ARTIK, ANTARTIK – eksperti upozoravaju na velike posljedice promjene klime – led se topi već nekoliko godina! Trebamo krenuti u učinkovitije akcije!

Objavio
Odgovorno
-
led
Foto: Derek Oyen / Unsplash

Atmosfera je sve toplija, led se topi, mijenja se klima, ugroženi su ljudi, flora, fauna… svijet i planet Zamlja kakve sada poznajemo!

Tko sve to zamišlja jasno i vizualizira, uhvati ga muka i velika tuga.

I onda se nađu neki koji na to umiruju čovječanstvo, naravno, iz uskih svojih interesa ili nesposobnosti za proaktivno sagledavanje stvari. I čak odriču svoje buduće sudjelovanje i usvajanje sporazuma između zemelja svijeta. A u ovome bi se doista trebali naći svi – rame do ramena, glava uz glavu, svi od „prvog“ do „zadnjeg“ građanina svijeta

Artik – najviša temperatura na Arktiku otkad postoji  mjerenje

Klimatolozi i ekolozi upozoravaju – led na Arktiku ubrzano se topi što bi moglo utjecati na klimu na cijelom planetu, a onda naravno i na čovječanstvo u cjelini. Protekle 2016. godine zabilježena je najviša temperatura na Arktiku otkad je mjerenja, pa umjesto da u jesen uđe s minus 25 Celzijevih stupnjeva, Arktik se topio na tek nešto nižim temperaturama od ništice. I temperatura mora bila je oko 4 stupnja više nego inače. Zbog neuobičajeno visokih temperatura na sjevernoj polarnoj kapi, puno kasnije od uobičajenog došlo je do zaleđivanja mora i formiranja leda na Arktiku. Još je gore što se tako visoke temperature bilježe već treću godinu zaredom.

U novom izvještaju o stanju na Arktiku američke Državne administracije za oceane i atmosferu (NOAA), navodi se da je riječ o rekordno visokim temperaturama zabilježenim u 2016. godini. Prosječna godišnja temperatura zraka na području Arktika od listopada 2015. do rujna 2016. povećala se za 3,5 stupnjeva Celzijusa u odnosu na onu zabilježenu 1900. godine dok se razina morskog leda smanjila za oko 30 posto u posljednjih 25 godina.

Antarktika – uskoro odvajanje ogromnog kompleksa leda

Još se nije stišala uzbuna zbog Arktika, a već stiže i upozorenje sa Zemljina južnog  pola, Antarktike. Ondje se u proteklih mjesec dana drastično proširio rascjep na ledenom grebenu Larsen C, prijeteći da se ogromna masa leda odvoji od toga grebena. Naime, nekoliko posljednjih godina taj se rascjep postupno širi, no sada je dosegao 80 kilometara te ga uz greben veže još samo 20-ak kilometara leda. Kada i on popuca, od Larsena C odvojit će se divovska santa od 5000 četvornih kilometara, a izgled Antarktike više nikada neće biti isti. Riječ je o površini ča 2,5 puta većoj od naše Istre. K tome, topljenje tako velike količine leda zacijelo neće proći bez podizanja razine mora. Recimo i to da ovo nije prvi ledeni greben koji se otopio – godine 2002. otopio se ledeni greben Larsen B.

Stručnjaci upozoravaju da se led na polovima topi tri puta brže nego prije samo 20 godina što bi moglo izazvati domino-efekt na klimu i okoliš na cijelom planetu. Zbog efekta globalnog zatopljenja, naravno, tope se ledenjaci i u drugim dijelovima svijeta. Primjerice, u

Europa, Azija i SAD – topljenje leda…oštrije zime…

U nacionalnom parku Montana u SAD-u od 150 velikih ledenjaka sada je ostalo tek 25 ledenjaka većih od 25 hektara. Stručnjaci iznose i ovaj dramatični podatak: u lipnju 2016. godine bilo je 11,1 milijuna četvornih kilometara morskog leda, dok je prije 30 godina bilo oko 12,7 milijuna četvornih kilometara leda. Da bi smo lakše predočili koliko se leda otopilo u samo 30 godina, recimo da je riječ o površini velikoj kao šest Velikih Britanija.

Suprotno očekivanju, topljenje leda i rekordno visoke temperature na polovima dovode do oštrih zima u Europi, Aziji i SAD-u. Naime, hladni zrak s Arktika zbog specifičnih kretanja morskih struja dolazi do kopna i uzrokuje vrlo niske temperature i raniji početak zime i snijega, a upravo toj pojavi i svjedočimo ovih godina. Jasno je da nas čekaju još drastičnije klimatske promjene jer globalne će temperature još porasti između 0,3 i 4,8 Celzijevih stupnjeva do kraja 21. stoljeća. Svake godine otopi se 234 milijuna kilotona leda, pa će zbog toga doći i do dizanja razine mora između 26 i 82 centimetra do kraja stoljeća. A to znači da će nEstati neki niski otoci, plaže, gradovi i naselja će biti poplavljeni, promijenit će se se flora i fauna…

Kad znamo problem, morali bismo znati i načine za njegovo rješavanje!

www.odgovorno.hr

DOBRI PRIMJERI! Zagreb, Varaždin i drugi pokazuju kako uspješno sakupljati stari tekstil

Objavio
Odgovorno
-

Provjerili smo u dva komunalna poduzeća, u podružnici Čistoća Zagrebačkog holdinga i u Čistoći Varaždin, što čine da bi povećali količine sakupljenog tekstilnog otpada.

