U Sloveniji se dogodilo nešto neuobičajeno, ali itekako poučno – pravo na pitku vodu postalo je zaštićeno ustavno pravo svakog državljanina Slovenije. Naime, slovenski je parlament 17. studenoga proglasio pristup pitkoj vodi općim ljudskim pravom te ga unio u slovenski Ustav. „Za“ ovu odredbu glasovala su 64 od 90 zastupnika, a glasova „protiv“ nije bilo. Premijer Miro Cerar tom je prilikom izjavio: „To što možemo gotovo posvuda u Sloveniji piti vodu iz slavine ne podrazumijeva se samo po sebi. To je privilegija koju moramo sačuvati ne samo za sebe već i za buduće generacije“.
No, što zapravo Slovenija dobiva ovom odredbom?
U Ustav će biti unesen članak kojim se potvrđuje da svatko ima pravo na vodu za piće, da su izvori vode javno dobro pod upravljanjem države te da vodni resursi služe, prije svega, “trajnoj opskrbi stanovništva vodom za piće” te da „u tom dijelu nisu tržišna roba”.
Voda je jedno od najvećih bogatstava na Zemlji, a zbog sve većih nestašica pitke vode u svijetu postaje još dragocjenija. No, prečesto je uzimamo zdravo za gotovo, a krupni kapital već je počeo posezati za izvorima pitke vode. Svjesni su toga i slovenski političari koji Soveniju izgađuju kao „zelenu“ i ekološku zemlju. Slovenija je tako postala prva država u Europskoj uniji koja je Ustavom spriječila bilo kakav mogući pokušaj privatizacije vodnog sustava proglasivši pitku vodu „neprofitnim resursom“. Iako su neki slovenski opozicijski političari izjavili da je riječ samo o publicitetu i PR-u, reći ćemo da ovaj potez smatramo vrijednim primjerom koji valja istaknuti .
Jeste li znali da i tlo ima svoj svjetski dan? Da, od 2013. godine svake se godine 5. prosinca obilježava kao Svjetski dan tla. A tlo to itekako zaslužuje jer, uz vodu i zrak, osnovna sastavnica okoliša bez koje život na Zemlji nije moguć. Ovogodišnji Svjetski dan tla obilježen je temom „Tlo i grahorice – simbioza za život“, a cijela 2016. godina proglašena je Međunarodnom godinom grahorica. Time se željelo ukazati na međuovisnost tla i grahorica te značaj za prehranu ljudi i okoliš. Naime, grahorice su nutritivno vrlo bogate namirnice, a k tome su i usjevi koji fiksiraju atmosferski dušik u tlu, smanjuju potrebu za dušičnim mineralnim gnojivima, oslobađaju fosfor iz tla, osiguravaju biljkama bolju dostupnost esencijalnih hranjivih tvari iz tla, poboljšavaju strukturu tla i obogaćuju njegovu bioraznolikost. Svjetskim danom tla želi se povećati svijest o važnosti održivog gospodarenja tlom za proizvodnju hrane, sirovina i energije te za održivost ekosustava i adaptaciju na klimatske promjene. Europska komisija 2015. godine pokrenula je projekt inventarizacije politika i instrumenata koji utječu na tlo kako bi se izradila podloga i smjernice za razvoj buduće politike zaštite tla u EU.
Hrvatska još nema politiku gospodarenja tla
Nažalost, u Hrvatskoj nema cjelovite politike za provedbu racionalnog i održivog gospodarenja i zaštite tla, odnosno nije donesen temeljni zakonski akt kojim se regulira zaštita i prikupljanje podataka o stanju tla. Stoga se ne može sa sigurnošću niti procijeniti gospodari li se tlima Hrvatske racionalno i na principima održivosti. U Hrvatskoj ne postoje čak ni propisane granične vrijednosti onečišćujućih tvari u tlu s obzirom na način korištenja zemljišta. Sustav trajnog motrenja tla Hrvatske još nije zaživio, unatoč preporukama LIFE projekta „Izrada Programa trajnog motrenja tla Hrvatske s pilot projektom“, koji je provela tadašnja Agencija za zaštitu okoliša. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu sada provodi projekt „Promjena zaliha ugljika u tlu i izračun trendova ukupnog dušika i organskog ugljika u tlu te odnosa C:N“, čiji se rezultati očekuju krajem 2016. godine.
