HRVATSKA: „Školska shema“ 2017/2018 na dobrobit učenicima i lokalnim poljoprivrednicima. Društveno odgovorno poslovanje u institucijama i ustanovama

Lokalno voće i povrće te mlijeko kao učenička užina je u našim školama , prema tzv Školskoj shemi! Rok za prijavu u „Školsku shemu“ je produljen!

Na opće odobravanje naišla najava Ministarstva poljoprivrede da se od školske godine 2017./2018. uvodi „Školska shema“, koja će objediniti dosadašnje projekte „Shemu školskog voća i povrća“ i „Program mlijeka u školama“. Prema „Školskoj shemi“, lokalni će dobavljači školarcima isporučivati voće i povrće (100 do 150 g tjedno po djetetu) te mlijeko, jogurt, vrhnje i druge mliječne proizvode (0,15 do 0,25 l po djetetu tjedno). Za škole, odnosno za učenike ti su obroci besplatni.

Voće i povrće isporučivat će se i raspodjeljivati najmanje jednom tjedno, a mlijeko i mliječni proizvodi jednom tjedno najmanje 12 tjedana u nastavne dane u skladu sa školskim kalendarom tijekom cijele školske godine. Za besplatnu opskrbu učenika voćem i povrćem mogu se javiti sve osnovne i srednje škole te druge obrazovne ustanove, dok je opskrba mlijekom i mliječnim proizvodima namijenjena samo učenicima nižih razreda osnovne škole, od 1. do 4. razreda.

Kako se navodi u izvještaju Ministarstva poljoprivrede, „za provedbu Sheme ukupno je osigurano 23 milijuna kuna (…) Za financiranje provedbe ‘Školske sheme’ Europska komisija dodijelila je Hrvatskoj 1.720.946 eura za voće i povrće te 800.354 eura za mlijeko i mliječne proizvode.“

Školska shema – dobrobit za djecu i lokalne OPG-e, pa je time i ono što nazivamo društveno odgovorno!

Kako se jednim pametno osmišljenim projektom može pomoći široj društvenoj zajednici na više nivoa, pokazuje nova „Školska shema“ 2017/2018, projekt koji osigurava besplatne obroke voća, povrća i mlijeka učenicima osnovnih i srednjih škola.

„Školska shema“ će, s jedne strane, pomoći u promjeni prehrambenih navika školaraca i pozitivno utjecati na njihovo zdravlje, a s druge će strane pomoći lokalnim poljoprivrednicima da lakše plasiraju svoje proizvode te dati poticaj razvoju u županijama. Jer poražavajući podaci iz projekta „Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi“ (HBSC studija, 2010. godine) pokazuju da je promjena u prehrambenim navikama školske djece itekako potrebna, dapače hitna. A evo i zašto:

Čak 66 posto učenica i učenika ne jede voće svaki dan, a 76 posto ih ne jede povrće svaki dan. Istodobno, 26 posto učenica i učenika pije slatka pića svakog dana, dok ih 35 posto jede slatkiše jednom ili više puta dnevno.

Sve zainteresirane škole, a nadamo se da nezainteresiranih neće biti, mogu se javiti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na njihov dvotjedni  javni poziv (poziv je objavljen 30. svibnja) za sudjelovanje u „Školskoj shemi“. No, u ponedjeljak je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić najavio produljenje roka za prijavu škola. Javni je poziv upućen i dobavljačima za isporuku voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda, a njihov će poziv biti otvoren tijekom cijele školske godine.

Novost u proceduri: škole same biraju lokalne OPG-e

Uvodi se i novost u proceduri provođenja „Školske sheme“ u odnosu na dosadašnje slične projekte. „Novom ‘Školskom shemom’ dali smo mogućnost školama da same izaberu lokalne poljoprivredne proizvođače i dobavljače koji će njihovim učenicima dostavljati svježe lokalno voće i povrće, ali i mliječne proizvode. Na taj način dajemo prednost isključivo lokalnim poljoprivrednicima, svježim prehrambenim proizvodima i održivom razvoju hrvatskog sela“, izjavio je ministar Tolušić. Pozvao je sve osnovne i srednje škole u Hrvatskoj, njih 1393, kao  i obiteljska poljoprivredna gospodarstva da se uključe u „Školsku shemu“.