Zagreb – velika ulaganja, brzi rast

Zagrebački holding, podružnica Čistoća, intenzivnije odvojeno sakuplja otpadni tekstil od građana od 2014. godine. Tada su postavljeni spremnici u reciklažnim dvorištima, a već iduće,  2015. godine, postavljeni su i prvi spremnici za tekstil na javne površine u Zagrebu. Prošle je godine postavljeno 96 spremnika za tekstil u skupine sa spremnicima za papir, staklo i plastiku. Lokacije takvih „zelenih otoka“, kako ih zovu, dogovaraju se u suradnji s Vijećima gradskih četvrti. Kako nam kažu u Zagrebačkom holdingu, ove godine na javne površine postavit će još 500 spremnika za odvojeno sakupljanje otpadnog tekstila.

– Trenutno tekstilni otpad sakupljamo jednim vozilom pet dana u tjednu, a s povećanjem broja spremnika povećat ćemo i broj vozila. U postupku javne nabave je nabavka vozila za tu namjenu – kažu u Zagrebačkom holdingu.

S većim brojem kontejnera za tekstil raste i sakupljena količina. Dok je 2015. podružnica Čistoća od građana sakupila 145 tona otpadnog tekstila, 2016. godine ta je brojka narasla na 264 tone što je 80 posto više.

– Sav prikupljeni tekstilni otpad – kažu u zagrebačkoj Čistoći – predajemo ovlaštenoj organizaciji za obradu tog otpada čime pridonosimo modelu kružnog gospodarstva prema odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom i smjernicama u tek donesenom Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske – kažu u Zagrebačkom holdingu, podružnica Čistoća.

Uz financijsku potporu Grada Zagreba socijalna zadruga Humana Nova Zagreb otvorila je u Ulici Grada Gospića broj 3 ReUse shop, prvi zagrebački outlet dućan i sortirnicu tekstila. Podružnica Čistoća u suradnji sa zadrugom sakupljat će i predavati određenu količinu tekstila za outlet dućan i/ili reciklažu. Stoga, ako imate stare odjeće za koju smatrate da još može nekome poslužiti, donesite je u zadrugu Humana Nova. Tako ćete pomoći ne samo zaštitu okoliša već i ljude koji su (nakon puno muke) konačno našli posao upravo u toj zadruzi.

Varaždin – sakupljanje od vrata do vrata

Čistoća Varaždin ima kraće iskustvo u sakupljanju tekstilnog otpada od zagrebačke Čistoće, jer je tekstil počela sakupljati tek od 1. siječnja 2016. Ondje su se odlučili za drugačiji način sakupljanja, u vreće, a ne u kontejnere. Tekstil se sakuplja od vrata do vrata, a građanima se daju smeđe vreće od 140 litara. Prošle su godine vreće s tekstilom u Čistoći Varaždin sakupljali svaki drugi mjesec, a ove će godine to smanjiti na dva puta godišnje, i to u toplijim mjesecima (travanj, rujan) kada je manja vjerojatnost da kiša namoči tekstil. Pokazalo se da češće sakupljanje nije potrebno i da samo stvara nepotrebne troškove obilaska cijelog područja.

Čistoća Varaždin nabavila je jedno vozilo za sakupljanje tekstila, a sakupljeni se tekstil privremeno skladišti u natkrivenom skladištu do predaje ovlaštenom sakupljaču. Prošle su godine sakupili oko 150 tona tekstilnog otpada, a toliko očekuju i ove godine. Dobro za jedan grad te veličine. Odlično. Sav tekstilni otpad predaje se u tvrtku Regeneracija Zabok na recikliranje. U Čistoći Varaždin razmatraju i opciju izgradnje centra za ponovnu uporabu otpada, pa tako i tekstilnog.

Čini se da bi sakupljenog i ponovno upotrijebljenog otpada moglo biti i više kada bi građani bili bolje educirani o vrijednosti takvog otpada. Poseban problem, kažu u oba komunalna poduzeća, čine nesavjesni građani koji pokušavaju iz spremnika izvući odjeću i uzeti što im odgovara, pri čemu oštećuju spremnike i raskapaju vreće pa se otpad mora ponovno razvrstavati, što stvara nemale dodatne troškove komunalcima.

Osim dobrih primjera koje smo ovdje naveli, postoje i drugi. Tako se porast odvojenog sakupljanja starog tekstila bilježi i u Velikoj Gorici, Jastrebarskom i drugim gradovima. Svakako valja pohvaliti i pothvat jedne udruge: Udruga Ukras Hrvatske iz Koprivnice jedne je godine samoinicijativno krenula u sakupljanje tekstilnog otpada te je tvornici za preradu isporučila čak 80.000 kilograma.

Dakle, može se.

A i mora se!

OSVRT: Odgovoran hrvatski građanin ili „zašto činimo dobro odvojenim sakupljanjem otpadnog tekstila?“

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-

Vaše stare traperice, poderani ručnici i plahte, rastegnute majice i sva ostala odjeća koja više nije dovoljno dobra da biste je poklonili mogu postati vrijedna sirovina od koje se obradom dobiva pouzdan i zdrav izolacijski materijal za građevinarstvo i auto-industriju. Rekli smo: mogu postati, ali samo ako ih ubacite u kontejner za tekstil, a ne u običan kontejner za komunalni otpad.

