Za više transparentnosti: Tko lobira u institucijama Europske unije?

Objavio
Odgovorno
-

Organizirano lobiranje značajka je razvijenih društava te je danas velik izazov učiniti ga vidljivim i otvorenim – osobito zato što njegova uspješnost omogućava dijalog između različitih strana čime se uvelike utječe na društvene i okolišne promjene. Uvriježeno je mišljenje kako oni koji lobiraju imaju snagu i financijsku moć te shodno tome utječu na (buduću) zakonsku regulativu.

Kako, onda, omogućiti da sve interesne skupine koje žele utjecati na donošenje odluka u EU-u to čine otvoreno i transparentno? I je li to uopće moguće, iz svih mogućih razloga, posebno imajući u vidu činjenicu kako lobiranje imaju svoju cijenu te kako različite zemlje imaju različita zakonodavstva, pa i kulturološke značajke?

Glavni ciljevi poboljšanja dosadašnjeg Registra transparentnosti

Da bi se osiguralo poboljšanje baze podataka o interesnim skupinama koje žele pristup Europskoj uniji, Europski parlament, Komisija i Vijeće započeli su pregovore o poboljšanom Registru transparentnosti. Riječ je o uspostavi zajedničkih pravila za više transparentnosti u procesu lobiranja na razini Unije koji će olakšati rad privatnom, javnom i civilnom sektoru.

Zapravo, lobiranje oduvijek postoji, a ovo je način da se učini društveno vidljivim i sustavnim.

EU pokazatelji današnjeg stanja – tko lobira, za što se najviše lobira?

Kao što pokazuje donja infografika, broj registriranih organizacija, među kojima su nevladine organizacije, profesionalne udruge, tvrtke, sindikati i konzultantske tvrtke, raste. U Registru se sada nalazi 11 tisuća organizacija s preko 80 tisuća zaposlenih, dok ih petina ima urede u Belgiji.

Pokazatelji sustava su sljedeći:

  • U upisu u registar prednjače poduzeća i trgovinske i poslovne udruge s ukupnim zbrojem od 45,7%.
  • Nevladine organizacije sudjeluju s 26,2%
  • Konzultantska poduzeća uključena su s 6,7%.

Kada govorimo o temama o kojima se najviše lobira:

  • Najzastupljenija su područja zaštite okoliša, istraživanja i tehnologije te unutarnjeg tržišta.
  • Najmanje se lobira o temama poput financijske sigurnosti i sporta.

Države članice imaju različita pravila za regulaciju lobista, a samo sedam zemalja imaju uz to povezane zakone: Francuska, Irska, Litva, Austrija, Poljska, Slovenija i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Od 2011. Parlament i Komisija uključeni su u zajednički Registar interesnih skupina koji je zamijenio prijašnje dvije odvojene baze podataka iz 1995. godine. Od 2014. pak, Vijeće je vanjski promatrač toga Registra. Prema novim prijedlozima s početka 2018. godine, sve bi tri institucije sudjelovale u registru te jednakopravno sudjelovale u njegovom razvoju.

Što je cilj Registra transparentnosti?

Glavni cilj Registra transparentnosti jest da sve interesne skupine koje žele utjecati na donošenje odluka u EU-u to rade otvoreno.

Osnove informacije koje bi svi uključeni dionici trebali znati su:

  • U registru je vidljivo tko zastupa koje interese i kojim financijskim sredstvima pritom raspolaže.
  • Registracija je dobrovoljna, ali je uvjet za određene aktivnosti – primjerice ako lobist želi govoriti na javnom saslušanju u Parlamentu.
  • Europski je parlament usvojio mandat za pregovore s Komisijom, a Vijeće želi pojačati odgovornost institucija i osigurati transparentni rad na EU razini.

Lobiranje – način utjecanja na europsko zakonodavstvo. „Što hitnije uvođenje u hrvatski pravni sustav.“

„Europski registar dobro je postavljen i potreban mehanizam nadzora lobiranja i trebalo bi ga što hitnije uvesti u hrvatski pravni sustav. Sve zainteresirane interesne skupine bilo one javnog ili privatnog predznaka trebaju biti u registru. Ovo pitanje potpuno je nesporno i odavno je Hrvatska to trebala učiniti, odnosno Ministarstvo pravosuđa i Hrvatski sabor.“ – navodi Natko Vlahović, vlasnik Vlahović grupe, potpredsjednik Hrvatskog društva lobista – udruge za promicanje transparentnog zagovaranja interesa (HDL) te akreditirani lobist pri Europskom registru transparentnosti u Bruxellesu te dodaje: „Kao hrvatski lobist u Bruxellesu akreditiran sam pri Europskom registru transparentnosti od 2005. godine. Industrija se strahovito dinamizirala od tih dana. Lobiranje u Bruxellesu je prihvaćen način poslovanja i svi imalo značajniji nacionalni subjekti prate u nekom dijelu zbivanja koja dolaze iz tvornice novih pravila i regulative, a to su EU institucije.“

Možemo zaključiti kako je pokretanje zajedničkog Registra transparentnosti vrijedna odluka koja će omogućiti kvalitetu lobiranja u EU-u, te će se shodno tome izravnijim ulaznim zahtjevima i povećanom kontrolom kvalitete pojednostaviti i poboljšati kvaliteta podataka.

Subjekti upisani u registar koji ne budu poštovali pravila kodeksa ponašanja mogli bi se suočiti s privremenim ukidanjem svojih interakcija s institucijama ili uklanjanjem iz postojećeg registra. Ovom odlukom vidimo napor u unaprjeđenju praksi, osobito zato što uvijek treba imati na umu one procese koji se odvijaju izvan reguliranog sustava.

Izvor: Europska komisija

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2018.

Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske i NIVEA: Projekt ‘Neka odrastanje bude dječja igra’ kao dio globalne inicijative za ostvarenje punih potencijala djece

Objavio
Odgovorno
-
Opatija

Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske i tvrtka Beiersdorf od 2014. godine provode projekt društvene odgovornosti Neka odrastanje bude dječja igra kako bi se naglasila važnost igre za dječji razvoj te kako bi se doprinijelo stvaranju boljih uvjeta za odrastanje djece i mladih diljem Hrvatske.

