Na Dan žena, 8.3., Zazvonite za ravnopravnost spolova!

Objavio
Odgovorno
-

Ring the Bell for Gender Equality: Zazvoni za ravnopravnost spolova! dio je globalnog događanja Ring the Bell for Gender Equality, koje će se održati diljem svijeta na Međunarodni dan žena.

Četvrtu godinu za redom ovim događanjem skreće se pažnja na važnu ulogu poslovnog sektora u unaprjeđenju ravnopravnosti spolova, a u svrhu postizanja ciljeva održivog razvoja i podizanja svijesti o načelima osnaživanja žena. Globalni događaj organizira UN Global Compact s UN Women, Sustainable Stock Exchanges Initiative (SSE), Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC) i Svjetskom federacijom burzi (WFE).

Događanje će se održati 8. ožujka 2018. u 9:00 sati. Ljubazno molimo, svoj dolazak potvrdite do 6. ožujka 2018. na adresu e-pošte ana.arambasic@zse.hr.

Službeni program događanja možete preuzeti ovdje.

Nijmegen – Zelena prijestolnica Europe za 2018. Može li Zagreb to biti?

Objavio
Odgovorno
-
Nijmegen, Nizozemska, 18. svibnja 2014. - Nijmegen je jedan od najstarijih gradova u Nizozemskoj, a 2005. je proslavio svoju 2000. obljetnicu. U veljači 1944. Nijmegen je bombardiran od strane savezničkih zračnih snaga, srednjovjekovno središte je uglavnom uništeno. U planu rekonstrukcije arhitekt Siebers predvidio je rekonstrukciju u kojoj bi se obnovio povijesni pejzaž grada. Arhitekt Verhagen želio je otvoreni gradski pejzaž s puno prostora. Voditelj projekta Fokkinga odlučio se za kompromis: obnoviti grad uz očuvanje originalne karte grada / Foto: Marco van Middelkoop - Aerophoto-Schiphol

Jeste li čuli za grad Nijmegen? Vjerojatno niste. Ali, taj grad sa 173.000 stanovnika u istočnom dijelu Nizozemske, tek osam kilometara udaljen od granice s Njemačkom, ovogodišnja je Zelena prijestolnica Europe. Europska komisija počastila ga je ovom prestižnom titulom za 2018. zbog „zelene“ filozofije gradskih vlasti koje su postigle uistinu sjajne rezultate u ostvarenju održivih ciljeva. Nijmegen je model; veoma ugodan grad za sve koji se u njemu nađu!

Europska komisija ustanovila je nagradu Zelena prijestolnica Europe još 2010. godine i njome svake godine odaje priznanje „zelenim“ naporima gradskih vlasti za poboljšanjem uvjeta života, ali na održiv način. Kada se zna da će do 2050. godine, prema procjenama, čak 80 posto stanovnika Europe živjeti u gradovima, jasno je da je održivi razvoj jedini mogući način da opstanemo na planetu.

Inspirativan primjer nizozemskog Nijmegena

Među zelenim prijestolnicama 2016. našla se Ljubljana, koja je najviše zadivila svojim zelenim načinom odlaganja otpada, a najviše je čuđenja izazvalo proglašenje Essena, nekadašnjeg rudarskog središta Njemačke, Zelenom prijestolnicom Europe 2017. godine. No, Essen je od rudarskog grada promišljenom politikom svoje uprave izrastao u pravu zelenu oazu.

Inspirativan je i primjer nizozemskog Nijmegena, koji je također od dosadnog, sivog industrijskog grada izrastao u zeleni grad. Za dobivanje laskave titule Nijmegenu je bila ključna činjenica da su lokalne vlasti uspjele uključiti građane u preobrazbu grada u modernu održivu i zdravu urbanu zajednicu. Cilj je Nijmegena da do 2045. godine bude energetski neutralan grad, a vlasti su uvjerile stanovnike, poduzetnike i institucije da investiraju u održive energetske projekte, zelene i plave (odnose se na vodne resurse) infrastrukturne projekte i projekte bioraznolikosti.

Građani – dioničari u velikim infrastrukturnim projektima

Tako su vlasti osigurale novac za velike projekte, a istodobno su se žitelji grada od pukih promatrača pretvorili u aktivne dionike važnih infrastrukturnih projekata. Na primjer, za podizanje prvih četiriju vjetrenjača gradska je vlast uspješno mobilizirala građane, koji su kupili dionice prvih vjetroturbina, pa ovo energetsko postrojenje ima više od 1000 investitora. Od 2016. godine vjetrenjače (Windpark Nijmegen-Betuwe) generiraju dovoljno čiste energije za više od 7100 kućanstava, odnosno 10% grada. Planirana je i peta vjetroturbina, kojom će se broj kućanstava opskrbljenih „čistom“ energijom popeti na 8900.

„Investiramo, često zajedno s drugim vlastima, u inicijativama kao što su biciklističke autoceste, regionalne toplinske mreže, parkovi ili vodno gospodarstvo. Ali, shvatili smo da je uključivanje građana, društvenih organizacija, poduzetnika i istraživačkih instituta apsolutno neophodno za uspješno provođenje promjena“, ističe gradonačelnik Nijmegena Hubert Bruls.

Grad prepun parkova i zelenila

Nisu zanemareni ni mali projekti ozelenjavanja grada, na primjer poticanje stanovništva da umjesto zidanim ili metalnim ogradama svoje okućnice ograđuju živicama i „živom“ ogradom. Ulaz u središnju četvrt grada oivičen je zelenilom u obliku vegetacijskih stupova, trgovačke ulice krasi drvored stabala maslina, fontane su po cijelom gradu, a u ožujku će u stambenim četvrtima Nijmegena biti posađeno 4000 novih stabala. Nije to samo ukras grada, nego ima i funkciju hlađenja ljeti. Između 2010. i 2015. uloženo je 5 milijuna eura u nove parkove u stambenim četvrtima, dok je investicija za ozelenjavanje središta grada od 2008. do 2013. godine iznosila 2,5 milijuna eura.

