zemlje, možemo izabrati jednu zemlju, a drugu (druge) ostaviti za narednu priliku. „Siđi/ uđi“ koncept putovanja, kakve često nalazimo kod krstarenja brodom ili autobusom već su i zamišljena kao niz instant-posjeta nečemu, 15 minuta, sat, dva. Osuđena su na površnost, priječe širu informaciju i doživljaj.
Ali ne moramo uvijek pošto-poto istraživati svijet počevši od dalekih krajeva. Ponekad možemo putovati i blizu svog doma i doživjeti puno radosti.

Što sporije, to bolje! Kombiniranje prijevoza.

Što se sporije krećemo to ćemo bolje upoznati svijet. Putujući samo avionima i modernim autocestama možemo putovati, a pritom ne vidjeti ništa. Izbor prijevoza može jako utjecati odluku o putovanju. Naravno, ne može se bez aviona, ali možda možemo s njima putovati rjeđe, s manjim brojem slijetanja/ uzlijetanja. Pokušajmo kretati se sa kombiniranim sredstvima. Bolje putovati vlakom nego avionom, čišće je putovati autobusom ili brodom nego automobilom. Podsjećamo, promet je treći uzrok globalnog zatopljenja. Apsolutni pobjednik u obliku kretanja je – hodanje. Ono omogućuje i najjače stapanje sa okolinom, najviše doživljaja, „beskraj“ vremena za promišljanje, učenje i promjene, zdravlje. Ubacimo hodanje negdje u svoj program! „Kad sam prvi put putovao kroz Siriju biciklom u svakom selu ljudi su nam mahali i pozivali nas na čaj. Kad sam na drugom putovanju tim istim cestama prošao autobusom, nitko me nije ni pozdravio“, iskustvo je Rastuharovo.
Ako idemo posredstvom agencije, bolje je birati male kompanije koje rade izravno s lokalnim stanovnicima. Krećemo li u vlastitom aranžmanu, možemo pomoću interneta i foruma sve organizirati izravno s mještanima i lokalnim tvrtkama – tako možemo dogovoriti smještaj u malim hotelima, unajmiti vodiče, potražiti turističke aranžmane (safarije, znamenitosti) – sve to da bi lokalni ljudi imali više koristi od našeg putovanja. Agencije treba upitati jesu li upoznate s načelima održivosti i što one čine da naše putovanje bude održivo i odgovorno. No i one već često zloupotrebljavaju to samo kao etiketu, da privuku više klijenata. Provjerite ono što vam kažu. (nastavak na strani …)

Iskažimo domaćinima poštovanje i čast. Kad smo u Rimu, trebamo se ponašati kao Rimljani.

Druženje s ljudima i mjestima različitih kultura spada u najveće radosti putovanja. Domaćinima treba iskazivati čast, više uvažavati njihov način života negoli ga komentirati, podcjenjivati. Mi smo gosti i trebamo se prilagoditi. Američki pisac James Michener rekao je: „Ako odbijate hranu, ignorirate običaje, plašite se njihove religije i izbjegavate ljude, bolje vam je da ostanete doma.“ Jednostavno: To ne znači da se u svemu trebamo slagati s njima, ali ih i ne osuđivati. Dosta je da ih promatramo, dobro postavljamo pitanja i slušamo. Putovanje možemo iskoristiti da nešto naučimo, a posebno onu našu zapadnjačku naviku da sve znamo i da smo u svemu i uvijek u pravu . Želimo spoznavati i učiti. Ako uspijemo naše novo boravište razumjeti srcem, počinjemo doživljavati i jedno od čarobnih iskustava puta: iskustvo u kojem se rastapaju granice, isušuje ocean između milijardi ljudskih otoka i ukazuje dno koje nas sve spaja.
Dobro je ne tražiti uvijek za sebe „visoki zapadnjački komfor“, posebne povlastice. Ne „užasavati“ se onoga što nam je na raspolaganju. Mi smo u novom, drugačijem svijetu kojeg želimo istražiti, doživjeti, pa od standarda treba očekivati tek da je – solidan. Putnici koji se okrenu novom iskustvu, a ne samo uvjetima – dobivaju više.
Poštujmo lokalnu kulturu i ljude, njihov rad i način života

Ako u neki hram domaćini ne ulaze u kratkim hlačama, onda je i nama tako bolje. Ako domaćini ne piju alkohol jer se to protivi vjeri, onda ćemo im iskazati čast tako da i mi ne pijemo u njihovoj nazočnosti. Suveniri i proizvodi koje kupujemo bolje da su lokalni no uvozni. Turisti su često ludi za „autentičnim“ suvenirima nasuprot onim izrađenima, ali to može biti krivo. „Jednom prilikom jedan je Dogon iz grobne pećine izvukao i ponudio mi na kupnju neku staru masku. Zamolio sam ga da je radije ostavi tamo gdje ju je uzeo“, zapisuje Rostuhar. Iako nam to može izgledati čudno – trebali bismo više vrednovati novoizrađene suvenire a ne stare originale. Tako domaćini čuvaju svoju kulturu i baštinu, istovremeno njegujući radne navike i umjetničke vještine.
Razgovarajmo s domaćim ljudima. Monografije i turističke vodiče treba čitati prije putovanja, ili ih čitati u prilikama kad nismo u dodiru s mjestom i domaćinima. Kad smo na licu mjesta, u kontaktu sa ljudima, držimo ih duboko u torbi.
Cjenjkanje je nekad dobro, a nekad nije – treba mu znati mjeru. Treba cijeniti rad lokalnog stanovništva utkan u neki suvenir ili uslugu. Cjenjkanje kod Arapa je čak i poželjno, a Papuance zbunjuje i vrijeđa.
U fazi planiranja nekih vrsta putovanja možemo razmišljati i o tome kako se uključiti u neki pozitivan projekt, primjerice da izdvojimo dio vremena za volontiranje.

A kad se vratimo, treba „zatvoriti krug“!

A kad se vratimo s putovanja, imamo priliku zatvoriti puni krug. Ako smo na putu pronašli projekt koji bismo htjeli podržati, ideju koju bismo htjeli zakotrljati, nešto nam se svidjelo – najbolje da se tome posvetimo odmah, razmišljamo, zaključujemo i pričamo, pišemo blogove i članke. Uvijek i pritom propagirajući ideju održivog i odgovornog turizma. Širiti ideju i praksu tihe revolucije koja istinski mijenja čovjeka.

Održiva i odgovorna putovanja su uglavnom skuplja jer se većinom ne zasnivaju na masovnosti, površnim iskustvima i potplaćenoj radnoj snazi koja nam pruža usluge. No, ostavljaju nam puno više – već i na licu mjesta, a kamoli budućnosti. Čuvaju za nas i potomke ovaj lijepi svijet da ga možemo jednom kasnije sa zadovoljstvom opet putujući živjeti.

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA

Srpanj, 2019.
Opaska: Članak se temelji na knjizi “Degustacija slobode – zašto putujemo i kako time mijenjamo svijet“, Davora Rostuhara. Uz autorovo dopuštenje u pojedinim dijelovima je kraćen i prilagođen. Knjigu možete naručiti u Knjižari UM.

Uz Svjetski dan biciklista, 16. srpnja, INA certificirala još dvije lokacije certifikatom „Prijatelj bicikliranja zaposlenika“

Objavio
Odgovorno
-

Segment ekološki i ljudski zdravijeg putovanja zaposlenika na posao INA je prepoznala kao jednu od mogućnosti pozitivnog utjecaja na zdravlje i okoliš, a zadovoljenjem parametara propisanih certifikacijom standardiziranom od strane Europske biciklističke federacije, INA je ispunila kriterije za dobivanje dodatna dva certifikata. 

Certificiranjem još dvije poslovne lokacije, u Vukovarskoj i Lovinčićevoj ulici, INA je potvrdila svoj status društveno odgovorne kompanije usmjerene na povećanje prijatelja bicikliranja, zdravlje zaposlenika i održivost i time obilježila 16. srpnja Svjetski dan biciklista.

Prošle godine, INA se certifikacijom upravne zgrade kompanije, u Aveniji Većeslava Holjevca, pridružila inicijativi društveno odgovornih kompanija prijatelja bicikliranja koja se provodila  u okviru projekta Europske unije Bike2Work – biciklom na posao.