Predmet javnog poziva je potpora i donacija čak milijun kuna projektima iz područja energetske učinkovitosti i/ili izgradnje obnovljivih izvora energije integriranih u građevine ustanova javnog sektora koje skrbe o socijalno osjetljivim kategorijama i ne obavljaju djelatnosti radi stjecanja dobiti.
Riječ je o korištenju sredstava prikupljenih u 2016. na ime naknade za prodaju proizvoda HEP Opskrbe ZelEn. „ZelEn“ je zaštićeni naziv za svu električnu energiju dobivenu (isključivo) iz obnovljivih izvora, namijenjenu kupcima kategorije poduzetništvo i predstavlja jedinstveni proizvod na tržištu električne energije u Republici Hrvatskoj. Sva sredstva od prodaje certifikata za proizvod ZelEn prikupljaju se u namjenski fond iz kojeg se sredstva doniraju putem javnog natječaja.
Sudionici natječaja mogu biti samo institucije ili ustanove sa sjedištem u Republici Hrvatskoj osnovane za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, sporta, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi i skrbi o invalidima.
Obrazac prijavnice, kao i ostali prateći obrasci (Obrazac 1 i Obrazac 2) mogu se preuzeti na internetskoj stranici hep.hr.
Natječaj je otvoren do 16. siječnja 2017.
Rezultati će biti objavljeni do 10. veljače 2017. na stranici zelen.hep.hr.
Svečanom dodjelom donacija i stipendija 1. prosinca u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) Zaklada Adris zaokružila je svoj deseti, jubilarni donacijski ciklus. Odlukama Zakladne uprave, Zaklada Adris ove je godine dodijelila ukupno više od tri milijuna kuna, točnije 3 milijuna i 96 tisuća kuna. Kriteriji izvrsnosti, inovativnosti i važnosti za opće dobro i ovoga su puta bili ključni u odabiru projekata koje je Zaklada Adris poduprla. Uz nagrađene projekte, organizacije i pojedince, na svečanosti je predstavljena i druga monografija Zaklade Adris pod nazivom „Zaklada Adris – doprinos hrvatskom društvu od 2007. do 2017.“ Također, u suradnji s Hrvatskom poštom tiskana je i prigodna poštanska markica Zaklade Adris s motivom morskog plavetnila i zrake sunca.
Predsjednik Uprave Adris grupe mr. sc. Ante Vlahović na svečanosti je istaknuo: „Biti danas uz mladu, pametnu i kreativnu Hrvatsku znači biti na ljepšoj strani hrvatske budućnosti. Znači othrvati se izazovima globaliziranog i ujednačenog svijeta koji ostavlja male izglede zajednicama i kulturama nespremnim na usvajanje novih znanja u svim područjima društvenosti. Odgovornost za zajednicu, za njezin rast i razvoj, mogu preuzeti samo odvažni i obrazovani ljudi dorasli izazovima suvremenoga europskog društva. Ljudi koji ne pristaju na društvo prosječnosti, a spremni su izložiti se sve zahtjevnijim kriterijima i drukčijem vrijednosnom sustavu. Imamo obvezu misliti Hrvatsku u kojoj će naši ponajbolji ljudi ostajati, a ne odlaziti, vraćati se u zemlju u kojoj će svijet prepoznavati hrvatski narod kao gospodu u europskoj sudbini.“