Za način života u Nijmegenu važna je rijeka Waal, koja protječe kroz grad. U gradu ima čak 1450 hektara parkova, a na adi rijeke Waal je i jedinstveni otočni park. Prema statistici, svaki stanovnik Nijmegena raspolaže s 92 metra četvorna zelene površine, a svaki stanovnik živi na manje od 300 metara udaljen od zelene površine od najmanje pola hektara. Ukratko, ozelenjeno je 24,8% ukupne gradske površine, dok vodene površine zauzimaju 7,8% ukupne površine grada.

Biciklističke autoceste, autobusi na bioplin

Grad je prepun parkova i vode, a i gradska okolica je zelena – grad okružuju brda, šume i voda. U samom gradu, u parkovima Valkhof i Kronenburger, organizirane su, kako su ih nazvali, dječje farme. Tu gradska djeca mogu vidjeti seoske životinje poput krava i ovaca, ali i pčelinjake. Zanimljiv je i Kronenburger Forum, odnosno mjesto na kojemu građani općinskim vlastima mogu iznijeti sve prigovore o okolišu, kakvoći zraka ili prijedloge za smanjenje buke.
No, vratimo se na energetske projekte. Grad 10% energije dobiva iz obnovljivih izvora, a to žele povećati time što su na objekte u gradskom vlasništvu vlasti  instalirale 1485 solarnih panela i 1400 metara četvornih zelenih krovova. Solarni su paneli instalirani i na mnogim školama. Otpad koji se ne može dalje reciklirati služi kao gorivo za toplanu kojom se zagrijava čak 5000 domova, a predviđa se da će uskoro taj broj prijeći i 9000 domaćinstava.

Velike su promjene uvedene i u promet. Većina gradskih autobusa voze na bioplin, a do 2022. godine svi će gradski autobusi voziti na biogorivo. U središte grada dopušten je pristup samo biciklistima, autobusima na biogorivo i malim električnim automobilima. Osim što su autobusi čišći (proizvode samo 17 grama CO2 po putniku po kilometru vožnje), oni su i tiši. Za to je zaslužan poseban asfalt koji neutralizira buku od vozila.

Na sve se načine potiče vožnja biciklom, a Nijmegen ima 250.000 bicikala, što je 1,4 po glavi stanovnika. U gradu je čak 5800 nadziranih parkirnih mjesta za bicikle, a do 2020. planirana je izgradnja 80 kilometara biciklističkih autocesta. Stanovnici Nijmegena gotovo uopće ne dolaze u gradsko središte svojim osobnim automobilima, nego u 65% slučajeva biciklom ili gradskim prijevozom.

Recikliraju 67% otpada i smanjuju količinu otpada

Nijmegen je daleko otišao i u odvojenom prikupljanju otpada i recikliranju. Danas se reciklira čak 67% otpada, a do 2020. godine cilj je da se reciklira 75% otpada. Ne samo da recikliraju, već stanovnici Nijmegena uče i kako stvarati što manje otpada. I dok je svaki stanovnik 2010. stvarao 474 kilograma otpada godišnje, 2014. taj je broj smanjen na 409, a 2016. godine na 383 kilograma.

Rijeka Waal žila je kucavica grada. Na velikoj poplavi 1993. godine stanovnici su naučili da se s rijekom ne valja igrati. Nakon toga opsežnim su radovima podigli obale rijeke, osiguravši grad od poplava. Istodobno su ribnjake u zapadnim dijelovima grada pretvorili u prirodnije vode s puno vodene vegetacije. Uz rijeku su niknuli i brojni rekreativni sadržaji i novi riječni park, a napušteni industrijski pogoni pretvoreni su u atraktivne stanove. Čak su i arheološka nalazišta i ostaci srednjovjekovnih zidina (Nijmegen ima 2000 godina povijesti) skladno uklopljeni u parkove.

Zbog svega je ovaj nizozemski grad primjer ugodnog življenja za svoje stanovnike i brojne studente iz cijele Europe na ovdašnjem sveučilištu.

Kome, zapravo, služe nefinancijski izvještaji? – pita se Tim Mohin, izvršni direktor GRI-ja

Objavio
Odgovorno
-

„Nek se kompanije više usredotoče na ciljeve održivog razvoja, a manje na prebogati popis standarda i smjernica o DOP-u i održivom razvoju,“ kaže u svijetu važna osoba za ta područja – Tim Mohin. Ova izjava ukazuje se moguću važnu prekretnicu i novi smjer razvoja DOP-a.

Tim Mohin, izvršni direktor Globalne inicijative za izvještavanje (GRI), najutjecajnije međunarodne nezavisne standardizacijske organizacijske za nefinancijsko izvještavanje, u nedavnom je razgovoru za Ethical Corp. izjavio, na prvi pogled, vrlo začudnu misao. Naime, izjava kako „Svijetu ne treba još nefinancijskih izvještaja“ tek se na prvi pogled čini nesmotrenom, možda i neozbiljnom, no iza te kratke, vrlo jasne rečenice stoji snažno značenje koje će obilježiti područje održivosti do 2030.

GRI standardi, smjernice UN Global Compacta, smjernice Međunarodnog vijeća za integrirano izvještavanja (IIRC), smjernice Računovodstva za održivu budućnost (SASB), smjernice Carbon Disclosure projekta (CDP)… Popis ide u nedogled: danas imamo bogatstvo smjernica i uputa za izvještavanje koje, kako navodi Mohin, predstavljaju uspjehe i višedesetljetne napore brojnih organizacija, no kao da se stvarajući detaljne upute – kako bi izvještavanje o održivosti naposljetku postalo sveobuhvatno – zapravo dogodilo ono suprotno.

 „Izvještavanje je postalo kompliciranije od stvarnosti“, navodi Mohin.

