REGENERACIJA: Posvećenost odgovornim praksama zaštite zaposlenika i okoliša od požara

Bogata tradicija dobrovoljnog vatrogastva u Regeneraciji posebno je važna vrijednost za sve zaposlenike i tvrtku. Kao dio te tradicije prošle smo godine obilježili i šezdeset godina postojanja Dobrovoljnog vatrogasnog društva Regeneracija (1966-2016). Jubilej je to na kojeg smo veoma ponosni i želja nam je imati još mnoge u godinama ispred. Vatrogastvo osjećamo kao neraskidivi element našeg redovnog poslovanja, ali i vrijedan i plemenit aspekt društveno korisnog rada zaposlenika. Volontiranje na način brige za prevenciju i sanaciju požara uključuje mnoge vrline – predanost, hrabrost, timski duh, ali i visoke sposobnosti i vještine u ljudi. Na razini tvrtke riječ je o afirmativnoj korporacijskoj kulturi te preventivnoj i kurativnoj organizaciji procesa i opremljenosti.

Osim uloge koju Dobrovoljno vatrogasno društvo Regeneracija obavlja kroz dugi niz godina u okviru zadaća protupožarne zaštite, sa zadovoljstvom ističemo i vrhunske rezultate ostvarene na brojnim domaćim i međunarodnim natjecanjima vatrogasnih ekipa. Ovom prilikom spomenut ćemo one najvažnije: 1969. Krems, Austrija, Evropsko prvenstvo – zlatna medalja; 1977. Trento, Italija, Evropsko prvenstvo – zlatna medalja; 1981. Boblingen, Njemačka, Vatrogasna olimpijada – srebrna medalja; 1993. Berlin, Njemačka, Vatrogasna olimpijada, – brončana medalja; 2005. Varaždin, Hrvatska, Vatrogasna olimpijada – srebrna medalja pa do današnjih dana – 2013-a u Mulhousu, Francuska, Vatrogasna olimpijada – srebrna medalja.

Rizik u poslovanju

U kategorizaciji rizika u poslovanju, požar je u Regeneraciji uvijek zauzimao najviše mjesto. Svjesni smo toga itekako s obzirom na tip proizvodnje koji se odvija 24 sata dnevno, svih sedam dana u tjednu. Najveći stupanj požarne opasnosti pridajemo svakako programu reciklaže tekstilnog otpada s kojim se Regeneracija intenzivno bavi od 2012. godine. Od tada do danas prikupili smo i reciklirali oko 23 tisuće tona otpadnog tekstila.

Uz dobre strane toga u smislu očuvanja okoliša te ekonomske održivosti našeg poslovanja, bavljenje reciklažom ima i svoje rizične strane. Naime, tehnologija recikliranja i proizvodnje netkanih tekstila sama po sebi je i veoma opasna zbog nastanka lako zapaljive tekstilne prašine tijekom procesa. U tom razdoblju značajno se povećao broj početnih pa i onih većih požara koji su rezultirali i većim materijalnim štetama i neželjnim prekidima u proizvodnji radi sanacija nastalih šteta.

Upravo iz tih razloga obveza je vodstva i zaposlenih održavati na odgovoran i ozbiljan način sustav protupožarne zaštite na najvišoj razini, svjesni činjenice da je takve aktivnosti nužno provoditi i unapređivati bez prekida.

Kontinuirano osmišljavanje novih sustava zaštite od požara

U tom je kontekstu posebno važno promatrati i samu lokaciju tvrtke koja posluje nadomak grada, u susjedstvu više gospodarskih objekata i srednje škole od koje nas dijeli nekoliko metara zelene površine. Svaku novu investiciju u strojeve ili proizvodne linije nezaobilazno promatramo kroz kriterij stupnja protupožarne zaštite koji je ugrađen u tehnologiju. Neprestano osmišljavamo nove sustave zaštite od požara u svim kritičnim točkama proizvodnog procesa pa i cijelu organizaciju unutar tvrtke podređujemo ovoj vrsti rizika. U posljednjih nekoliko godina uložili smo značajna sredstva na unaprjeđenje sustava zaštite od požara.

Više od pola stoljeća tradicije i postojanja dobrovoljnog vatrogasnog društva Regeneracija opravdavaju zadovoljstvo i upućuju na neizmjernu važnost daljnjeg djelovanja DVD unutar tvrtke. Nastavit ćemo kontinuirano provoditi aktivnosti na unapređenju efikasnosti i spremnosti za djelovanje u izvanrednim situacijama u čemu je uključivanje još većeg broja zaposlenika u organizirano djelovanje i Dobrovoljno vatrogasno društvo Regeneracija važna aktivnost i cilj.

Goran Mikac, direktor marketinga i odnosa s javnošću

Regeneracija &  Poslovna Inicijativa Dobra Hrvatska
Oblikovano sukladno Metologiji DH
Prosinac 2017.

Martina Rizman Matić, direktorica korporativnih komunikacija VIPneta: „Društveno odgovorno poslovanje najbolje se uči iz svakodnevnih primjera“

„Društveno odgovorno poslovanje najbolje se uči iz svakodnevnih primjera“, poručuje Martina Rizman Katić, direktorica korporativnih komunikacija VIPneta. Od ulaganja u zdravlje zaposlenika, korporativno volontiranje do suradnje sa zajednicom i studentima, ova kompanija nastoji predano promovirati zaštitu okoliša, održivost, zdravlje i humanitarni angažman – strateški i svakodnevno. Kako bismo doznali više o društveno odgovornom poslovanju ove kompanije, Martina Rizman Katić podijelila je s nama brojne primjere dobre prakse, ali i segmente u kojima je potrebno poboljšanje.

Društvena odgovornost duboko je utkana u VIPnetovo poslovanje. Što ste naučili tijekom godina društveno odgovornog rada i provođenja različitih DOP aktivnosti?