Stara odjeća je vrijedna sirovina

Podsjetimo, prema važećim pravilnicima, kao tekstilni otpad građani mogu odložiti čistu i suhu odjeću (veste, košulje, hlače, kapute…), zatim obuću te kućanski tekstil (ručnici, plahte, zavjese…).

Dok odvojeno sakupljanje plastike, papira i stakla postaje uobičajena slika u našim domovima, na tekstil kao da zaboravljamo. Vjerojatno stoga jer nismo ni svjesni koliko je to dragocjena sirovina (čak toliko da je i uvozimo), ali i zato jer su kontejneri za tekstilni otpad dosad bili rijetkost. Srećom, i to se u posljednje vrijeme mijenja pa sve češće, uz kontejnere za plastiku, staklo i papir,u Zagrebu i još nekim gradovima možete vidjeti i posebne kontejnere za tekstil, dok se u nekim mjestima tekstil sakuplja u posebne vreće. Nadamo se da će to izmijeniti i lošu statistiku u nas koja pokazuje: u našem ukupnom miješanom komunalnom otpadu tekstilni otpad čini 3,7 posto (podaci za 2015.).

Do 2020. Godine Hrvatska mora smanjiti biorazgradivi otpad na odlagalištima za 68 posto u odnosu na 2015 godinu. Europa je znatno odmakla naprijed!

Recimo i to da svaki stanovnik godišnje proizvede oko 11 kilograma tekstilnog otpada, a taj je otpad 50 posto biorazgradiv. U cijeloj Europskoj uniji tako nastane oko 5 milijuna i 800 tisuća tona tekstilnog otpada godišnje, od čega se reciklira samo milijun i pol tona. Sve ostalo završi na odlagalištima miješanog komunalnog otpada.

Disciplinirani Nijemci uspiju reciklirati najviše tekstila, oko 800 tisuća tona. Prema procjenama, u 2015. godini na deponijama općeg tipa u Hrvatskoj je završilo i 46.000 tona tekstilnog otpada.

Nepovoljne posljedice nesakupljanja starog teksila

Time što ne odvajamo i ne recikliramo tekstilni otpad sebi činimo višestruku štetu:

* Kako prvo, u smeće bacamo skupu i korisnu sirovinu.

* Zatim, nepotrebno zatrpavamo odlagališta koja već sada u mnogim gradovima postaju ozbiljan problem. A i Europska unija sili nas na promjene, pod cijenu novčanih sankcija.

* I konačno, ako vas se svi ovi podaci nisu dojmili, recimo i to da se recikliranjem samo jednog kilograma tekstila proizvede 7 kilograma manje ugljičnog dioksida.

Domaći tvornica za oporabu tekstila raste, napreduje

Spomenimo još jednu korist od recikliranja tekstila. Jedini hrvatski oporabitelj tekstilnog otpada, Regeneracija – Zabok, prerađuje ovaj otpad i od njega stvara filc koji se koristi kao izolacijski materijal u građevinskoj i auto-industriji te zamjenjuje izolacijske materijale koji se dobivaju iz nafte. Ova uspješna tvornica prošle je godine preradila oko 6000 tona tekstilnog otpada, od čega je iz Hrvatske došlo oko 65% ili 4.000 tona, a  ostatak je uveszen iz susjednih zemalja. Ove godine plan im je reciklirati 9000 tona, a nadaju se da će uspjeti sakupiti najmanje 4500 tona tekstilnog otpada iz Hrvatske. Regeneracija je nakon prevladane krize prije nekoliko godina prerasla u uspješnog izvoznika – u Europi ostvarjuje 95% svojih prihoda. Pružila je i izglednu egzistenciju svojim sugrađanima – zaposlenih je više od 200.

Nužna edukacija građana

No ipak, Hrvatska bilježi brzi rast – godine 2012. Regeneraciji je predano 800 tona, a u protekloj 2016. čak 4000 tona. Tome su osobito pridonijele neke tvrtke, pa i udruge. A neke se nisu ni pomaknule s mjesta. One su problem, a još više niska svijest građana koji još nisu usvojili naviku da iz svojih domova redovitno prazne nekorisni tekstil. Edukacija i podizanje svijesti (i savjesti) o tome naš je pravi put.

Odgovoran građanin – kako djelovati

Dakle, sve polazi od građanina, savjesnog i odgovornog. Takav je na redu.

Evo naputaka, podsjetnika, kako djelovati da bismo ostvarili društvene ciljeve:

  • Odrediti neko mjesto u stanu, kutak za kutiju ili vrećicu za periodnično odlaganje starog tekstila
  • Pripaziti da odlažemo samo čistu odjeću, da njezina površina nije znatno onečišćena uljima, bojama i sl.
  • Otići rado do prvog bližeg reciklažnog dvorišta
  • Predavati manje količine, a češće, bolje je nego činiti to svakih godinu, dvije.
  • Paziti da po staroj navici ne ubacujemo rabljenu odjeću u kutiju za opći komunalni otpad
  • Svojim stavom i djelom pridonijeti ispunjenju cilja – da RH čim prije sustigne europski prosjek, da od ukupnog tekstilnog otpada u proizvodnju vraćamo 25% (kod nas je to sada cca 5%)
  • Proslaviti novu etapu svojeg osobnog rasta jer nam je ovo o čemu govorimo postalo navika, obična rutina. Postali smo bolji ljudi!