Mohin, naime, smatra kako je vrijeme „glossy“ CSR izvještaja završeno. „Transparentnost funkcionira na način da jedino možemo upravljati onime što mjerimo“, nastavlja te dodaje: „No, to ipak nije dovoljno. Ono što se u konačnici dogodilo jest da kompanije proizvode prelijepe izvještaje od stotinu i više stranica prepunih izvrsnih fotografija i sadržaja koji nerijetko služi u marketinške svrhe, no izvan kompanije on imaju vrlo malo utjecaja. Uzeti te informacije te ih iskoristiti kao pogled u budućnost zapravo je sljedeći zadatak. S obzirom na brojnost standarda i smjernica, ono što je veliki izazov jest učiniti nefinancijske izvještaje relevantnijima investitorima, direktorima i članovima uprava“.

Zašto je mišljenje Tima Mohina važno?

Prema posljednjem KPMG-jevu izvještaju, 75% od 250 najvećih svjetskih poduzeća (od kojih 63% čine velika i srednja poduzeća) koriste GRI-jeve smjernice za izvještavanje o održivosti, čineći tako GRI organizacijom koja je danas sinonim za ovu praksu. Tim Mohin, kao čelna osoba koja predsjeda takvom organizacijom, razumijevajući „natjecanje“ između različitih tipova i standarda, ipak poziva sve stručnjake u ovome području na suradnju, dajući do znanja kako u stvarnosti postoje puno veći problemi. U tome smislu, poziva kompanije diljem svijeta da se u ovom trenutku usredotoče na Globalne ciljeve održivog razvoj, osobito na pitanje ljudskih prava u dobavljačkim lancima.

Ovom izjavom Mohin zapravo ukazuje na poodmaklu birokratiziranost sustava, koristeći legitimitet svojeg položaja te razumijevajući koliko je važno i razgovarati o manama sustava, koji, u konačnici, nastoji svijet činiti boljim mjestom za život. Izvještavanje o održivosti treba činiti onu dragocjenu razliku koja će odražavati praksu i težiti još boljoj, a ne biti samo sebi svrha, treba govoriti onima kojima su informacije namijenjene te, naposljetku, stvarati pozitivne društvene učinke.

Dobra Hrvatska, veljača 2018.

Poklade u dm-u: Sto načina kako ostvariti ugodnu atmosferu kod najboljeg poslodavca!

Objavio
Odgovorno
-

Samo jedan dan u godini svijet se okreće naopako. Samo jedan dan u godini možemo biti tko god poželimo. Samo jedan dan u godini svijetom i dm-om vladaju maškare. 🙂

Na pokladni utorak u dm-u svi radimo pod maskama… od naših prodavačica i prodavača preko referenata, asistenata, komisionara, viličarista, menadžera pa čak i do cijele Uprave! Stručni žiri, sastavljen od kolegica i kolega koji čine (ne)radnu grupu Maškare, odabire najbolje grupne i pojedinačne maske. Zajedničko organiziranje „Bala pod maskama“ i izrađivanje grupnih maski dodatno nas zbližava, potiče timski rad i zajedništvo te stvara jednu zaista posebnu atmosferu u dm-u. Zajedno se smijemo, komentiramo tko je ove godine bio najkreativniji i sladimo se krafnama. A kupci u prodavaonicama svake godine sve su oduševljeniji našim idejama. Zamislite da uđete u prodavaonicu, a na blagajni ugledate Supermana, Donalda Ducka ili Kleopatru!

Naš se direktor, g. Mirko Mrakužić, voli prisjetiti dana kada smo krenuli s maškarama. Imao je sastanak s direktorom jedne banke koji nije mogao vjerovati kada ga je na recepciji dočekao Popaj. Rekao je da je došao kod g. Mrakužića na sastanak, a po njega je došla vještica (prerušena tajnica Ureda uprave) i odvela ga u sobu za sastanke. Direktor je bio prerušen u časnu sestru. Pitao je gosta, onako začuđenog, imaju li i oni maškare, na što je on odgovorio da nemaju jer su oni „ozbiljna“ tvrtka. Čuli smo da, nažalost, te ozbiljne tvrtke više nema.

Biti najpoželjniji poslodavac osam godina za redom te kroz deset godina biti među najboljim poslodavcima u Hrvatskoj, itekako se osjeti u tvrtki. Osjeti se u prodavaonicama, u centrali, distribucijskom centru, to se vidi na našim licima. Mi u dm-u njegujemo profesionalan odnos prema poslu, ali i pozitivnu radnu atmosferu, i koristimo uvijek priliku za druženje. A ako se pritom možemo i igrati – još bolje! Neka nam posao bude igra, a igra posao… Jedan dan u  godini to posebno naglašavamo. 🙂

Nataša Odak, menadžerica Razvoja ljudskih resursa

DOBRA HRVATSKA
Veljača 2018.

Za više transparentnosti: Tko lobira u institucijama Europske unije?

Objavio
Odgovorno
-

Organizirano lobiranje značajka je razvijenih društava te je danas velik izazov učiniti ga vidljivim i otvorenim – osobito zato što njegova uspješnost omogućava dijalog između različitih strana čime se uvelike utječe na društvene i okolišne promjene. Uvriježeno je mišljenje kako oni koji lobiraju imaju snagu i financijsku moć te shodno tome utječu na (buduću) zakonsku regulativu.

Kako, onda, omogućiti da sve interesne skupine koje žele utjecati na donošenje odluka u EU-u to čine otvoreno i transparentno? I je li to uopće moguće, iz svih mogućih razloga, posebno imajući u vidu činjenicu kako lobiranje imaju svoju cijenu te kako različite zemlje imaju različita zakonodavstva, pa i kulturološke značajke?

Glavni ciljevi poboljšanja dosadašnjeg Registra transparentnosti

Da bi se osiguralo poboljšanje baze podataka o interesnim skupinama koje žele pristup Europskoj uniji, Europski parlament, Komisija i Vijeće započeli su pregovore o poboljšanom Registru transparentnosti. Riječ je o uspostavi zajedničkih pravila za više transparentnosti u procesu lobiranja na razini Unije koji će olakšati rad privatnom, javnom i civilnom sektoru.

Zapravo, lobiranje oduvijek postoji, a ovo je način da se učini društveno vidljivim i sustavnim.

EU pokazatelji današnjeg stanja – tko lobira, za što se najviše lobira?