Tijekom godina naučili smo da društveno odgovorno poslovanje osnažuje ne samo našu internu kulturu i usmjerenost na to da se na određeni način zahvalimo društvenoj zajednici u kojoj poslujemo, već i da utječe na osviještenost naših zaposlenika o društvenoj odgovornosti u svakodnevnom životu.

Bilo da je riječ o promoviranju zaštite okoliša, održivog razvoja, humanitarnog angažmana ili zdravog života, uvidjeli smo da se najbolje uči iz primjera – kada se zaposlenicima ponudi model po kojemu se jednostavno mogu uključiti u određene aktivnosti. Tijekom njih razvijaju dobre navike i zahvaljujući njima mogu pozitivno djelovati u svojim lokalnim zajednicama izvan radnog okruženja.

Kako DOP projekti utječu na općenito poslovanje Vaše kompanije?

Društveno odgovorni projekti integrirani su dio našeg poslovanja. Smatramo ih projektima koji su podjednako važni kao i oni koji se smatraju ključnim aktivnostima našeg poslovanja. Dosadašnje društveno odgovorne projekte koje smo provodili i pokretali utjecali su ne samo na prepoznavanje Vipneta kao društveno odgovorne kompanije, već su transformirali aktivnosti naše interne komunikacije. Ne postoji Vipnetova društveno odgovorna aktivnost u koju nisu, na neki način, uključeni naši zaposlenici. Time im omogućujemo da svoje vrijeme, znanje i interese tijekom i izvan radnog vremena ulože u društveno korisne svrhe.

Koliko su, po Vama, hrvatske tvrtke u svojem poslovanju usmjerene na društvenu odgovornost? Vidite li razlike između sebe i konkurencije?

Društveno odgovorno poslovanje danas je nezaobilazno u poslovanju svih kompanija. Hrvatske tvrtke sve više razvijaju taj oblik poslovanja, samim time jer su i građani sve osvješteniji o brojnim društvenim problemima koji se svakodnevno pojavljuju. Ipak, i dalje možemo vidjeti da se preferira oblik jednokratnih donacija. Rijetki su primjeri gdje se društvena odgovornost ugrađuje u poslovne i komunikacijske strategije kompanija, kao što je to slučaj u Vipnetu.

Kako uopće nastaje jedan društveno odgovoran projekt? Koji su faktori zbog kojih odlučujete ući u neku priču? Javljaju li vam se udruge i suradnici ili pak sami radite projekte?

U Vipnetu razumijemo potrebe lokalne zajednice i aktivno doprinosimo unaprjeđenju kvalitete života svih članova društva, a svojim društvenim angažmanom želimo pridonijeti dobrobiti i razvoju zajednice kojoj pripadamo. Vođeni tom idejom, a u suradnji s brojnim drugim akterima i nevladinim organizacijama, pokrećemo i provodimo brojne društveno odgovorne projekte.

Budući da u Vipnetu veliku pozornost posvećujemo mladima i studentskoj zajednici. nedavno smo unutar Studentskog centra u Zagrebu otvorili prvi centar za tehnologiju Stablo znanja powered by Vipnet koji studentima i mladima pruža priliku da realiziraju svoje ideje i sposobnosti, a centar je, između ostaloga, opremljen superbrzim internetom.

Na koje ste projekte posebno ponosni?

Mnogo je projekata na koje smo posebno ponosni kada je u pitanju društveno odgovorno poslovanje, a sve je intenzivnije krenulo još 2002. godine. Tada smo se uključili u program razminiravanja Hrvatske. Najveći smo privatni donator za razminiravanje u Hrvatskoj te smo na području sedam hrvatskih županija uložili 11 milijuna kuna za čišćenje mina. Time smo omogućili djeci odrastanje u većoj slobodi ujedno pomažući ubrzanje gospodarskog razvoja u tim regijama.

Valja istaknuti i kako smo povodom obilježavanja Vipnetovog 15. rođendana 2014. godine uredili kupališta u nekoliko hrvatskih gradova, kao dio inicijative „Čini pravu stvar“, a iz koje je, uz želju Vipnetovih djelatnika da sudjeluju u raznim volonterskim akcijama, u lipnju prošle godine pokrenuta dobrotvorna fundraising i crowdfunding platforma Čini pravu stvar.

Platforma Čini pravu stvar na jednome mjestu okuplja pojedince koji žele pomoći ili osvijestiti javnost o nekom problemu i udruzi kojoj je pomoć potrebna. Građani su do ovog trenutka za 36 udruga uključenih na platformi prikupili nešto više od 158 000 kuna donacija. Pritom su se u ulozi ambasadora pronašla brojna istaknuta domaća lica poput Ecije Ojdanić, Jana Kerekeša, Ivice Kostelića, Brune Šimleše i ostalih.

Na koji su način organizacijska kultura i DOP u vašoj kompaniji međusobno povezani?

Od 2016. godine naši zaposlenici mogu trenirati u Vip školi trčanja, jer je to ujedno odličan način da se ljudi unutar kompanije, ali i van nje – angažiraju, povežu i imaju zajednički cilj.

Sudjelujući zajedno na utrkama Vip running team svoje sportske ciljeve tijekom cijele godine veže uz našu društvenu platformu Čini pravu stvar te se time Vipnetovi interni događaji tijekom godine, poput utrka, nastavljaju na eksterne dionike, sve one kojima je pomoć potrebna.

U kojim segmentima vidite prostor za napredak?

Naši društveno odgovorni projekti zahvaćaju širok spektar potreba lokalne zajednice i svjesni smo kako suradnja i involviranost uvijek može biti još jača i bolja. U narednom ćemo periodu nastojati još snažnije doprinositi unaprjeđenju kvalitete života, a jedan od fokusa svakako će nam biti dodatno usavršavanje studentske zajednice na kojoj se temelji rast našeg društva.