„Naša će djeca jesti domaće voće i povrće i piti domaće mlijeko. Tako će, osim usvajanja zdravih prehrambenih navika, usvajati i naviku konzumacije lokalno uzgojene hrane, a imat će priliku posjetiti i obiteljska poljoprivredna gospodarstva s kojih će ti proizvodi dolaziti. Jednom kada osjete razliku između svježeg, netom ubranog voća i onog koje je tisućama kilometara hladnjačama putovalo do njihove škole, naučit će cijeniti razliku u kvaliteti između domaćih, lokalno ugojenih proizvoda i onih čiji je put do našeg stola utjecao na kvalitetu i doživljaj“, izjavio je ministar Tolušić, predstavljajući projekt u OŠ Antuna Augustinčića u Zaprešiću.

Više na: http://www.mps.hr/default.aspx?id=19083 i

http://www.mps.hr/default.aspx?id=19095

EUROPA: Europski pakt za mlade (Pact4Youth) – Poslovno-obrazovno partnerstvo za porast zapošljavanja i inkluzije mladih osoba

Prema podacima Europske komisije više od sedam milijuna mladih osoba u dobi između 15 i 24 godine diljem Europske unije je nezaposleno i/ili izvan obrazovnog sustava. Poražavajućim statistikama doprinosi i činjenica kako više od 4 milijuna mladih ljudi preuranjeno napušta školovanje.

Kako bi se doprinijelo rješenju navedenih problema, Europska strategija za pametan, uključiv i održiv rast kao dva unutar pet glavnih ciljeva navodi:
a) zapošljavanje, odnosno  cilj da 75% osoba u dobi od 20-64 godine do 2020. godine mora biti zaposleno, te
b) obrazovanje, odnosno, smanjenje stope preranog napuštanja školovanja ispod 10% i povećanje udjela mladih osoba s tercijarnim stupnjem obrazovanja na minimalno 40% do 2020. godine. Odnosno, ono što Unija nastoji jest unapređenjem obrazovnog sustava doprinijeti stvaranju novih radnih mjesta te tako umanjiti siromaštvo, stvarati nove poslovne mogućnosti, kao i mogućnosti zapošljavanja u svim sektorima.

Posljedica preranog napuštanja obrazovnog sustava održava se na nemogućnost realizacije prilika unutar kojih mladi imaju mogućnost steći vještine, znanja i kompetencije iskoristive tijekom cijeloga života te tako aktivno sudjelovati na tržištu rada, ali i društvu kao takvom. Iz navedenih je podataka jasno vidljivo kako Europsku uniju, stoga, karakterizira svojevrstan paradoks: s jedne je strane neiskorišten neizmjeran ljudski potencijal, dok s druge strane poduzeća vape za mladim, obrazovanim i motiviranim osobama.

CSR Europe i Europska komisija

Kako bi se doprinijelo održivom razvoju i razvoju inovacija,  društvenoj odgovornosti te Strategiji Europe 2020 u cijelosti, CSR Europe i Europska komisija u studenom 2017. pokrenuli su European Pact for Youth – pakt  koji predstavlja međusobnu suradnju Unije i poslovnog sektora kako bi zajednički radili na razvoju kulture partnerstva unutar koje bi učenje i podučavanje bili uzbudljivi te tako poboljšali šanse mladim osobama za zapošljavanje.

Kako bi ostvario svoju svrhu, pakt je definiran kroz tri glavna cilja:

  1. Povećanje broja i kvalitete poslovno-obrazovnih partnerstava u Europskoj Uniji za zapošljavanje mladih i njihovu inkluziju.
  2. Doprinijeti izražajnijem razvitku vještina mladih osoba.
  3. Doprinijeti nacionalnim i europskim politikama vezanima za vještine mladih osoba kroz kompetentnost i zapošljivost.

