E STUDENT poziva na akciju: Darujte što vama ne treba – nekome je jako potrebno!

Objavio
Odgovorno
-

Projekt humanitarne svrhe „Nepotrebno je nekome potrebno“ pokrenula je studentska udruga Estudent u suradnji s udrugamama kojima po završetku projekta predaje prikupljene stvari, a ove ih  daruju onima kojima su najpotrebnije.  Projekt započinje 6. ožujka te će trajati do 17. ožujka 2017. godine.

Svatko od nas posjeduje neku stvar koja mu više nije potrebna i koja sakuplja prašinu. eSTUDENT ti sada daje priliku da pronađeš one stvari koje tvojem ljubimcu više nisu potrebne i da učiniš dobro djelo donirajući neku stvarčicu koja će drugome biti od koristi i izmamiti mu osmijeh na lice.

  1. – prikupljanje potrepština za životinje – u suradnji s Noinom Arkom

Cilj ovog projekta je sakupljati stvari koje ljudima više nisu potrebne te ih darovati onima kojima su potrebne. Ove godine projekt se fokusirao na prikupljanje potrepština za životinje. eSTUDENT je ostvario  suradnju s Noinom Arkom, udrugom za pse kojoj će prikupljene stvari biti poklonjene. Svaka donacija u obliku deka, igračaka, ogrlica i posuda za hranu za pse je dobrodošla. Također, poželjno bi bilo da donirane stvari budu spremne za uporabu, odnosno da su tehnički i higijenski ispravne.

Prikupljanje stvari odvijat će se na tri lokacije, na Ekonomskom, Veterinarskom i Učiteljskom fakultetu. Nadamo se da ćete u ovoj akciji sudjelovati u velikom broju i pomoći zajedno s nama Noinoj arci!

Projekt „Nepotrebno je nekome potrebno“ je samo jedan od projekata koje tim za društveno odgovorno poslovanje (DOP) ili Angels provodi tijekom cijele akademske godine nastoji djelovati na dobrobit kako same Udruge, tako i ukupne akademske zajednice. Misija DOP-a je djelovati na dobrobit cijele akademske zajednice te potaknuti studente na promjene i humanitarnost.

Dječji dom za nezbrinutu djecu “Ivana Brlić Mažuranić” iz Lovrana prvi je objekt obnovljen sredstvima koja su osigurali kupci proizvoda ZelEn, električne energije iz obnovljivih izvora

Objavio
Odgovorno
-

Donacijom projekta energetske učinkovitosti u vrijednosti 400 tisuća kuna izvedene su sveobuhvatne mjere energetske učinkovitosti koje će Dječjem domu Ivane Brlić Mažuranić omogućiti sigurnost opskrbe toplinskom energijom, bolju kontrolu troškova i upravljanje potrošnjom prirodnog plina uz značajno povećanje udobnosti korisnika te u konačnici ostvarenje energetskih ušteda. Donirani projekt energetske učinkovitosti provela je tvrtka HEP ESCO u sklopu projekta ZelEn. Projekt će osigurati Domu smanjenje potrošnje plina za grijanje za 38 posto te 35 posto za pripremu tople vode.

Svečanost primopredaje potvrde o izvedenom projektu poboljšanja energetske učinkovitosti  održana je u Domu , 1 ožujka 2017.

ZelEn je  proizvod HEP Opskrbe namijenjen kupcima kategorije poduzetništvo koji u svom poslovanju koriste električnu energiju dobivenu isključivo iz obnovljivih izvora. Sredstvima prikupljenim od naknade upravlja Odbor za ZelEn, čiji su članovi predstavnici kupaca ZelEn i predstavnici HEP-a. Na prijedlog Odbora, Uprava HEP-a donosi odluku o donaciji sredstava isključivo za realizaciju projekata energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u ustanovama javnog sektora koje skrbe o socijalno osjetljivim kategorijama stanovništva kao što su vrtići, škole, domovi i bolnice.

Završetkom ovog projekta, počinju pripreme za pet novih projekata koji su rezultat provedenog natječaja za drugu donacija, vrijednu čak milijun kuna.

 

CROCON IZ RIJEKE U NOVIM AKTIVNOSTIMA NA DOBROBIT ZAJEDNICE

Objavio
Odgovorno
-

U nastojanjima da svakodnevno živi svoje vrijednosti, tvrtka Crocon d.o.o. je i u proteklom zimskom razdoblju sudjelovala u životu zajednice, podržavala je svoje stare projekte, aliradila i na nekim novim – podrškom jednoj inicijativi s viljem brige za buduće naraštaje te podrškom poslovanju specifičnoj tvornici čokolade iz Križevaca.

Svake godine Crocon svojim promotivnim materijalima i poklonima zahvaljuje i uveseljava svoje brojne partnere i prijatelje iz Hrvatske i širom svijeta. No, ovaj puta u povodu Nove godine 2017. , u paketu se našao još i jedan važan dodatak –  čokolada križevačke tvrtke Hedona d.o.o. koja je poznata po tome što zapošljava prvenstveno osobe s invaliditetom i samim time je posebna na domaćem tržištu.  Čokolada je posebna i po omotu koji je oblikovan u Croconu.