Projekt je dio globalne inicijative NIVEA – stalo nam je do obitelji kojom NIVEA pruža podršku obiteljima pomažući djeci i odraslima u ostvarenju njihovih punih potencijala. Projekt je pokrenut u suradnji sa Savezom društava „Naša djeca“ Hrvatske, nevladinom i neprofitnom udrugom koja djeluje od 1950. godine. Savez DND okuplja, potiče i pruža pomoć osnovnim Društvima „Naša djeca“ (DND) koja djeluju u gradovima i općinama diljem Hrvatske u akcijama i aktivnostima s djecom i za djecu.

Od opremanja prostora do provedbe programa

U prvoj godini projekta „Neka odrastanje bude dječja igra“ uređeno je i opremljeno 10 igraonica i prostora Društava „Naša djeca“ kako bi djeca kvalitetno provodila svoje slobodno vrijeme te je prikupljeno i publicirano više od 600 originalnih dječjih mudrih poruka odraslima o igri, obitelji, svijetu u kojemu djeca žive i koji ih okružuje pod nazivom „Poruke djece odraslima“.

Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske zahvalan je tvrtki Beiersdorf i vrlo ponosan na projekt „Neka odrastanje bude dječja igra“, zahvaljujući kojemu djeca, voditelji, roditelji, stručni suradnici iz naše raširene mreže Društava „Naša djeca“ diljem Hrvatske, imaju opremljene igraonice i prostore za rad, educirane volontere za kreativne radionice s djecom, korisne priručnike, kvalitetne igre i igračke i javna događanja, istaknula je Sonja Borovčak, dopredsjednica Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske.

Godine 2015. glavna tema je bila dječja igra. Educirano je 50 volontera iz Društava Naša djeca za kreativne radionice s djecom i roditeljima koji su proveli 36 besplatnih radionica s djecom i roditeljima u više od 20 gradova i općina. Izrađen je i poseban priručnik s igrama za djecu, voditelje, mentore, odgojitelje, nastavnike, volontere i roditelje te održan Dan igara u više od 40 gradova i općina diljem Hrvatske.

Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske ponosni je partner na ovom projektu. Raduje nas da se igramo i zajedno odrastamo kroz projekt nastojeći ga učiniti što boljim i potaknuti što više roditelja i djece da provode svoje slobodno vrijeme kroz igru, rekla je predsjednica Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske, prof. dr. sc. Aida Salihagić Kadić.

Kreativno izražavanje kroz igru

U 2016. godini, pravo djeteta na igru i slobodno vrijeme proširilo se na glavnu temu projekta – igračku. Educirano je novih 50 volontera iz Društava „Naša djeca“ za likovne, lutkarske i dramske radionice. Kao rezultat ovih kreativnih seminara, uslijedile su besplatne radionice za roditelje i djecu diljem Hrvatske. Uz pomoć educiranih volontera, nekoliko stotina djece diljem Hrvatske izradilo je vrlo originalne prototipove igračaka i igara te pokazalo koliko je važno omogućiti djeci da se kreativno izražavaju i provode slobodno vrijeme kroz igru. Izložba je postavljena u Etnografskom muzeju u Zagrebu. U sklopu projekta održana je i tribina o igri i igračkama te nagradni natječaj koji se provodio na mrežnim stranicama www.nivea.hr. Dizajnerice Slavica Farkaš, Tea Janković, Iva Risek i Adriana Pavelić za potrebe projekta izradile su prototipove igračaka, a djeca i odrasli su glasovali za najbolje rješenje. Pobjednička igra Slavice Farkaš „Čiri biri bajka“ producirana je u limitiranom izdanju te distribuirana Društvima „Naša djeca“ diljem Hrvatske kako bi je djeca i volonteri koristili u svakodnevnom radu.

Projekt „Neka odrastanje bude dječja igra“ nastavljen je i u 2017. godini, a glavna tema je nova aktivnost i program „Bajkaonica“. Kako pripovijedanja nema bez pripovjedača, projektom je omogućena edukacija za 26 volontera iz 15 Društava „Naša djeca“. Oni su kroz dva programa usvojili znanja i vještine pripovijedanja. Kako bi se prostor u kojem se pripovijedanje odvija učinio toplim i poželjnim, u suradnji s dizajnericom interijera i kostimografkinjom Gorankom Vlahović iz Pleat pls. studija osmišljena je „Bajkaonica“ te je 15 mobilnih kutića „Bajkaonice“ distribuirano u lokalna Društva „Naša djeca“ koji provode program pripovijedanja. Kako bi ovaj vrijedni izvaninstitucionalni program dobio dugoročnu održivost te provedbu na području cijele Hrvatske, uključujući Društva „Naša djeca“, škole, vrtiće, knjižnice i javne prostore, pokrenut je i proces verifikacije programa.

Projekt „Neka odrastanje bude dječja igra“ primjer je osmišljenog društveno odgovornog projekta koji  pokazuje pozitivan primjer kako se snažnim partnerstvom i zajedničkom vizijom i misijom poslovnog i neprofitnog sektora mogu i trebaju provoditi korisni, edukativni, etički i održivi projekti za djecu i cijele zajednice.

Veseli nas što možemo iz godine u godinu ulagati u obitelj, a to ćemo svakako nastaviti i sljedeće godine, rekla je Nela Zadro, direktorica marketinga tvrtke Beiersdorf Hrvatska.

Snježana Krpes, tajnica Saveza društava Naša djeca Hrvatske

Veljača 2018.
Sukladno Metodologiji oblikovanja DOP primjera Dobre Hrvatske

Okrugli stol: DOP kao strateški okvir poslovanja – uspješne priče, 20.02.2018.

Objavio
Odgovorno
-

U utorak 20. veljače Hrvatska gospodarska komora, kao dio manifestacije European Industry Week, organizira okrugli stol DOP kao strateški okvir poslovanja – uspješne priče.