Kako bi se osigurao što kvalitetniji i jednostavniji prijelaz iz obrazovnog sustava na tržište rada, te kako bi shodno tome mlade osobe za njega bile spremne, osobito kada su u vidu njihove vještine, poslovni i obrazovni sektor primorani su raditi zajedno – i to je upravo ono što je ovaj Pakt prepoznao.

S obzirom da Pakt svoje ciljeve nastoji ostvariti do 2030. godine te utjecati na različite dionike: udruženja, osnovne i srednje škole male, srednje i velike poduzetnike, i vi ste pozvani uključiti se u inicijativu te ovim putem doprinijeti razvoju društva te svojeg društveno odgovornog poslovanja!

EUROPSKA KOMISIJA – 27.6.2017. objavila smjernice za provedbu nefinancijskog izvještavanja

Europska komisija usvojila je 27. lipnja 2017. godine neobvezujuće smjernice o objavljivanju okolišnih i društvenih informacija poduzeća. Cilj usvojenih smjernica jest pomoći poduzećima pri objavljivanju materijalnih nefinancijskih informacija na konzistentan i usporediv način. Također, cilj je ojačati korporativnu transparentnost, društveno odgovorno poslovanje, kao i potaknuti poduzeća pri usvajanju održivosti te pozitivnog utjecaja na okoliš i društvo.

Odnosno, objavljene smjernice Europske komisije kreirane su s ciljem podržavanja poduzeća pri ispunjavanju obveze objavljivanja nefinancijskih izvještaja te promocije planiranog i pametnog izvještavanja o društveno odgovornom poslovanju. Na ovom je mjestu važno spomenuti kako Europska unija pod nefinancijskim izvješćem smatra informacije o utjecaju poduzeća na okoliš i društvo, a koje su objedinjene u nefinancijskom izvještaju (izvještaj o održivosti/izvještaj o društveno odgovornom poslovanju).

Kako navodi Komisija, usvojene smjernice reflektiraju najbolje prakse i recentna znanja Globalnih ciljeva održivog razvoja, Pariškog sporazuma, kao i Unije tržišta kapitala. Smjernice Komisije su dobrovoljne te ne predstavljaju administrativan teret.

Direktiva o nefinancijskom izvještavanju

Usvajanje nefinancijskih informacija nastavak je na Direktivu EU 2014/95/EU koja je u hrvatski Zakon o računovodstvu transponirana u prosincu 2016. godine. Prema EU direktivi, od 1. siječnja 2017. godine određeni poduzetnici i grupe s više od 500 zaposlenika u obvezi su, uz financijske, objavljivati  i nefinancijske izvještaje. Ipak, s obzirom da su zemlje članice transponirale direktivu u svoja nacionalna zakonodavstva ovisno o pojedinom društveno-ekonomskom kontekstu zemlje, direktiva poduzećima osigurava značajnu fleksibilnost kada je riječ o objavljivanju relevantnih informacija na način na koji oni smatraju da je najkorisniji.

Društveno odgovorno poslovanja malih, velikih i srednjih poduzeća

Ova je direktiva nastavak napora Unije u poticanju poduzeća pri transparentnom poslovanju koje jača njihovu uspješnost, i u financijskom i u nefinancijskom segmentu. Transparentno poslovanje dugoročna je investicija koja utječe na razvoj inovacija, novih zapošljavanja i povećanje povjerenja među različitim dionicima. Osobito, transparentna poduzeća postižu niže financijske troškove, privlače i zadržavaju kvalitetne zaposlenike te su sveukupno uspješnija i povezana sa zajednicom u kojoj posluju.

Unatoč činjenici što je aktualna direktiva namijenjena velikim poduzećima, Komisija također potiče mala i srednja poduzeća na promišljanje načela društveno odgovornog poslovanje te izvještavanje o učinku na okoliš i društvu, makar to bilo u manjem opsegu. Prema objavama Komisije, pitanje je vremena kada će ova obveza biti namijenjena i MSP-ovima, stoga oni koji sada započnu s ovom praksom, bit će u izrazitoj prednosti u budućnosti.