Predsjednik Zakladne uprave Korado Korlević istaknuo je: „Investiranje u mlade najvažnija je djelatnost Zaklade Adris jer, iako oni čine 20 posto društva, oni zapravo čine 100 posto budućnosti. I dodaje zapažanja o ovogodišnjem cikusu: “Zaklada Adris stalno unapređuje svoje djelovanje pa smo tako ove godine napravili veliki iskorak u natječajnom postupku. Definirali smo područja znanstvenog istraživanja korisnih za društvo u cjelini – Hrvatska u svijetu, svijet u Hrvatskoj te Demografija i migracije. Riječ je o veoma inovantivnom pristupu u zakladništvu u nas pri čemu smo, primjerice iz područja Znanje i otkrića odabrali važne interdisciplinarne projekte koji isprepliću nekoliko znanstvenih područja čiji će rezultati, vjerujemo, izazvati velik interes u znanstvenoj zajednici. Zaklada je svjesna gorućih tema u hrvatskom društvu pa će i ove godine poduprijeti projekte vezane uz demografiju, problematiku proizvodnje i zaštite hrane, unapređenja zdravlja, očuvanja prirode. Posebno veseli velik broj prijava uspješnih učenika i studenata pa ćemo i ove godine nagraditi znanje i izvrsnost dodjelom stipendija najboljima.“
Ovogodišnji ciklus – 779 prijava
Na ovogodišnji je natječaj pristiglo 779 prijava. Slijedeći vrijednosti na kojima počiva – izvrsnost, inovativnost, znanje, dobrotu, pomaganje, odgovornost, toleranciju i otvorenost – Zakladna je uprava u rujnu prema prijedlozima zakladnih vijeća izabrala projekte koje će (su)financirati te učenike i studente koje će stipendirati. Od samih početaka, Adris grupa za financiranje Zaklade Adris izdvaja jedan posto godišnje dobiti te taj novac raspoređuje u dva Zakladina programa – Znanje i otkrića te Stvaralaštvo, Ekologija, Baština i Dobrota. Prvi podrazumijeva potpore znanstvenicima, odnosno znanstvenim i istraživačkim projektima te stipendije izvrsnim učenicima i studentima. Drugi program odnosi se na potporu umjetničkom stvaralaštvu, projektima koji pridonose zaštiti i očuvanju hrvatske izvornosti, kulturne i prirodne baštine te potporu humanitarnim projektima i pomaganju djeci bez roditelja.
U desetom donacijskom ciklusu Zaklada Adris dodijelila je i 17 stipendija. Uz to, i ove će godine omogućiti nastavak stipendiranja svojim stipendistima koji su postigli izvrsne rezultate, za što će izdvojiti 180 tisuća kuna.
Kriteriji: izvrsnost, inovativnost i važnost za opće dobro
Pod motom „Upoznajte pametnu i kreativnu Hrvatsku“, Zaklada je u ovogodišnjem natječajnom ciklusu posebnu pozornost posvetila interdisciplinarnim područjima Hrvatska u svijetu, svijet u Hrvatskoj te Demografija i migracije s ciljem dodatne afirmacije pozitivnih trendova u hrvatskoj znanstvenoj zajednici, ali i društvu u cjelini. Zaklada Adris dosad je već financijski poduprla brojne fakultete hrvatskih sveučilišta, zavode i institute, kliničke bolničke centre, a po sve većem broju prijavljenih projekata nameće se zaključak da je znanstvena zajednica prepoznala djelovanje Zaklade Adris. Posebno valja istaknuti da je u deset godina Zaklada odobrila 266 stipendija nadarenim učenicima srednjih škola, studentima na preddiplomskom i diplomskom te polaznicima poslijediplomskog i doktorskog studija na hrvatskim i uglednim svjetskim sveučilištima.
Zaklada Adris osnovana je 2007. i najveća je korporativna zaklada u ovom dijelu Europe, koja svojim djelovanjem promiče i potiče inovativnost i kvalitetu u znanstvenom i umjetničkom radu, podupire darovite učenike, studente i znanstvenike, štiti i promiče hrvatsku izvornost i jača ekološku svijest te pomaže najpotrebitijima u hrvatskom društvu. Svojim radom Zakladu Adris razvijalo je i jačalo 37 hrvatskih uglednika. U deset donacijskih ciklusa Zaklada Adris ukupno je dodijelila čak 36 milijuna kuna.
Tko su dobitnici donacija 2016.
Navodimo i ovogodišnje dobitnike donacija.