S lijeva na desno: Linda Poščić Borovac, Dejan Sablić, Gordana Nikolić, Alen Softić

 

„Rado smo podržali Hedonu u svojem skromnom obimu. Vjerujemo da je sve ovo doprinijelo širenju dobrog glasa o ovoj relativno mladoj tvrtci sa hvalevrijednim poslovnim modelom i principima. Ostvarena jedna nova i veoma lijepa suradnja koja se očituje i zasebnim croconovskim dizajnom omota s porukom.“

U veljači 2017. direktorica Crocon-a Linda Poščić Borovac sudjelovala je u panel raspravi koju je organizirala Visoka poslovna škola PAR iz Rijeke i EBRD na temu „Kako pripremiti studente za tržište rada?“. Akcija predstavlja segment Inicijative privatnog sektora za mlade čiji je cilj podržati što uspješniji ulazak studenata na tržište rada po završetku studija.

S lijeva na desno: Nenad Seifert, Linda Poščić Borovac, Dejan Sablić, Gordana Nikolić, Alen Softić

U raspravi Linda Poščić Borovac je kao najvažnije „alate“ za prilagodbu mladih tržištu rada istaknula upravo one vrijednosti koje tvrtka Crocon razvija i potiče kod svojih zaposlenika na svakodnevnoj bazi: osobnu predanost, samosvijest i motivaciju, s čime su se složili svi prisutni. Stručno znanje je važno, no tome treba dodati i onaj osobni pečat – odnos zaposlenika prema radu i tvrtci, entuzijazam i predanost radu. Time se postižu radni i poslovni ciljevi, ali i ostvaruje sebe kao pojedinca. Uspijeva se kako na tržištu rada tako i u životu.

U raspravi su također sudjelovali dekanica PAR-a Gordana Nikolić, direktor regionalnog ureda HUP-a Nenad Seifert, zatim Dejan Sablić (Metronet) te Alen Softić, student stručnog studija prometa na Veleučilištu u Rijeci.

PLOVPUT, ODAŠILJAČI I VEZE I ZAKLADA VAŠA POŠTA pružili životnu podršku djevojci Adrijani Batušić

Objavio
Odgovorno
-

U trenutku kad je Adrijani Batušić, 19-godišnjoj djevojci iz Karlovca, bilo najpotrebnije u životu, dobila je iznimnu podršku za svoj iskorak u samostalni život – policu životnog osiguranja temeljem koje je svakog mjeseca u primala konkretnu financijsku pomoć, dvije godine po izlasku iz doma za mlade.

Adrijana Batušić, rođena 1994-e., cijelu svoju mladost provela je u Domu za djecu i mlade Vladimir Nazor u Karlovcu – od 2003 do 2014. S  navršenih 19 ogdina morala je krenuti sama u svijet, napustiti dom, jer takva su pravila. Užasan je bio taj osjećaj, kako se sve približavalo. U pomoć tada priskoče Zaklada Vaša pošta i tvrtke Plovput iz Splita i Odašiljači i veze iz Zagreba

Danas je zaposlena u kafiću u Karlovcu.

Evo kako je sve opisala u svom pismu svojim dobročiniteljima:

 „JA, KUMA BRODA PLOVPUT SPLIT!“,

Pismo sjećanja i zahvalnosti Adrijane Batušić

Sve je počelo jednim telefonskim pozivom, zapravo, uvijek tako počinje… I prije dvije godine, u prosincu 2012., počelo je tako. Tada sam bila devetnaestogodišnja štićenica Doma za djecu Vladimir Nazor u Karlovcu. Moj izlazak iz Doma zbog napunjenih godina sve se više približavao, a time je i moj strah od neizvjesnosti rastao jer nisam znala što me čeka kada iziđem. To jest, znala sam da me čeka – ništa, pitanje je samo bilo kako ću se bez ičega snaći u bijelom svijetu. I na samu pomisao na izlazak iz Doma grlo se stezalo.

Dvije tvrtke i Zaklada stali su uz mene!

Odjednom je zazvonio telefon – i ja sam dobila najljepši božićni poklon ikada. Zvala me gospođa Senka Klarić, upraviteljica Zaklade Vaša pošta i rekla da sam baš ja odabrana kao dobitnica životnog osiguranja koje će nam darovati Plovput iz Splita i Odašiljači i veze iz Zagreba. Te su dvije tvrtke, naime, odlučile da te godine ne kupuju božićne poklone poslovnim partnerima, nego da taj novac, 6000 eura, uplate jednom djetetu iz Doma – meni – u obliku životnog osiguranja koji ću novac dobivati u mjesečnim ratama od po 2000 kn tijekom dvije godine po izlasku iz Doma. Dovoljno za stan i režije! Ta njihova velikodušna gesta meni je, doslovno, život značila. Ne znam mogu li se ljudi staviti u našu kožu, nas djece iz Doma i to shvatiti – kada dođe taj dan neizbježivog izlaska, jedino što u životu imamo je jedan kofer u kojem je roba, osobne stvari, album s fotkama, nešto kozmetike – i to je to. Ovaj božićni poklon meni je bio osiguranje da neću završiti na ulici dok ne nađem posao. Ne mogu opisati svoju zahvalnost ljudima koji su mi ovakvo što darovali, a da me prije toga nisu čak ni poznavali.

U međuvremenu prošlo je skoro dvije godine, ja sam izišla iz Doma, živim u meni lijepom malom iznajmljenom stanu, imam čak i posao u jednom kafiću. Za početak – dovoljno.