Više Direktiva http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A32014L0095

LJUDI U HELB-U I ZA HELB

HELB d.o.o. se kroz više od 25 godina postojanja afirmirao kao jedno od vodećih hrvatskih poduzeća na području usluga i proizvoda elektroenergetike – partner mnogima u izgradnji složenih objekata, izvoznik. Ali,  što je ključ tog razvoja, stabilnosti i uspjeha tvrtke HELB-a? Odgovor su dali sami zaposlenici, oni s najdužim stažem. To su odnosi: obiteljska atmosfera, prijateljski odnos prema zaposlenicima i uvažavanje njihovih obitelji, briga o ljudima, osjećaj sigurnosti, stručnost ljudi, fleksibilnost, poštivanje rokova, upornost, brzina i kvaliteta rada što se postiže velikim angažmanom i predanim radom zaposlenika i mnogo toga drugog.

Poduzeće je započelo svoje aktivnosti sad već davne 1990. godine sa dvoje zaposlenika, da bi danas taj broj dosegao skoro 140 zaposlenih te se predviđa daljnji rast. Od početnih servisnih poslova na elektroenergetskim postrojenjima danas je HELB poduzeće koje projektira, gradi i upravlja energetskom infrastrukturom. Nudi kompletnu uslugu u svim fazama razvoja  objekta: od izgradnje postrojenja, upravljanja i održavanja, ispitivanja i puštanja u pogon, inženjeringa do energetske učinkovitosti.

Tvrtka koja podržava ljude, raste s njima

Kako to da su zaposlenici dali takve odgovore? Oduvijek je postojala svjesnost da  svakog zaposlenika treba poštovati sa svim njegovim vrlinama i manama, sposobnostima i ograničenjima i pokušati osigurati što je moguće bolje uvjete rada i najbolji učinak.

Rad velikog dijela HELBovih zaposlenika je terenskog karaktera, što znači da su ljudi po tjedan dana ili duže u timovima na mnogim gradilištima – trafostanice, hale, objekti za za proizvodnju električne energije… Izuzetno je važno podržati ih u njihovu zahtjevnom poslu na terenu i osigurati im sigurne dobre uvjete rada, smještaj i kvalitetnu prehranu. Uvijek je bilo pravilo da ljudi trebaju jesti kuhane obroke i imati dovoljno osvježavajućih pića.

Krajem 2015. godine u Božjakovini sagrađen je novi poslovni objekt koji uključuje i kuhinju u kojoj se pripremaju obroci za zaposlenike koji su kuhani „kao doma“. Kaže se da „ljubav ide kroz želudac“, pa tako i briga za Helbove zaposlenike kod nas „ide kroz kuhinju“.

U novom objektu više prostora posvećeno je „relax“ aktivnostima.  U jednoj prostoriji nalazi se stol za stolni tenis iz koje se u vrijeme dnevne pauze ili nakon posla redovito čuju zvukovi kuckanja loptice po stolu te usklici žara borbe. Jedan otvoreni, vrlo ugodan prostor ispunjen je barskim stolovima i stolicama te aparatom za kavu. Tu je ugodno popiti jutarnju kavu ili kavu poslije „gableca“, a ponekad dočekati i gosta.

Vanjski natkriveni prostor koji je često vrlo živahan je tzv. pušiona. Dakle, svi koji imaju potrebu „zapaliti“, učine to u dobrom društvu kolega i usput riješe i koju poslovnu situaciju ili razmijene informacije. Ljudi samostalno biraju kada će otići i koliko će se zadržati u ovim aktivnostima.

Trudimo se međusobno pristojno razgovarati, našaliti se, opustiti se kad je to moguće.

Jedan od vrlo bitnih čimbenika koji pridonosi osnaživanju i uvažavanju zaposlenika je ulaganje u dodatno školovanje, stjecanje viših kvalifikacija, doktorata, različitih certifikata. Uz planirane i organizirane edukacije, uvažava se i svaka individualna potreba i želja za osobnim i stručnim razvojem. Osviješteno je da individualni razgovori doprinose dobrobiti zaposlenika, tako da se prošle godine krenulo i sa coachingom. Sve to uvelike pridonosi snazi i stručnosti HELB-a.