Tako smo nedavno sklopili sporazum o strateškoj suradnji s matematičkim odjelom Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a ta će suradnja omogućiti studentima upotpunjavanje teorijskog znanja s praktičnim iskustvom putem studentskih praksi, rada na projektima ili studentskih poslova. Također, ostvarena suradnja obuhvaća i mogućnosti stipendiranja izvrsnih studenata smjerova koji su blisko povezani s poslovanjem Vipneta. Fakultetu smo ujedno donirali i suvremeno opremljeni „Vip Lab“, koji se može pohvaliti najnovijim tabletima, velikim LED televizorom te brzim internetom, a odsjeku je osiguran i 3D printer za potrebe digitalne produkcije prototipova u sklopu nastave.

Dakako, brinemo i o onim nešto mlađim snagama. Donacijom laptopa, mobitela i naočala za virtualnu stvarnost pomogli smo učenicima Osnovne škole Vugrovec – Kašina da uče povijest pomoću upotrebe virtualne stvarnosti. Donacijom opreme podržali smo i daljnje unaprjeđenje nastave povijesti u zagrebačkoj Hotelijersko-turističkoj srednjoj školi čime je učenicima omogućen pristup naprednoj i motivirajućoj nastavi te pristup novim tehnologijama u obrazovanju.

Na koji su način vaši zaposlenici uključeni u razvoj DOP-a? Prepoznaju li nastojanja tvrtke?

Naši zaposlenici prepoznaju nastojanja tvrtke i potrebe lokalne zajednice te aktivno doprinose unaprjeđenju kvalitete života svih članova društva. Svojim angažmanom žele pridonijeti dobrobiti i razvoju zajednice kojoj pripadaju.

U program korporativnog volontiranja do sada se uključilo više od 20 posto naših zaposlenika koji su poklonili više od 1 600 volonterskih sati u različitim aktivnostima, od rada s djecom s posebnim potrebama, preko održavanja radionica i edukacija koje podrazumijevaju informatičko opismenjavanje starijih osoba, djece školskog uzrasta, pa do različitih akcija čišćenja škola i ostaloga.

Što sada provodite, a koji su planovi za 2018.?

Trenutno provodimo brojne društveno odgovorne projekte, a jedan od najnovijih primjera je partnerstvo s Centrom za nestalu i zlostavljanu djecu. S Centrom provodimo program besplatnih radionica za djecu o sigurnosti na internetu, u sklopu novootvorenog zagrebačkog Centra za sigurniji internet u Hebrangovoj 18 gdje će se održavati edukacije i radionice. Velik broj Vipovaca dobrovoljno se odazvao pozivu i volontirat tijekom prosinca i siječnja i educirati polaznike iz područja sigurnosti na internetu i digitalnog opismenjavanja.

Jedan od većih planova u 2018. kada su u pitanju procesi unutar društveno odgovornog poslovanja jest unaprjeđenje postojeće „Čini pravu stvar“ platforme. Cilj nam je platformu potpuno otvoriti i oko nje okupiti sve one pojedince, zajednice, organizacije i projekte kojima je zajednički interes osvještavanje okoline o raznim društvenim problemima, a na kraju i pomoć u njihovom rješavanju.

Za kraj…?

Vipnet kao lider u inovacijama na hrvatskom telekom tržištu od svojih početaka pa do danas prati, ulaže i potiče vrijednu startup zajednicu. Sjajnu suradnju ostvarujemo s HUB385 centrom znanja, kreativnosti i inovacija u sklopu kojega organiziramo brojne projekte i natjecanja, a sve kako bi dodatno motivirali domaće startupe i u prvi plan izbacili sve one pojedince koji se ističu svojom kreativnošću i inovativnošću. Heroji digitalnog doba i 24sata Hackathon powered by Vipnet samo su neki od njih, a upravo je Hackathon kao model dao šansu za povezivanje s mladim kreativnim ljudima koji stvaraju nova inovativna rješenja.

Dodijeljeni Volonterski Oskari: Upoznajte naše najpredanije volontere

Dobri ljudi čine dobra djela dijeljenjem svoga znanja i vještina i radom u korist zajednice. I to u svoje slobodno vrijeme i bez plaće. To je cilj i svrha volontiranja, koje i kod nas iz dana u dan dobiva sve više poklonika ili, kako kaže jedan od njih, ovisnika o volontiranju. Stoga je vrijedno ponešto naučiti iz iskustva i rada istaknutih hrvatskih volontera, koji su najboljima proglašeni 5. prosinca 2017.  na Međunarodni dan volontera.

Državne nagrade za volontiranje

slijeva: Nives Ivelja, Fran Markulin, Đurđica Blažević, dr. sc. Marin Strmota i Zrinko Čustonja

Na svečanoj sjednici Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva održanoj u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku najzaslužnijim su volonterima i institucijama za njihov rad u 2017. dodijeljene Državne nagrade za volontiranje. Nagradu za najboljeg volontera dobio je Fran Markulin, nagrada za organizatora volontiranja dodijeljena je udruzi Europske sveučilišne igre Zagreb – Rijeka 2016., a nagrada za koordinatora volontera dodijeljena je Đurđici Blažević.

Državni tajnik u Ministarstvu za demografiju, Marin Strmota rekao je da dodjela nagrada pokazuje da se volontiranje prepoznaje i promiče kao aktivnost koja je od velikog značaja za Hrvatsku i koja dovodi do poboljšanja kvalitete života, a u konačnici i do humanijeg društva. Dodjelom nagrada, kazao je Strmota, želi se skrenuti pozornost javnosti na nesebičnu skupinu građana koja „daruje svoje vrijeme, dio sebe, svojih znanja i vještina kako bi svijet učinila boljim mjestom za život“. Inače, Državna nagrada za volontiranje dodjeljuje se od 2007. godine.