Korado Korlević Akademik Zvonko Kusić i mr.sc. Ante Vlahović 2016
U programu Znanje i otkriće to su: Institut Ruđer Bošković iz Zagreba (projekt Mehanokemijska sinteza nanočestica metalo-organskih mreža za uništavanje pesticida, polikloriranih bifenila i ostalih zagađivala), Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (projekt Misterij egzosomskih glasnika: od uzbune u stanici do poruke drugim stanicama ili Kako hrvatski znanstvenici na tri kontinenta mogu zajednički otkriti nove načine terapije neurorazvojnih poremećaja mozga?), Hrvatsko katoličko sveučilište iz Zagreba (projekt Računalni model demografske dinamike u Republici Hrvatskoj – kvantitativna osnova za buduće demografske politike), Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (projekt Pentadekapeptid BPC 157 – daljnji napredak), Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu (projekt Analiza imunološkog odgovora na proteine iz hrane u nastanku Hashimotova tiroiditisa), Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča (projekt Istraživanje uzročnika sindroma sušenja masline – nova i slabo istraživana pojava u maslinarstvu), Institut za fiziku iz Zagreba (projekt PlasmaArt), Mediteranski institut za istraživanje života iz Splita (projekt Komunikacija proteinskih šaperona s mrežom mitohondrija u starenju i bolestima), Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica iz Zagreba (projekt Povijest hrvatskog jezika, 5. knjiga: 20. stoljeće), Matica hrvatska iz Zagreba (projekt Edicija „Povijest Hrvata“), Gimnazija Pula (projekt Obnova STEM praktikuma Gimnazije Pula), Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (projekt Tragovima davnih predaka u dolini rijeke Cetine).
Stipendije je dobilo šest učenika srednjih škola, devet studenata preddiplomskog i diplomskog studija i dvoje studenata poslijediplomskog doktorskog studija.
U programu stvaralaštvo, ekologija, baština i dobrota za područje Stvaralaštvo donacije su dobili: Povijesni i pomorski muzej Istre iz Pule, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Dizajn centar Zagreb, Udruga „Dr. Ante Starčević“ iz Tovarnika, Udruga za audiovizualno stvaralaštvo „Artizana“ iz Zagreba, Matica hrvatska i Hrvatska udruga za upravljanje projektima – Young Crew Croatia.
Za područje Ekologija: Institut „Ruđer Bošković“, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, Gimnazija Nova Gradiška, Osnovna škola Stjepana Radića Brestovec Orehovički, Osnovna škola Fra Kaje Adžića iz Pleternice, Osnovna škola Garešnica, Osnovna škola Stjepana Antolovića iz Privlake i Osnovna škola Svetvinčenat.
Za područje Baština: Općina Kanfanar, Etnografski muzej u Zagrebu, Društvo za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac, Hrvatski povijesni muzej u Zagrebu, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Ivica Pervan iz Splita i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za arheologiju.
Za područje Dobrota: Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica, Humanitarna udruga „Fra Mladen Hrkać iz Zagreba, Đakovačko-osječka nadbiskupija, Caritas Osijek, Franjevački svjetovni red – Mjesno bratstvo Kaptol, Zdrug katoličkih skauta Hrvatske, Udruga slijepih grada Pleternice i Požeško-slavonske županije, Dječji vrtić Ploče, Psihijatrijska bolnica Ugljan, Ana Vuljanić iz Zagreba, Zlatko Nikolić iz Siska i Višnja Plak iz Gornje Rijeke.
Čestitke dobitnicima!
Više na: http://www.adris.hr/odnosi-s-javnoscu/vijesti/zaklada-adris-dodjelom-vise-od-tri-milijuna-kuna-zakljucen-deseti-jubilarni-natjecajni-ciklus/
Već više od desetljeća HEP u svoja godišnja poslovna izvješća uključuje i određene nefinancijske utjecaje. No, izvješća o održivosti s kojima odnedavna izlazi pred javnost imaju posebno značenje: rezultat je to dodatnog napora da se sveobuhvatni utjecaj HEP-a na gospodarstvo, društvo i okoliš opiše iscrpno te da se zainteresiranim čitateljima objasni na koji način HEP upravlja tim utjecajima. Na svojim web stranicama HEP je upravo objavio Izvješće o održivosti za 2015. godinu.
Izvješće je nastavak projekta koji je startao s objavom prvog ovakvog HEP-ovog izvješća, onog za 2013. i 2014. godinu. Kao i prethodno, i ovo je Izvješće izrađeno prema sržnoj opciji smjernica G4 Globalne inicijative za izvještavanje (GRI). Za razliku od prethodnog izvješća koje je odgovorilo na 99 pokazatelja, ovo je izvješće prošireno i obuhvaća 105 pokazatelja (od toga 13 sektorskih pokazatelja za područje energetike).
Timski rad i kompleksni zadatak – kako se radilo?