Nastavak priče, drugi čin: „Postala sam i kuma broda!“

I onda je opet zazvonio telefon; bila je to ponovno gospođa Senka koja me obavijestila o novom dogovoru vodstva Plovputa i Zaklade Vaša pošta da ja budem kuma novom brodu čija se gradnja upravo dovršavala u splitskom škveru i očekivalo se njegovo svečano porinuće. Bila sam doista iznenađena i odmah pristala… Ni u najluđim snovima nisam mogla zamisliti da ću, među tolikim facama, jednog dana baš ja postati kuma broda! Imala sam tada …. godina. Mogao je to biti i neki veliki političar ili slavni sportaš, ali ovaj je put odlučeno da to budem ja, “mali čovjek”. Mom oduševljenju nije bilo kraja! Toga dana, 12. kolovoza 2015., po mene je iz Splita došao službeni automobil i odvezao me ravno na rivu, gdje su me dočekali direktor Darko Meštrović i ostali djelatnici Plovputa i gospođa Senka Klarić. Nakon kratke zdravice i ručka odvezli su me u hotel gdje su mi rezervirali sobu, u samom centru grada – na splitskim Prokurativama. Dakle, ni taj dan ne mogu opisati, imala sam kraljevski tretman – vozač, hotel, ručak, a dobila sam i prekrasan dar – Lenovo tablet! Nisam imala mnogo vremena, na brzinu sam se spremila – već prije sam kupila, na sniženju, novu haljinu, a cipele i torbicu posudila i – bila sam si super J. Program svečanog porinuća u splitskom brodogradilištu počeo je okupljanjem stotinjak važnih uzvanika – ministara, direktora, novinara. Gospodin Darko predstavljao me je i upoznavao sa svima, naglašavajući kako sam ja tamo trenutačno najvažnija osoba jer sam kuma broda. A tako sam se i osjećala, i taj osjećaj ću zauvijek pamtiti. Ovo je mojih pet minuta, pomislila sam. Možda ću u životu još imati dobrih trenutaka, ali ovo je definitivno do tada bio moj najljepši trenutak u životu.

Kada o tome razmišljam danas, uvijek se sjetim nekog novog detalja vezanog uz taj događaj, jer od onoliko ljudi i uzbuđenja sada mi se to čini kao prelijep san. Nakon domjenka svi smo otišli u halu brodogradilišta gdje me čekalo moje kumče: golem brod. Nakon himne došao je red i na mene. Izgovarala sam riječi: “Brode, dajem ti ime Plovput Split! Neka ti je duga plovidba i mirno more, tebi, putnicima i posadi”. Zatim sam sjekiricom presjekla konop i… golemi brod obasut konfetima pojurio je u more. Nešto veličanstvenije nisam nikad vidjela, a vjerojatno i neću. Svi su oduševljeno pljeskali i dolazili mi čestitati.

Uručili su mi krasan buket cvijeća i kutiju s malom sjekiricom – sve posvećeno meni, kumi broda. Svi uzvanici, a posebno djelatnici tvrtke “Plovput”, bili su iznimno ljubazni i dragi i ostat će mi u najljepšoj uspomeni. Bio je to kraljevski dan i kraljevski tretman za mene, a sve to zahvaljujući gospodinu Darku Meštroviću, gospođi Senki Klarić i njihovim tvrtkama, Plovputu i Hrvatskoj pošti, koje su omogućile da se događaju ovako divne stvari. Hvala im svima, od srca!“

Adrijana Batušić

(Objavljeno u knjizi Učinkoviti menadžer i uspješni tim 2017)

ALLIANZ I HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR: Projekt „Dio koji nedostaje“ proglašen trećim najboljim sponzorstvom u Europi

Objavio
Odgovorno
-

Allianzov društveno odgovoran projekt „Dio koji nedostaje“ osvojio je 9. veljače 2017. u Londonu brončanu nagradu „ESA Best of Europe“ koju joj je u kategoriji najboljih sponzorskih projekata dodijelila Europska sponzorska asocijacija (European Sponsorship Association – ESA). Za najprestižniju nagradu koju nezavisni žiri europskih stručnjaka dodjeljuje za sponzorstva u Europi Allianz Zagreb borio se u konkurenciji s nominiranima iz još deset zemalja – Velike Britanije, Francuske, Rusije, Irske, Švedske, Belgije, Nizozemske, Finske, te iz susjedne Slovenije i Srbije.

Niz aktivnosti ususret Paraolimpijskim igrama u Riju

«Dio koji nedostaje” projekt je kojeg Allianz u suradnji s Hrvatskim paraolimpijskim odborom (HPO) provodi u sklopu višegodišnjeg sponzorskog partnerstva kojem je cilj izgradnja tolerantnijeg društva i promicanje vrijednosti paraolimpizma – hrabrosti, odlučnosti, inspiracije i jednakosti. Upravo s tom vizijom Allianz je ususret ovogodišnjim Paraolimpijskim igrama u Riju nizom aktivnosti potaknuo smanjivanje razlika u odnosu prema sportašima s invaliditetom i onima bez invaliditeta, stavljajući naglasak na strast paraolimpijaca prema sportu, upornost i odricanja na putu prema sportskim uspjesima, te pozivajući medije da im pruže zasluženu medijsku prisutnost. Nastojeći „probuditi“ navijače čija je podrška sportašima dodatni „vjetar u leđa“ da daju najbolje od sebe, projekt nosi simbolični naziv „Dio koji nedostaje“.