Volonterski Oskari

slijeva: Fran Markulin, Mija Rakarić, Mirna Mesek i Marijan Milić

Mladi volonter Fran Markulin slavio je dvostruko. Ne samo da je dobio Državnu nagradu za volontiranje nego je osvojio i Volonterski Oskar, koji svake godine dodjeljuje Volonterski centar Zagreb u partnerstvu s Gradom Zagrebom. Uz njega, Volonterski Oskar za svoj su volonterski rad dobile i Mija Rakarić i Marina Mesek, a za životno djelo Marijan Milić. Odlučilo je tako više od 5 i pol tisuća građana koji su glasovali u devetoj po redu dodjeli priznanja najboljim volonterima. Većina glasova otišla je upravo 17-godišnjem Franu, volonteru u volonterskom centru Tehničke škole Ruđer Bošković i udruge Krijesnica. Fran je svoju volontersku priču započeo nakon izlječenja od leukemije od koje je obolio u 11 godini života. Pokrenuo je niz kampanja i humanitarnih koncerata za promicanje svijesti o djeci oboljeloj od malignih bolesti te pomoć liječenju u školskom Volonterskom klubu D.U.R. (Dan uvijek radostan). U udruzi Krijesnica mentor je oboljeloj djeci i njihovim roditeljima koje hrabri i savjetuje u borbi protiv bolesti. Za Frana svi su puni riječi hvale, od njegovih nastavnika do kolega iz udruga i – naravno oboljele djece kojoj je pomogao na putu oporavka.

Mija Rakarić, studentica prava, u Ženskoj sobi – centru za seksualna prava direktno pomaže ženama koje su preživjele nasilje. Mija volontira i u Nacionalnom pozivnom centru za žrtve kaznenih djela i prekršaja pružajući pravne informacije žrtvama i svjedocima te Centru za mirovne studije gdje pomaže tražiteljima azila u prihvatilištu Porin.

Marina Mesek osvojila je srca korisnika Doma za starije osobe Maksimir svojom strpljivošću, tolerancijom i zahvalnošću za stvari koje se same po sebi čine normalne. Iako ima oštećenje vida, Marinu to nije spriječilo da samo u 2017. godini korisnicima pokloni više od 300 volonterskih sati.

Volonterski Oskar za životno djelo pripao je Marijanu Miliću, osnivaču Hrvatskog glazbenog društva „Čarobna frula“, kojemu je Marijan od 1992. godine do danas poklonio 25 volonterskih godina, a samo u ovoj godini preko 250 volonterskih sati. Kroz društvo je prošlo više od 700 djece, iako u „Čarobnoj fruli“ pjevaju pjevači amateri od 7 do 70 godina.

Emotivnu svečanost u Staroj gradskoj vijećnici otvorila je Jela Prgić Znika, izvršna direktorica Volonterskog centra Zagreb, rekavši da „smo se okupili da proslavimo zvijezde našeg grada, koje svojim angažmanom i radom grade ljepšu i humaniju zajednicu“. Ona je nagrađenima uručila nagrade Volonterski Oskar – statue „Zagrljaj zajednice“. Volonterima je čestitala i pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Romana Galić, koja se prisjetila 2001. godine kada je bilo vrlo malo volontera te je izrazila zadovoljstvo razvojem volontiranja od tada do danas, istaknuvši da Grad Zagreb izrazito potiče i zagovara volontiranje.

 

Zašto je ravnopravnost spolova važna za društveno odgovorno poslovanje?

Foto: StockSnap

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i Spona Code pozivaju sve zainteresirane na završnu konferenciju EU projekta pod nazivom „Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena – usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života“. Konferencija će se održati 19. prosinca 2017. godine (utorak) od 10:00 – 14:00 u Hrvatskome saboru, u dvorani Josipa Šokčevića.

Zainteresirani se mole da svoj dolazak potvrde Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova putem elektroničke pošte na: prs-euprojekti@prs.hr ili na adresu: Preobraženska 4/I, 10000 Zagreb, najkasnije do 15. prosinca 2017.

Prilikom potvrde dolaska potrebno je navesti vlastiti OIB kako bi se mogao proslijediti Hrvatskom saboru za listu uzvanika/ca, a prilikom ulaska potrebno je predočiti i osobnu iskaznicu.

Nakon konferencije održat će se svečani domjenak.

Dodatne informacije o ovome događanju, jednako važnome za sve dionike koji su uključeni u procese društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja, preuzmite ovdje.

Dnevni red jest kako slijedi:

9:30 – 10:00 Registracija

10:00 – 10:10 Pozdravna obraćanja

  • Višnja Ljubičić, dipl. iur., pravobraniteljica za ravnopravnost spolova RH
  • Izaslanik/ica Hrvatskog sabora

10:10 – 11:15  Predstavljanje projektnih rezultata

  • Premijera filma ‘Ravnopravnost‘, redateljice i scenaristkinje Danijele Stanojević (dokumentarni film o projektu)
    • Vicko Bilandžić, HNK Split, projektni partner
    • Selma Parisi, Udruga Riječi/Prave/Predstave, projektni partner
    • Diana Kobas Dešković, sc., Spona Code (MAMFORCE), projektni partner
    • dr. sc. Zrinka Erent-Sunko, evaluatorica projekta

11:15 – 11:30 Pauza za osvježenje

11:30 – 12:00 Inozemna iskustva i prakse

  • Sonja Robnik, Ministarstvo za rad, socijalne politike i jednake mogućnosti, Republika Slovenija
  • Samra Filipović-Hadžiabdić, Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstvo ljudskih prava i izbjeglica

12:00 – 13:00 Dodjela MAMFORCE Standarda

  • Agencija za znanost i visoko obrazovanje
  • Hrvatska banka za obnovu i razvitak
  • Hrvatska elektroprivreda
  • Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti
  • Hrvatska udruga poslodavaca
  • Ministarstvo rada i mirovinskog sustava
  • Poslovna inteligencija
  • Verso Altima

Moderatorica skupa: Zrinka Grancarić

13:00 – 14:00 Domjenak i druženje

Smanjenje emisija CO2: Kako zaštititi klimu i održati industriju?