Kao što pokazuje donja infografika, broj registriranih organizacija, među kojima su nevladine organizacije, profesionalne udruge, tvrtke, sindikati i konzultantske tvrtke, raste. U Registru se sada nalazi 11 tisuća organizacija s preko 80 tisuća zaposlenih, dok ih petina ima urede u Belgiji.

Pokazatelji sustava su sljedeći:

  • U upisu u registar prednjače poduzeća i trgovinske i poslovne udruge s ukupnim zbrojem od 45,7%.
  • Nevladine organizacije sudjeluju s 26,2%
  • Konzultantska poduzeća uključena su s 6,7%.

Kada govorimo o temama o kojima se najviše lobira:

  • Najzastupljenija su područja zaštite okoliša, istraživanja i tehnologije te unutarnjeg tržišta.
  • Najmanje se lobira o temama poput financijske sigurnosti i sporta.

Države članice imaju različita pravila za regulaciju lobista, a samo sedam zemalja imaju uz to povezane zakone: Francuska, Irska, Litva, Austrija, Poljska, Slovenija i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Od 2011. Parlament i Komisija uključeni su u zajednički Registar interesnih skupina koji je zamijenio prijašnje dvije odvojene baze podataka iz 1995. godine. Od 2014. pak, Vijeće je vanjski promatrač toga Registra. Prema novim prijedlozima s početka 2018. godine, sve bi tri institucije sudjelovale u registru te jednakopravno sudjelovale u njegovom razvoju.

Što je cilj Registra transparentnosti?

Glavni cilj Registra transparentnosti jest da sve interesne skupine koje žele utjecati na donošenje odluka u EU-u to rade otvoreno.

Osnove informacije koje bi svi uključeni dionici trebali znati su:

  • U registru je vidljivo tko zastupa koje interese i kojim financijskim sredstvima pritom raspolaže.
  • Registracija je dobrovoljna, ali je uvjet za određene aktivnosti – primjerice ako lobist želi govoriti na javnom saslušanju u Parlamentu.
  • Europski je parlament usvojio mandat za pregovore s Komisijom, a Vijeće želi pojačati odgovornost institucija i osigurati transparentni rad na EU razini.

Lobiranje – način utjecanja na europsko zakonodavstvo. „Što hitnije uvođenje u hrvatski pravni sustav.“

„Europski registar dobro je postavljen i potreban mehanizam nadzora lobiranja i trebalo bi ga što hitnije uvesti u hrvatski pravni sustav. Sve zainteresirane interesne skupine bilo one javnog ili privatnog predznaka trebaju biti u registru. Ovo pitanje potpuno je nesporno i odavno je Hrvatska to trebala učiniti, odnosno Ministarstvo pravosuđa i Hrvatski sabor.“ – navodi Natko Vlahović, vlasnik Vlahović grupe, potpredsjednik Hrvatskog društva lobista – udruge za promicanje transparentnog zagovaranja interesa (HDL) te akreditirani lobist pri Europskom registru transparentnosti u Bruxellesu te dodaje: „Kao hrvatski lobist u Bruxellesu akreditiran sam pri Europskom registru transparentnosti od 2005. godine. Industrija se strahovito dinamizirala od tih dana. Lobiranje u Bruxellesu je prihvaćen način poslovanja i svi imalo značajniji nacionalni subjekti prate u nekom dijelu zbivanja koja dolaze iz tvornice novih pravila i regulative, a to su EU institucije.“

Možemo zaključiti kako je pokretanje zajedničkog Registra transparentnosti vrijedna odluka koja će omogućiti kvalitetu lobiranja u EU-u, te će se shodno tome izravnijim ulaznim zahtjevima i povećanom kontrolom kvalitete pojednostaviti i poboljšati kvaliteta podataka.

Subjekti upisani u registar koji ne budu poštovali pravila kodeksa ponašanja mogli bi se suočiti s privremenim ukidanjem svojih interakcija s institucijama ili uklanjanjem iz postojećeg registra. Ovom odlukom vidimo napor u unaprjeđenju praksi, osobito zato što uvijek treba imati na umu one procese koji se odvijaju izvan reguliranog sustava.

Izvor: Europska komisija

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2018.

Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske i NIVEA: Projekt ‘Neka odrastanje bude dječja igra’ kao dio globalne inicijative za ostvarenje punih potencijala djece

Objavio
Odgovorno
-
Opatija

Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske i tvrtka Beiersdorf od 2014. godine provode projekt društvene odgovornosti Neka odrastanje bude dječja igra kako bi se naglasila važnost igre za dječji razvoj te kako bi se doprinijelo stvaranju boljih uvjeta za odrastanje djece i mladih diljem Hrvatske.

Projekt je dio globalne inicijative NIVEA – stalo nam je do obitelji kojom NIVEA pruža podršku obiteljima pomažući djeci i odraslima u ostvarenju njihovih punih potencijala. Projekt je pokrenut u suradnji sa Savezom društava „Naša djeca“ Hrvatske, nevladinom i neprofitnom udrugom koja djeluje od 1950. godine. Savez DND okuplja, potiče i pruža pomoć osnovnim Društvima „Naša djeca“ (DND) koja djeluju u gradovima i općinama diljem Hrvatske u akcijama i aktivnostima s djecom i za djecu.

Od opremanja prostora do provedbe programa

U prvoj godini projekta „Neka odrastanje bude dječja igra“ uređeno je i opremljeno 10 igraonica i prostora Društava „Naša djeca“ kako bi djeca kvalitetno provodila svoje slobodno vrijeme te je prikupljeno i publicirano više od 600 originalnih dječjih mudrih poruka odraslima o igri, obitelji, svijetu u kojemu djeca žive i koji ih okružuje pod nazivom „Poruke djece odraslima“.

Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske zahvalan je tvrtki Beiersdorf i vrlo ponosan na projekt „Neka odrastanje bude dječja igra“, zahvaljujući kojemu djeca, voditelji, roditelji, stručni suradnici iz naše raširene mreže Društava „Naša djeca“ diljem Hrvatske, imaju opremljene igraonice i prostore za rad, educirane volontere za kreativne radionice s djecom, korisne priručnike, kvalitetne igre i igračke i javna događanja, istaknula je Sonja Borovčak, dopredsjednica Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske.