Dobra Hrvatska – MDM

UVJETI RADA: Svaki peti radnik u EU izložen kancerogenoj tvari

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Christopher Burns / Unsplash

Zvuči nevjerojatno, ali gotovo svaki peti radnik na radnom je mjestu izložen nekoj od kancerogenih tvari. I to ne u siromašnim regijama svijeta, nego u Europskoj uniji.

 U EU umre svake godine 102.500 osoba, a u svijetu 666.000 ili svakih 47 sekundi jedna osoba zbog izloženosti kancerogenim tvarima tijekom radnog vijeka.

Ako se to ne spriječi, za dva desetljeća broj radnika koji će se razboljeti i umrijeti zbog izloženosti opasnim tvarima povećat će se za čak 80.000 osoba, na njih 180.000 svake godine. Velika pogibelj po okoliš i ljude dolazi iz nekih tvorničkih pogona!

Naime, čak 53 posto smrti koje se povezuju s radnim okruženjem na razini EU posljedica su izloženosti kancerogenim tvarima tijekom radnog vijeka. Zato je Europska agencija za zaštitu na radu (EU-OSHA) pokrenula kampanju za zdrava radna mjesta, koja će se provoditi 2018. i 2019. godine. Prema jednoj studiji EU-OSHA, gotovo svako treće oboljenje od raka pluća te jedan od pet slučajeva leukemije može se pripisati profesionalnoj izloženosti kancerogenim supstancama.

Najpogođenije zemlje EU-a su Nizozemska, Velika Britanija i Belgija te Italija.

Rak pluća je najčešća vrsta u ukupnom broju obolijevanja od raka kao posljedice izloženosti opasnim tvarima na poslu, a na tu vrstu raka otpada od 54 do 75 posto. Izloženost azbestu i dalje je vodeći uzrok obolijevanju od raka pluća – u čak 45 posto. Često radnici obolijevaju i od raka kože, raka dojke i raka mjehura.

Europska komisija u svibnju prošle godine predložila je reviziju direktive o kancerogenim i mutagenim tvarima te mjere koje trebaju spriječiti izloženost radnika utjecaju 13 kancerogenih tvari. Kako piše Novi list, u siječnju 2017., Komisija je te mjere proširila na još sedam kancerogenih tvari čime je –

Poboljšana zaštita za oko četiri milijuna radnika u Europi.

Ipak,  smanjenju dopuštenih graničnih vrijednosti protive se lobisti mnogih ‘prljavih’ industrija, a problem je i to što izloženost mnogim štetnim kemikalijama na poslu uopće ne potpada pod REACH, odnosno EU propise za registraciju, evaluaciju, autorizaciju i restrikciju kemikalija, na primjer dizelski ispušni plinovi, dim koji nastaje varenjem, silicij i slične kemikalije uopće nisu obuhvaćene tim propisima.

Ukupno je detektirano 50 tvari opasnih po život 20 milijuna radnika!

Prema podacima Eurostata, u Europi se godišnje proizvede oko 31 milijun tona kancerogenih, mutagenih i kemikalija toksičnih za reproduktivne organe, a prema podacima Europske komisije, oko 20 milijuna radnika u EU izloženo im je na svom radnom mjestu.

A među njima vodeći su: azbest, dizelski ispušni plinovi, mineralna ulja, pesticidi, sunčevo zračenje, katran, tekućine za obradu metala, silicij, razna otapala, lakovi, drvna prašina i slično. Kako smo već rekli – neki potpadaju pod zakonsku regulativu, a neki su potpuno izvan dometa propisa.

Dobra Hrvatska

HND I HEP OPSKRBA – Do 3. 4.2017 natječaj za godišnje nagrade za zaštitu okoliša “Velebitska degenija”

Objavio
Odgovorno
-

Izvršni odbor Zbora novinara HND-a za okoliš u suradnji s HEP Opskrbom raspisao je Natječaj za godišnje nagrade za najbolji novinarski rad o zaštiti okoliša “Velebitska degenija”. 

Nagrade (ukupno četiri) dobivaju novinari  i fotoreporteri za najbolje autorske radove i fotografiju o zaštiti okoliša objavljene u tisku, internetu, na radiju i televiziji. Svaka nagrada sastoji se od novčanog dijela (10.000 kn), plakete i diplome, a dodjeljuje se u prigodi Dana planeta Zemlje, 22. travnja.

Nagrade se dodjeljuju za radove objavljene u razdoblju od 1. ožujka 2016. godine do 28. veljače 2017. godine.

Pravo predlaganja kandidata za nagradu imaju:

  • redakcije
  • ogranci i zborovi HND
  • pojedinci
  • ustanove koje se bave zaštitom okoliša

Prijedloge treba dostaviti na adresu:

Hrvatsko novinarsko društvo
Zagreb, Perkovčeva 2
– za Natječaj o zaštiti okoliša –

Rok za dostavu prijedloga je 3. travnja 2017 . godine.