Jeste li znali da je EU treći najveći zagađivač ugljikovim dioksidom na svijetu? Upravo je zato donijet vrlo ambiciozni plan naveden u strategiji EUROPE 2020: pred EU je postavljen cilj smanjenja emisija za 40 posto do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. U fokusu rasprave sada je reforma sustava sustava trgovine emisijama stakleničkih plinova (tzv. ETS od eng. Emissions trading system), temeljnom alatu za smanjenje stakleničkih plinova koji za sada ne radi prema očekivanjima. Reforma bi trebala pomoći u postizanju tog cilja, doprinijeti razvoju društveno odgovornog poslovanja te istovremeno zaštititi konkurentnost industrijskog sektora.

ETS je pokrenut 2005. te obvezuje više od 11 tisuća elektrana i tvornica na posjedovanje dozvole za svaku tonu emisija. Tvrtke ih moraju kupiti na aukcijama: za neke tvrtke dozvole su besplatne, ako postoji rizik da će tvrtka zbog povećanih troškova napustiti regiju i preseliti proizvodnju na područje gdje su dozvole jeftinije.

Količina dozvola, kao i besplatnih dozvola, svake se godine smanjuje. Radi se o financijskom poticaju za smanjenje zagađenja – što manje emisija, manji je trošak. Međutim, zbog prevelike ponude zadnjih godina, cijena dozvola iznimno je niska pa tvrtke nemaju više poticaj za prelazak na zelenije tehnologije.

Više o ovoj reformi u EU možete čitati ovdje.

Izvor: Europska komisija

Ulaganje u zdravlje zaposlenika odgovornost je i praksa i velikih i malih tvrtki

Kompanija Ericsson Nikola Tesla među prvim je hrvatskim kompanijama koje su se uključile u provedbu projekta Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo „Živjeti zdravo“, sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. godine, a koji se odnosi na set aktivnosti unutar komponente „Tvrtka prijatelj zdravlja“. Cilj ove komponente projekta je podizanje razine zdravlja radnog stanovništva, za što su jednako zainteresirani i poslodavci i zaposlenici, te su sukladno tome osmišljene dvije skupine aktivnosti unutar projekta društveno odgovornog poslovanja.

Utjecaj na svakodnevnu kvalitetu života

Poslodavci, s jedne strane, moraju zadovoljiti sve kriterije ocjenjivanja radnog okruženja kompanije, a to su prehrana, promicanje tjelesne aktivnosti, zaštita zdravlja djelatnika na radnom mjestu, zabrana pušenja, zabrana konzumacije alkohola, uređenje okoliša te zaštita zdravlja potrošača i klijenata. Zaposlenici su, s druge strane, pozvani da se, sudjelovanjem u nizu edukativnih predavanja i radionica, dodatno educiraju i naprave poboljšanja u svom životu i radu. Nakon uspješne evaluacije radnog okruženja te respektabilnog broja zaposlenika koji su pohađali edukacije, stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo potvrdili su da su zadovoljeni svi kriteriji da Ericsson Nikola Tesla postane nositeljem certifikata „Tvrtka prijatelj zdravlja“. Certifikat je mr. sc. Gordani Kovačević, predsjednici kompanije, uručila dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med., zamjenica ravnatelja HZJZ-a: „Čestitam i s velikim zadovoljstvom Vam uručujem oznaku „Tvrtka prijatelj zdravlja“. Sretna sam što je tvrtka Ericsson Nikola Tesla d.d. prepoznala važnost promicanja zdravlja , priključila se projektu i postala jedna od tvrtki koje promiču zdravlje i društveno odgovorno poslovanje. Nadam se da će i druge tvrtke slijediti Vaš primjer i kako ćemo ubuduće imati sve veći broj tvrtki koje brinu i ulažu u zdravlje svojih djelatnika.“

Samu provedbu evaluacije i edukacije u kompaniji, komentirala je izv. prof.dr.sc. Danijela Štimac Grbić, voditeljica komponente Zdravlje i radno mjesto, projekta „Živjeti zdravo“: „Promicanjem zdravlja na radnom mjestu ulažemo u produktivnost i razvoj zajednice. Kroz aktivnosti „Tvrtke prijatelj zdravlja“ glavnog dijela 4. komponente Nacionalnog programa „Živjeti zdravo“ nastojimo motivirati i potaknuti tvrtke na ulaganje i unaprjeđenje zdravlja svojih djelatnika. Sretni smo što je tvrtka Ericsson Nikola Tesla d.d. prepoznala značaj promicanja zdravlja i priključila se projektu društveno odgovornogo poslovanja.

Evaluacija stanja i edukativne aktivnosti

Nakon početne evaluacije stanja, kojom je utvrđena visoka razina brige o zdravlju djelatnika, provedene su edukativne radionice za djelatnike tvrtke iz područja promicanja pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti, promicanja nepušenja i nepijenja te iz promicanja mentalnog zdravlja te psihosocijalnih rizika na radnom mjestu. Posebno uspješna pokazala se provedena javnozdravstvene akcija kroz koju su obrađeni moduli Pušenje i Pijenje, odnosno Promicanje nepušenja i nepijenja.

Sudionici su na zabavan i interaktivan način imali priliku osvijestiti prednosti nepijenja i nepušenja, ali također mogli i izmjeriti svoj krvni tlak i tjelesnu masu uz antropometrijska mjerenja i kratko savjetovanje o pravilnoj prehrani, a što je rezultiralo vrlo velikim odazivom te zadovoljstvom iskazanom u provedenoj evaluaciji. Danas s velikim zadovoljstvom možemo potvrditi da je tvrtka Ericsson Nikola Tesla d.d. uspješno zadovoljila sve potrebne kriterije i postala „Tvrtka prijatelj zdravlja“. „Za Ericsson Nikolu Teslu i mene osobno, certifikat „Tvrtka prijatelj zdravlja“ predstavlja motivaciju za daljnji rad u stvaranju još kvalitetnijeg radnog okruženja. Poznato je da taj aspekt poslovanja značajno utječe ne samo na zdravlje zaposlenika već i na njihovo zadovoljstvo i predanost u radu. Upravo zato činimo maksimalne napore da osiguramo sve uvjete kako bi se naši zaposlenici osjećali dobro i sigurno kao dio velikog tima Ericssona Nikole Tesle„ zahvalila je G. Kovačević.