U sklopu projekta Allianz je tijekom 2016. godine organizirao radionice za paraolimpijce o komunikaciji s medijima i sponzorima, kao i edukativne radionice za predstavnike medija koji prate paraolimpijski sport. Istovremeno provedena je digitalna kampanja putem koje se pozivalo javnost da ohrabrujućim porukama podrži paraolimpijce, koje su potom pri njihovom ispraćaju prikazivane na display površinama zagrebačke zračne luke, a nakon što su se paraolimpijci vratili s Igara ovjenčani medaljama Allianz i HPO su im organizirali prvi javni doček u povijesti na zagrebačkim fontanama.

Projekt je u suradnji s Allianzom osmislila savjetodavna tvrtka za strateška sponzorstva VETTURELLI, čiji su predstavnici u ime Allianza Zagreb sinoć preuzeli ovu prestižnu nagradu.

Nagrada je u Allianzu dočekana s velikim veseljem 

Voditeljica korporativnih komunikacija Allianza Vanja Bzik povodom dobivanja nagrade izjavila je: „Paraolimpijci su Allianzova inspiracija, motivacija i utjelovljenje naših vrijednosti. Činjenica da smo u ovoj paraolimpijskoj godini uspjeli srušiti predrasude prema sportašima s invaliditetom i izgraditi „zvjezdani status“ tih iznimnih sportaša istinska je vrijednost ovog projekta. Drago nam je što je on prepoznat i na međunarodnoj razini. Ovakva priznanja uvijek su dobrodošla potvrda da je to što radimo zaista relevantno i ostavlja vidljiv trag te nas motivira da kroz nove slične projekte nastavimo pridonositi izgradnji boljeg i tolerantnijeg društva.“

Nagrada „ESA Best of Europe” sedmo je priznanje koje je projekt „Dio koji nedostaje“ osvojio. Naime, digitalni dio projekta proveden u suradnji s agencijom Degordiran već je osvojio nagradu za Awwwards „Site of the day”, CSS Awards, CSS Winner i CSS Design Awards, dok je cjelokupni projekt od Društva za marketing Slovenije proglašen najboljim sponzorstvom u Hrvatskoj. Hrvatsko-njemačka industrijska i trgovinska komora dodijelila mu je prije desetak dana i «AHK Inovacijsku nagradu».

Više informacija o projektu dostupno je na Facebook stranici Allianz ParaSport.

 

Tvrtka Bernarda podržava i pomaže mnogima, i kad je dobro i kad je nevolja. Sada je podržala obnovu doma unesrećenim obiteljima koje su zbog eksplozije plina 7.11.2016. ostale bez krova nad glavom

Objavio
Odgovorno
-

U akciju pomoći bez razmišljanja  se uključila i tvrtka Bernarda, odnosno njezina vlasnica i direktorica Bernarda Cecelja. Tvrtka je odmah donirala novčani iznos od 50.000 kuna. Uz to, Bernarda Cecelja svojim renomeom uspješne poduzetnice i direktorice poznate tvrtke Bernarda doo krenula je agitirati kod svojih vjernih poslovnih partnera, ali i drugih društveno odgovornih i uspješnih tvrtki na području Varaždinske te Međimurske županije. Svima je cilj u što kraćem roku prikupiti potrebna sredstva kako bi obitelji koje su u trenu ostale bez krova nastavile živjeti normalnim životom u vlastitom domu.

Na glas o nesreći odmah su u pomoć prikočili i građani organiziravši prikupljanje osnovnih potrepština za život stradalih obitelji (hranu, odjeću, obuću..). Grad Varaždinske Toplice se obvezao na plaćanje najma stana za obitelj Stupalo-Matkun. Naravno, to je samo privremeno rješenje. Zajednica športskih udruga Grada Varaždinskih Toplica pokrenula je veliku humanitarnu akciju „Zajedno – do novog doma“.

***

Snažna je eksplozija 7. studenog 2016. oko 17.20 odjeknula je Varaždinskim Toplicama. Muškarac (53) u samoubilačkoj nakani, zapaljenjem zemnog plina puštenog po vlastitom objektu, presudio je samom sebi. Tragedija je tim veća jer je u eksploziji ozlijeđeno još pet osoba od kojih je najstarija 78-godišnja žena podlegla ozljedama te preminula sljedeći dan.

Poginuli 53-godišnji muškarac je dojavio policiji da je u stanu u Ulici braće Radić pustio plin. Na mjesto događaja odmah su došle službe za distribuciju plina i struje te vatrogasci. Policija je osigurala i zatvorila Ulicu braće Radić i Ludbrešku ulicu. Zbog pojačanog mirisa plina, zatvoren ventil na vanjskom dijelu zgrade.

U trenutku zatvaranja odjeknula je eksplozija zgradi, a uslijed detonacije ozlijeđen je i 29-godišnji policijski službenik.

Uz tragično stradale, dom su izgubile dvije obitelji. Kuća u kojoj je došlo do eksplozije je u potpunosti razrušena, uništen je kat na kojem je dom imala obitelj Stupalo-Matkun. Susjedna kuća koja je bila dom obitelji Grdašić, oštećena u tolikoj mjeri da bez odgovarajuće sanacije daljnje stanovanje u njoj nije moguće.