Predlagači su dužni, uz obrazloženu kandidaturu, priložiti kopiju teksta, CD ili DVD snimljenih i objavljenih radijskih i televizijskih priloga i emisija te fotografija s naznakom gdje i kada su objavljeni, s najviše 3 priloga po autoru.

Izvor: http://www.hnd.hr/natjecaj-za-godisnje-nagrade-velebitska-degenija

Kontakt: Silva Celebrini, predsjednica Zbora novinara HND-a za okoliš

 

HEP Opskrba osvojila iF DESIGN AWARD 2017 za dizajn zelene e-punionice ELEN

Objavio
Odgovorno
-

HEP Ospkrba je upravo dobila izuzetno priznanje – iF DESIGN – simbol izvrsnosti dizajna diljem svijeta. Na svečanosti u Münchenu 10. ožujka 2017. nagradu su u ime tvrtke preuzeli Nada Podnar, direktorica Sektora za operativni marketing i Ivica Skorić, voditelj ključnih projekata. O ugledu i popularnosti primljene nagrade najbolje govori podatak da je na natječaj za 2017. stiglo čak 5.500 radova iz 59 zemalja, a u međunarodnom žiriju radilo je 58 stručnjaka. 

HEP Opskrba je ovogodišnja pobjednica iF DESIGN nagrade u kategoriji produkt dizajna u javnoj arhitekturi, za dizajn ELEN LEAF stanice za punjenje električnih automobila postavljene ispred zgrade Gradske uprave Grada Zagreba na Trgu Stjepana Radića u srpnju 2016. godine.

Riječ je o prototipu najsuvremenije stanice za punjenje električnih automobila u Hrvatskoj, ujedno i prvoj punionici koja za napajanje koristi solarnu energiju.

I funkcionalno i dizajnerski ELEN LEAF punionica u Zagrebu kruna je HEP-ovog razvojnog projekta ELEN – posebno vrijedan multidisciplinarni doprinos struke razvoju e-infrastrukture i širenju automobila na električni pogon u nas. Sve je to s ovom nagradom i prepoznato i priznato.

Autorski tim, put do rješenja…

Natječaj za idejno rješenje stanice provela je HEP Opskrba u suradnji s Hrvatskim dizajnerskim društvom. Na natječaj je pristiglo više od 20 radova, od kojih su tri najbolja nagrađena. Za izvedbeno rješenje odabran je rad dizajnerica Ane Banić Göttlicher i Maše Vukmanović, dok je autor tipskog projekta i glavni projektant arhitekt Ivan Galić iz Nop Studia. Radove je izvela tvrtka Elna kabel iz Zagreba.

ELEN LEAF primjer je uspješne suradnje dizajnerske i arhitektonske struke. Svi autori pojedinačno iza sebe imaju niz izložbi, priznanja i nagrada, a od struke su kao tim dobili su najveću potvrdu izvrsnosti kroz iF Design Award 2017.

Organizator jednog od najcjenjenijih natječaja na području dizajna u svijetu, iF International Forum Design GmbH sa sjedištem u Hannoveru, najstarija je nezavisna organizacija za dizajn u Njemačkoj.

ELEN LEAF punionica u Zagrebu kruna je HEP-ovog razvojnog projekta ELEN. Stanica se sastoji od dvije nadstrešnice sa solarnim panelima, reklamnim totemom i ultra brzom punionicom za punjenje električnih vozila snage 50 KW DC i 43 KW AC, uz mogućnost istovremenog punjenja dvaju vozila. Na punionici su uklopljeni  grafički standardi brenda ELEN uz korištenje gradijenta zelene boje na oplati koje sugeriraju punjenje automobila. Pomoću solarnih panela ELEN LEAF stanica iz obnovljivog izvora godišnje će proizvoditi 3.000 kWh električne energije.

O iF DESIGN nagradi

Nagrada iF DESIGN prepoznata je već više od 60 godina kao mjerilo za kvalitetu u izuzetnom dizajnu te je jedna od najvažnijih dizajnerskih nagrada na svijetu. Natjecatelji se prijavljuju u sljedećim kategorijama: proizvod, pakiranje, komunikacija i usluga dizajna, arhitektura i unutarnja arhitektura te stručni koncepti. Svi nagrađeni radovi predstavljeni su u vodiču iF WORLD DESIGN GUIDE, iF Design aplikaciji iF design app, te će biti izloženi na iF Design izložbi u Hamburgu, iF design exhibition Hamburg.

Forografija uz naslov:

Na fotografiji se nalaze (s lijeva na desno): Nada Podnar, direktorica Sektora za operativni marketing HEP Opskrbe, dizajnerice Ana Banić Göttlicher i Maša Vukmanović te Ivica Skorić, voditelj ključnih projekata u HEP Opskrbi.

Kontakt:  Nada Podnar, direktorica Sektora za operativni marketing, HEP Opskrba   (nada.podnar@hep.hr)

 

LJUBITELJI PRIRODE I VOLONTIRANJA, DOBRA VIJEST! Prijave za volontiranje u nacionalnim i parkovima prirode krenule 1.3., a prve akcije već u travnju!