PRIVREDNA BANKA ZAGREB potiče kulturu bicikliranja kod svojih zaposlenika

I bicikl je najbolji čovjekov prijatelj.

Koliko ste puta pomislili kako biste rado na posao dolazili biciklom? Ne samo da biste uštedjeli nego biste i pridonijeli zaštiti okoliša. A dobrobit za zdravlje! No, entuzijazam vam splasne kad se sjetite da biste morali biciklirati pola sata i stizati na posao znojni i zapuhani. A morali biste riješiti i pitanje sigurnog parkiranja.

Zaposlenike PBZ Grupe na jednoj lokaciji takve brige ne muče. Ne tako davno ta je tvrtka, u okviru sveobuhvatne akcije za smanjenje emisije CO2, pokrenula inicijativu Biciklom na posao koja promiče ovu zdravu naviku među svojim zaposlenicima. Stotinjak zaposlenika Banke sada bezbrižno stiže na posao biciklom; tvrtka im je osigurala garderobu i tuševe (zasad samo u objektu na Radničkoj cesti 42-44 u Zagrebu), pa se ekološki osviješteni zaposlenici mogu na miru urediti i osvježiti prije ulaska u radne prostorije.

Garderobe, tuševi i parkiralište za zaposlenike-bicikliste

Od veljače 2015., kada su garderobe i tuševi postavljeni, ova se praksa pokazala izvrsnom i mnogi su je zaposlenici objeručke prihvatili. To je još jedan primjer društveno odgovornog poslovanja kako mali pomaci čine veliku razliku. Dokazuje to i podatak da 10 kilometara vožnje biciklom umjesto automobilom ostavlja za sobom čak 0,5 kilograma manje ugljičnog dioksida. Dakle, zaposlenici PBZ-a koji na posao stižu biciklom pridonose tome da se svakoga dana u zrak ispušta 50 kilograma manje štetnog plina CO2 nego prije.

A zapravo i nije riječ o nekom velikom zadatku i ulaganju, već prije svega o odlučnosti da se ideja provede. Sve je krenulo početkom 2013. godine kada je skupina zaposlenika PBZ-a pokrenula inicijativu za poboljšanje uvjeta za zaposlenike-bicikliste. Ali, cilj je bio i povećati njihov broj. Vrlo brzo nakon toga zaposlenici PBZ Grupe na lokaciji Radnička cesta u Zagrebu ispunili su anketu koja je trebala utvrditi broj biciklista, njihove navike i probleme. Rezultati su pokazali da nužno treba poboljšati infrastrukturu za bicikliste. Dvije godine poslije u prostorima poslovne zgrade u Radničkoj cesti (42-44), zaposlenicima su na uporabu predane muška i ženska svlačionica, svaka s dva tuša te ukupno 70 garderobnih ormarića. Svlačionice, dakako, mogu koristiti i hodači, trkači, roleri, boarderi i svi ostali zaposlenici poklonici fizičkog kretanja.

Put od ideje do realizacije projekta društveno odgovornog poslovanja, iako dug, bio je ispunjen aktivnostima. Slijedilo je i uređenje novih parkirališnih mjesta za bicikle te poboljšanje sigurnosti postojećih. Trenutačno je uređeno pet parkirališnih lokacija za bicikle na Radničkoj cesti od broja 42 do broja 50. Zbog sve boljih uvjeta, sve više zaposlenika PBZ-a odlučuje se dolaziti na posao biciklom. Osim što žive aktivnije i zdravije, pridonose i očuvanju okoliša i smanjenju gužvi na cestama te promoviraju „zeleni“ imidž PBZ-a.

MDM, Poslovna Inicijativa Dobra Hrvatska
Oblikovano sukladno Metologiji DH
Prosinac 2017.

Natječaj Vijeća Europe za nacionalne treninge za edukaciju o ljudskim pravima

Ilustracija: Pexels

Vijeće Europe otvorilo je poziv za održavanje nacionalnih treninga za edukaciju o ljudskim pravima u okviru programa Mladi za demokraciju. Interes za sudjelovanje mogu iskazati nevladine organizacije, javne institucije i/ili mreže koje žele organizirati trening u 2018., a Vijeće Europe pružit će im financijsku i stručnu podršku.

Rok za iskaz interesa je 20. prosinca 2017.

Osim edukacije o ljudskim pravima, sudionici će se također upoznati s radom Povelje Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i edukaciji o ljudskim pravima.

Odabrane prijave mogu dobiti tri vrste podrške:

  • Obrazovni savjeti obično putem ugovornog trenera ili neposrednog uključivanja odgojno-obrazovnog savjetnika.
  • Financijska potpora do 6000 eura.
  • Institucionalna podrška.

Dodatne informacije o natječaju možete pronaći ovdje.

Ugrožena sigurnost djece na internetu: podaci iz prvog nacionalnog EUKO istraživanja

Više od polovine mladih u posljednjih godinu dana dobilo je neku neprimjerenu ili poruku koja ih je povrijedila, ali samo je 11% djece zatražilo pomoć druge osobe. Većini djece internet je dostupan za korištenje kada god to žele, često bez ikakvog nadzora. Trećina mladih putem interneta komunicira s osobama koje ne poznaje, a svaki četvrti tinejdžer u dobi od 15 do 17 godina susreo se s osobom koju je upoznao online.

U današnjem globalnom – digitalnom svijetu jedno je pitanje na bolan način došlo pod lupu javnosti – sigurnost djece na internetu. Svjedoci smo sve većeg broja slučajeva kada se online svijet koristi za nečasne namjere, pa i zlostavljanje djece. Iako je internet djeci glavni izvor informacija, ali i ključan alat za socijalizaciju, i ona sama zbog nedovoljnog znanja o sigurnom korištenju interneta ponekad ulaze u rizična ponašanja na globalnoj mreži. U koje rizike – odsad znamo puno više zahvaljujući prvom nacionalnom komparativnom istraživanju o medijskim navikama djece i njihovih roditelja te sigurnosti djece na internetu. Istraživanje su organizirali partneri projekta EU Kids Online, koji okuplja 33 europske zemlje, kod nas predvođeni Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK), Agencijom za elektroničke medije i Hrvatskim Telekomom.