Ljudska solidarnost i odgovornost za sugrađane jošjednom će pobijediti

NP PLITVICE: Lani stiglo ozbiljno upozorenje iz UNESCO-a – u siječnju 2017. ministar Dobrović najavio novi program upravljanja

Objavio
Odgovorno
-

Najavljena je izrada plana upravljanja našim najstarijim nacionalnim parkom. Plitvice su opterećene izuzetnim rastom broja posjetitelja, a brojni su i drugi veliki problemi.

Na konferenciji predstavljanja početka izrade Plana upravljanja NP Plitvička jezera bili su nazočni ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, v.d. ravnatelja JU NP Plitvička jezera Anđelko Novosel, veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj Julieta Valls Noyes, veleposlanik Kanade Daniel Maksymiuk te prof. Stephen McCool (na gornjoj slici)

Plitvička jezera se moraju zaštititi od ljudi, da ljudima dugo budu na radost

Posljednjeg dana siječnja u Hotelu Jezero u Nacionalnom parku Plitvička jezera okupilo se mnoštvo novinara. Ne čudi, jer tema konferencije za novinare bila je intrigantna: predstavljanje projekta participativne izrade Plana upravljanja NP Plitvička jezera za razdoblje od 2017. do 2027. godine, koji uključuje i Akcijski plan upravljanja posjetiteljima.

Ipak, oni koji su očekivali predstavljanje konkretnih mjera, prevarili su se. Ovom je prilikom tek najavljen početak izrade plana upravljanja parkom koji bi trebao biti dovršen početkom iduće godine. Tada, naime, ističe i trenutačno važeći plan upravljanja.

Kao što je poznato, zbog prevelikog broja posjetitelja, apartmanizacije ovog područja, neriješene vodoopskrbe i odvodnje prošle su godine na adresu NP Plitvička jezera iz UNESCO-a stigla ozbiljna upozorenja, a sapominje se i moguće skidanju Plitvica s UNESCO-vog popisa zaštićene svjetske prirodne baštine. Zato je svima jasno da se nešto pod hitno mora poduzeti.

Plitvice – među 203 prirodna blaga svijeta

Nacionalni park Plitvička jezera sa svojim prelijepim vizurama područje je iznimne prirodne ljepote koje zaslužuje naziv pravog zemaljskog raja. NP Plitvička jezera bio je prvi hrvatski prirodni dragulj koji je davne 1979. godine uvršten na UNESCO-v popis zaštićene svjetske prirodne baštine. I danas je jedini iz Hrvatske u ekskluzivnom društvu 203 prirodna blaga s UNESCO-vog popisa. Međutim, složeni prirodni sustav sedrenih barijera starih oko 7.000 godina na kojemu počiva jedinstveni plitivički spoj jezera i slapova, šuma i livada te bogatog i raznolikog životinjskog i biljnog svijeta danas je ugrožen.

Što su kazali o predstojećem poslu

Anđelko Novosel, v.d. ravnatelja NP Plitvička jezera, rekao je da je pokrenut i cijeli niz monitoringa i znanstveno-istraživačkih projekata čiji će rezultati pokazati postoji li i kakav je utjecaj čovjeka na prirodu Plitvica iako je taj utjecaj, kako je rekao, „vidljiv i golim okom“. Najavio je također da će se primijeniti „model upravljanja posjetiteljima koji se u SAD-u pokazao uspješnim, a podrazumijeva adaptivno upravljanje“.

– Park ima 27 kilometara staza oko jezera, a ljeti je gotovo polovica tih staza neposjećena. Dakle, posjetitelji se koncentriraju na ona mjesta koja sami odaberu i zato mi kao javna ustanova moramo početi upravljati posjetima – rekao je Anđelko Novosel.

– Situacija kada nahrupi 200 autobusa loša je za sve. Ali, posjetiteljima se može kvalitetno upravljati, i to ne nužno tako da se limitira njihov broj. Uz dobru organizaciju posjetitelji se mogu kvalitetno rasporediti – izjavio je ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović.

Ustvrdio je da dosad sankcija UNESCO-a nije bilo, ali ćemo „vidjeti što će dalje biti“. Uz preveliki broj posjetitelja ministar Dobrović istaknuo je i druge probleme Plitvica: prekomjernu izgrađenost, problem upravljanja prostorom te probleme odvodnje i vodoopskrbe, za koje očekuje da će biti kvalitetno riješeni. Najavio je i razvojne planove i projekte suradnje s lokalnim stanovništvom radi proizvodnje autohtonih poljoprivrednih proizvoda koji će obogatiti turističku ponudu.

– Vjerujem da ćemo uz napore koji se sada poduzimaju za nekoliko godina imati bitno bolju situaciju – kazao je ministar Dobrović.

Na pitanje koliko je građevina sagrađeno na ovom zaštićenom prostoru mimo prostornog plana rekao je tek da „postoji problem različitog tumačenja prostornog plana“.

– Moramo vidjeti gdje i što možemo dozvoliti, koji su uvjeti po pitanju zaštite okoliša za te objekte i sve to staviti na papir i poštivati.

Ministar je najavio i da se „radi na detaljnoj analizi svih problema koje opažamo u parku“ i da se ne smije „desiti da se procesom upravlja bez nadzora tijela nadležnih za zaštitu prirode“.