Udruga Sindikat biciklista ističe kako nastavak prilagodbe poslovnih lokacija INA Grupe i daljnje poticanje zaposlenika na korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva predstavlja smjer u kojem bi trebale krenuti sve kompanije.

„Ovo je primjer izravnog i aktivnog djelovanja na području održive urbane mobilnosti, smanjenje utjecaja motoriziranog individualnog prometa na okoliš i zdravlje i pretvaranje gradova u zelene i ugodne za život. Veselimo se nastavku suradnje.“ izjavio je Goran Lampelj, voditelj certifikacije ispred Sindikata biciklista.

Direktorica Ljudskih resursa Ine Vladimira Senčar Perkov rekla je:

„Veliki broj naših zaposlenika redovito vozi bicikl i dolazi na posao  biciklom, stoga nam je drago što im i na ovaj način, certificiranjem još dvije naše lokacije, izlazimo u susret i podržavamo u nastojanju da koriste održive načine kretanja i dolaska na posao – kako zbog okoliša, tako i zbog vlastitog zdravlja. Ukoliko tvrtka želi potaknuti zaposlenike na bicikliranje, nužno je osigurati potrebne uvjete, a nama je izuzetno drago da smo u višegodišnjoj suradnji s Udrugom napravili značajne pomake u tom smislu.“

INA kontinuirano razvija svijest svojih zaposlenika o temama iz područja zdravog života i održivosti te sudjeluje u različitim srodnim inicijativama u zajednici te podržava Biciklistički klub Rode iz Siska i Hrvatski biciklistički savez.

DOBRA HRVATSKA,
srpanj 2019.

Putujete? Izuzetan rast svjetskog turizma ima (i) negativan utjecaj na Zemlju i zemljane?

Objavio
Odgovorno
-
Foto: unsplash.com

Nikad tako! U 2018. godini ostvareno je 1,4 milijarde turističkih posjeta! Rast jeftinog međunarodnog avio-prijevoza, Internet i sl. učinili su putovanja pristupačnim i sve raširenijim. Ali, koliko sve to utječe na naš planet i život? Izuzetno, i dobro i negativno. Preostaje nam da se brzo okrenemo održivom pogledu (i) na turizam.

Turizam u svijetu je u porastu, i u 2018. godine – po podacima Svjetske turističke organizacije (World Tourism Organization, UNTWO) – zabilježen je rekord od 1,4 milijarde međunarodnih turističkih dolazaka, što je porast od šest posto u odnosu na 2017, piše londonski list “The Guardijan”.

  1. RAST I ZNAČAJKE SVJETSKOG TURIZMA DANAS

Turizam igra sve važniju ulogu u globalnoj ekonomiji te je 2018.  donio oko 1,7 milijardi dolara, ili oko dva posto globalnog BDP-a.

Broj međunarodnih turističkih posjeta u svijetu kretao se ovako:

  • 1950 – 25 milijuna
  • 1970 – 166 milijuna
  • 1990 – 435 milijuna
  • 2018 – 1,4 milijarde

Rast jeftinog međunarodnog avio-prijevoza učinio je putovanje pristupačnijim, recimo od Londona do srednje Njemačke cijena avionske karte je čak niža od cijene dnevne karte za londonski gradski prijevoz.

Izvanredni profesor ekonomije na Sveučilišnom koledžu London (UCL) N. Sumilon rekao je za “The Guardian” da je rast globalne turističke industrije dijelom posljedica rasta digitalnih usluga – “on-line recenzija” i on-line rezervacija koje su smanjile cijene, te više ljudi češće putuje.

Francuska najposjećenija destinacija, pa Španjolska, SAD…

Odgovor na pitanje koja su najpopularnija odredišta, po UNWTO-u, je:

  • četiri petine turista putuje unutar šire regije u kojoj živi.
  • dugoročni je trend da Evropa prednjači po prekomorskim posjetama, te je samo prošle godine primila 713 miliona posjetilaca.

U svijetu prednjači Francuska, a slijede Španjolska, SAD, Kina i Italija. Velika Britanija je sedma najposjećenija zemlja svijeta.

Francuska je 2017. godine dočekala 90 milijuna posjetilaca, od čega gotovo 70 milijuna iz drugih evropskih zemalja.

Drugoplasirana Španjolska imala je 82 mil. na turista, SAD su na trećem mjestu sa 77 mil., slijede Italija sa 58, Meksiko i Velika Britanija sa po 39, Njemačka sa 37, Tajland sa 36, Turska sa 32 mil. gostiju.

Prošle godine putovanja u Sjevernu Afriku porasla su za 10 posto, a turizam u podsaharskoj Africi i na Bliskom istoku raste također, jer raste potražnja za “nekonvencionalnim destinacijama”.

Što uberovci najviše posjećuju

Globalna kompanija za lokalni prijevoz “Uber” je 2018. godine rangirala najposjećenija mjesta svjeta. Neboder Empire State Building u New Yorku zauzeo je prvo mjesto, a slijede gradski Toranj slobode i Toranj CN, oba u – Torontu. Tek poslije njih su se plasirali Trijumfalna kapija i Eiffelov toranj u Parizu, među pet najboljih.

Bakingemska palača, jedina britanska atrakcija među “Top 15”, tek je sedma, i to ispred Berlinskog zida, Vatikana, DisneyLanda i – egipatskih piramida.

Ogroman rast broja kineskih turista. Odakle dolazi najviše turista u svijetu

Broj turista koje daje neka zemlja rezultat je visine prihoda i veličine stanovništva, bilježi “The Guardian”.

Porast bogatstva Kine rezultirao je ogromnim rastom odlazaka Kineza u inozemstvu, što ih je pretvorilo u najveće svjetske turiste. Kineski turisti su 2017. godine ostvarili 143 milijuna putovanja u inostranstvo, a slijede ih Nijemci (92), državljani SAD (87.8) i Britanci (74.2).

Turizam ubrzano raste i u Rusiji, čiji je broj turista porastao za 16 posto prošle godine. Francuska i Australija su sve važniji igrači, s rastom od 10 odnosno devet posto.

  1. B) VIŠESTRUK, POJAČANO NEGATIVAN UTJECAJ TURIZMA I TURISTA NA OKOLIŠ I LOKALNE LJUDSKE ZAJEDNICE

Kako mase turista uništavaju lokalne destinacije

Ipak, horde turista iz neprekidnog niza prepunih aviona mračna su strana turizma koja masovno uništava i znamenita mjesta i tamošnje ljudske zajednice.

  • Turisti su odgovorni za velike količine plastike za jednokratnu upotrebu koja zagađuje obale i ugrožava divlje životinje.
  • Lovci na suvenire razbijaju koralje i druge prirodne znamenitosti, a ponegdje i spomenike, da bi koji komad odnijeli za uspomenu.
  • Dok su zagušen saobraćaj i prenatrpanost dobro dokumentirani propratni loši efekti turizma, Sumilon ukazuje i na intenzivan pritisak turista na lokalne bolnice i javni prijevoz, a čak su ponegdje javne službe nesposobne da snabdijevaju lokalno stanovništvo.
  • Profesor Sumilon naglašava poguban uticaj kuća za odmor na lokalne zajednice: prazne tokom većeg dijela godine, one smanjuju ponudu i poskupljuju stanove za lokalno stanovništvo, ograničavaju ekonomski rast i vode stalnom poskupljenju nekretnina.

“Kada govorimo o putovanjima i turizmu, razmišljamo o plažama, odmaralištima i znamenitim pejzažima”, rekla je za “The Guardian” profesorica turizma i međunarodnog razvoja na Sveučilištu u Braytonu Marina Noveli.

“Ali obično ne razmišljamo o politici korištenja javnog prostora, o socijalnoj pravdi, o ravnopravnosti spolova, smanjenju siromaštva, o upravljanju životnom sredinom ili o utjecaju koji epidemije ili sukobi mogu izazvati u turističkim odredištima”, rekla je dodatno.

Gradovi se od mjesta za život pretvaraju u turističke destinacije, ugrožena je lokalna zajednica

Prekomjerni turizam je djelimično posljedica općeg rasta mobilnosti. Povećana međunarodna putovanja dovela su do porasta broja stranih studenata, radnika-migranata, građana koji su vlasnici po dva sezonska doma. On je naglasio i ulogu neoliberalizma, za koji kaže da gradove “pretvara od mjesta života u turističke destinacije”.