Istraživanje su poduprli i Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Grad Zagreb i drugi partneri. Preliminarni rezultati istraživanja predstavljeni su 21. studenoga u sjedištu Hrvatskog Telekoma.

Ozbiljni i indikativni podaci kao mogući poticaj na društvenu akciju 

Istraživanje je obuhvatilo 1017 djece u dobi od 9 do 17 godina i njihove roditelje/skrbnike. Neke od ključnih rezultata istraživanja iznio je Ante Šalinović iz agencije Ipsos Puls, koja je provela istraživanje. Djeca su anketirana u njihovim domovima u nazočnosti onog roditelja/skrbnika koji je upućeniji u medijske navike svog djeteta (u 80% slučajeva to su bile majke). Anketari su prethodno prošli posebnu obuku, a upitnik je obuhvaćao više od 120 pitanja na koje su anketirani odgovarali jedan sat. Ispitivanje je provedeno na reprezentativnom uzorku u svim regijama Hrvatske prema metodologiji koja je striktno definirana na razini EU.

Istraživanje je pokazalo da djeca u Hrvatskoj internetu najčešće pristupaju putem pametnih telefona (93%) i računala/laptopa (83%), kao i putem tableta (37%) i igraćih konzola (26%). Gotovo polovica (44%) djece u dobi od 9 do 11 godina internetu može pristupiti kad god želi, često bez ikakvog nadzora roditelja ili nastavnika. I dok ne čudi podatak da 75% mladih u dobi od 15 do 17 godina te 63 posto djece u dobi od 12 do 14 godina ima tu mogućnost, jer ipak je riječ o tinejdžerima, podatak za mlađu djecu navodi na razmišljanje.

Upitani osjećaju li zabrinutost za privatnost na internetu, samo je 24% djece u dobi od 9 do 11 godina, 29% u dobi 12 do 14 godina i 32% djece od 15 do 17 godina odgovorilo da je u potpunosti ili uglavnom zabrinuto. Očito je, smatra Ante Šalinović, da djeca i mladi podrazumijevaju kako je internet mjesto gdje privatnosti nema. Dobro je što su toga svjesni, ali to znači i veću odgovornost roditelja i društva u cjelini da ih podučimo kakve sve rizike internet nosi i kako se od njih zaštititi.

Facebook i Youtube najkorišteniji

Najkorištenija društvena mreža među djecom u Hrvatskoj je Facebook  – premda je službeno minimalna dob za otvaranje profila na Facebooku 13 godina, koristi ga 24% djece u dobi od 9 do 11 godina, kao i 45% djece u dobi od 12 do 14 godina te 59% mladih od 15 do 17 godina. Na drugom je mjestu Youtube, koji koristi 46% djece i mladih od 9 do 14 godina te 39% mladih od 15 do 17 godina. Po popularnosti slijede Instagram (više ga koriste starija djeca), Viber, Whatsapp i ostali online kanali.

Vrlo su zanimljivi odgovori djece na pitanje o prihvaćanju zahtjeva za prijateljstvima na internetu: svako deseto dijete (11%) u dobi od 15 do 17 godina prihvaća sve zahtjeve za prijateljstvom na društvenim mrežama bez izuzetka, a nešto rjeđe to čine mlađa djeca (6% njih u dobi od 9 do 11 godina i 7% u dobi od 12 do 14 godina).

Zamke virtualnog svijeta

Gotovo svako treće dijete u dobi od 9 do 17 godina u posljednjih godinu dana komuniciralo je na internetu s osobama koje nije upoznalo uživo. Točnije, to je činilo svako deseto dijete u dobi od 9 do 11 godina, 28% djece u dobi od 12 do 14 godina te 48% mladih u dobi od 15 do 17 godina. Uznemirujuće zvuči podatak da se više od desetine svih ispitanika u posljednjih godinu dana i uživo susrelo s osobom koju su upoznali na internetu – toj je potencijalno opasnoj praksi podleglo 26% posto mladih u dobi od 15 do 17 godina, 12% u dobi od 12 do 14 godina, pa čak i 3% djece u dobi od 9 do 11 godina.

Svako peto dijete u dobi od 9 do 17 godina u potpunosti ili uglavnom ne zna promijeniti postavke privatnosti, na primjer na društvenim mrežama. Ipak, djeca u velikoj mjeri misle da znaju što rade u virtualnom svijetu i previše su samouvjerena, smatra Ante Šalinović, dodajući da virtualni svijet pruža lažni osjećaj zaštićenosti, ali posljedice njegove zloporabe vrlo su stvarne, i fizičke i psihičke

Pozornost osobito privlače rezultati istraživanja vezani za nasilje i druga uznemirujuća iskustva na internetu. Zabrinjava podatak da je u proteklih godinu dana više od polovice djece u dobi od 9 do 17 godina primilo neprimjerenu ili poruku koja ih je povrijedila – u dobi od 9 do 11 godina njih 42%, u dobi od 12 do 14 godina 48% te čak 72% mladih u dobi od 15 do 17 godina! Više od desetine ispitanika bilo je zastrašivano na internetu – 8% djece u dobi od 9 do 11 godina, 17% djece od 12 do 14 godina te 14% mladih od 15 do 17 godina. U istraživanju iskače još jedan vrlo neugodan podatak – gotovo dvije trećine djece bilo je izloženo neželjenim seksualnim sadržajima (fotografijama ili filmovima). Iako im nije bila namjera vidjeti ih, s takvim se sadržajima susrelo 73% djece u dobi od 9 do 11 godina, 68% djece od 12 do 14 godina te 60% mladih od 15 do 17 godina. No čini se da djeca zbog toga nisu zabrinuta jer podrazumijevaju sve te rizike, kazao je Šalinović.