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-

Volontiranje u nacionalnim parkovima i parkovima prirode prošle je godine bilo veoma popularno, pa ne čudi zanimanje za te programe i ove godine. Prijave za ovogodišnje volontiranje  počele su 1. ožujka 2017., a u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike kažu da nema jedinstvenog roka do kada će prijave trajati jer rok za prijavu ovisi o programu pojedinog nacionalnog parka ili parka prirode, o tome kada se programi izvode, ali i o tome koliko prijava park zaprimi.

Izvještaj o volontiranju u 2016. – niz uspjeha i radosti!

U jednom od 31 programa volontiranja u naših osam nacionalnih i 11 parkova prirode prošle je godine sudjelovalo 295 volontera. Proveli su nezaboravno ljeto u zaštićenim područjima prirode, a svojim su radom pridonijeli razvoju parkova i zaštiti prirode te osobnom razvoju. Prijavljeni su volonteri mogli birati između više općih ili stručnih programa, kao što su promatranje ptica, prebrojavanja vodozemaca i kornjaša, tradicijsko vrtlarstvo, čišćenje plaža od smeća, davanje informacija turistima i slično. U većini je programa volonterima bio osiguran besplatan prijevoz, smještaj i hrana.

– Volonteri su u 2016. godini odradili oko 10.000 radnih sati, odnosno 1200 radnih dana. U nekim su programima sudjelovali u kratkoročnim, jednodnevnim ili dvodnevnim aktivnostima, dok je dio programa podrazumijevao boravak u parku od gotovo mjesec dana. Kod dugoročnijih programa volonteri su u prosjeku ostajali nešto više od tjedan dana – kaže Tomislav Marinović, viši stručni savjetnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Plan za 2017. – stari i novi programi!

Nakon velikog uspjeha koji je polučio prošlogodišnji program volontiranja u nacionalnim i parkovima prirode, svi su programi analizirani i vrednovani te je odlučeno koji će programi volonterima biti ponuđeni ove godine. Dio je parkova promijenio svoje programe u nekim detaljima, pojedini su programi ugašeni jer su bili vezani uz konkretne projekte koji su dovršeni, ali otvoreni su i neki novi programi. Kako kaže Tomislav Marinović, trenutačno je otvoreno 26 programa, no uskoro će dio parkova predstaviti nove programe, od kojih će se jedan dio provoditi tijekom cijele godine, a ne samo ljeti. Novi programi su , primjerice

  • Nacionalni park Krka oveo je novi posao – istraživač mišljenja.
  • Nacionalni park Risnjak ove je godine otvorio prijave za izrađivača šindre, tradicionalnog, uvijek lijepog, drvenog pokrova za kuće i nadrešnice, a ondje uskoro planiraju predstaviti i novi program uređivača staza i planinarskih putova.
  • Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje uskoro će predstaviti novi program istraživanja kornjaša.

Kriteriji za prijavu volontera ostaju isti kao i prošle godine, a to znači da se od volontera očekuje da voli prirodu i želi svoje vrijeme i rad pokloniti na dobrobit prirode, ali se u pojedinim programima od volontera traže i sasvim određene kvalitete i/li neke posebne vještine.

U travnju prvi program – Vransko jezero!

Već u travnju startaju prvi programi za volontere. Stoga iz Ministarstva pozivaju sve zainteresirane za očuvanje jadranskih suhozida da se prijave na program suhozidar/ka u Parku prirode Vransko jezero, koji se održava od 17. do 22. travnja na prostoru Modrave, nekad najvećeg maslinika istočne jadranske obale te oko lučice Prosika. Smještaj i prehrana su osigurani.

Kao i prošle godine, obrazac za prijavu i detaljan opis programa svi zainteresirani ljubitelji prirode mogu pronaći na stranici: http://volonteri.parkovihrvatske.hr/hr

Vlastiti tekst DH / MDM

NAJAVA – KONFERENCIJA: KONTROLING I ODRŽIVI RAZVOJ, 11.5.2017.

Objavio
Odgovorno
-

Dana 11. svibnja 2017. u hotelu Westin, 9. hrvatska konferencija o kontrolingu: KONTROLING I ODRŽIVI RAZVOJ – uloga kontrolinga u stvaranju društveno odgovornog poslovanja, u organizaciji Altius savjetovanja.

MODUL 1.

  • je li prepoznata nova uloga kontrolinga u konceptu cjelovitog (integriranog) izvještavanja?
  • kako se razvijaju kontrolerski standardi sukladno IGC standardima i načelima?
  • prebacuju li menadžeri svoju odgovornost na kontrolere?
  • kako upravljati dugoročno održivim informacijama?
  • koja je uloga i odgovornost kontrolinga u procesu poslovnog spajanja?
  • kako odrediti KPI u upravljanju ljudskim resursima?
  • kako provoditi kontroling rizika i koja je njegova uloga u održivosti poduzeća?
  • koji značaj za kontrolere i menadžere ima nefinancijsko izvještavanja?
  • kako kreirati održivu kalkulaciju?

MODUL  2.

Od 9 do 15 sati prisutni će imati priliku čuti predavanja renomiranih stručnjaka u području kontrolinga kroz tri modula:

  • Novi trendovi kontrolinga – nestajanje kontrolinga kakvog smo do sada poznavali?
  • Kakav kontroling treba današnjim menadžerima– stvaranje novih odnosa
  • Uloga kontrolinga u stvaranju društveno odgovornog poslovanja,unutar kojega će o temi nefinancijskog izvještavanja kao alatu stvaranja društveno odgovornog poslovanja govoriti sc. Nikolina Vukić, projekt menadžerica, Institut za društveno odgovorno poslovanje.