Kao i u prethodnom izvještajnom razdoblju, materijalna pitanja su bila polazišna točka u izradi izvješća. Na dvije interaktivne radionice Izvještajni tim u sastavu od tridesetak predstavnika društava HEP grupe i većine sektora HEP-a d.d. razmatrao je sva pitanja od važnosti za održivost HEP grupe te ona u kojima organizacija ima znatan utjecaj na dionike, tržište, društvo i okoliš. Tim je najprije pregledao materijalna pitanja iz prethodnog izvještajnog razdoblja i testirao njihovu aktualnost. Druga faza je uključila razradu, dopunu i višekriterijsku ocjenu materijalnih pitanja, s ciljem da se ona što preciznije pobroje i opišu te da obuhvate sva područja poslovne aktivnosti grupe. Na kraju, ispitana je sukladnost materijalnih pitanja u kontekstu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda usvojenih u rujnu 2015.
Kako bismo izvješće napravili što modernijim i prilagođenim raznim dionicima, članovi Izvještajnog tima popisali su one projekte i događaje koji posebno odražavaju praksu razvoja održivosti i društvene odgovornosti u HEP grupi. Ti projekti i događaji su posebno opisani u izdvojenim pričama u okviru pripadajućih poglavlja.
Nositelj aktivnosti pripreme i objave Izvješća o održivosti je Sektor za strategiju i razvoj, pri čemu je kao i čitav Izvještajni tim HEP-a imao stručnu potporu konzultantske tvrtke Hauska i partner.
Ostvareni kontinuitet u izdavanju izvješća o održivosti dobra je podloga za primjenu europske direktive o nefinancijskom izvještavanju i odgovarajućeg budućeg Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu, koji je u postupku donošenja.
U Hrvatskoj elektroprivredi već desetljećima se provode sustavne mjere zaštite bijelih roda koje svoja gnijezda grade na stupovima elektrodistribucijske mreže. Suživot se razvio u veliko prijateljstvo, a HEP je danas najveći hrvatski stanodavac rodama.
Zašto te velike i slavne ptice – bijele rode, koje doslovno poznaju pola svijeta, izabiru sviti gnijezdo i podizati svoje potomke u našim krajevima, na vrhovima elektrodistribucijskih stupova i krovovima ruralnih zdanja? Zato što tu dobivaju sve: i sigurnost i dobrodošlicu, o čemu već dugo brinu Hrvatska elektroprivreda i mnogi drugi subjekti. Taj je suživot rodama i nama „stanodavcima“ danas postao nešto „sasvim prirodno“.
Koliko ih ima?
Kako govore aktualni podaci, u Hrvatskoj ima oko 1.500 gnijezda roda, od čega ih je na stupovima elektrodistribucijske mreže čak 1.037, a na seoskim zgradama 642. Naravno, nisu baš sva aktivna svakog ljeta. Hrvatska elektroprivreda je domaćin rodama u 14 distribucijskih područja HEP-Operatora distribucijskog sustava (HEP ODS-a). Neka od njih, poput Elektre Zabok, imaju „samo“ 11 rodinih gnijezda, a područje Elektre Križ prednjači sa čak 273 gnijezda. U novije vrijeme jedan se par roda odlučio naseliti na električni stup usred Pogona Otočac pa i Elektrolika Gospić ima par roda – jedan, ali vrijedan!
Biti stanodavac ovoj impozantnoj ptici nije lak zadatak, zahtijeva stalnu brigu i nadzor. Pojedina gnijezda mogu težiti i više stotina kilograma, a pri izgradnji rode znaju koristiti najrazličitije materijale do kojih uspiju doći: grane, blato, sijeno pa i plastiku, metale i sve drugo. Osim toga, rode su vrlo svojeglave i teško ih je „odgovoriti“ od njihova nauma da sagrade gnijezdo baš tamo gdje su zamislile, bez obzira na rizične elemente mreže koji bi mogli ugroziti njihov život ili, češće, život potomaka. Jednako kao što se rode štite od potencijalnoga strujnog udara, tako se mora zaštititi i elektrodistribucijska mrežu od njihova negativnog djelovanja. Rode ponekad mogu biti i vrlo neuredne; rasipaju materijal uokolo gnijezda, a njihov agresivni izmet nagriza i najotporniji materijal. Upravo iz tih razloga, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike vlasnicima kuća i gospodarskih objekata na čijim se krovovima gnijezde rode na godišnjoj bazi isplaćuje naknadu u iznosu od 700 kuna po gnijezdu. S druge strane, HEP ODS i njegovi radnici ponosno brinu za mnogobrojna gnijezda na elektrodistribucijskim stupovima već godinama i bez ikakve naknade.