Počinje se s radom

Sve su oči uprte u skupinu za izradu plana zaštite našeg najstarijeg i najpoznatijeg nacionalnog parka.

U toj su se skupini našli domaći stručnjaci mr. sc. Ognjen Škunca, Vesna Vukadin i dr. sc. Vladimir Lay te dva ugledna inozemna stručnjaka u području upravljanja posjetiteljima u zaštićenim područjima – prof. Stephen McCool iz Sjedinjenih Američkih Država i prof. Paul Eagles iz Kanade, čiji su angažman sufinancirali američko, odnosno kanadsko veleposlanstvo u Hrvatskoj. Izrada plana upravljanja uključuje i niz radionica, i to ne samo za upravu NP Plitvička jezera, već i za uprave drugih nacionalnih i parkova prirode kao i učenje iz primjera dobre prakse drugih svjetskih zaštićenih područja. Izradi plana prethodit će i široka rasprava svih dionika, pa tako i lokalnog stanovništva. Pokrovitelji plana upravljanja su Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu te UNDP-ov projekt PARCS.

Bit će zanimljivo vidjeti koje će mjere za zaštitu biti predložene. Ništa konkretno nije rečeno, a tek je nejasno nagoviješteno da se razmatra mogućnost povećanja cijena ulaznica. Inače, NP Plitvička jezera godišnje posjeti više od 1,3 milijuna posjetitelja, što je dvostruko više nego prije rata. Gotovo polovica svih posjetitelja u park dolazi ljeti, pa se tako u srpnju i kolovozu u parku dnevno nađe više od 13.000 posjetitelja. Dobro je poznato da svi oni žele vidjeti Veliki slap i kreću se uglavnom istim dijelom staza, dok je ostatak staza prazan. U najatraktivnijem dijelu parka stoga nastaju gužve, pa je i doživljaj plitvičke prirode mnogim posjetiteljima uvelike narušen. Valja znati da je sadašnji sustav staza i mostova uspostavljen 30-ih godina prošlog stoljeća i otad se nije puno mijenjao. Već 40-ak godina gotovo je nepromijenjen i sustav posjećivanja. Dakako, tako velik broj posjetitelja potiče izgradnju restorana, apartmana, hotela i sličnih objekata, a sve to u uvjetima neriješene odvodnje i vodoopskrbe. I prihodi lokalnog stanovništva uvelike ovise o dolasku posjetitelja.

Glavno je stoga pitanje kako očuvati to unikatno područje prirodne ljepote, a u isto vrijeme omogućiti posjetiteljima pravi doživljaj, kako potaknuti održivi razvoj cijelog područja, a istodobno zaštititi njegov osjetljiv ekosustav.

Dobro je da su nadležni napokon jasno rekli da problemi postoje i da su uprli prstom u one najveće. Nadajmo se samo da će sve analize, rasprave i planovi koji prethode poduzimanju mjera biti dovršeni što prije i da će se pronaći najbolja rješenja za zaštitu ugroženog ekosustava Plitvičkih jezera. Samo tako će i buduće generacije moći uživati u njihovoj nenadmašnoj ljepoti. Plitvice više ne mogu i ne smiju čekati!

 

HEP Opskrba

Objavio
Odgovorno
-

REGENERACIJA ZAJEDNO S VAŽNIM DOBAVLJAČIMA SIROVINA – uspješan lanac u 2016.!

Objavio
Odgovorno
-

Protekla 2016.  godina poslovanja u Regeneraciji d.o.o. iz Zaboka donijela je nove rekorde te opetovanu potvrdu stabilnosti. Prihodi od prodaje iznosili su 76 milijuna kuna. Više je to nego lani za 12%.

I velika većina od toga plasirana je na zahtjevna zapadna tržišta EU, tako da je izvoz u 2016. iznosio 70 mil. kn, što čini čak 91%   ukupnog prihoda.

Uzlet je postao trend!

Ovo je već treća godina uzastopnog rasta. Uzlet je postao trend! Ono na čemu se temelje dobra sadašnjost i budućnost za sve nas uključene dionike – poslodavca, zaposlenike, vlasnije, klijente, dobavljače pa i zajednicu, dobilo je čvrste temelje

Naši kupci su zadovoljni, postali su stalni. Regeneracija dobro rješava sve njihove potrebe – i  to uz  visoku kvalitetu i profesionalnu poslovnost s cijenama koje su konkurentn na evropskom tržištu.

Većinom se izvozi u Njemačku, Italiju i Austriju.

Lanac zadovoljnih: kupci finalnog proizvoda , Rageneracija kao proizvođač i sve uspješniji njezini dobavljači

Na drugoj jednako važnoj poslovnoj strani stoje izvori sirovina i polufabrikata, dakle, naši dobavljači. Dok se do prije godina gotovo sav poluproizvod u vidu tekstilnog regenerata (tekstilnih vlakana nastalih razvlaknjivanjem tekstilnog otpada) uvozio, u prošloj godini veliki dio sirovina je došao s domaćeg terena. U tvorničke hale dopremljeno je iz Hrvatske 4.000 tona dok je iz uvoza nabavljeno cca 2.000 tona.

Onako kako je rasla proizvodnja netkanog tekstila u Regeneraciji, još je i više rastla doprema sirovine iz Hrvatske. Neobično nam je drago vidjeti i bilježiti sve veći pomak i napredak na planu dobave sirovine iz Hrvatske, u čemu  jako dobro teče suradnja s nekoliko hrvatskih tvrtki. Do prije pet godina toga jednostavno nije bilo.