Rok prijave je 19. veljače.

Više informacija o samom događaju bit će dostupno uskoro.

Skandal s testovima na majmunima zasjenio Daimlerovu rekordnu dobit u 2017.

Objavio
Odgovorno
-

Prema navodima New York Timesa, njemački proizvođač luksuznih vozila Daimler objavio je da je 2017. godinu zaključio s rekordnom dobiti zahvaljujući dobroj prodaji sportskih terenaca i kamiona. Ipak, rezultate je zasjenila povezanost kompanije s kontroverznim testiranjem utjecaja toksičnih ispušnih plinova na majmunima u američkom laboratoriju 2015. godine.

Navodi se kako je testove naručilo u međuvremenu ukinuto istraživačko tijelo koje su osnovali Daimler, BMW i Volkswagen.

Iz Daimlera su izjavili da su “zaprepašteni” tim otkrićima te da je posljedično suspendiran zaposlenik koji je svojedobno bio član upravnog odbora istraživačke organizacije EUGT. Mediji su utvrdili da je riječ o Udu Hartmannu, čelniku Daimlerova odjela za zaštitu okoliša.

Podsjećamo, Daimlerova neto dobit porasla je prošle godine 24 posto i to na 10,9 milijardi eura. Prihodi su uvećani sedam posto, na 164 milijarde eura. U mjesecima pred nama bit će zanimljivo promatrati hoće li i u kojem udjelu neodgovornost kompanije utjecati na cjelokupni imidž i reputaciju, te posljedično, na buduću dobit i lojalnost kupaca.

Jedanaest iznajmljivača zaslužilo certifikate za označavanje eco-friendly namještaja

Objavio
Odgovorno
-

U sklopu projekta certificiranja eko-smještaja Eco Domus, kojeg je prošle godine pokrenuo Upravni odjel za turizam Istarske županije, u agroturizmu Ograde u Katunu Lindarskom, održana je edukacija za iznajmljivače i lokalne turističke zajednice, te je dodijeljeno 11 certifikata, odnosno tabela i promotivnih materijala za označavanje eco-friendly smještaja.

U tu svrhu su izrađeni kriteriji za provedbu certificiranja, vizualni identitet i logotip projekta, te je tijekom prošle godine proveden javni poziv za iskaz interesa za uključenje u projekt. Na javni poziv se prijavilo 13 iznajmljivača kojima su pružene besplatne savjetodavne usluge oko prilagodbe njihovog objekta za dobivanje eko-oznake, te je nakon evaluacije svih zaprimljenih prijava odabrano 11 objekata koji su zadovoljili kriterije, a to su: Villa Baldaši iz Baldaši (Vižinada), Villa Milica iz Šajini (Barban), Villa Ladonja iz Manjadvorci (Barban), Apartman Margerita iz Bezjaki (Sv. Petar u Šumi), Kuća Una iz Kranjčići (Svetvinčenat), Villa Dubravka iz Pinezići (Tinjan), Agroturizam Ograde iz Katuna Lindarskog (Pazin), Villa Marten iz Brajkovići (Kanfanar), Apartman Oliveto iz Medulina, Villa Dolce Vita iz Motovuna i Villa Gašparini iz Ceriona (Višnjan).

Načela održivog razvoja turizma

Nastavak je to aktivnosti započetih s projektom Istra Bike & Bed s ciljem diversifikacije i podizanja kvalitete privatnog smještaja u Istarskoj županiji u skladu s načelima održivog razvoja turizma. Jedanaest objekata koji nose Eco Domus znak zadovoljili  najmanje 50 osnovnih kriterija u 12 kategorija.

Eco Domus je usmjeren na male turističke smještajne objekte, a cilj mu je poticanje privatnih iznajmljivača na diversifikaciju i podizanje kvalitete smještaja kroz usklađivanje s načelima održivog razvoja i održivog turizma. “Održivi turistički razvoj vrlo je važan jer zadovoljava potrebe turista i domicilnog stanovništva. Njime se želi ostvariti upravljanje resursima na način da ekonomske, socijalne i ekološke potrebe budu ostvarene tako da se održi kulturološki integritet, osnovni ekološki procesi, biološka raznolikost, te sustavi na kojima počiva život” zaključuju iz Upravnog odjela za turizam Istarske županije.

Izvor: hrturizam.hr

Razgovor s Natašom Novaković, direktoricom za radne odnose i ljudske potencijale Hrvatske udruge poslodavaca

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-

„Tko ne ulaže u DOP i održivost, ne razvija se!“

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) jedna je od onih institucija koja među poslodavcima promiče društveno odgovorno poslovanje (DOP) i održivi razvoj. O tome što se do sada napravilo, može li se učiniti više i bolje, razgovaramo s Natašom Novaković, direktoricom za radne odnose i ljudske potencijale HUP-a.

Kao organizacija koja samo u području ljudskih potencijala godišnje održi oko pedesetak edukacija, konferencija i okruglih stolova, značajno je doprinijela razvoju društveno odgovornog poslovanja i transparentnosti u poslovanju, potičući primjere dobrih praksi i njihovu vidljivost u javnosti.

HUP se dugo bavi područjem DOP-a, a od 2012. preuzeo je i koordinaciju mreže Global Compacta UN u Hrvatskoj. Što je osnovna slika toga?

Mreža Global Compacta danas ima između 70 i 80 članica, pa iako je rast broja članica vidljiv, nije riječ o eksplozivnom porastu. Općenito gledajući, članice Global Compacta najčešće su velike kompanije koje imaju dovoljno resursa da se mogu posvetiti ovoj temi. Mali poslodavci imaju pune ruke posla s praćenjem izmjena zakona i administracijom da bi uopće opstali na tržištu,pa im se vjerojatno čini da DOP po važnosti dolazi na kraju. A to ne bi trebalo biti tako, jer sve analize pokazuju da su kompanije koje se brinu za zaposlenike, za okoliš i općenito za održive ciljeve razvoja i koje imaju viziju i višu svrhu, produktivnije i bolje posluju. Činjenica je da se u velikom broju kompanija na DOP još uvijek gleda više kao na trošak nego kao na benefit.