Kupci koji su radili s HELB-om uvijek se vraćaju. Vraćaju se zbog ljudi koji kvalitetno i u roku odrade posao, kada je „frka“ uvijek spašavaju situaciju, izvuku najbolje od sebe da naprave sve što se može. U dosta situacija kupci i osobno poznaju naše radnike koji su dodatan motiv i jamstvo dobrog posla i komunikacije.

Dugoročna, doživotna veza radnika i poslodavca – društveno odgovorno poslovanje

U današnjem svijetu nesigurnosti i neizvjesnosti dobro je osjećati HELB-ov „zaštitnički“ stav prema svojim predanim zaposlenicima. Izaći će se u susret svakome u bilo kojoj životnoj situaciji, u kriznim vremenima imperativ je bio sačuvati radna mjesta. Cijeni se odanost HELB-u i potiče se dugoročnost radnog odnosa. O svakom zaposleniku se razmišlja u svjetlu „doživotnog radnog odnosa“ te se nastoji razviti osjećaj privrženosti i sigurnosti. Prilikom zapošljavanja jedan od važnih kriterija je potencijal za dugoročni ostanak, odnosno kolika je kompatibilnost u vrijednostima i očekivanjima između kandidata i HELB-a.

Uz zapošljavanje mladih ljudi netom nakon završenog školovanja, rado se prihvaćaju i ljudi u zrelim godinama koji doprinose dragocjenim životnim i profesionalnim iskustvom.

Uvijek se u našoj radioni mogu vidjeti srednjoškolci koji tijekom svog školovanje svoje naukovanje odrađuju u HELB-u. Također, puno je i diplomskih radova i praksi odrađeno u HELB-u. Neki od naučnika i studenata postanu i zaposlenici.

HELB je obiteljsko poduzeće, poštuje obitelj zaposlenika. Helb je obitelj.

Obitelj zaposlenika je važna poslodavcu. Na kraju svake godine, u božićno vrijeme organizira se druženje sa zajedničkim ručkom za sve zaposlenike i njihove obitelji. Za malene je uvijek organizirana prigodna predstava s različitim aktivnostima i podjelom darova. To je prilika da se svi zajedno bolje upoznamo, podružimo, i u konačnici i bolje razumijemo. Cijela obitelj dobiva sliku o tome s kim njihovi najdraži provode radno vrijeme. To je osobito osjetiljivo pitanje u kontekstu terenskog rada većine zaposlenika. Također, poznavajući obitelj zaposlenika može ga se obuhvatnije i razumjeti.

S druge strane, važno je i da se zaposlenici okupe i opuste u nekom drugom okruženju izvan onog radnog. Sljedeći radni dan je lakše započeti posao, komunicirati i rješavati probleme. Tako se dečki nalaze petkom na nogometu, a i ovogodišnji team building – HELBijada doprinio je unošenju smijeha i dobrog raspoloženja u naše živote.

Svakodnevni život i rad nameću izazove, ali uvijek je lakše kada se trudimo sami sebi olakšati ono na što možemo utjecati. Upravo se HELB i njegovi zaposlenici trude stvoriti okruženje u kojem je moguće dobro se osjećati  i poticajno raditi.

Ili kako se kaže: Tvrtka – ugodno mjesto za rad i život.

Marina Jakus

Rukovoditeljica sektora ljudskih potencijala i općih poslova

 

DOBRA HRVATSKA

– Sukladno Metodologiji oblikovanja DOP promjera

Lipanj, 2017

UNICEF, GLOBAL COMPACT I SAVE THE CHILDREN: 10 načela o dječjim pravima i poslovanju. Tvrtke i ljudska prava ZAJEDNO!

Foto: UNICEF

“To su djeca naših zaposlenika, dobavljača, klijenata i kupaca. Oni su naši budući suradnici, kolege i klijenti – ona su naša budućnost.”