Ukazujemo na dobre primjere nekoliko tvrtki, ne umanjujući i ostale koje se bave istim.

  • E-kolektor je tvrtka osnovana nedavno. Njihovo poslovanje prati brz rast: količinski, tržišno i tehnološki. Samo u odnosu na 2015. godinu količine koje su nabavljene od njih, udvostručile su se u 2016.
  • Čistoća Varaždin se odlikuje  visokom organiziranošću, usmjerenošću na odvojeno prikupljanje otpada. Količine nabavljene od njih u 2016. godini bile su za čak 7 puta veće u odnosu na godinu ranije.
  • Čistoća Zagreb također se ozbiljno uključuje u prikupljanje tekstilnog otpada na području Zagrebe, a veseli nas činjenica da konstantno rastu u prikupljenim količinama i povećavaju broj mjesta i kontejnera u koje je moguće odložiti staru odjeću iz kućanstava. Njihov rast u prikupljenim količinama također je bio dvostruk u 2016. u odnosu na 2015.

Visoka je društvena važnost od rada ovakvih i sličnih tvrtki. Važno je da tako i dalje bude, budući da su naši planovi sve veći i veći. U ovoj, 2017. godini plan je prikupiti 9.000 t tekstilnog otpada, a 2020. godine planiramo prikupiti i reciklirati  20.000 tona tekstilnog otpada na godišnjoj razini.

Prikupljanjem razvrstanog tekstilnog otpada iz domaćinstava, industrije, hotela, bolnica, domova – Hrvatska postaje čišća, nema više tekstilnog otpada kao smeća. Taj otpad je sirovina i to vrlo vrijedna sirovina!

Daljnja unapređenja

U neposrednoj budućnosti predstoji unaprijediti čitav lanac:

  • Educirati građane u smislu da se kod njih razvije svijest o važnosti odvojenog odlaganja otpada te da tekstilni otpad može bit vrijedna sirovina. Kad se sve baca na deponije, ima se još jedan značajan ekološki problem. Zato bismo građanima poručili da staru odjeću iz ormara odlože na pravo mjesto, da se potrude čak otićii do kontejnera koji je nešto udaljen od kućnog praga.
  • Organizirati kanale prikupljanja, međuskladištenja  i dopremanja otpada u tvorničke hale, na temeljima dobrih početaka kako smo opisali gore
  • Tehnološki, organizacijski i ekonomski postaviti proizvodne procese u našim halama, što znači nastaviti investicije koje su već zaplanirane do 2020.

Sakupljači tekstilnog otpada, i svakog drugog, kritična su i presudna karika dugog lanca kružne ekonomije (ako se u tome zanemari da je svijest građana na početku svega). I zato sve nas trebaju veseliti njihovi dobri poslovni koraci i pomaci.

Kružna ekonomija je model koji je na planu obrade tekstilnog otpada i u 2016. potvrdio vrijednosti. Otvorena su nova radna mjesta, nađena nova tržišta,  širena i stabilizirana stara.

Tvrtke koje se ovime bave u perspektivnoj su matici hrvatskog gospodarstva.

 

Goran Mikac, direktor Marketinga Regeneracija d.o.o.

(sukladno Metodologiji oblikovanja teksta – Dobra Hrvatska i Učinkoviti menadžer)

 

Naš intervju s Nadom Podnar, direktoricom Sektora marketinga HEP OPSKRBA

Objavio
Odgovorno
-

Nastavak uspjeha programa „ZelEn“, afirmacija održive energije, osvješćivanje tržišta i javnosti… sve to obilježava godinu 2016. tvrtke HEP Opskrba.

 

Hrvatska elektroprivreda općenito i njezina tvrtka HEP Opskrba u zadnje vrijeme zadobivaju ulogu predanih i afirmiranih promotora održive energije. Takav je utisak.

Svjesni smo da smo senzibilizirali javnost i svojim zalaganjem potaknuli  mnoge poslovne potrošače da jače prihvate održivu energiju. Izvršavamo zasigurno širu – pozitivnu – poslovnu i društvenu ulogu. Tome u prilog govore i činjenice: HEP Opskrba se pozicionirala kao tržišni lider, održava korak i s ciljevima energetske strategije EU (20/20/20 ), a više naših brendiranih proizvoda – ZelEn i ELEN – sve to još očitije potvrđuju.

 

Na tom ste tragu 2013-e kreirali poseban tržišni program – brend – pod nazivom ZelEn, kojem posvećujemo ovaj razgovor. Podsjetite nas na strukturu istog i glavni tržišni motiv, prije nego Vas zapitamo za ocjenu protekle 2016.

U nastojanju da zadovoljimo potrebe svojih kupaca i prateći tržišne trendove, prvi smo tržištu električne energije u RH ponudili jedinstveni proizvod – ZelEn. Riječ je o zelenoj energiji dobivenoj isključivo iz obnovljivih izvora. Zajedno s našim partnerima promičemo ekološki pristup proizvodnji, afirmiramo održive izvore energije. U našem slučaju prvenstveno vode, ali i sunca, vjetra, biomase i sl.