Godine 2015. glavna tema je bila dječja igra. Educirano je 50 volontera iz Društava Naša djeca za kreativne radionice s djecom i roditeljima koji su proveli 36 besplatnih radionica s djecom i roditeljima u više od 20 gradova i općina. Izrađen je i poseban priručnik s igrama za djecu, voditelje, mentore, odgojitelje, nastavnike, volontere i roditelje te održan Dan igara u više od 40 gradova i općina diljem Hrvatske.

Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske ponosni je partner na ovom projektu. Raduje nas da se igramo i zajedno odrastamo kroz projekt nastojeći ga učiniti što boljim i potaknuti što više roditelja i djece da provode svoje slobodno vrijeme kroz igru, rekla je predsjednica Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske, prof. dr. sc. Aida Salihagić Kadić.

Kreativno izražavanje kroz igru

U 2016. godini, pravo djeteta na igru i slobodno vrijeme proširilo se na glavnu temu projekta – igračku. Educirano je novih 50 volontera iz Društava „Naša djeca“ za likovne, lutkarske i dramske radionice. Kao rezultat ovih kreativnih seminara, uslijedile su besplatne radionice za roditelje i djecu diljem Hrvatske. Uz pomoć educiranih volontera, nekoliko stotina djece diljem Hrvatske izradilo je vrlo originalne prototipove igračaka i igara te pokazalo koliko je važno omogućiti djeci da se kreativno izražavaju i provode slobodno vrijeme kroz igru. Izložba je postavljena u Etnografskom muzeju u Zagrebu. U sklopu projekta održana je i tribina o igri i igračkama te nagradni natječaj koji se provodio na mrežnim stranicama www.nivea.hr. Dizajnerice Slavica Farkaš, Tea Janković, Iva Risek i Adriana Pavelić za potrebe projekta izradile su prototipove igračaka, a djeca i odrasli su glasovali za najbolje rješenje. Pobjednička igra Slavice Farkaš „Čiri biri bajka“ producirana je u limitiranom izdanju te distribuirana Društvima „Naša djeca“ diljem Hrvatske kako bi je djeca i volonteri koristili u svakodnevnom radu.

Projekt „Neka odrastanje bude dječja igra“ nastavljen je i u 2017. godini, a glavna tema je nova aktivnost i program „Bajkaonica“. Kako pripovijedanja nema bez pripovjedača, projektom je omogućena edukacija za 26 volontera iz 15 Društava „Naša djeca“. Oni su kroz dva programa usvojili znanja i vještine pripovijedanja. Kako bi se prostor u kojem se pripovijedanje odvija učinio toplim i poželjnim, u suradnji s dizajnericom interijera i kostimografkinjom Gorankom Vlahović iz Pleat pls. studija osmišljena je „Bajkaonica“ te je 15 mobilnih kutića „Bajkaonice“ distribuirano u lokalna Društva „Naša djeca“ koji provode program pripovijedanja. Kako bi ovaj vrijedni izvaninstitucionalni program dobio dugoročnu održivost te provedbu na području cijele Hrvatske, uključujući Društva „Naša djeca“, škole, vrtiće, knjižnice i javne prostore, pokrenut je i proces verifikacije programa.

Projekt „Neka odrastanje bude dječja igra“ primjer je osmišljenog društveno odgovornog projekta koji  pokazuje pozitivan primjer kako se snažnim partnerstvom i zajedničkom vizijom i misijom poslovnog i neprofitnog sektora mogu i trebaju provoditi korisni, edukativni, etički i održivi projekti za djecu i cijele zajednice.

Veseli nas što možemo iz godine u godinu ulagati u obitelj, a to ćemo svakako nastaviti i sljedeće godine, rekla je Nela Zadro, direktorica marketinga tvrtke Beiersdorf Hrvatska.

Snježana Krpes, tajnica Saveza društava Naša djeca Hrvatske

Veljača 2018.
Sukladno Metodologiji oblikovanja DOP primjera Dobre Hrvatske

Okrugli stol: DOP kao strateški okvir poslovanja – uspješne priče, 20.02.2018.

Objavio
Odgovorno
-

U utorak 20. veljače Hrvatska gospodarska komora, kao dio manifestacije European Industry Week, organizira okrugli stol DOP kao strateški okvir poslovanja – uspješne priče.

Rok prijave je 19. veljače.

Više informacija o samom događaju bit će dostupno uskoro.

Skandal s testovima na majmunima zasjenio Daimlerovu rekordnu dobit u 2017.

Objavio
Odgovorno
-

Prema navodima New York Timesa, njemački proizvođač luksuznih vozila Daimler objavio je da je 2017. godinu zaključio s rekordnom dobiti zahvaljujući dobroj prodaji sportskih terenaca i kamiona. Ipak, rezultate je zasjenila povezanost kompanije s kontroverznim testiranjem utjecaja toksičnih ispušnih plinova na majmunima u američkom laboratoriju 2015. godine.

Navodi se kako je testove naručilo u međuvremenu ukinuto istraživačko tijelo koje su osnovali Daimler, BMW i Volkswagen.

Iz Daimlera su izjavili da su “zaprepašteni” tim otkrićima te da je posljedično suspendiran zaposlenik koji je svojedobno bio član upravnog odbora istraživačke organizacije EUGT. Mediji su utvrdili da je riječ o Udu Hartmannu, čelniku Daimlerova odjela za zaštitu okoliša.

Podsjećamo, Daimlerova neto dobit porasla je prošle godine 24 posto i to na 10,9 milijardi eura. Prihodi su uvećani sedam posto, na 164 milijarde eura. U mjesecima pred nama bit će zanimljivo promatrati hoće li i u kojem udjelu neodgovornost kompanije utjecati na cjelokupni imidž i reputaciju, te posljedično, na buduću dobit i lojalnost kupaca.