Također je za nekontrolirani rast turizma okrivljen porast broja aplikacije za kratkoročno iznajmljivanje stanova i kuća. Prošlog mjeseca, deset evropskih gradova je poslalo zajedničko pismo EU tražeći borbu protiv sajta “Airbnb”. Ta kompanija je već dugo kritizirana jer pridonosi nestašici stanova na tržištu, poskupljenju nekretnina i raseljavanju lokalnih stanovnika.

Prošlog mjeseca, živopisni belgijski grad Briž je najavio da će zabraniti oglašavanje dnevnih izleta, ograničit će broj dolazaka turističkih brodova-hotela i promijeniti režim njihovog pristajanja da bi smanjio gužvu tokom vikenda.

Taj grad koji je na Listi svjetske baštine organizacije UNESCO, doživeo je rast turizma u protekle dve godine od čak 28 posto pa njihov gradonačelnik sumnja u sposobnost grada da se dalje nosi s rastućim brojem turista. “Moramo više ograničiti priljev turista da Briž ne bi sasvim postao Disneyland”, rekao je on.

Prošle godine je još jedan svjetski spomenik UNESCO, Dubrovnik, najavio ograničenje dolazaka brodova za krstarenje. Pošto su drevne uličice postale prenatrpane, ograničen je broj turista u starom gradu, kao i broj stolova i stolica ugostiteljskih radnji i suzbijena je ulična prodaja suvenira koja je privlačila turiste.

Slijedeći poteze popularne Mallorce, Rim – koji godišnje ugosti 15,2 milijuna turista – nedavno je najavio borbu protiv neuviđavnosti turista, protiv pijanstva i razuzdanog ponašanja te zabranu šetnje gradom u kupaćim gaćama.

Pariz je počeo da skida bezbrojne “zavjetne” katance koje su parovi zaljubljenih turista kačili na ograde mostova jer su njihovom težinom ograde oštećene, a estetika mostova pokvarena.

Međutim, takve ciljane mjere možda nisu dovoljne.

Za smislenu promjenu turističke industrije najprije potrebno promijeniti način shvaćanja turizma.

“Turizam se uglavnom mjeri samo po broju međunarodnih dolazaka, ali potrebni su novi pokazatelji. Da li ima rodne ravnopravnosti u turističkoj industriji? Zašto su menadžeri u turizmu uglavnom muškarci? Da li su svi poslovi u turizmu etični, humani i kulturni? Šta je sa životom lokalnih stanovnika? To kako definiramo i razumijemo turizam, prvorazredno je pitanje, pa i političko”

Korišteni izvor: The Guardian

U HEINEKENU Hrvatska obilježeno 1000 dana bez nezgode! Sigurnost na radu shvaća se ozbiljno i osobno!

Objavio
Odgovorno
-

Održivost je temelj poslovanja druge najveće pivovare u Hrvatskoj i njenih brendova. Tako je kompanija HEINEKEN Hrvatska putem svoje strategije „Stvaramo bolji svijet“ usredotočena na šest ključnih područja koja objedinjuju zaštitu okoliša i društvenu odgovornost. Među njima je i inzistiranje na najvišim standardima zaštite na radu te sigurnosti na radnom mjestu općenito.

Sigurnost uvijek na prvom mjestu – nit vodilja u Heinekenu

Kompanija ulaže velike napore i sredstva u unapređenje sigurnosnih standarda te edukaciju zaposlenika.

”Usredotočeni smo na neprekidno poboljšanje sigurnosti kroz ponašanja, edukacije, dijeljenje dobrih praksi i ideja, analiziranje incidenata te učenjem iz događaja gdje je nesreća zamalo izbjegnuta. Kontinuirano nastojimo poboljšati naše standarde sigurnosti: već više od tri godine nismo imali nijednu nezgodu u krugu pivovare, a istraživanje organizacijske klime pokazalo je da 89% zaposlenika smatra da vodstvo kompanije brine za njihovo zdravlje i sigurnost. Evo i konkretan primjer… Kada je primjećeno da neki od zaposlenika na liniji za punjenje ne nose zaštitne naočale jer inače nose dioptrijske naočale, vodstvo kompanije zamolilo je naš BBS tim (Behaviour Based Safety) da pronađu rješenje. Izrađene su zaštitne dioptrijske naočale prilagođene svakom zaposleniku te su se sigurnosni standardi u našem odjelu punjenja sada značajno poboljšali,” rekla je Romina Ivančić, direktorica Sektora za ljudske resurse kompanije HEINEKEN Hrvatska.

„Također, naglasila bih da nam je važno da su naši zaposlenici sigurni u svakom trenutku, kako na poslu tako i kod kuće. Nastojimo takav pristup „ugraditi“ u svijest naših ljudi“, zaključila je Ivančić.

Na poticajan način obilježeni Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu i 1000 dana bez nezgode   

S obzirom da se obilježavanje 1000 dana bez nezgode u krugu pivovare „poklopilo“ s obilježavanjem Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu, bio je to dobar povod da na internom događanju svi zaposleni proslave ovo važno postignuće, ali i podsjete se na činjenicu da inzistiranje na sigurnosti na poslu nije još jedna u nizu politika tvrtke, već nešto što svatko mora shvatiti osobno.

Pet dana prije događanja u krugu pivovare u Karlovcu, nekoliko zaposlenika iz različitih odjela postavilo je kratke videozapise na internu društvenu mrežu Workplace objašnjavajući kolegama što pravila o sigurnosti znače njima – osobno. Svoj doprinos dao je i predsjednik Uprave Odin Goedhart podijelivši svoju osobnu priču o tome kako je jedna prometna nesreća promijenila njegov stav prema sigurnosti. Na internom događanju direktorica Sektora lanca opskrbe Valentina Belavić čestitala je prisutnima na važnom zajedničkom postignuću, ali i podsjetila što je sve kompanija u zadnjih nekoliko godina učinila kako bi sigurnost i zaštitu na radu podigla na još veću razinu. Za sam kraj službenog dijela, prisutnima je prikazan i poseban film u kojem djeca zaposlenika pričaju o tome zašto je sigurnost (njihovih roditelja) važna njima. Time se na efektan odličan način pojačala osnovnu poruku: Sigurnost na radnom mjestu treba shvaćati osobno jer uvijek postoji netko tko vas čeka i nada se vašem sigurnom povratku kući. Službeni dio programa kojim se obilježilo veliko postignuće svih zaposlenih – 1000 dana bez nesreće – završio je prigodnom tortom, a nazdravilo se isključivo bezalkoholnim pićima iz portfelja HEINEKENA Hrvatska.

Ovim primjerom i internim aktivnostima kompanija je dokazala kako se i najstroža pravila ponašanja (poput onih vezanih za sigurnost i zaštitu na radu) puno lakše prihvaćaju i poštuju ako im se da humaniji pristup i osobnija dimenzija.

Ljudmila Bratko Gašpić
Corporate Affairs Manager

Heineken Hrvatska

DOBRA HRVATSKA
Srpanj 2019.

Zagreb među europskim metropolama koje će globalno zatopljenje najviše pogoditi. Ali za to kao da se ne mari!

Objavio
Odgovorno
-

Ono što drugi već rade Zagreb još ne planira. S druge strane službeni Zagreb planira zelenu površinu velikog hipodroma uz Savu pretvoriti u “zagrebački Manhattan”, mikro-grad betona, aluminija i stakla, suprotno načelu održivosti.

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog ljeta kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Klimatolozi su se ovim istraživanjem usredotočili na glavne gradove 28 zemalja članica EU-a te Moskvu, Oslo i Zürich. Koristeći skup od osam EURO-CORDEX modela prema IPCC scenariju RCP8.5, istraživači su došli do podataka o budućim pojavama valova ekstremne vrućine i hladnoće i to primjenom dnevnog indeksa jačine toplinskog vala i njegovog ekvivalenta ekstremne hladnoće. Potom su rangirali gradove i kvantificirali njihovu buduću izloženost djelovanju globalnog zatopljenja.