Svoju vjerodostojnost ZelEn dokazuje  „zelenim certifikatom“, specifičnim jamstvom podrijetla, gdje jedan certifikat predstavlja 1 MWh električne energije proizveden isključivo iz obnovljivih izvora. Jednom kupljen zeleni certifikat trajno se „umirovljuje“ kod Hrvatskog operatora tržišta, koji i vodi registar svih certifikata. Na taj način kupcu se još jednom, dodatno, jamči da je energija koju koristi za svoju proizvodnju ili usluge, doista iz obnovljivih izvora.

Osim što smo kupcima osigurali električnu energiju iz obnovljivih izvora, osigurali smo im i zaštićeni žig Prijatelj prirode, kojeg mogu staviti na svoje proizvode, internet stranice, godišnja izvješća i sl., čime javno očituju svoje opredjeljenje za održivi razvoj.

 

Koliko je proizvodna pozicija HEP-a poticajna za promociju energije sa „zelenim“ žigom?

Svoj optimizam i uspjeh zasnivamo i na relativno povoljnoj proizvodnoj poziciji: od ukupne HEP-ove proizvodnje električne energije u 2015., 35% nje dolazi nam iz hidroelektrana, a cca 7% od vjetroelektrana i sunčanih elektrana. Sve to daje poticaja našem poslovnom uspjehu i dobroj „sudbini“ tržišnog projekta ZelEn. Naglasila bih: zahvaljujući upravo HEP-ovim certificiranim hidroelektranama bilo je moguće lansiranje jednog ovakvog suvremenog proizvoda kakav je ZelEn.

 

Što je protekla godina 2016. značila za Zelen? Jača li „zelena orijentacija“ kod vaših korisnika?

Ne samo da su kupci HEP Opskrbe prepoznali naša nastojanja, nego su proizvod prihvatili iznad svih očekivanja. Iako smo svi mi na dnevnoj razini suočeni s nizom poslovnih problema, naši partneri – gospodarski subjekti  optimistično se okreću proizvodnji i poslovanju, nastoje se izboriti za bolje uvjete rada i života, stvarajući svima nama preduvjete za bolje i ljepše sutra. Svojim opredjeljenjem za održivo, pa i za ZelEn, dokazuju kako su lideri na tržištu, da prepoznaju trendove, brinu za održivi razvoj. Čine mnogo toga na društveno odgovoran način.

 

Koliko tvrtki sada koriste ovu energiju? Možete li navesti neke svima nama poznatije, pri čemu ne želimo umanjiti značaj i dobrodošlicu svim partnerima HEP Opskrbe

Prednost ekološkog proizvoda Zelen prepoznalo je u Hrvatskoj dosad više od 50 najvećih  tvrtki. Zasad energiju sa žigom ZelEn nudimo samo kupcima iz kategorije poduzetništva. No, cilj je da taj ekološki proizvod čim prije ponudimo i kućanstvima.

Među našim kupcima su Aquafilcro, Croatia Airlines, Drvenjača, Ericsson Nikola Tesla, Heineken Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Ilirija, JGL, Kraš, NP Plitvička jezera, Odašiljači i veze, Pliva, Plodine, Regeneracija, Valamar Riviera, Vivera, …

 

Događa li se nešto novo kod obveznika javne nabave?

Broj kupaca intenzivno raste. Među njima valja spomenuti sve više tvrtki koje su obveznici javnih nabava i koje u svoje tendere za nabavu električne energije sve više uključuju kriterij „energije iz obnovljivih izvora“.

 

Imate li konkurenciju u ovom poslu ? Predstoji li i tu teška utakmica?

Kada smo krenuli u projekt, HEP Opskrba bila je jedini opskrbljivač koji je u svojoj ponudi imao energiju iz obnovljivih izvora. Danas svi opskrbljivači mogu na burzi kupiti određeni broj zelenih certifikata registriranih u neovisnom državnom tijelu – HROTE-u, i ponuditi kupcima. Ono što posebno razlikuje nas od konkurencije jest pravo na korištenje spomenutog zaštićenog žiga Prijatelj prirode koje ustupamo kupcima. I ne samo to. Sva sredstva koja prikupimo od posebne naknade koju kupci plaćaju pri preuzimanju zelenih certifikata doniramo socijalno osjetljivim skupinama društva, kroz projekte poboljšanja energetske učinkovitosti ustanova koje skrbe o njima.

 

Raduje li se još netko uspjehu projektu Zelen, uz vas Hepovce? Na primjer, dječji domovi, vrtići?

Ponosni smo što su već ove izuzetno hladne zime 2016/17. djeca u Dječjem domu za nezbrinutu djecu Ivana Brlić Mažuranić u Lovranu imala nove prozore i uređene podove u prostorijama gdje borave. Rezultat je to naše prve donacije njima, u vrijednosti 400.000 kuna . Već rekoh, sredstva smo sakupili iz naknade koju plaćaju korisnici energije ZelEn. A odbor koji odlučuje o tome čine predstavnici HEP-a i kupaca ZelEna.

Ovih dana  završava i novi natječaj za 2017. kojim se dodijeljuju nove donacije, ovaj put u iznosu od čak milijun kuna. Tim iznosom podržat ćemo poboljšanje standarda u više ustanove koje skrbe za osjetljive kategorije društva – dječje vrtiće, škole, domove i sl.

Da zaključim:

Svijet se intenzivno okreće gradnji održivog načina života, čemu se zdušno priklanja i HEP Opskrba.

 

 

1...163164165...182Stranica 164 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z