Čak i velike kompanije kada govore o DOP-u ističu svoje humanitarne aktivnosti, a neke druge, poput brige za zaposlenike ili zajednicu, ne ističu. Kako HUP može utjecati na promjenu svijesti rukovodećih ljudi u tvrtkama?

Na svaki se način trudimo približiti ideju DOP-a kroz djelatnosti HUP-a, ali i Global Compacta.Održali smo jako puno edukacija vezanih za DOP kroz mrežu Global Compacta i kroz projekt “DOP za sve”, koji je trajao dvije godine i za vrijeme kojeg smo dodjeljivali nagrade HUP-a za društveno odgovorno poslovanje u nekoliko kategorija. To je vrlo posjećen događaj i izazvao je iznimno veliki interes poslodavaca. Naš je cilj pokazati poslodavcima da DOP nije trošak nego ulaganje u sebe, koje se višestruko vraća. Na području brige o zaposlenicima, čini mi se, najdalje smo napredovali.

Održali smo i jako puno projekata o rodnoj jednakosti, jer su HUP i Global Compact sudjelovali kao partneri u dvogodišnjem projektu čija je nositeljica bila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Imamo i HUP-ovu  Bazu poslovnih žena koja je proizašla iz tog projekta. Zatim, provodimo i projekt „Privatni sektor za mlade“ u kojem povezujemo studente, poslodavce i obrazovne institucije s ciljem sustavnog održavanja studentskih praksi. Trenutačno pripremamo projekt u koji bi se trebalo uključiti i SOS selo, ostvarujemo suradnju s UNICEF-om, imali smo niz radionica za naše članove o dječjim prvima… Unutar Global Compacta potičemo i Mamforce standard za obiteljsko društveno odgovorno poslovanje kompanije, a HUP je i sam nositelj Mamforce i Dadforce standarda.

Bavite li se i ljudskim pravima?

Na neki način da, jer dječja prava i rodna jednakost dio su područja ljudskih prava. Doduše, nemamo poseban odjel koji se bavi ljudskim pravima, a teme borbe protiv siromaštva i nejednake raspodjele bogatstva u svijetu kod nas su još na marginama.

Iskazuju li naši poslodavci općenito dovoljno zanimanja za DOP i održivost?

Mislim da svijest o potrebi bavljenja DOP-om treba podići, ljude treba educirati, pa čak i napraviti određeni „pritisak“ da se shvati da je to važna tema i da strategiju održivog razvoja treba uklopiti u strategiju razvoja Hrvatske od 2020. do 2030. Upravo stoga ove godine namjeravamo temu DOP-a što više promovirati i po našim regionalnim uredima. U svakome od njih izabrat ćemo nekoliko ciljeva održivog razvoja koje ćemo obraditi kako bismo svijest o DOP-u proširili i dalje od Zagreba, u kojemu je koncentrirana većina svih aktivnosti.

U kojim se segmentima najviše osjeća usmjerenost tvrtki na društvenu odgovornost? Po čemu i kako se to uopće može izmjeriti?

Ne mogu govoriti o postotku kompanija osviještenih o DOP-u, ali ono što mogu vidjeti kod članova koji su aktivni u Global Compactu je da najviše dobrih praksi ima u području, kako sam već rekla, brige o zaposlenicima.Temama poput zaštite okoliša više se bave kompanije čije poslovanje utječe na okoliš. Zato i organiziramo različite radionice, od onih o nefinancijskom izvještavanju do onih o novim trendovima u DOP-u. Problem je što se oko tih tema uvijek okupljaju isti članovi, isti poslodavci. Zato nastojimo teme o DOP-u uvrstiti u neku poslovnu konferenciju koju posjećuje veći broj poslodavaca.

Možete li navesti neke primjere dobre prakse kompanija o DOP-u?

Ne bih isticala nikog, to je prilično nezahvalno.

Koliko je DOP prisutan u poslovanju tvrtki u Europskoj uniji? Možete li to usporediti s Hrvatskom?

Iz iskustva iz Global Compacta mogu reći da je DOP puno razvijeniji u zemljama poput Velike Britanije, Njemačke, Norveške i drugih država iz sjevernijeg, bogatijeg dijela Europe. Možda je to zbog pritiska zakonodavstva, jer ondje tvrtke imaju ne samo obvezu nefinancijskog izvještavanja nego i izvještavanja o jednakosti spolova i drugim pitanjima. Ili je možda samo riječ o tome da su to bogatije zemlje. Kad je gospodarstvo bogatije, kompanije su manje opterećene preživljavanjem. S druge strane, teme održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja vuku naprijed i potiču razvoj. To je začarani krug, tko ne ulaže u DOP, ne razvija se, a onda se bori za preživljavanje pa nema ni vremena ni novca za DOP. Ipak, odnekud se mora početi. Na stranicama Global Compacta kompanijama su dostupni zanimljivi alati za samoprocjenu, koji omogućavaju da kompanija sama procijeni koliko je napredovala u području DOP-a.

Spomenuli ste specifično HUP-ove projekte za promicanje DOP-a u Hrvatskoj. Možete li reći više o rezultatima nekih od njih?

“DOP za sve” financirala je EU i on je proveden u više država EU. U sklopu projekta bile su organizirane brojne edukativne radionice, a kruna tog projekta je nagrada HUP-a tvrtkama koje su u prošloj godini imale najbolje projekte društveno odgovornog poslovanja na područjima brige za zaposlenike, brige za zajednicu i brige za okoliš te za promicanje društveno odgovornog poslovanja unutar dobavljačkog lanca. Nagradu smo dodjeljivali dvije godine, a imat ćemo je i ove godine, vjerojatno u lipnju.

Naš drugi veliki projekt “Privatni sektor za mlade” obuhvatio je 40 znanstveno-obrazovnih institucija i oko 170 poslodavaca te više od 1000 studenata. Cilj projekta je što bolje povezati tržište rada i studente.