Razvoj dobrosusjedskih odnosa zaposlenika HEP-a i roda
Tijekom vremena razvio se veoma dobar suživot između bijelih roda i HEP-a, na svim razinama: od sjedišta HEP ODS-a, koje koordinira aktivnosti i komunicira sa stručnjacima iz različitih institucija, do radnika na terenu koji pregledavaju nosače gnijezda, provode mjere zaštite te zajedno s orintolozima sudjeluju u prstenovanju mladih roda. Radnici HEP ODS-a vrlo često sudjeluju i u spašavanju mladih roda koje su ispale iz gnijezda za vremenskih nepogoda ili pri nagnutosti stupa ili nosača gnijezda.
Budući da su rode impozantno velike ptice s rasponom krila većim od dva metra te uočljivim dugačkim i oštrim kljunom, radnike koji dolaze u direktan kontakt s rodama često pitaju kako to da se ne boje. Naime, u više desetljeća provođenja mjera zaštite bijelih roda, nikada se nije dogodila niti jedna nezgoda ili povreda zbog agresivnog ponašanja rode, dok „hepovci“ nikada nisu doživjeli niti jednu povredu. One jednostavno nisu takve ptice te cijene i poštuju sve što se radi za njihovu dobrobit.
Tako entuzijastični terenski radnik iz Elektre Požega, Mirko Veić, redovito obilazi gnijezda na „svojoj mreži“, prebrojava ptiće i snima filmove o rodama. S druge strane, Josip Starčević, rukovoditelj iz Elektre Križ je od Javne ustanove za zaštićena područja Zagrebačke županije „Zeleni prsten“ zaslužio titulu „čuvara bijelih roda“ zbog uzorne brige za više od 270 gnijezda. Još je mnogo ovakvih primjera diljem Hrvatske, no treba reći: „Hepovci“ – zaštitari bijelih roda ne rade to zbog slave, već to smatraju odgovornošću i ljubavlju, redovitim dijelom posla.
Razvoj institucionalnih mjera zaštite u nas
Mjere zaštite bijele rode u Republici Hrvatskoj i uloga HEP-a u tome bili su do sada uređeni sporazumom s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske iz 2004. godine. Potreba i inicijativa za revizijom sporazuma o zaštiti bijelih roda koje gnijezde na distribucijskoj mreži pokrenuta je od strane HEP ODS-a i HEP-a d.d. iz posebnih razloga – kroz više od 10 godina sustavnog provođenja mjera zaštite ove strogo zaštićene vrste došlo do značajnih promjena u legislativi s područja zaštite prirode i okoliša, a u operativnom smislu pokazala se potreba za boljim definiranjem odgovornosti i pružanja stručne podrške od strane lokalnih javnih ustanova za zaštićena područja te Ministarstva zaštite okoliša. Na reviziji i objedinjavanju sporazuma radilo se više od godinu dana uz sudjelovanje HEP-a d.d., HEP ODS-a, Ministarstva za zaštitu okoliša (danas Ministarstvo zaštite okoliša i energetike), javnih ustanova za zaštićena područja na kojima obitavaju rode te Zavoda za ornitologiju HAZU, a sve radi osiguranja povoljnih uvjeta gniježđenja na dijelovima nadzemne distribucijske elektroenergetske mreže.
Tako je u lipnju 2016. sklopljen novi, sveobuhvatni „Sporazum o suradnji pri provedbi mjera zaštite, praćenja populacije i prstenovanja strogo zaštićene vrste bijele rode”, između Ministarstva zaštite okoliša i prirode (danas Ministarstvo zaštite okoliša i energetike), Parka prirode Lonjsko polje, 13 županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima i HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Mjesto-domaćin svečanom potpisivanju bilo je, naravno, selo Čigoč, prvo Europsko selo roda.