Jedanaest iznajmljivača zaslužilo certifikate za označavanje eco-friendly namještaja

Objavio
Odgovorno
-

U sklopu projekta certificiranja eko-smještaja Eco Domus, kojeg je prošle godine pokrenuo Upravni odjel za turizam Istarske županije, u agroturizmu Ograde u Katunu Lindarskom, održana je edukacija za iznajmljivače i lokalne turističke zajednice, te je dodijeljeno 11 certifikata, odnosno tabela i promotivnih materijala za označavanje eco-friendly smještaja.

U tu svrhu su izrađeni kriteriji za provedbu certificiranja, vizualni identitet i logotip projekta, te je tijekom prošle godine proveden javni poziv za iskaz interesa za uključenje u projekt. Na javni poziv se prijavilo 13 iznajmljivača kojima su pružene besplatne savjetodavne usluge oko prilagodbe njihovog objekta za dobivanje eko-oznake, te je nakon evaluacije svih zaprimljenih prijava odabrano 11 objekata koji su zadovoljili kriterije, a to su: Villa Baldaši iz Baldaši (Vižinada), Villa Milica iz Šajini (Barban), Villa Ladonja iz Manjadvorci (Barban), Apartman Margerita iz Bezjaki (Sv. Petar u Šumi), Kuća Una iz Kranjčići (Svetvinčenat), Villa Dubravka iz Pinezići (Tinjan), Agroturizam Ograde iz Katuna Lindarskog (Pazin), Villa Marten iz Brajkovići (Kanfanar), Apartman Oliveto iz Medulina, Villa Dolce Vita iz Motovuna i Villa Gašparini iz Ceriona (Višnjan).

Načela održivog razvoja turizma

Nastavak je to aktivnosti započetih s projektom Istra Bike & Bed s ciljem diversifikacije i podizanja kvalitete privatnog smještaja u Istarskoj županiji u skladu s načelima održivog razvoja turizma. Jedanaest objekata koji nose Eco Domus znak zadovoljili  najmanje 50 osnovnih kriterija u 12 kategorija.

Eco Domus je usmjeren na male turističke smještajne objekte, a cilj mu je poticanje privatnih iznajmljivača na diversifikaciju i podizanje kvalitete smještaja kroz usklađivanje s načelima održivog razvoja i održivog turizma. “Održivi turistički razvoj vrlo je važan jer zadovoljava potrebe turista i domicilnog stanovništva. Njime se želi ostvariti upravljanje resursima na način da ekonomske, socijalne i ekološke potrebe budu ostvarene tako da se održi kulturološki integritet, osnovni ekološki procesi, biološka raznolikost, te sustavi na kojima počiva život” zaključuju iz Upravnog odjela za turizam Istarske županije.

Izvor: hrturizam.hr

Razgovor s Natašom Novaković, direktoricom za radne odnose i ljudske potencijale Hrvatske udruge poslodavaca

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-

„Tko ne ulaže u DOP i održivost, ne razvija se!“

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) jedna je od onih institucija koja među poslodavcima promiče društveno odgovorno poslovanje (DOP) i održivi razvoj. O tome što se do sada napravilo, može li se učiniti više i bolje, razgovaramo s Natašom Novaković, direktoricom za radne odnose i ljudske potencijale HUP-a.

Kao organizacija koja samo u području ljudskih potencijala godišnje održi oko pedesetak edukacija, konferencija i okruglih stolova, značajno je doprinijela razvoju društveno odgovornog poslovanja i transparentnosti u poslovanju, potičući primjere dobrih praksi i njihovu vidljivost u javnosti.

HUP se dugo bavi područjem DOP-a, a od 2012. preuzeo je i koordinaciju mreže Global Compacta UN u Hrvatskoj. Što je osnovna slika toga?

Mreža Global Compacta danas ima između 70 i 80 članica, pa iako je rast broja članica vidljiv, nije riječ o eksplozivnom porastu. Općenito gledajući, članice Global Compacta najčešće su velike kompanije koje imaju dovoljno resursa da se mogu posvetiti ovoj temi. Mali poslodavci imaju pune ruke posla s praćenjem izmjena zakona i administracijom da bi uopće opstali na tržištu,pa im se vjerojatno čini da DOP po važnosti dolazi na kraju. A to ne bi trebalo biti tako, jer sve analize pokazuju da su kompanije koje se brinu za zaposlenike, za okoliš i općenito za održive ciljeve razvoja i koje imaju viziju i višu svrhu, produktivnije i bolje posluju. Činjenica je da se u velikom broju kompanija na DOP još uvijek gleda više kao na trošak nego kao na benefit.

Čak i velike kompanije kada govore o DOP-u ističu svoje humanitarne aktivnosti, a neke druge, poput brige za zaposlenike ili zajednicu, ne ističu. Kako HUP može utjecati na promjenu svijesti rukovodećih ljudi u tvrtkama?

Na svaki se način trudimo približiti ideju DOP-a kroz djelatnosti HUP-a, ali i Global Compacta.Održali smo jako puno edukacija vezanih za DOP kroz mrežu Global Compacta i kroz projekt “DOP za sve”, koji je trajao dvije godine i za vrijeme kojeg smo dodjeljivali nagrade HUP-a za društveno odgovorno poslovanje u nekoliko kategorija. To je vrlo posjećen događaj i izazvao je iznimno veliki interes poslodavaca. Naš je cilj pokazati poslodavcima da DOP nije trošak nego ulaganje u sebe, koje se višestruko vraća. Na području brige o zaposlenicima, čini mi se, najdalje smo napredovali.

Održali smo i jako puno projekata o rodnoj jednakosti, jer su HUP i Global Compact sudjelovali kao partneri u dvogodišnjem projektu čija je nositeljica bila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Imamo i HUP-ovu  Bazu poslovnih žena koja je proizašla iz tog projekta. Zatim, provodimo i projekt „Privatni sektor za mlade“ u kojem povezujemo studente, poslodavce i obrazovne institucije s ciljem sustavnog održavanja studentskih praksi. Trenutačno pripremamo projekt u koji bi se trebalo uključiti i SOS selo, ostvarujemo suradnju s UNICEF-om, imali smo niz radionica za naše članove o dječjim prvima… Unutar Global Compacta potičemo i Mamforce standard za obiteljsko društveno odgovorno poslovanje kompanije, a HUP je i sam nositelj Mamforce i Dadforce standarda.