U listopadu ćemo u Dubrovniku imati i veliku konferenciju europske mreže Global Compacta. Dva dana održavat će se radni sastanak svih nacionalnih mreža, a treći će dan biti konferencija o ciljevima održivog razvoja. U fazi smo traženja poticajnih govornika, a za taj smo događaj već dobili i načelnu podršku Vlade RH.

HUP daje i hvale vrijednu podršku inicijativama drugih subjekata na polju održivosti, ljudskih potencijala, radnog prava, digitalnih tehnologija… Uz to, HUP održava konferencije, radionice, edukacije, provodi istraživanja, tiska knjige, sve u svrhu promocije DOP-a. Koliko ste takvih akcija napravili u 2017. godini?

Teško je pobrajati što sve radimo. Samo u području ljudskih potencijala imali smo desetak edukacija, konferencija i okruglih stolova, a ukupno možda i 50-ak na godinu. Radno pravo nam je uvijek zanimljiva tema, osobito fleksibilnije radno vrijeme. Jer, način rada zadnjih desetak godina uvelike se promijenio, sve je digitalizirano i zapravo više nije važno mjesto odakle netko radi. Zahtjevima za fleksibilnijim radnim vremenom, odnosno radom od kuće pridružili su se i sindikati u pojedinim kompanijama i radnici. Uskoro pripremamo i konferenciju o digitalnoj transformaciji. Uz to, ima još jako puno događaja u kojima nismo organizatori, ali sudjelujemo.

Godine 2013. u knjižici DOP za sve ustvrdili ste da „u Hrvatskoj gotovo uopće ne postoje Vladine aktivnosti poticanja DOP-a“. Je li situacija i dalje takva? Da li zakonodavstvo potiče ili koči mjere koje bi trebale omogućiti da zelena ekonomija i održivi razvoj postanu pristupačni gospodarstvu?

Ako netko može utjecati na promjenu zakonodavstva, onda su to sindikati i poslodavci, koji su u socijalnom dijalogu s Vladom. Kad govorimo o radnom zakonodavstvu, tu se ističe suprotstavljenost interesa poslodavaca i sindikata, iako to ne bi trebalo biti tako. Mislim da bismo trebali pronaći zajednički jezik i pritisnuti treću stranu da se zakon o radu promijeni kako bismo svi bili zadovoljni. Kada bi se poslodavce rasteretilo ogromne administracije, vjerojatno bi imali više vremena baviti se drugim pitanjima, pa tako i DOP-om. Ali, što učiniti kada će se kod nas samo ove godine mijenjati 210 zakona. Tvrtkama treba jako veliki pogon samo da prate sve zakone i bave se administracijom. To je veliki problem, posebno za manje tvrtke. Zato se HUP trudi što bolje informirati svoje članove o promjenama zakona, ali i utjecati na državu da se smanje parafiskalni nameti, da se smanji administracija i da se poslodavci mogu baviti razvojnim temama.

Nije riječ samo o radnom pravu, tu su i teme zelene nabave, klimatskih promjena i sličnih, zar ne?

Da. Mi smo uključeni u radne skupine za donošenje svih tih zakona. Problem je i to što se poslodavce često doživljava kao skupinu koja nameće svoje uske interese. Ali, zakonodavci koji zapravo zakone pišu iz ureda vrlo teško mogu zamisliti kako će zakon u praksi izgledati. Zato se događa da je zakonodavac mislio dobro, ali u praksi to uopće ne funkcionira. Kada bi se slušalo poslodavce koji se bave pojedinim područjima i problemima u praksi, mislim da bi zakoni bili kvalitetniji.

HUP je prije svega udruga koja promiče i zastupa interese poslodavaca, pa tako i pri donošenju zakonske regulative. Kako se ta specifična pozicija HUP-a može pomiriti s naizgled suprotstavljenim interesima radnika i zaposlenika, u smislu boljih uvjeta rada, sigurnosti plaće i slično?

Zvuči kao da je uistinu riječ o suprotstavljenim interesima, ali to ne bi trebalo biti tako. Svakom su poslodavcu dobri radnici iznimno važni i želi ih zadržati. Kad su radni odnosu u pitanju, sve što želimo je da zapošljavanje bude što lakše, da radno vrijeme bude što fleksibilnije, da ima manje administrativnih evidencija, ali isto tako ako neki radnik u sustavu više nije potreban ili ne radi dobro da ga poslodavac može lakše otpustiti, dakako uz proceduru i otpremninu.

Prošlo je godinu dana otkako je kao obvezna uvedena Direktiva o nefinancijskom izvještavanju. Kakva su iskustva?

Mislim da je odlično što je ta mjera uvedena, premda i u ograničenom opsegu. Sve više vanjskih investitora i dobavljača traži takvo izvještavanje, jer je to u razvijenim zemljama uobičajeno. Nismo primili nikakve primjedbe kompanija, iako je u početku bilo dosta upita kako se rade ti nefinancijski izvještaji. Kompanije članice mreže Global Compacta, poput velikih kompanija Atlantika, INA-e, HT-a i drugih,kroz tu mrežu već odavna rade nefinancijske izvještaje po sličnoj metodi, pa čak i naprednije od ovih koje traži zakon. Mislim da to nije neka velika dodatna obveza, a služi kao poticaj poslodavcima da razmisle što i kako rade i kako bi mogli bolje te da nešto nauče i iz primjera drugih kompanija.

Koliko je važna međusobna podrška svih promicatelja DOP-a, pa tako i naše Poslovne inicijative za afirmaciju DOP-a i održivosti – DOBRA HRVATSKA?

Mislim da je to jako važno. Potrebno je što više umrežiti sve te inicijative kako bi i odjek u javnosti bio što veći i kako bi se moglo pokazati da Hrvatska može bolje. Inače, jako mi se sviđa vaša inicijativa. Jer, svugdje su apostrofirane negativne vijesti. A o dobrim se projektima malo čuje, iako upravo oni vraćaju ljudima vjeru u sustav.

Na kraju, recite nam nešto i o sebi osobno. Kako uspijevate pomiriti odgovornu i zahtjevnu profesionalnu ulogu s obiteljskim životom?