——————————————————————————————————

9. hrvatska konferencija o kontrolingu: KONTROLING I ODRŽIVI RAZVOJ

  • Trajanje:od 9 do 15 sati
  • Naknada za sudjelovanje na konferenciji: 000,00 kn + PDV
  • Iskoristite popust za rane prijave – (za uplate do 31. ožujka popust iznosi 10%) 

Za Vas smo pripremili i druga brojna iznenađenja:

  • tradicionalno – za najsretnijeg polaznika wellnes vikend u Opatiji

Svaki sudionik dobiva:

  • 30% popusta na knjigu Kontroling – upravljanje iz backstagea
  • 30% popusta na jedan trening Altius savjetovanja
  • 20% popusta na radionicu Business Mind Mapping koji vodi trenerica Vesna Odobaša, licencirana trenerica Buzanovog Instituta iz Londona
  • 20% popusta na licencirani program ORANGE FROG, koji vodi licencirana trenerica mr.sc. Andreja Švigir – KAKO LAKŠE UVODITI I RAZVIJATI KONTROLING

Prijave za sudjelovanje zaprimaju se do 10. svibnja 2017.  sve detalje možete doznati

———————————————————————————-

Ne propustite! Novost u Altiusu, licencirani program HAPPINESS ADVANTAGE ORANGE FROG, baziran na knjizi The happiness Advantage by Shawn Achor, professor na Harvard Business School.
Svi sudionici konferencije ostvaruju 20% popusta na ovaj jedinstveni program

 

NAJAVA: 4. konferencija o dobroj ekonomiji u dobrim primjerima, 23.-25.3.2017.

Objavio
Odgovorno
-

Četvrtu godinu zaredom u Matici hrvatskih obrtnika u Zagrebu, Ilica 49, od 23. – 25. ožujka 2017.  održat će se konferencija o dobroj ekonomiji , u organizaciji Zadruge za dobru ekonomiju.

Program: http://www.dobra-ekonomija.hr/konferencija-o-dobroj-ekonomiji/program-cetvrte-konferencije-o-dobroj-ekonomiji

nu na bogatoj tradiciji zadrugarstva i novim tehnologijama 21. stoljeća (platform cooperativism).

I to nije sve: konferencija će ove godine uvesti i neke nove formate i dovesti još više korisnih dobroekonomskih radionica.

PROGRAM:

Na svojim susretima o  DOBROJ EKONOMIJI u organizaciji Zadruge za dobru ekonomiju već četvrtu godinu zaredom okuplja niz svjetskih i lokalnih stručnjaka i praktičara dobre ekonomije, a s ciljem stvaranja prostora za inspiraciju, učenje i praktičnu primjenu ekonomskih modela koji se zasnivaju na načelima brige za ljude, okoliš i pravednu raspodjelu.

Nastavljajući razgovor o nekim već započetim temama, ovogodišnja će konferencija donijeti i niz najnovijih rasprava i praksi iz polja kolaborativne ekonomije (collaborative economy), upoznati vas s konceptom “otvorene tvornice” u vlasništvu svojih radnika, predstaviti hotel i uspješno društveno poduzeće kojim upravljaju bivši imigranti i izbjeglice, pričati o inspirativnim primjerima participativnog upravljanja gradom te donijeti prvo hrvatsko predstavljanje i raspravu o pokretu za demokratsko upravljanje, kolektivno vlasništvo i pravedniju budućnost rada temeljenu na bogatoj tradiciji zadrugarstva i novim tehnologijama 21. stoljeća (platform cooperativism).

– Konferencija o dobroj ekonomiji nije samo mjesto praktičnog učenja i upoznavanja s brojnim primjerima dobre ekonomije, već i osvještavanja činjenice kako nije riječ o nekim izoliranim grupama, nego velikom svjetskom pokretu za dobru ekonomiju kojom se mogu osigurati i zadovoljiti potrebe svjetskog stanovništva, a pritom ne ugroziti resursi za buduće generacije.  istaknuo je Dražen Šimleša, jedan od organizatora konferencije te upravitelj Zadruge za dobru ekonomiju.

Gosti Četvrte konferencije o dobroj ekonomiji

Konferencija će ove godine ugostiti Christiana Iaionea — glavnog autora modela upravljanja gradom kao zajedničkim dobrom – City as Commons. Riječ je se o inovativnom modelu uključivanja građana i građanki u donošenje odluka, upravljanje gradskim površinama i infrastrukturom te socijalnim uslugama. Na prvu je primjenu naišao u gradu Bologni gdje je gradska uprava donijela i potpisala službeni dokument kojim se regulira suradnja s građanima na upravljanju zajedničkim dobrima na području grada. Zbog iznimnog uspjeha u Bologni, model se počinje primjenjivati po cijeloj Italiji, ali i šire.