Utjecaj toplinskih valova i ekstremne hladnoće na zdravlje stanovništva europskih metropola

….. Pojavljivanje ekstremnih toplinskih valova u europskim se metropolama znatno povećalo u razdoblju od 1950.–2015. godine, a u Moskvi je tako 2010. godine zabilježen dosad najjači toplinski val koji je odnio više od deset tisuća života. Ekstremne će hladnoće pak s napredovanjem globalnog zatopljenja imati tendenciju smanjivanja, no zbog veće varijabilnosti budućih klimatskih uvjeta i dalje mogu predstavljati veliku prijetnju. Štoviše, uz predviđeni demografski razvoj europskih gradova pojačat će se i smrtnost stanovništva povezana s izrazito visokim i niskim temperaturama.

Do kraja stoljeća u potpunosti nestaje opasnost od ekstremnih hladnoća

Svi europski glavni gradovi i njihova metropolitanska područja koji su bili obuhvaćeni ovim istraživanjem u nadolazećim će desetljećima biti izrazito podložni pojavama ekstremne topline. Temeljem dobivenih rezultata istraživači su također otkrili da će valovi ekstremne hladnoće predstavljati najveću prijetnju sredinom ovog stoljeća, ali ipak neće biti glavna prijetnja zdravlju stanovništva u bilo kojem od ovih europskih gradova. Štoviše, istraživači predviđaju kako će njihova opasnost u potpunosti nestati do 2100. godine.

S druge strane, u bliskoj (2021. – 2050.), ali još više u dalekoj budućnosti (2071. – 2100.), ekstremne se topline neće javljati samo u vrućinama tradicionalno izloženim područjima Mediterana i Pirenejskog poluotoka, već i u svim europskim metropolama obuhvaćenim ovim istraživanjem. Rangiranje europskih prijestolnica temeljem njihove izloženosti ekstremnim toplinama od najveće je važnosti za donositelje odluka kako bi se u budućnosti ublažila smrtnost stanovništva uzrokovana toplinom, posebno u odnosu na predviđeno povećanje prosječnih temperatura. Nadalje, ovo istraživanje može pomoći u komuniciranju globalnog i vrlo složenog problema klimatskih promjena na lokalnoj razini, čime se doprinosi podizanju svijesti i poziva na djelovanje.

Zagreb među gradovima koji mogu očekivati najekstremnije vrućine

…. Jaki, ekstremni i vrlo ekstremni toplinski valovi imat će povećanu vjerojatnost pojave u većini gradova od 2021. do 2050. te dalje do razdoblja 2071.-2100. godine. U bliskoj budućnosti (2021.-2050.), pojava toplinskih valova velikog intenziteta ima veću vjerojatnost u Madridu i Valletti, zatim u Nicosiji, Ljubljani, Rimu i Sofiji te Ateni, Bukureštu, Budimpešti i Zürichu, dok je pojava toplinskog vala najvećeg intenziteta najvjerojatnija u Valletti, Madridu, Rimu i Sofiji. No, iako Valletta i Madrid imaju najveću vjerojatnost pojave toplinskih valova intenziteta > 9, vrlo ekstremnim toplinskim valovima mogu biti izloženi i Ljubljana i Zagreb.

U razdoblju daleke budućnosti (2071.-2100.), najmanja je vjerojatnost pojave toplinskog vala intenziteta > 6 u Amsterdamu, dok je znatno veća u Ateni, Bratislavi, Bukureštu, Budimpešti, Ljubljani, Madridu, Rimu, Beču, Zagrebu i Zürichu, a blizu su im Pariz i Lisabon.

Osim toga, rezultati istraživanja upućuju i na razlike između bliske i daleke budućnosti. Dok će Nicosia, Madrid, Rim, Sofija i Valletta i dalje zadržati vodeće pozicije, kontinentalni europski gradovi Bukurešt, Budimpešta, Ljubljana, Prag i Zagreb doživjet će dramatičan porast broja toplinskih valova.

Europske metropole su već započele borbu protiv klimatske krize, a Paris je dobar primjer!

Već smo ranije izvještavali kako se s klimatskom krizom suočavaju neki europski gradovi i zemlje, a većina ih se odlučila suprotstaviti hitnom sadnjom drveća i uređenjem znatno većeg broja zelenih površina. Tako će britanska vlada u sklopu svojih napora u borbi protiv klimatskih promjena u sljedeće dvije godine financirati sadnju više od 130.000 stabala u gradovima širom zemlje, a u Parizu će se, između ostaloga, posaditi urbane šume na četiri amblematska mjesta grada – na mjestima gdje bi ih malo tko uistinu očekivao. Već do početka nove školske godine Pariz će biti bogatiji i za 28 novih zelenih oaza u školskim dvorištima, a u svim dijelovima grada ozelenjet će se brojne, trenutno asfaltirane površine.

Također, prošlog smo mjeseca pisali o najnovijem projektu obnove i hortikulturnog uređenja jednog od najpopularnijeg dijela grada – prolaza od popularnog pariškog trga Trocadéro do Eiffelovog tornja, koji će po završetku prve faze radova 2024. godine postati najveća pariška zelena površina u potpunosti namijenjena pješacima. Pariška gradska uprava je u očekivanju ovotjednog toplinskog vala dokazala kako izuzetno drži do zdravlja svojih građana te provela cijeli niz mjera kako bi ublažila potencijalno opasne posljedice na zdravlje građana.

Može li se Zagreb ugledati u Beč?

Dobre primjere imamo i u našem neposrednom susjedstvu. Nama znatno bliža austrijska metropola će zahvaljujući nedavnoj odluci bečkog gradskog vijeća uskoro postati još zelenija jer će ove i sljedeće godine za sadnju novih stabala diljem grada izdvojiti čak osam milijuna eura! Austrijska se metropola već dugi niz godina bori protiv klimatskih promjena i nastoji ublažiti njihove posljedice na život i zdravlje građana. U te je svrhe ovih dana postavljena tisućita javna česma s besplatnom pitkom vodom za građane i posjetitelje. Uz javne česme koje služe osvježenju, Grad Beč provodi i niz drugih mjera kako bi se ljetne vrućine lakše podnijele. Ozelenjivanje fasada, sadnja drveća i proširenje zelenih površina samo su neke od njih. Za provedbu tih mjera bečkim je gradskim četvrtima ove godine na raspolaganju 2,3 milijuna eura.

Ovog tjedna bečka gradska uprava najavila je i dodatne mjere borbe protiv klimatskih promjena pa će tako u gradskim vrtovima i parkovima započeti sa sadnjom višegodišnjih biljaka i trajnica koje dobro podnose sušu i vrućinu, a za njihovo održavanje nisu potrebne velike količine vode. No, ono što je najvažnije, ove će biljke pomagati u snižavanju temperatura gradskih površina i tako djelovati kao prirodni klima uređaj grada.

Navedeni primjeri govore nam kako „prava“ gradska uprava koja drži do svojih građanki i građana u uvjetima sve izraženije klimatske krize može, ali i mora zaštititi zdravlje svojih stanovnika te utjecati na bolju kvalitetu njihovog života. Razumijevanjem održivog razvoja i zaštitom javnog prostora to bi bilo moguće i u Zagrebu, a studija koja nam potvrđuje kako će se i hrvatska metropola uskoro pržiti na ekstremno visokim temperaturama trebala bi nam konačno otvoriti oči.

Izvor: Eko vjesnik

Izvorni cjeloviti članak možete vidjeti:

https://www.ekovjesnik.hr/clanak/1909/zagreb-medu-europskim-metropolama-koje-ce-najvise-pogoditi-globalno-zatopljenje

Napomena: naslov i uvodnik u obradi uredništva DH

Odgovoran građanin u dvojbama: „Može li se i ovo reciklirati“. Istine i laži o nekim mogućnostima recikliranja.

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-
Foto: rawpixel.com

Ako zaista želite preuzeti svoj dio odgovornosti za naš planet, ne pouzdajte se samo u recikliranje već se trudite koristiti što manje plastike! Ma koliko god imali dobre namjere, morate znati da se ne može sve reciklirati.

Poznata slika: stojite uz kontejner za smeće s otpadnom ambalažom u rukama i pitate se – u koji kontejner je ubaciti, može li se ona reciklirati?

u nastavku donosimo preporuke i odgovore na nekoliko čestih pitanja o recikliranju.