Teško. Čini mi se da ne postoji ravnoteža nego postoji kaos koji moraš ‘hendlati’. Bez podrške partnera, žena koja želi i karijeru i obitelj ne može uspjeti. Iako je društvo sada otvorenije prema tome da žena želi imati i karijeru i obitelj, potrebna je još veća podrška sustava, pogotovo što se tiče radnog vremena vrtića i tržišta provjerenih dadilja. Volim sport, volim čitati i dan mi definitivno prekratko traje.

Koliko vam vaš poslodavac, HUP, pomaže u usklađivanju privatnog i profesionalnog života?

HUP je fleksibilna organizacija, koja ide na ruku zaposlenicima. Imamo i Mamforce i Dadforce certifikat, s udrugom Roda sudjelovali smo u projektu „Budi tata“, promoviramo korištenje rodiljnog i roditeljskog odmora za očeve, imamo u potpunosti plaćeno bolovanje u slučaju bolesti djeteta,fleksibilan godišnji odmor i slične pogodnosti. Na primjer, ako se kojem zaposleniku dijete razboli ili ima neku obvezu, može je odraditi u toku radnog vremena. Ali, naš je posao jako dinamičan, sastanci se često oduže, a kako svi imamo pametne telefone, stalno smo dostupni. Tu su i česta službena putovanja, pa uvijek ostaje premalo vremena za privatni život. Možda je rješenje u kraćem,  ali efikasnijem radnom vremenu.

Mirela Drkulec Miletić

DOBRA HRVATSKA

„Zajedno za naše čiste vode“: Projekt u tri države u Henkelovoj misiji održivosti!

Objavio
Odgovorno
-

Projekt čišćenja voda od otpada pod sloganom „Zajedno za naše čiste vode“ tradicionalno se vezuje uz tvrtku Henkel Adria. U protekle tri godine, koliko se projekt izvodi, ostvareni su doista sjajni rezultati:

  • provedeno je više od 50 akcija čišćenja mora, rijeka i jezera diljem hrvatske,
  • uspostavljena je suradnja s gotovo svim ronilačkim klubovima u kontinentalnoj i obalnoj hrvatskoj,
  • izronjeno je i sakupljeno na tone otpada.

Projekti su na ponos svih koji su sudjelovali u ovom projektu, bilo kao organizatori ili kao ronioci. Čišći okoliš, okruženje koje pruža uvjete za kvalitetan života i odgovoran odnos prema prirodi, samo su neki od ciljeva kojima se organizatori i brojni entuzijasti povode prilikom akcija čišćenja u sklopu projekta. Henkelova je misija biti predvodnik po pitanju održivosti, a projekt „Zajedno za naše čiste vode“ na najbolji način promiče ove vrijednosti.

Projekt je pokrenut u listopadu 2013. godine kao dio Henkelovih aktivnosti u promicanju održivog poslovanja. Pod širim nazivom Čišćenje podmorja Adrie (Adria Underwater Cleaning) projekt se provodi u tri države: Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Slovenija.

U Hrvatskoj je projekt započeo s prvom akcijom čišćenja mora koja se odvijala u Kaštel Sućurcu, a uključio je lokalne ronilačke klubove te eko-škole. Akciji čišćenja mora prethodila je intenzivna kampanja u medijima s poznatim ambasadorima roniocima koji su također dali svoj doprinos, a paralelno se odvijala i edukativna kampanja u školama. Naime, sve eko-škole mogle su prijaviti svoje projekte, a najbolji u 3 kategorije osvojili su vrijednu donaciju kojom je Henkel podržao rad eko škola te ih uključio i u operativni dio projekta odnosno čišćenje mora.

Nastavak projekta je slijedio u vidu cijelog niza akcija tijekom godine, a osnovni zadatak bio je angažirati lokalne ekipe, povezati ronioce i volontere te motivirati građane da daju svoj doprinos. Tako se akcija čišćenja mora proširila na projekt čišćenja voda (rijeka i jezera) diljem Hrvatske i to pod geslom „Zajedno za naše čiste vode“.

Godine 2014. projekt se proširio te je u akcijama čišćenja voda simultano sudjelovao niz gradova, od Rijeke do Dubrovnika, od Zagreba do Osijeka. Elementarne nepogode koje su te godine pogodile Hrvatsku podsjetile su na važnost zaštite okoliša pa tako i voda. Smatramo  iznimno važnim da projekt nastavimo i u narednim godinama, da se u javnosti i unutar tvrtki usvoji kao prepoznatljivi tradicionalni Henkelov projekt koji iz sezone u sezonu postiže bolje – iznenađujuće rezultate.

O snazi projekta dosta govori i činjenica da se provodi i u susjednim državama. „Iznimno smo ponosni na ovaj projekt jer je u niz godina okupio jako veliki broj sudionika i to u čak tri države, a rezultati su mjerljivi i vidljivi nakon svake akcije. Mi se nadamo da služimo kao primjer ili kao motivacija i drugima da osvijeste koliko je bitno pokazati odgovornost prema okolišu. Svi vidimo samo ono na površini, ali nakon svake naše akcije, izronjene količine otpada upozoravaju nas na stvarnu situaciju. Zato nam je drago što je iz godine u godinu ovaj projekt sve veći i uključuje sve veći broj sudionika“, izjavila je Vanja Legvart, marketing managerica Henkel Adria, Laundry&Home Care.

Sukladno Metodologiji oblikovanja DOP-primjera Dobra Hrvatska
Veljača 2018.

 

Hrvatska stvara: Usmjeravanje mladih na sudjelovanje u kreiranju vlastite budućnosti, druženje u županijskim centarima novih znanja

Objavio
Odgovorno
-

Pod slogalnom Stvarajmo bolje društvo. Zajedno. tvrtka Stemi d.o.o. i Udruga Programerko kao predstavnik Code Cluba Hrvatska krajem su siječnja 2018. na Fakultetu elektotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu predstavili projekt Hrvatska stvara, projekt kojem je cilj omogućiti upravo mladima da se povežu, podijele znanja te međusobno surađuju i podržavaju se na putu ostvarivanja vlastitih ideja.