Marta Malenica
Služba za zaštitu na radu, okoliša, sigurnosti
(Prosinca 2016., priređeno prema Metodologiji Dobra Hrvatska)
Tvrtka „Ponikve eko otok Krk“ zajedno s Hrvatskim Telekomom i ostalim partnerima 17. Studenoga 2106. otvorila je na otoku Krku mrežu od čak 11 punionica za električna vozila za električne automobile i motore.
Punionice su dio najnaprednije mreže punionica za električna vozila u Hrvatskoj, koja obuhvaća niz funkcionalnosti, poput vidljivosti na vodećoj eRoaming platformi puni.hr, mogućnost rezervacije punjenja, pristup SMS-om i pametnom aplikacijom koja povezuje više od 40.000 lokacija u Europi, specijalno rješenje dojave nepravilnog parkiranja na poziciji za punjenje uz video nadzor lokacije te slobodan pristup Internetu, kao i zasebno mjerenje potrošnje energije u realnom vremenu.
Električne punionice su dio dugoročne strategije Krka da postane prvi ‘pametni otok’ u Hrvatskoj, a projekt uključuje prvo cjelovito rješenje upravljanja Ponikva nad svim otočkim servisima primjenom ICT rješenja iz područja tzv. Interneta stvari kako bi se povećala kvaliteta života građana i postigle uštede.
Više na: http://www.grad-krk.hr/lijeviMenu/Gospodarstvo/Odrzivi-razvoj-i-zastita-okolisa/Punionice-za-elektricne-automobile-doprinos-odrziv.aspx
S ciljem još boljeg praćenja i zaštite smeđeg medvjeda pojačan je monitoring u Ličko-senjskoj županiji, u okviru zajedničkog projekta četiri zemlje.
Smeđi medvjed najveća je europska zvijer, no u većini zemalja zapadne Europe sasvim je istrijebljen. Srećom, Hrvatska je zahvaljujući prirodnim staništima i skrbi o tim životinjama uspjela očuvati medvjede u divljini. Procjenjuje se da ih kod nas od 600 do čak tisuću smeđih medvjeda. No, i u Hrvatskoj se zaštitnici ovih divljih životinja susreću sa zahtjevima lovaca koji traže veće odstrijelne kvote u svojim lovištima, računajući s većom financijskom dobiti u blagajne lovozakupnika i koncesionara lovišta. Tako za tekuću godinu lovna kvota u Hrvatskoj iznosi 120 jedinki, no od puške lovokradica i stradavajući u prometu godišnje se usmrti još tridesetak smeđih medvjeda.
Medvjedi, kao i druge divlje životinje najzaštićeniji su u nacionalnim parkovima – NP Plitvička jezera, NP Paklenica i NP Sjeverni Velebit. NP Sjeverni Velebit uključio se i u međunarodni projekt pojačanog praćenja kretanja smeđeg medvjeda u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Italiji „Upravljanje i zaštita populacije smeđeg medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama – LIFE DINALP BEAR“. Cilj je toga projekta da proširi naše znanje o smeđem medvjedu i da poboljša suživot čovjeka i medvjeda. Projekt traje pet godina, točnije od sredine 2014. do lipnja 2019., a sufinanciran je sredstvima „LIFE+ Priroda“ i „Bioraznolikost“ kako bi se spriječio gubitak bioraznolikosti unutar Europske unije.
U okviru projekta u Hrvatskoj i Sloveniji postavljeno je 12 info-točki, koje nude brojne informacije o biologiji, ekologiji i ponašanju smeđega medvjeda uz interaktivne sadržaje, kao što su kviz i igre tematski povezane s medvjedima. Sadržaj terminala više će se puta nadograđivati, uz ostalo i podacima o kretanju medvjeda koji imaju GPS ovratnike te ponudom eko-turističkih proizvoda s oznakom „medvjedu prijateljski“.
Više na: http://licko-senjska.hr/index.php/component/k2/item/841-pojacan-monitoring-nad-medvjedima
Predanim radom više generacija zaposlenika još od davne 1953. Čistoća d.o.o. obavlja svrsishodan, društveno koristan, itekako važan, posao. Tvrtka s godinama poboljšava organizaciju rada, modernizira sredstva, povećava broj radnika i vozila, širi područje i vrste usluga. Čistoća je danas moderno i uspješno ekološko komunalno poduzeće čija je misija omogućiti građanima život u ljepšem, čišćem i zdravijem okolišu – I vođena sviješću kako svaki građanin ima pravo na život u zdravom okolišu, pravo na informaciju te participaciju i utjecaj na razvoj i upravljanje otpadom i okolišem.