  1. Papirnate čaše za kavu ne mogu se reciklirati (kao ni ostali predmeti izrađeni od više nerazdvojivih materijala)

Predmeti koji se sastoje od različitih vrsta materijala veliki su izazov u  pogonima za recikliranje. Milijarde jednokratnih šalica za kavu odbačenih  svake godine klasičan su primjer: tanak plastični premaz unutar čaše sprečava curenje, ali iznimno ga je teško odvojiti od papirnate čaše. To znači da se čaše ne mogu reciklirati kao papir, ali ni kao plastika. Njihovo krajnje odredište je obično – odlagalište otpada.

Najbolje je rješenje nositi vlastitu šalicu za kavu za višekratnu upotrebu.

  1. Poklopci šalica i razni drugi predmeti izrađeni od plastike niske kvalitete nisu mnogo bolji, pa zato ni osobito atraktivni prerađivačima rabljene plastike. Pri pokušaju recikliranja rastvaraju se u male, neupotrebljive dijelove.
  2. Tube za pastu za zube trebaju poseban tretman

Tube za zubne paste još su jedan problematični kompozit: često osim plastike sadržavaju i druge materijale kao što je tanki premaz od aluminija.

  1. Tube i četkice za zube također sadrže različite vrste plastike koje su međusobno pomiješane (tvrda drška, mekane čekinje) čime je njihovo recikliranje otežano.

Savjet: koristite metalne tube za zubnu pastu i bambusove četkice za zube koje ne sadrže plastiku i mogu se reciklirati.

  1. Izbjegavajte plastične posudice za hranu

Uistinu je nepotrebno voće i povrće pakirati u plastične posude, primjerice jagode, borovnice, rajčicu…

Općenito, takvi spremnici su izrađeni od tanke i nekvalitetne plastike, a dosta često sadrže i više vrsta plastike tako da ih je vrlo teško reciklirati.

  1. Važno: operite posude i vrećice prije odlaganja u reciklažne kante

Ako pretpostavljate da će netko u postrojenju za recikliranje isprati vašu plastičnu posudicu od šampona, sira ili umaka od rajčice, u krivu ste. Uređaji za recikliranje obično ne uključuju ispiranje plastičnih posuda  prije obrade pa je nužno prije odlaganja u spremnik posude dobro isprati. Neisprana posuda može zagaditi veću količini dobrih materijala za recikliranje.

  1. Plastične vrećice noćna su mora postrojenja za recikliranje

Unatoč novim propisima koje su barem donekle smanjile upotrebu plastičnih vrećica za jednokratnu uporabu, one su i dalje glavni zagađivači, ali i noćna mora svih pogona za recikliranje. Vrećice od tanke plastike često se znaju zaglaviti u strojevima te uzrokuju česte zastoje i kvarove u pogonima za recikliranje.

  1. Imajte vrećicu za višekratnu upotrebu stalno uz sebe.

Najbolje da je od platna i drugih prirodnih materijala. Dobro će doći i ako jednu plastičnu vrećicu upotrijebite više, pa i 10-ak puta, kako neki rade

  1. Što znači trokutasti znak za recikliranje?

Prepoznatljiva ikona trokuta sačinjenog od povezanih strelica usmjerenih jedne na drugu znači da se predmet može reciklirati ili da je izrađen od recikliranih materijala. Simbol se pojavio 1970. u čast prvog Dana planeta Zemlje. Dizajn mu je inspiriran Möbiusovom trakom. Međutim, ne postoji nadzor nad korištenjem toga simbola, pa se on često zloupotrebljava na ambalaži kako bi izgledalo da se ona može reciklirati iako nije pogodna za recikliranje, što potrošače dovodi u zabludu.

  1. Što znače brojevi 1 – 7 unutar znaka za recikliranje?

Brojeve unutar strelica, od jednog do sedam, razvila je industrija plastike krajem 1980-ih. Suprotno općem uvjerenju, nije moguće reciklirati plastiku sa svim brojevima. Tvrda plastika s brojevima 1 i 2, kao što su posude za šampon ili deterdžent za pranje rublja te razne plastične boce s vratom i navojnim čepom najčešće se recikliraju.

Brojevi od tri do sedam uključuju mekanu plastiku i uglavnom nisu pogodni za recikliranje.

  1. Plastika se ne može reciklirati mnogo puta, zauvijek

Simbol za recikliranje na ambalaži dočarava sliku zatvorenog kruga. Ipak, jedna je od najvećih zabluda o plastici je da se ona može reciklirati u istu vrstu predmeta i da se može reciklirati nebrojeno puta. Primjerice, proizvođači napitaka obično koriste samo malu količinu reciklirane plastike u novim bocama, jer za razliku od nove plastike, 100% reciklirana plastika nije prozirna, pa je proizvođači izbjegavaju. Puno je vjerojatnije da će se plastična boca reciklirati u neki odjevni predmet ili sag nego u novu bocu.

K tome, plastika degradira u kvaliteti kada se reciklira, a stručnjaci procjenjuju da može biti reciklirana samo jednom do dva puta. Nakon toga se odlaže, spaljuje ili završava u okolišu.

Priređeno prema članku u The Guardian

DOBRA HRVATSKA/ MDM
Lipanj, 2019.

Zašto je Krk vodeći hrvatski pametni otok?

Objavio
Odgovorno
-

Krk sve više postaje priča o futurističkom otoku. Prošle godine razrađena izrađena je Strategija razvoja pametnog Grada Krka 2018. – 2022.  Krk je pionir razvoja novih komunalnih tehnologija i očuvanja okoliša…

Krk je prvi u Hrvatskoj još prije deset godina centar pokrio besplatnom Wi-Fi mrežom. Imaju 40-ak nadzornih kamera, mrežu e-punionica, car i bike sharing. Više od polovice gradske rasvjete zamijenili su štedljivim LED-svjetlima. Osim pametnih klupa, tamo se nalaze i pametne kante koje komprimiraju otpad. Iz kontrolne sobe koja izgleda kao kokpit svemirskog broda na ekranima se, u stvarnom vremenu, prate protoci vode, kanalizacija i deponiji…

Današnje moderne Ponikve naspram onih iz 70-ih godina

Još sedamdesetih godina prošlog stoljeća radnik krčkog Komunalnog društva Ponikve odlazio je jednom dnevno provjeriti stanje u spremnicima za vodu jašući na magarcu, jer pristupnih cesta za automobile nije bilo. Bilo je to vrijeme kad je u Ponikvama počinjao raditi mladi inženjer hidrogeologije Čedomir Miler, koji će kasnije postati direktor tog KD-a, a danas je dogradonačelnik Krka. Sjeća se kad je 1987. kupljeno prvo računalo.

– Nabavili smo softver za izradu matematičkih modela za hidrauličke proračune. U Hrvatskoj je tada takvo nešto radilo možda nekoliko ljudi, a mi smo u Ponikvama godinama izrađivali matematičke modele i pratili stanje na terenu, ako se nešto dogodi, koliko će biti vode i slično. Imali smo slučaj da je poplavila pumpna stanica i ja sam išao izračunati koliko će nam izdržati sustav. Ubacio sam u model ulazne podatke, napravio izračun i rekao: “Dečki, imamo vode u rezervoarima za dva dana.” Pogriješio sam za samo dva sata, i to samo zbog psihološkog efekta, jer su ljudi, čim su čuli da prijeti nestašica vode, počeli stvarati zalihe – kaže Miler.

Informatizacija sustava Ponikvi, društva koje za Grad Krk i sve otočke općine održava vodoopskrbu, kanalizaciju, odlaganje i reciklažu otpada, krenula je 1990. godine, s dva PC-a. Krčkim su komunalcima pomagali kolege iz Velike Britanije, ekipa iz tvrtke Wessex Water.

Danas kontrolna soba u Ponikvama izgleda kao kokpit svemirskog broda – na ekranima se, u stvarnom vremenu, prati voda, kanalizacija i deponij. Prate se protoci vode, nivoi, pritisci, može se upravljati ventilima, otvarati ih i zatvarati, regulirati koliko će dugo biti otvoreni, paliti i gasiti pumpe. Ista je situacija i s kanalizacijom, pročišćavanjem otpadnih voda… Niti jedan objekt na terenu više nema “ljudsku posadu”, a cijeli sustav kontrolira jedan čovjek koji sjedi pred ekranima.