Provedbom projekta nastoji se stvarati zajednica mladih koje će se usmjeravati da budu stvaraoci, probuditi i njegovati stvaralački duh kod djece i mladih u Hrvatskoj na temelju digitalnih trendova koji nisu samo njihova svakodnevica, već i budućnost. Izvrstan primjer inicijative koja na budućnost mladih gleda – dugoročno.

Zašto je važno pratiti projekt Hrvatska stvara?

Hrvatska stvara primjer je projekta koji može učiniti pozitivan pomak upravo zato što potiče mlade na aktivnoso sudjelovanje u razvoj ubudućnosti, ali i vlastitog profesionalnog puta. Na taj su način oni jednakopravni sudionici koji razumiju potrebe svijeta oko sebe, a ne isključivo promatrači društvenih procesa.

Uz veliku podršku brojnih partnera, Hrvatska stvara će u 2018. u svakoj županiji diljem Hrvatske pokrenuti Code Clubove – centre u kojima će će osnovnoškolci u slobodno vrijeme moći nalaziti te besplatno učiti stvarajući nove tehnologije, a koji su pokrenuti u preko 130 zemalja svijeta na više od 10 000 lokacija. Prije svega, mladi će imati priliku i prostor gdje u zajedništvu mogu stvarati zahvaljujući Hrvatskoj zajednici tehničke kulture, najvećem rasadniku mladih stvaraoca u Hrvatskoj i neizostavnom partneru u projektu. Na ovaj će se način hrvatskim školarcima pružiti jedinstvena prilika za besplatno razvijanje vještina, i to na isti način i u istim uvjetima u kojima se nalaze školarci razvijenih zemalja.

Mnogo je uključenih, a uključiti se mogu svi zainteresirani

Projekt se izvodi uz pokroviteljstvo Ministarstva znanosti i obrazovanja, a omogućili su ga Zagrebačka banka i Školska knjiga uz ostale partnere. Za njegovu su provedbu odgovorni STEMI d.o.o. i Udruga Programerko kao predstavnik Code Cluba Hrvatska, uz podršku partnera Veleposlanstva Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, Hrvatske zajednice tehničke kulture te Netokracije.

STEMI je tvrtka čija je misija privlačenje mladih u svijet znanosti, tehnologije i inovacija te njihova transformacija iz konzumenata tehnologije u stvaraoce. Proizvodi tvrke su tehnološke avanture kroz koje mlade inspirira na poduzetništvo i stvaranje novih tehnologija.

Programerko je udruga građana koji se bave poticanjem razvoja informatičkih vještina kod djece predškolske i osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj. Udruga promiče kreativnost i inovativnost djece na području razvoja softvera i informatike. Udruga je partner i nositelj Code Club projekta za Hrvatsku. Code Club je svjetska volonterska mreža besplatnih klubova programiranja za djecu.

Projekt možete stalno pratiti na službenoj web stranici www.hrvatskastvara.eu.

Ne propustite prvu radionicu o mjerenju društvenog utjecaja u Hrvatskoj

Objavio
Odgovorno
-

ACT Grupa i nedavno osnovano Učilište za društvenu ekonomiju u suradnji sa Social Value UK, po prvi puta u Hrvatskoj i regiji organiziraju jednodnevnu radionicu o mjerenju društvenog utjecaja metodom Društvenog povrata ulaganja (Social Return On Investment – SROI).

Posljednjih godina svjedočimo sve većoj potrebi donatora, ulagača i provoditelja projekata da osim ekonomskog povrata ulaganja mjere i društveni povrat ulaganja, svi s ciljem maksimizacije učinkovitosti ulaganja resursa u društveno korisne projekte. Društveni povrat ulaganja (DPU) je najrasprostranjenija metoda mjerenja društvenog utjecaja pomoću koje se može izračunati koliko je društvene vrijednosti nastalo korištenjem raspoloživih resursa (kapital, vrijeme, infrastruktura i drugo) prilikom provedbe projekta.

DPU u fokus stavlja promjene kod ključnih korisnika, koje su nastale kao rezultat intervencije tj. provedbe specifičnih aktivnosti. Nastalim promjenama (društvenim, ekonomskim i okolišnim učincima) dodjeljuje se monetarna vrijednost koja omogućuje izračun DPU omjera. Ovaj omjer govori koliko je kuna zarađeno za društvo ulaganjem 1,00 kn.

O radionici

Na jednodnevnoj, uvodnoj radionici o DPU, pokrit će se teme:

  • što je društveni utjecaj i zašto ga je važno mjeriti
  • uvod u DPU metodu mjerenja društvenog utjecaja – što je, principi/načela
  • uvod u faze i procese mjerenja društvenog utjecaja – određivanje djelokruga i identificiranje ključnih dionika, mapiranje utjecaja, evidentiranje i vrednovanje učinaka, utvrđivanje utjecaja, izračun DPU omjera, izvještavanje, primjena i nadogradnja

Radionica će pomoći organizacijama da naprave odmak od razumijevanja izvještavanja ishoda projekata kroz uobičajene pokazatelje (broj aktivnosti, sudionika, materijala/procesa) ka mjerenju ostalih pokazatelja društvenog utjecaja poput znanja, vještina i opće dobrobiti. Konkretnije, pomoći će donatorima i ulagačima da jasnije i učinkovitije planiraju i provode investicijske projekte, korporacijama da nadopune svoje nefinancijske izvještaje konkretnim analizama i podacima, a provoditeljima projekata da mjere i komuniciraju društvenu vrijednost generiranu implementiranim projektima.

Ova uvodna radionica ujedno je i obvezna priprema za dvodnevni “SROI Practitioner” trening, koji će se u Hrvatskoj organizirati za zainteresirane u proljeće/ljeto 2018. godine. Više o treninzima i daljnjim procesima izgradnje kapaciteta DPU praktičara možete pronaći ovdje.