U slučaju uznemirenosti samo je 11% djece zatražilo pomoć druge osobe. Kada bi nečim bila uznemirena, djeca su najčešće zatvarala stranicu ili aplikaciju (52%), blokirala osobu kako ih više ne bi mogla kontaktirati (36%), svako četvrto dijete ignoriralo je problem, a svako peto promijenilo je postavke privatnosti.

Komunikacija s roditeljima

Zanimljivi su i rezultati istraživanja u pogledu komunikacije s roditeljima o iskustvima s interneta. Tako je 81% djece od 9 do 11 godina te 86% djece od 12 do 14 i 71% djece od 15 do 17 godina započelo s roditeljima razgovor o toj temi. No, samo je 66% djece u dobi od 9 do 11 godina zatražilo savjet roditelja. Ustanovljeno je da roditelji o internetu češće razgovaraju s mlađom djecom, a najviše kontroliraju količinu vremena koje dijete provede na internetu.

“Ovo je prvi korak u sustavnom istraživanju medijskih navika djece i roditelja temeljem kojega ćemo moći razvijati nove obrazovne politike s ciljem osnaživanja djece i mladih u medijskoj pismenosti. Rezultati pokazuju kako je i djeci i roditeljima potrebna edukacija ”, istaknuo je doc. dr. sc. Igor Kanižaj, potpredsjednik DKMK-a i koordinator hrvatskog tima EU Kids Online.

“Vjerujemo da će podaci i preporuke iz istraživanja služiti oblikovanju konkretnih i sustavnih obrazovnih politika”, rekla je Nataša Rapaić, članica Uprave Hrvatskog Telekoma, koji je u sklopu svoje inicijative “Šeraj pozitivu, blokiraj negativu” podržao istraživanje koje je ujedinilo akademsku zajednicu, nevladin sektor i državne institucije.

“Rezultati istraživanja potvrđuju da je potrebno dodatno intenzivirati napore i da svi zajedno moramo još više raditi na medijskoj pismenosti te da cijelo društvo mora shvatiti njezinu važnost ”, izjavio je Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije.

Rezultati ovoga sveobuhvatnog istraživanja pružaju odličan temelj za donošenje nacionalnih smjernica za sigurno korištenje interneta, izradu edukativnih materijala za djecu i roditelje te izradu nacionalnih i lokalnih obrazovnih politika.

Dodajmo da uz podršku nacionalnom istraživanju, u Hrvatskom Telekomu razvijaju i hrvatsku inačicu europskog portala Teach Today na kojem će djeca i roditelji pronaći korisne informacije i savjete o sigurnosti na internetu, a sadržaj će nadopunjavati partneri inicijative.

Više na službenoj stranici hrvatskog projekta.

Novo izdanje knjige-planera ‘UM 2018 Učinkovit menadžer’ uključuje čak 20 članaka o DOP-u

Dana 30. studenoga 2017. u KRAŠ Auditoriumu u Zagrebu održano je posljednje ovogodišnje predavanje u sklopu programa ‘Afterwork sa Srićom’ te predstavljanje novoga izdanja najstarije hrvatske knjige-planera ‘UM 2018 – Učinkovit menadžer’.

U prvome dijelu događanja, sveučilišni profesor dr. sc. Velimir Srića održao je predavanje na temu Inovacijama do konkurentske prednosti. Predavanje je tematiziralo pitanje inovativnosti u poslovnom svijetu, proces kontinuiranog inoviranja te poboljšanja poslovnih procesa koji omogućuju tvrtkama da u uvjetima žestoke konkurencije opstaju na tržištu.

U drugome dijelu događanja, Goran Tudor, osnivač najstarije poslovne nakladničke kuće u Hrvatskoj M.E.P. d.o.o. i Poslovne inicijative Dobra Hrvatska predstavio je novo, dvadeset i četvrto izdanje najdugovječnije hrvatske knjige-planera UM 2018 Učinkovit menadžer. Gospodin Tudor tako je dao kratki prikaz posljednjih desetljeća rada te prisutnima vrlo slikovito dočarao kako je tekao razvoj publikacije kroz godine, na koji se način proširivao suradnički tim te naposljetku, koji su to presuđujući faktori koji odlučuju hoće li inovativni projekt ovakvoga tipa biti uspješan ili ne.

Očekuje se od 12 do 14.000 čitatelja u 2018. 

Učinkoviti menadžer je knjiga-godišnjak koja kontinurano izlazi već dvadeset i četiri godine. Desna strana edicije je tjedni planer, dok je lijeva strana knjiga! Stranica 172; dvije boje; 53 inspirativna članka + 53 poslovna pravila + 77 aforizma i poslovnih mudrosti + 4 kolor slike + mjesečeve mijene + svi značajni dani i blagdani. Uz to idu: poslovne karikature (8x), poezija za dušu (12x), informacije (učenje engleskog jezika u Londonu) te poticaj čitanju i dr.

Riječ je o jedinstvenoj knjizi-godišnjaku u čijem stvaranju redovito sudjeluje više od 45 autora i autorica te koja najdosljednije u nas afirmira društvenu odgovornost i univerzalne civilizacijske vrijednosti, te potiče čitatelje na cjeloživotno obrazovanje.

Trajno afirmirajući društveno odgovorno poslovanje, UM prepoznaje, ističe i educira javnost o primjerima dobre prakse u poslovanju.

U ovogodišnje je izdanje UM-a uključeno čak sedam tjednih članaka i trinaest primjera o društveno  odgovornom poslovanju sljedećih hrvatskih poduzeća:

  • Bomark,
  • DM,
  • HEP,
  • HEP Opskrba,
  • Hrvatska pošta i Zaklada Vaša pošta,
  • INA,
  • Odvodnja Samobor,
  • Privredna banka Zagreb,
  • Regeneracija, Sanatorij i Ustanova Ćorluka,
  • Schrack Technik,
  • Valamar Riviera i
  • Tehnix.

NAJČITANIJE