– Ovaj je sustav omogućio da se gubici vode svedu s nekadašnjih iznad 40 posto na današnjih 18 posto – kaže Miler.

Pored toga što su dovele vodovod s kopna na otok, uspostavile kanalizacijsku mrežu i filtriranje otpadnih voda te podigle odvajanje otpada na razinu daleko iznad prosjeka Republike Hrvatske, Ponikve su se pozicionirale kao predvodnik digitalnih, pametnih rješenja zahvaljujući kojima Krk danas u Hrvatskoj prednjači i kao pametan grad i kao pametan otok.

Središte grada: led rasvjeta, besplatni Wi-Fi, e- autopunionice…

U Krku su, prvi u Hrvatskoj, prije više od deset godina pokrili središte grada besplatnom Wi-Fi mrežom. Pokrili su grad i s 40-ak nadzornih kamera koje služe kao asistencija za detektiranje komunalnih problema, a pokazalo se i kao dobra ispomoć policiji, kad je to potrebno, pa je zahvaljujući njima u ekspresnom roku riješeno nekoliko krađa te se, općenito, u značajnom postotku smanjio broj takvih kaznenih djela. Zamijenili su više od 60 posto tijela javne rasvjete štedljivim LED-svjetlima, kako bi smanjili potrošnju električne energije, gdje su zabilježene uštede od 65 posto, a ujedno smanjuju i svjetlosno zagađenje. Preostalih 40 posto rasvjete, kako je najavio krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, izmijenit će se kroz idućih šest mjeseci. 

Na otoku je u suradnji s Hrvatskim Telekomom postavljena mreža e-punionica za električne automobile, čime se potiče e-mobilnost. Prošle godine razrađena izrađena je Strategija razvoja pametnog Grada Krka 2018. – 2022., koja definira niz kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, a sve s jasnom namjerom da Krk postane prvi energetski neovisan i CO2 neutralan otok na Mediteranu.

Političko jedinstvo o dva velika cilja zajednička svim otocima u svijetu – zaustavljanje iseljavanja i energetskoj neovisnosti

Iako su u Gradu Krku i ostalim otočkim općinama na vlasti različite stranke, svi su ujedinjeni u ekološkim ciljevima i predanosti digitalnoj transformaciji uprava, pa je tako Krk postao dio europske inicijative Pametni otoci. Inicijativa nastoji riješiti dva osnovna problema zajednička svim europskim otocima – iseljavanje i energetsku ovisnost, a Krk se, osim što je postao hrvatski predvodnik među otocima, svrstao u elitno društvo europskih otoka koji su otišli najdalje u samoodrživosti. Kao najbolji europski primjeri spominju se danski pametni otoci Samsø i Bornholm. Samsø, recimo, još od 2007. godine dobiva 100 posto električne energije preko vjetroelektrana i iz biomase, a lokalna zajednica financirala je gradnju trajekta na bioplin koji također sami proizvode. Bornholm također većinu energije dobiva iz biomase i vjetra, a 2008. pokrenuli su projekt “Jarko zeleni otok” s ciljem stvaranja novih radnih mjesta kroz održivi turizam, produljenje turističke sezone te poticanja lokalne ekološke poljoprivredne proizvodnje.

Putem samoodrživosti Krk je krenuo još 2002. s programom Koncepcija razvoja vodoopskrbe otoka Krka te je u deset godina dovedena voda do svakog domaćinstva u svakom selu. U tom je periodu riješena i kvaliteta vode, a otok je povezan s vodoopskrbnim sustavom Rijeke. Nakon toga Krk je krenuo u program ekološkog gospodarenja otpadom i do 2016. su primarno razdvajanje digli od nule do 54 posto, što je daleko iznad hrvatskog prosjeka. Sanirali su otočki deponij, paralelno razvijajući sustav energetske učinkovitosti i sustav proizvodnje električne energije iz prirodnih izvora, pa je tako, recimo, na deponiju Treskavac velika sunčana elektrana, kao i na zgradama škole i javne vatrogasne postrojbe.

Jačanjem ekološke svijesti uvodi se niz rješenja koja olakšavaju svakodnevni život građana …

Ekološka svijest je, na neki način, ukorijenjena među stanovnicima otoka, među kojima se mogu pronaći fascinantni primjeri – jedan od njih je umirovljeni svećenik Nikola Radić, na Krku poznat kao pop Miko, koji je prvi na otoku još devedesetih na svoju kuću dao ugraditi solarne panele, kupio prvi električni bicikl 2012. godine te 2014., opet prvi, dao konvertirati starog Matiza u električno vozilo.

Sada, paralelno s rješenjima na području energetike, Krk aktivno radi na implementaciji digitalnih rješenja koja bi građanima, kao i gostima na otoku, trebala olakšati svakodnevni život. Krčki dogradonačelnik Miler kao jedan od osnovnih preduvjeta razvoja pametnih gradova ističe infrastrukturu koja će omogućiti implementaciju pametnih rješenja.

– U ovom slučaju to su svjetlovodne mreže i bežične mreže. Što se tiče svjetlovodnih mreža, mi od 2009. radimo na pripremi projekta te paralelno i na izgradnji jednog dijela mreže. Već smo sada omogućili da, zahvaljujući toj mreži, imamo nadzorne kamere, a na nju smo vezali i naše antene za bežični internet na javnim površinama – kaže dogradonačelnik, najavljujući pokrivanje cijelog grada svjetlovodnom mrežom koja će postati dio komunalne infrastrukture, a priključna točka bit će u sjedištu Ponikava.

Kako bismo bili što bolji servis za građane, kaže Miler, pokrenut je niz aplikacija, a “Gradsko oko” jedna je od onih koje su se dobro uhvatile.

– Preko nje može se prijaviti bilo kakav problem komunalne naravi koji se primijeti u gradu i izvan gradskog područja, što građani dosta koriste. Ono što je sada u fokusu i što je definirano u našoj strategiji pametnog grada jest dodatna informatizacija gradske uprave, da ona bude što efikasnija. Isto tako, da se prošire kanali komunikacije s građanima i da se definiraju i ostvare dodatne e-usluge – kaže Miler.

Pametna rješenja uvode se i kroz gradsku tvrtku Vecla, koja je zadužena za parkirališta i zbrinjavanje gradskog komunalnog otpada. Tako su u sklopu rješenja za pametni parkinga, za koji je bio zadužen Hrvatski Telekom u suradnji sa svojim partnerom Mobilisisom, senzorima pokrivena gradska parkirališta na kojima se, putem aplikacije, u svakom trenutku mogu pratiti zauzeta i slobodna parkirna mjesta. Vozači tako, na pametnom telefonu, mogu provjeriti imaju li gdje parkirati te isplati li se uopće ulaziti u centar, što je vrlo korisno u turističkoj sezoni, kad je veliki pritisak automobilskog prometa na Krk, a gradi se i pametni semafor koji će, uz brojenje prometa, prikazivati i stanje na parkiralištima.

– Krajem 2018. ugradili smo senzore u 60 parkirnih mjesta na području grada – kaže direktor Vecle Danko Milohnić.

Jedna od zanimljivijih inovacija koje je Vecla implementirala su takozvane pametne kante za otpatke. Za sada su, eksperimentalno, postavljene dvije u središtu grada, s tendencijom da ih bude još. Kante same komprimiraju otpad, povećavajući zapremninu za sedam puta u odnosu na klasične.

– U turističkoj sezoni suočavamo se s problemom prekrcanih kanti za otpatke u gradskoj jezgri – kaže Danko Milohnić.

– Kante su povezane s aplikacijom koja nam dojavljuje koliko su napunjene i kada ih treba isprazniti – dodaje.

Važan dio strategije je električna mobilnost

Desetak električnih vozila nabavio je KD Ponikve, koja su u optjecaju i u gradu i na cijelom otoku.

– Otok Krk zaista je svijetli primjer sustavnog planiranja i opredjeljenja u smislu tranzicije prema obnovljivim izvorima energije. Krk je u svojim strateškim dokumentima vrlo jasno izrazio interes da želi potaknuti razvoj niskougljičnog prometa – kaže Dino Novosel, voditelj programa e-mobilnosti u Hrvatskom Telekomu.