Bavite li se i ljudskim pravima?

Na neki način da, jer dječja prava i rodna jednakost dio su područja ljudskih prava. Doduše, nemamo poseban odjel koji se bavi ljudskim pravima, a teme borbe protiv siromaštva i nejednake raspodjele bogatstva u svijetu kod nas su još na marginama.

Iskazuju li naši poslodavci općenito dovoljno zanimanja za DOP i održivost?

Mislim da svijest o potrebi bavljenja DOP-om treba podići, ljude treba educirati, pa čak i napraviti određeni „pritisak“ da se shvati da je to važna tema i da strategiju održivog razvoja treba uklopiti u strategiju razvoja Hrvatske od 2020. do 2030. Upravo stoga ove godine namjeravamo temu DOP-a što više promovirati i po našim regionalnim uredima. U svakome od njih izabrat ćemo nekoliko ciljeva održivog razvoja koje ćemo obraditi kako bismo svijest o DOP-u proširili i dalje od Zagreba, u kojemu je koncentrirana većina svih aktivnosti.

U kojim se segmentima najviše osjeća usmjerenost tvrtki na društvenu odgovornost? Po čemu i kako se to uopće može izmjeriti?

Ne mogu govoriti o postotku kompanija osviještenih o DOP-u, ali ono što mogu vidjeti kod članova koji su aktivni u Global Compactu je da najviše dobrih praksi ima u području, kako sam već rekla, brige o zaposlenicima.Temama poput zaštite okoliša više se bave kompanije čije poslovanje utječe na okoliš. Zato i organiziramo različite radionice, od onih o nefinancijskom izvještavanju do onih o novim trendovima u DOP-u. Problem je što se oko tih tema uvijek okupljaju isti članovi, isti poslodavci. Zato nastojimo teme o DOP-u uvrstiti u neku poslovnu konferenciju koju posjećuje veći broj poslodavaca.

Možete li navesti neke primjere dobre prakse kompanija o DOP-u?

Ne bih isticala nikog, to je prilično nezahvalno.

Koliko je DOP prisutan u poslovanju tvrtki u Europskoj uniji? Možete li to usporediti s Hrvatskom?

Iz iskustva iz Global Compacta mogu reći da je DOP puno razvijeniji u zemljama poput Velike Britanije, Njemačke, Norveške i drugih država iz sjevernijeg, bogatijeg dijela Europe. Možda je to zbog pritiska zakonodavstva, jer ondje tvrtke imaju ne samo obvezu nefinancijskog izvještavanja nego i izvještavanja o jednakosti spolova i drugim pitanjima. Ili je možda samo riječ o tome da su to bogatije zemlje. Kad je gospodarstvo bogatije, kompanije su manje opterećene preživljavanjem. S druge strane, teme održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja vuku naprijed i potiču razvoj. To je začarani krug, tko ne ulaže u DOP, ne razvija se, a onda se bori za preživljavanje pa nema ni vremena ni novca za DOP. Ipak, odnekud se mora početi. Na stranicama Global Compacta kompanijama su dostupni zanimljivi alati za samoprocjenu, koji omogućavaju da kompanija sama procijeni koliko je napredovala u području DOP-a.

Spomenuli ste specifično HUP-ove projekte za promicanje DOP-a u Hrvatskoj. Možete li reći više o rezultatima nekih od njih?

“DOP za sve” financirala je EU i on je proveden u više država EU. U sklopu projekta bile su organizirane brojne edukativne radionice, a kruna tog projekta je nagrada HUP-a tvrtkama koje su u prošloj godini imale najbolje projekte društveno odgovornog poslovanja na područjima brige za zaposlenike, brige za zajednicu i brige za okoliš te za promicanje društveno odgovornog poslovanja unutar dobavljačkog lanca. Nagradu smo dodjeljivali dvije godine, a imat ćemo je i ove godine, vjerojatno u lipnju.

Naš drugi veliki projekt “Privatni sektor za mlade” obuhvatio je 40 znanstveno-obrazovnih institucija i oko 170 poslodavaca te više od 1000 studenata. Cilj projekta je što bolje povezati tržište rada i studente.

U listopadu ćemo u Dubrovniku imati i veliku konferenciju europske mreže Global Compacta. Dva dana održavat će se radni sastanak svih nacionalnih mreža, a treći će dan biti konferencija o ciljevima održivog razvoja. U fazi smo traženja poticajnih govornika, a za taj smo događaj već dobili i načelnu podršku Vlade RH.

HUP daje i hvale vrijednu podršku inicijativama drugih subjekata na polju održivosti, ljudskih potencijala, radnog prava, digitalnih tehnologija… Uz to, HUP održava konferencije, radionice, edukacije, provodi istraživanja, tiska knjige, sve u svrhu promocije DOP-a. Koliko ste takvih akcija napravili u 2017. godini?

Teško je pobrajati što sve radimo. Samo u području ljudskih potencijala imali smo desetak edukacija, konferencija i okruglih stolova, a ukupno možda i 50-ak na godinu. Radno pravo nam je uvijek zanimljiva tema, osobito fleksibilnije radno vrijeme. Jer, način rada zadnjih desetak godina uvelike se promijenio, sve je digitalizirano i zapravo više nije važno mjesto odakle netko radi. Zahtjevima za fleksibilnijim radnim vremenom, odnosno radom od kuće pridružili su se i sindikati u pojedinim kompanijama i radnici. Uskoro pripremamo i konferenciju o digitalnoj transformaciji. Uz to, ima još jako puno događaja u kojima nismo organizatori, ali sudjelujemo.