O predavaču:

Radionicu će voditi dr. Adam Richards, konzultant za mjerenje društvenog utjecaja, DPU praktičar i stariji istraživač u Social Value UK i Social Value International, globalnoj mreži organizacija i praktičara mjerenja društvenog utjecaja. Dr. Richards je stalni predavač na University of York.

Informacije o održavanju

Radionica će se održati 16. veljače 2018. godine, od 9 do 16 sati u Kongresnom centru FORUM Zagreb (Dvorana Reci), Radnička cesta 50 u Zagrebu. Radni jezik radionice je engleski.

Dodatne informacije o prijavi te kotizaciji doznajte ovdje.

Izvor: Act Grupa

Schrack Technik podržava mlade u kvalitetnom školovanju i ostanku u Hrvatskoj

Objavio
Odgovorno
-

Gledamo u središnjim vijestima kako „rijeka“ mladih odlazi iz Hrvatske potražiti drugdje bolje sutra. Tiče li me/nas se to ipak? Naši roditelji i svi građani ulagali su u moje/naše obrazovanje. Osjećam/o li neku obvezu?

SCHRACK TECHNIK d.o.o. je tvrtka koja kao veletrgovina niskonaponske opreme posluje u Hrvatskoj već 23 godine i jedna je od 12 tvrtki u europskoj grupaciji SCHRACK TECHNIK. Ono što je Končar u Hrvatskoj, to je SCHRACK TECHNIK GmbH već 98 godina u Austriji.

U temelju tvrtke su zaposlenici, njihov usklađen rad prema zajedničkim ciljevima! Zato ćemo ove godine ostvariti 22 dana školovanja zaposlenika. Jedan mjesec! Uz obuku u tehničkoj izvrsnosti nužnoj za služenje kupaca, važno je i pronicanje u prodajne vještine. Možda zvuči grubo, ali svi mi prvo „prodajemo“ sebe – na tržištu, u uredu, obitelji, zajednici.

Osnova održivosti tvrtke je imati nove kupce u budućnosti. Tko će biti naši kupci ako mladi odu iz Hrvatske? O tome osjetljivom dijelu populacije, o njihovoj budućnosti, naše društvo slabašno brine. Nove zamamne tehnologije napadaju ih s brojnih zaslona sa stola ili iz džepa. No za učenje struke u njihovim školama nema prave opreme!

Politika podrške strukovnom osposobljavanju – stalne akcije, niz!

Za nas je to bio razlog da se uključimo pa smo donacijom opreme za državno godišnje natjecanje elektroinstalatera u Zagrebu (u Elektrostrojarskoj obrtničkoj školi) opremili 13 natjecateljskih tipskih stručnih radnih mjesta. Slično i u Splitu; pomogli smo državno natjecanje iz predmeta Osnove elektrotehnike i mjerenja u elektrotehnici. Entuzijazam profesora u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica nagradili smo i dodatno potaknuli donacijom učila otočnog fotonaponskog sustava kojeg smo sami osmislili, spojili i izradili! Tko od nas tehničara, dok je bio mali, nije čitao ABC tehnike!? Tragom ABC tehnike došli smo do samozatajnog profesora u Srednjoj strukovnoj školi Samobor, grada iz kojeg dolazi svjetski priznati domaći proizvođač elektrovozila. Toj školi odlučili smo pokloniti stanicu za punjenje elektrovozila.

U suradnji s urednikom časopisa Majstor objavili smo tijekom četiri godine više od 200 stranica prikaza realizacija otočnih fotonaponskih sustava. Te članke sada smo složili u knjigu koja se besplatno dijeli u strukovnim školama. Strukovnoj školi u Đurđevcu darovali smo učila i opremu pasivnih računalnih mreža. Donacija Prvoj srednjoj školi u Belom Manastiru pomogla je završetak rada na jednom učilu. I strojarskoj tehničkoj školi Fran Bošnjaković donirali smo izradu učila. Za 350 učenika srednjih škola Zagrebačke županije organizirali smo Info-dan s nizom predavanja o istoj opremi, a dan ranije i za starije kolege, profesionalne instalatere i inženjere. Svjesni da srednje škole nemaju novaca za skupe programske aplikacije, napravili smo i stavili na besplatno raspolaganje svim učenicima i profesorima alat za crtanje, projektiranje i dokumentiranje razdjelnika: Schrack Design.

To je isječak onoga što mi, SCHRACK TECHNIK d.o.o., činimo prema našim zaposlenicima i prema osjetljivoj populaciji budućih mladih elektroinstalatera, obrtnika. Sve s ciljem njihove i naše zajedničke dobrobiti, da oni ostanu u Hrvatskoj, da gradimo naš dobar život ovdje.

Ulažemo i ne očekujemo ništa zauzvrat, jer to je ono što nas na kraja dana čini ispunjunjenim, čini otvorenima za sutrašnje nove ideje i novo stvaranje.

Josip Zdenković, direktor
Siječanj 2018.

Sukladno Metodologiji oblikovanja DOP primjera Dobre Hrvatske

1...146147148...182Stranica 147 od 182

NAJČITANIJE

Međunarodni dan muzeja

Međunarodni dan muzeja 2026.: Izgradnja mostova kroz kulturu

Odgovorno -
Međunarodni dan muzeja obilježava se globalno 18. svibnja u koordinaciji ICOM-a. Cilj obilježavanja je istaknuti kulturni značaj muzeja.  Muzeji više nisu tiha spremišta prašnjavih relikvija;...
Svjetski dan pčela 2026.: zajedno za ljude i planet

Svjetski dan pčela 2026.: Zajedno za ljude i planet

Međunarodni dan obitelji 2026.: Obitelji, nejednakosti i dobrobit djece

Međunarodni dan obitelji 2026.: Obitelji, nejednakosti i dobrobit djece

Ptice, ptići, vrijeme gniježdenja. A gnijezdo – to veliko malo ispleteno...

Svjetski dan pčela

Svjetski dan pčela 2025.: Pčele inspirirane prirodom kako bi nas sve...

17 ciljeva održivog razvoja – AGENDA UN 2030.

Promotori DOP-a od A-Z