Na tom je tragu, prema njegovim riječima, 2016. godine Hrvatski Telekom dobio mandat da, u suradnji s Ponikvama, razvije prvu regionalnu mrežu punionica za električna vozila.

U strategiji razvoja Krka pametni se gradovi definiraju kao sredine koje korištenjem modernih informacijsko-komunikacijskih tehnologija poboljšavaju kvalitetu i standard života svih koji u njima žive i rade. Posljednji podaci procjenjuju rast ukupne vrijednosti tržišta pametnih gradova na dva bilijuna američkih dolara do 2025. godine, što pokazuje veliku potrebu za reinterpretacijom dosadašnjeg shvaćanja urbanog razvoja, potrebu koja je još izraženija ako se u obzir uzmu predviđanja da će do 2050. godine više od 80 posto stanovništva u razvijenim zemljama živjeti u gradovima. Transformacija pametnih gradova dugotrajan je proces u koji se Krk uključio među prvima u Hrvatskoj. Gradonačelnik Darijo Vasilić kaže da gradovi moraju biti servisi svojim građanima, što, uostalom, i jest poanta razvoja pametnih gradova.

– Ti servisi, pogotovo u vrijeme novih tehnologija, moraju biti što pristupačniji, što jednostavniji. Mi smo kroz izgradnju infrastrukture, a nakon toga i kroz strategiju izradili niz dobrih rješenja za građane i za gradsku upravu i naša komunalna društva kako najučinkovitije upravljati našim resursima. Nastavljamo s tom dobrom praksom jer nam donosi i uštede i niz pogodnosti zbog kojih Krk već godinama spada među gradove u kojima je najbolja kvaliteta života – kaže Vasilić.

Preuzeto:

Luka Benčić
Jutarnji list

Izvor ovdje:  https://www.jutarnji.hr/native/krk-prvi-pametni-otok/8829923/?utm_source=boosting&utm_medium=cpc&utm_campaign=promo

Promet skore sutrašnjice – hoćete li postati dio toga već i danas?

Objavio
Odgovorno
-

Dijeljenje bicikala i automobila, digitalni javni prijevoz i autonomna vozila već se itekako razvijaju. Sve više gradova diljem Europe zabranjuje ulaz automobilima u centre gradova pa se razvijaju servisi po modelu “jedan auto, nekoliko obitelji”. Osim toga, očekuje se kako će brzi interkontinentalni vlakovi uskoro zamijeniti automobile

Jedan od ključnih faktora u ljudskoj evoluciji bila je naša mogućnost da putujemo. Tako smo izbjegavali loše klimatske uvjete ili predatore koji su nas progonili, pronalazili plodnije tlo ili se naprosto micali od susjeda kada bi nam počeo ići na živce. Veliki transportni bum koji se dogodio u 20. stoljeću, mnogi znanstvenici tvrde, jedan je od ključnih faktora ne samo eksponencijalnog rasta broja stanovnika na planetu, već i najodgovorniji faktor za razvoj tehnologije koji smo doživjeli. Isti ti znanstvenici priznat će da se upravo nalazimo u problemu kada je riječ o mobilnosti – veliki broj automobila na cestama stvaraju gužve i zagađenje, sredstva javnog prijevoza sve su manje efikasna, a još nismo pronašli ekonomičniji i brži način prelaženja ogromnih udaljenosti od aviona.

Prednost alternativnim oblicima prijevoza – bicikl, javni prijevoz…

Sve više gradova diljem Europe zabranjuje ulaz automobilima u centre gradova. Neki su zasad zabranili samo dizelske automobile, neki sve aute s motorima koji imaju motore s unutrašnjim sagorijevanjem, a oni najradikalniji zabranili su pristup i električnim automobilima. Takvi gradovi od svojih stanovnika očekuju da će ili koristiti javni prijevoz ili pronaći neku alternativnu metodu prijevoza. Najpopularnija među alternativama pokazala se vožnja biciklima. Ipak, ne trebaju svi građani bicikl u svakom trenutku.

U recentnom istraživanju njemački turistički div TUI saznao je da su servisi koji omogućavaju privremeno rentanje bicikala u top 5 najtraženijih dodatnih sadržaja koje turisti mlađi od 40 traže u gradovima koje posjećuju. Ali dijeljenje bicikala nije samo za turiste. Gradovi koji nastoje biti „pametni“ uvode sustave dijeljenja bicikala koji svojim građanima omogućavaju da u svakom trenutku preko mobitela mogu pronaći najbliži slobodan bicikl kojim će se prevesti na drugi kraj grada, bez brige o parkingu, zagađenju ili gužvama.

Jedan auto, nekoliko obitelji

Baš kao što se ljudi navikavaju dijeliti bicikle, u pametnim gradovima sve je češća pojava servisa koji omogućavaju ljudima da dijele automobile. Istraživanja su pokazala da čak 40% milenijalaca ne želi posjedovati automobil, što je dosta razumljivo kada se pogleda koliko je parking ograničen u gradovima te kolike se gužve stvaraju. Ljudi sve češće posežu za gradskim prijevozom. No nekad gradski prijevoz naprosto nije dovoljan te postoji potreba za automobilom.

Tu na scenu stupa dijeljenje automobila, trend koji su ljudi iz gradova objeručke prihvatili. Štede novac ne kupujući automobil koji zatim moraju puniti gorivom, tako da koriste neki od brojnih servisa koji im nude druge opcije. BlaBla Car, primjerice, spaja putnike s vozačima na međugradskim dionicama i omogućava im da dijele troškove, u gradovima postoje servisi koji omogućavaju rentanje parkiranih automobila dodirom mobitela ili kartice, dok Uber i Lyft zamjenjuju klasične taksi servise s modernijim uslugama.

Pametniji javni prijevoz – efikasne i prioritetne prometne rute, povezana sredstva prijevoza … na čemu radi i naš Hrvatski telekom

Ako pametni grad želi riješiti prometne gužve i poticati svoje građane da manje voze automobile, ključna je modernizacija javnog prijevoza, bilo da se radi o postavljanju novih i efikasnijih ruta kojima taj prijevoz prolazi (npr. cestovne trake samo za autobuse…), ili ponudi modernije usluge koja je primjerenija digitalnom dobu. Upravo se takve stvari zbivaju i u Hrvatskoj, gdje eksperti iz Hrvatskog Telekoma rade na modernizaciji javnog prijevoza.

“Nama je cilj digitalizacija transporta, kako unutargradskog tako i u međugradskog. Želimo na jednome mjestu stvoriti sustav multimodalnog prijevoza koji će povezivati cestovni, željeznički i brodski prijevoz”, objašnjava Nikola Brebrić iz Hrvatskog Telekoma i dodaje kako rade na sklopu hardverskih i softverskih rješenja za kupnju i očitavanje karata koji će u potpunosti ukloniti papirnate karte iz opticaja. Putem takvog sustava, korisnik bi na jednom mjestu mogao bukirati karte za sve što mu treba – od gradskog prijevoza koji će ga dovesti do željezničke stanice, vlaka do mora i zatim broda koji će ga prebaciti na otok. Uz sve to, mreža senzora će pratiti sav javni prijevoz i javljati korisnicima i operaterima sve ključne informacije.

 Samovozeći auti za sigurnije i čišće gradove

Svake godine u svjetskom prometu pogine 1,25 milijuna ljudi. Još 20-50 milijuna bude ih teško ozlijeđeno. Svaki pametni grad i država kojoj je stalo do digitalizacije pokušat će napraviti sve što mogu kako bi smanjili te brojke. Čini se da je rješenje tog problema na korak od ostvarenja kroz samovozeće automobile i kamione. Tesla je bio jedan od prvih velikih proizvođača koji je u svoje automobile uveo mogućnost da automobil vozi sam. Nešto što se činilo kao opasno prije nekoliko godina, danas je dostupno u desecima, ako ne i stotinama samovozećih automobila.

Samovozeći automobili riješit će niz problema – smanjit će stopu smrtnosti na cestama tako što miču ljudski faktor iz jednadžbe, pridonijet će manjem ekološkom zagađenju i gotovo u potpunosti riješiti gužve na cestama. Uz to, samovozeći automobili moći će komunicirati jedni s drugima i tako gotovo u potpunosti smanjiti rizik od nesreća.