Godine 2013. u knjižici DOP za sve ustvrdili ste da „u Hrvatskoj gotovo uopće ne postoje Vladine aktivnosti poticanja DOP-a“. Je li situacija i dalje takva? Da li zakonodavstvo potiče ili koči mjere koje bi trebale omogućiti da zelena ekonomija i održivi razvoj postanu pristupačni gospodarstvu?

Ako netko može utjecati na promjenu zakonodavstva, onda su to sindikati i poslodavci, koji su u socijalnom dijalogu s Vladom. Kad govorimo o radnom zakonodavstvu, tu se ističe suprotstavljenost interesa poslodavaca i sindikata, iako to ne bi trebalo biti tako. Mislim da bismo trebali pronaći zajednički jezik i pritisnuti treću stranu da se zakon o radu promijeni kako bismo svi bili zadovoljni. Kada bi se poslodavce rasteretilo ogromne administracije, vjerojatno bi imali više vremena baviti se drugim pitanjima, pa tako i DOP-om. Ali, što učiniti kada će se kod nas samo ove godine mijenjati 210 zakona. Tvrtkama treba jako veliki pogon samo da prate sve zakone i bave se administracijom. To je veliki problem, posebno za manje tvrtke. Zato se HUP trudi što bolje informirati svoje članove o promjenama zakona, ali i utjecati na državu da se smanje parafiskalni nameti, da se smanji administracija i da se poslodavci mogu baviti razvojnim temama.

Nije riječ samo o radnom pravu, tu su i teme zelene nabave, klimatskih promjena i sličnih, zar ne?

Da. Mi smo uključeni u radne skupine za donošenje svih tih zakona. Problem je i to što se poslodavce često doživljava kao skupinu koja nameće svoje uske interese. Ali, zakonodavci koji zapravo zakone pišu iz ureda vrlo teško mogu zamisliti kako će zakon u praksi izgledati. Zato se događa da je zakonodavac mislio dobro, ali u praksi to uopće ne funkcionira. Kada bi se slušalo poslodavce koji se bave pojedinim područjima i problemima u praksi, mislim da bi zakoni bili kvalitetniji.

HUP je prije svega udruga koja promiče i zastupa interese poslodavaca, pa tako i pri donošenju zakonske regulative. Kako se ta specifična pozicija HUP-a može pomiriti s naizgled suprotstavljenim interesima radnika i zaposlenika, u smislu boljih uvjeta rada, sigurnosti plaće i slično?

Zvuči kao da je uistinu riječ o suprotstavljenim interesima, ali to ne bi trebalo biti tako. Svakom su poslodavcu dobri radnici iznimno važni i želi ih zadržati. Kad su radni odnosu u pitanju, sve što želimo je da zapošljavanje bude što lakše, da radno vrijeme bude što fleksibilnije, da ima manje administrativnih evidencija, ali isto tako ako neki radnik u sustavu više nije potreban ili ne radi dobro da ga poslodavac može lakše otpustiti, dakako uz proceduru i otpremninu.

Prošlo je godinu dana otkako je kao obvezna uvedena Direktiva o nefinancijskom izvještavanju. Kakva su iskustva?

Mislim da je odlično što je ta mjera uvedena, premda i u ograničenom opsegu. Sve više vanjskih investitora i dobavljača traži takvo izvještavanje, jer je to u razvijenim zemljama uobičajeno. Nismo primili nikakve primjedbe kompanija, iako je u početku bilo dosta upita kako se rade ti nefinancijski izvještaji. Kompanije članice mreže Global Compacta, poput velikih kompanija Atlantika, INA-e, HT-a i drugih,kroz tu mrežu već odavna rade nefinancijske izvještaje po sličnoj metodi, pa čak i naprednije od ovih koje traži zakon. Mislim da to nije neka velika dodatna obveza, a služi kao poticaj poslodavcima da razmisle što i kako rade i kako bi mogli bolje te da nešto nauče i iz primjera drugih kompanija.

Koliko je važna međusobna podrška svih promicatelja DOP-a, pa tako i naše Poslovne inicijative za afirmaciju DOP-a i održivosti – DOBRA HRVATSKA?

Mislim da je to jako važno. Potrebno je što više umrežiti sve te inicijative kako bi i odjek u javnosti bio što veći i kako bi se moglo pokazati da Hrvatska može bolje. Inače, jako mi se sviđa vaša inicijativa. Jer, svugdje su apostrofirane negativne vijesti. A o dobrim se projektima malo čuje, iako upravo oni vraćaju ljudima vjeru u sustav.

Na kraju, recite nam nešto i o sebi osobno. Kako uspijevate pomiriti odgovornu i zahtjevnu profesionalnu ulogu s obiteljskim životom?

Teško. Čini mi se da ne postoji ravnoteža nego postoji kaos koji moraš ‘hendlati’. Bez podrške partnera, žena koja želi i karijeru i obitelj ne može uspjeti. Iako je društvo sada otvorenije prema tome da žena želi imati i karijeru i obitelj, potrebna je još veća podrška sustava, pogotovo što se tiče radnog vremena vrtića i tržišta provjerenih dadilja. Volim sport, volim čitati i dan mi definitivno prekratko traje.

Koliko vam vaš poslodavac, HUP, pomaže u usklađivanju privatnog i profesionalnog života?

HUP je fleksibilna organizacija, koja ide na ruku zaposlenicima. Imamo i Mamforce i Dadforce certifikat, s udrugom Roda sudjelovali smo u projektu „Budi tata“, promoviramo korištenje rodiljnog i roditeljskog odmora za očeve, imamo u potpunosti plaćeno bolovanje u slučaju bolesti djeteta,fleksibilan godišnji odmor i slične pogodnosti. Na primjer, ako se kojem zaposleniku dijete razboli ili ima neku obvezu, može je odraditi u toku radnog vremena. Ali, naš je posao jako dinamičan, sastanci se često oduže, a kako svi imamo pametne telefone, stalno smo dostupni. Tu su i česta službena putovanja, pa uvijek ostaje premalo vremena za privatni život. Možda je rješenje u kraćem,  ali efikasnijem radnom vremenu.

Mirela Drkulec Miletić

DOBRA HRVATSKA

1...147148149...184Stranica 148 od 184

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z