Pretpostavka je svemu tome svakodnevna uspješna komunikacija i odnosi između vodstva, djelatnika i naših korisnika, međusobno slušanje i utjecaj jednih na druge. Važna je osviještenost, znanje svih nas. Glavni uzroci nepravilnog odnosa ljudi prema otpadu najčešće su neupućenost u posljedice nepravilnog postupanja s otpadom, neosviještenost u pogledu potrebu smanjenja nekorisnog otpada, odvojenog sakupljanja i recikliranja, pomanjkanje osjećaja osobne odgovornosti za budućnost svijeta.
Svaka odbačena konzerva ili plastična vrećica u tome je važna i razlog za novu akciju.
Danas Čistoća ima i novu odgovornost – educirati i pripremiti građane za cjelovito sudjelovanje u zaštiti okoliša. Čistoća pridonosi tomu organizacijom društvenih aktivnosti, edukacijom kroz letke, brošure i medije, specifično prema uzrastima. više…
Specifičan način komunikacije između svih sudionika – korisnika, djelatnika i vodstva poduzeća, odvija se od 2008. godine putem serije grafikona na oglasnom panou u poslovnoj zgradi Društva. Ukupan broj grafikona na kraju godine bude oko 20. Svima koji na ulazu u zgradu prođu uz njih jasno je što je Čistoći važno, do čega se drži, što je politika. Jedna slika- grafikon govori kao tisuću riječi. Grafikoni prate aktualno stanje po mjesecima, tako i primjerice:
papir odvojen iz komunalnog otpada,
sakupljena PET i MET ambalaža,
papir,
staklo i dr.
No, tu su slikovni i prikazi kretanja nekih važnih nematerijalnih podataka, poput:
komunikacija s korisnicima,
zadovoljstvo korisnika,
broj reklamacija po službama,
dobiveni upiti putem interneta,
broj internih audita i sl.
Stalna je komunikacija i na relaciji Čistoća: građani. U anketama s korisnicima nađe se i zamjerki – i to dobro dođe kao poticaj za poboljšanja – ali puno više u njima je onog pozitivnog. Tako nam je jedan građanin iz naselja Višnjik dao sve petice i rukom još dopisao: „Posebna pohvala za gosp. Sutlovića Antu, za finoću, kulturu, uslugu nama građanima. Staro vino- dobro vino!“.
Ili, od sugrađanke iz naselja Bili Brig: „Jutros sam se probudila i pogledala u dvorište. Naokolo nije bilo ni papirića“.
Svima u Čistoći, djelatnicima i vodstvu i svakom Zadraninu prioritet je čist i lijep okoliš. Dobrom komunikacijom i uvažavanjem lakše to se ostvaruje.
Međunarodni dan obitelji obilježava se svake godine 15. svibnja sukladno rezoluciji UN-a iz 1993. godine. Obilježavanje pruža priliku za promicanje svijesti o pitanjima vezanim...
Budući da su rode impozantno velike ptice s rasponom krila većim od dva metra te uočljivim dugačkim i oštrim kljunom, radnike koji dolaze u direktan kontakt s rodama često pitaju kako to da se ne boje. Naime, u više desetljeća provođenja mjera zaštite bijelih roda, nikada se nije dogodila niti jedna nezgoda ili povreda zbog agresivnog ponašanja rode, dok „hepovci“ nikada nisu doživjeli niti jednu povredu. One jednostavno nisu takve ptice te cijene i poštuju sve što se radi za njihovu dobrobit.
Specifičan način komunikacije između svih sudionika – korisnika, djelatnika i vodstva poduzeća, odvija se od 2008. godine putem serije grafikona na oglasnom panou u poslovnoj zgradi Društva. Ukupan broj grafikona na kraju godine bude oko 20. Svima koji na ulazu u zgradu prođu uz njih jasno je što je Čistoći važno, do čega se drži, što je politika. Jedna slika- grafikon govori kao tisuću riječi. Grafikoni prate aktualno stanje po mjesecima, tako i primjerice:
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.