Podzemni i nadzemni brzi vlakovi

Godinama smo imali samo jednu opciju za putovanje ako smo htjeli relativno brzo stići na udaljeno mjesto – avion. No to nikad nije bilo najefikasniji način putovanja. Avioni zagađuju okoliš, glasni su, zahtijevaju ogromne infrastrukture, a svi se ti problemi na kraju pretvaraju u visoke troškove putovanja za krajnjeg korisnika. Ipak, znanstvenici tvrde da smo na pragu nove revolucije u brzim vlakovima koji bi mogli zamijeniti avione.

Iako već godinama imamo brze vlakove, poput Shanghai Magleva koji za prihvatljivu cijenu od 8 američkih dolara putnike prevozi od Šangaja do obližnjeg aerodroma za samo 7 minuta i pri brzini od 430 km/h, ljudi poput Elona Muska najavljuju nova rješenja. On je sa svojom kompanijom Hyperloop obećao gradnju podzemnih tunela u kojima će u vakuumu vlakovi moći postizati još više brzine te prolaziti kontinente za samo nekoliko sati i s nižim operativnim troškovima od aviona.

Preuzeto:
Dina Hrastović i Vuk Radić
Jutarnji list

AGROPROTEINKA – prijatelj i čuvar zdravlja i okoliša

Objavio
Odgovorno
-

Agroproteinka je tvrtka sa 60-godišnjom tradicijom u skupljanju i preradi životinjskih nusproizvoda. Činjenica je da živi i korača ukorak sa zahtjevima vremena i zato je Agroproteinki i sa 60 godina lako biti  mlada. Nove okolnosti i novo vrijeme donose nove izazove, drugačije tehnologije i nove načine kojima možemo dodatno raditi u smislu očuvanja zdravlja ljudi i planete Zemlje. U tom smislu nove izazove Agroproteinka odgovora novim bioplinskim postrojenjem koje je u redovnom pogonu od ožujka 2017., od kada smo u mogućnosti, uz životinjske nusproizvode, sakupljati i otpad biljnog podrijetla.

Kada izravno želimo odgovoriti na nečije pitanje TKO SMO MI?, krećemo od tri riječi koje opisuju tri glavna poglavlja naše misije: zdravlje, okoliš i energija.

Zdravlje ljudi štitimo od negativnih utjecaja koji mogu nastati zbog lošeg postupanja s otpadom i nusproizvodima, a onda od istih dobivamo i nove vrijedne proizvode.

Okoliš – čuvamo i zdravlje našeg zajedničkog okoliša na isti način, odgovorno i sustavno, na koji čuvamo zdravlje ljudi i životinja.

Energija – od skupljenog dobivamo nove vrijedne proizvode: komponentu za hranu za kućne ljubimce, energente te komponentu za proizvodnju biodizela, toplinsku i električnu energiju. Agroproteinka je tako ulaganjem u postojeće pogone i novim projektima zaokružila svoj

ZELENI PROSTOR

Zeleni krug Agroproteinke

Često naš tvornički krug volimo nazvati i zelenim krugom ili zelenom oazom Hrvatske. Zašto? Zato što sve ono „loše“ što uđe pretvorimo u nešto novo, dobro i plemenito, u zelenu energiju. Krugom nazivamo naše poslovanje. Agroproteinka je kroz dugi niz godina prepoznata kao savjestan skupljač otpada životinjskog podrijetla. Međutim, to je samo jedan dio organskog otpada. Otvaranjem bioplinskog postrojenja počeli smo sa sakupljanjem i biorazgradivog otpada u koji se ubraja i otpad biljnoga podrijetla. Uz navedeno, sakupljamo i otpadno jestivo ulje čime konačno sve naše komplementarne djelatnosti zatvaraju naš zeleni poslovni krug.

Zaštita zdravlja i okoliša

U tvornici za kategoriju 1 i 2 odnosno SafeVet prerađuju se neprehrambeni nusproizvodi opasni za zdravlje ljudi i životinja. Riječ je uglavnom o uginulim životinjama te namirnicama koje su neispravne. Značaj ove tvornice iščitava se iz sama njezina naziva. Iako predstavlja manji dio skupljenih nusproizvoda, njezina uloga je od velike važnosti za zaštitu zdravlja ljudi, životinja i okoliša. U naš pogon kategorije 1 i 2 dnevno dođe oko 5000 uginulih životinja – samo manji dio nusproizvoda koji zaprimamo. Zamislimo sav taj otpad u prirodi, improvizacijski zakopan po poljima, ili spontano bačen u rijeke ili jezera. To bi bilo nemjerljivo štetno za okoliš i zdravlje ljudi. U istom krugu nalazi se tvornica kategorije 3 Petprotein u kojoj se prerađuju nusproizvodi nastali u klaonicama, mesnicama ili prodajnim lancima, a koji su opasni za zdravlje ljudi i kao takvi se ne smiju konzumirati. Međutim, njihovom daljnjom preradom u Agroproteinki nastaju proizvodi neopasni za zdravlje životinja koji se koriste u pet-food industriji.

Kao što je spomenuto, najnoviji projekt Agroproteinke je izgradnja bioplinskog postrojenja Agroproteinka – Energija BioWatt. Otvaranjem sestrinske tvrtke Biowatt stvorili smo uvjete za zbrinjavanje i otpada biljnog podrijetla. U novom se postrojenju zbrinjava biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina te bivša hrana. Sva hrana s istekom roka trajanja primjereno se zbrinjava  u postrojenju koje štiti zdravlje potrošača od potencijalno opasnih namirnica. Važno je još napomenuti da je Uredbom (EZ) br.1069/2009 zabranjena hranidba životinja iz uzgoja s ugostiteljskim otpadom. U skladu s Uredbom ugostiteljski se otpad može koristiti za pretvorbu u bioplin. Osim navedenih vrsta nusproizvoda i otpada, sakupljamo i otpadna jestiva ulja koja također negativno utječu na okoliš zdravlje ukoliko su nemarno odbačeni u prirodi.

Energija i dodatna ulaganja

Proizvodnja energije iz navedenih nusproizvoda povećava vrijednost tih sirovina. Od nusproizvoda kategorije 1 i 2 dobivamo dva proizvoda: tehničku mast i mesno koštano brašno koji se koriste za proizvodnju biodiesela i kao energent u cementarama. Otpadno jestivo ulje koristi se kao sirovina za proizvodnju biodiesela. Od biorazgradivog otpada dobiva se toplinska i električna energija. Preradom nusproizvoda kategorije 3 dobivaju se proizvodi kao   životinjska mast, peradarski životinjski protein i miješani životinjski protein. Ovi proizvodi imaju novu namjenu – budući da se dobivaju od sirovine koja nije opasna za životinje, koriste se kao komponenta u hrani za kućne ljubimce.

Uz navedeno, Agroproteinka posjeduje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i dva biofiltera koji osiguravaju da zrak i vode iz proizvodnog procesa budu potpuno pročišćeni korištenjem suvremenih tehnologija.

Svi nusproizvodi koje se sada procesiraju u Agroptoteinki nekad su završavali u prirodi i vodama. Ima toga djelomice i sada. Naša je velika uloga i briga da se okoliš takvim nemarnim ponašanjem društva ne razboli.

Zato smijemo kazati: Agroproteinka je tehnologija prijateljstva i čuvanja zdravlja i okoliša!

Antonija Bubalo

1...124125126...188Stranica 125 od 188

NAJČITANIJE

zimsko računanje vremena

Ljetno i zimsko računanje vremena – Kada će Europa stati na...

Odgovorno -
Ove 2026. godine ljetno računanje vremena počinje 29. ožujka u dva sata ujutro. Kazaljke se pomiču za jedan sat unaprijed pa dva sata postaje...

17 ciljeva održivog razvoja – AGENDA UN 2030.

Dan bez automobila

Dan bez automobila

Europski tjedan mobilnosti 2026.: Međugeneracijska pravednost

Europski tjedan mobilnosti 2026.: Međugeneracijska pravednost

Svjetski dan čišćenja 2026.: Od čistih tanjura do čistih gradova

Svjetski dan čišćenja 2026.: Od čistih tanjura do čistih gradova

Velebit – rujan 2023.

Promotori DOP-a od A-Z