Dobra ekonomija će u Zagreb dovesti i prvo hrvatsko predstavljanje i raspravu o „kooperativnim platformama“ (platform cooperativism) koju će povesti Thomas Dönnebrink,  stručnjak i praktičar kolaborativne ekonomije i ekonomije dijeljenja koji djeluje u Berlinu. Uz rad na primjeni koncepta Sharing Cities, Dönnebrink je jedan od europskih predvodnika vizionarskog koncepta dobre ekonomije – “kooperativnih platformi” – pokreta za demokratsko upravljanje, kolektivno vlasništvo i pravedniju budućnost rada temeljenu na bogatoj tradiciji zadrugarstva, novim tehnologijama 21. stoljeća te analizi trenutnih odnosa na tržištu rada.

Albert Cañigueral, konektor međunarodne mreže OuiShare, najveće globalne mreže za kolaborativnu ekonomiju koja okuplja ideje, ljude i organizacije oko stvaranja modela društvene organizacije temeljenih na održivosti, suradnji i solidarnosti, predstavit će participativni model djelovanja te globalne mreže i primjenu modela kolaborativne ekonomije iz Barcelone gdje živi i radi.

Luca Federici iz tvornice RiMaflow govorit će o uspješnom talijanskom primjeru dobre ekonomije gdje je pedesetak radnika zajednički preuzelo upravljanje tvornicom propalom za vrijeme posljednje ekonomske krize te, vodeći se konceptom “otvorene tvornice”, osnovali uspješnu zadrugu koja prodaje reciklirane električne dijelove, ali i provodi brojne aktivnosti razvoja lokalne zajednice.

Na konferenciji će sudjelovati  i Andrea Amann , predstavnica Magdas hotela, inspirativnog primjera društvenog poduzeća koje, u današnjem svijetu podijeljenosti i ratova, provodi i promovira model suradnje i tolerancije kroz zapošljavanje marginaliziranih društvenih skupina. Od 28 zaposlenika hotela Magdas 20 ih je stiglo u Austriju kao izbjeglice, a danas zajedno vode ekološki osviješten hotel i sa suradnicima razvijaju niz  inovativnih arhitektonskih i dizajnerskih rješenja u hotelu u kojem dočekuju putnike iz cijelog svijeta.

Nigel i Karen Lowthrop iz Hill Holt Wooda predstavit će rad jednog od najuspješnijih društvenih poduzeća u Velikoj Britaniji. Održivo gospodarenje šumama, tesarstvo, ekološko graditeljstvo, vođenje kafića i restorana organskom hranom, edukativne aktivnosti, terapija u prirodi za osobe s mentalnim poteškoćama samo su neka od područja za koja je ovo društveno poduzeće dobilo brojne nagrade.

Radionice i otvoreni dijalozi

Uz niz ispirativnih predavanja, konferencija ove godine uvodi i neke nove formate i dovodi još više praktičnih radionica. U program konferencije su tako uključene tri rasprave: Kako koristiti grupno financiranje za društvena poduzeća – crowdfunding i zadružno financiranje, otvoreni dijalog sa stranim i domaćim društvenim poduzetnicima i rasprava o socijalnim zadrugama u Hrvatskoj.

Tijekom četvrte konferencije o dobroj ekonomiji održat će se i tri praktične radionice: Kako koristiti grupno financiranje (crowdfunding) za društvena poduzeća? – radionica koja se nastavlja na otvorenu raspravu, namijenjena osobama ili grupama koje već imaju spremnu ideju za društveno poduzetnički projekt, radionica Kitchen B, projekt kolektiva Biceps Cultivatus iz Francuske, inovativan model održive kuhinje u kojoj su, kroz pametni dizajn i uradi sam kulturu, sjedinjeni urbani vrtovi, recikliranje i kompostiranje kuhinjskih ostataka, te Biotecture, radionica izrade zelenih fasada i zidova koju će voditi Werner Wiartalla, član jednog od najpoznatijih društvenih centara u svijetu ufaFabrik iz Berlina.

Nabavite svoju ulaznicu

Četvrtu konferenciju o dobroj ekonomiji organizira Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG). Cijena ulaznice za trodnevnu konferenciju iznosi 90 kuna, dvodnevnu ulaznicu platit ćete 70 kuna dok ćete dnevnu ulaznicu kupiti po cijeni od 50 kuna. U cijenu ulaznica uključen je prijevod, ručak i kava. Ulaznice su dostupne na Entrio sustavu i na njihovim prodajnim mjestima. Detaljan program konferencije možete saznati na internetskim stranicama Zadruge za dobru ekonomiju, Facebook stranici ili na Facebook eventu.

#dobraekonomija podupire kvalitetu života ljudi, društva i planete, upoznajte je!

___________________________________________________________________

KONTAKT

Antonia Banović | Organizacijski tim Četvrte konferencije za dobru ekonomiju

m. +385 98 9474 778 | e. antonia.banovic@gmail.com

 

NAJAVA – STRUČNI SKUP: Implementacija sustava upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu (…)

Objavio
Odgovorno
-
Implementacija sustava upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu
Foto: Ümit Yıldırım / Unsplash

Cilj stručnog skupa je dodatno informirati sudionike o važnosti i prednostima implementacije različitih sustava upravljanja u skladu s međunarodnim normama. Time se uz povećanje konkurentnosti organizacije djeluje i na zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, te se podiže svijest o važnosti održivog razvoja.

Organizator: HRVATSKA UDRUGA ZA ZDRAVO RADNO MJESTO

Upiti i prijave: zdravo.radno. mjesto@gmail.com

1...162163164...182Stranica 163 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z