Poslovni sektor i društveno odgovorno poslovanje

Gotovo da nema tvrtke koja na neki način ne utječe na živote djece. Tvrtke zapošljavaju njihove roditelje, proizvode ili plasiraju na tržište usluge i/ili proizvode kojima se djeca koriste, sjedište tvrtke ili proizvodni pogon može se nalaziti u blizini dječjeg vrtića ili škole, dobavljači se možda koriste dječjim radom, u oglašavanju proizvoda sudjeluju djeca ili je oglašavanje namijenjeno djeci… Primjera je mnogo.

Poslovni sektor ima golemu moć da zaštiti djecu i da poboljša njihov život, ali ima i moć da zanemari ili čak ugrozi interese djece.

Poštujući dječja prava, pružajući sigurne radne uvjete za roditelje i borbom protiv dječjeg rada tvrtke mogu doprinijeti razbijanju kruga siromaštva i nejednakosti djece.

UNICEF u suradnji s partnerima razmišlja i izvan financijskih i drugih materijalnih doprinosa. Svaka tvrtka može značajno utjecati na dječje živote kada odluči uključiti dječja prava u svoje principe poslovanja, poslovne prakse i organizacijsku kulturu. UNICEF pomaže tvrtkama da to učine.

Tvrtke u Hrvatskoj mogu računati na UNICEF-ovo višegodišnje iskustvo i znanje u području društveno odgovornog poslovanja, a koje je prikupljeno u različitim zemljama svijeta, u suradnji s brojnim poduzetnicima i menadžerima te civilnim društvom i vladama.

Vodič „Djeca su naš najvažniji posao”

Vodič „Djeca su naš najvažniji posao” svakoj tvrtki može poslužiti kao okvir za poslovanje uz poštovanje i podržavanje dječjih prava te kao početak nove poslovne ere u kojoj će se ozbiljno i dugoročno posvetiti ostvarivanju dječjih prava.

10 NAČELA O DJEČJIM PRAVIMA I POSLOVANJU – UNICEF, GLOBAL COMPACT I SAVE THE CHILDREN

Pozivamo tvrtke da usvoje 10 načela o pravima djece i poslovanju te da podrže poštovanje i zaštitu dječjih prava. Načela su zajedno razvili UNICEF, najveća svjetska inicijativa korporativne održivosti UN Global Compact i organizacija Save the Children.

  1. Budite odgovorni za zaštitu prava djece i obvežite se podupirati ljudska prava djece

Prava djece regulirana su Konvencijom o pravima djece – sporazumom UN-a o ljudskim pravima, koji su ratificirale gotovo sve države svijeta. Time je gotovo svugdje u svijetu obećano djeci da će se njihova prava poštovati i izvršavati u skladu s mogućnostima vlada potpisnica Konvencije.

Konvencija daje pregled prava djeteta: od prava na život i razvoj do prava na zaštitu i sudjelovanje u donošenju odluka.

Četiri temeljna načela Konvencije koja podupiru sve aktivnosti vezane uz djecu jesu: najbolji interes djeteta, nediskriminacija, sudjelovanje djeteta u odlukama koje ga se tiču sukladno njegovim razvojnim mogućnostima te preživljavanje i razvoj.

Tvrtka može imati značajnu ulogu u podupiranju dječjih prava kroz osnovne poslovne aktivnosti, strateške investicije i društvenu filantropiju, zastupanje i javne politike, partnerstvo i druge oblike kolektivnog djelovanja.

  1. Doprinesite iskorjenjivanju dječjeg rada

Procjenjuje se da u svijetu ima 130 milijuna djece radnika.

Dječji rad uzrok je i posljedica siromaštva: nakon što postanu radna snaga, djeca najčešće prekidaju školovanje, a bez obrazovanja imaju male šanse izaći iz kruga siromaštva.

Djeca su posebno osjetljiva na sve vrste nasilja i iskorištavanja na radnom mjestu, a često nemaju pristup zdravstvenim uslugama.

Tvrtkama se preporučuje da ne zapošljavaju i ne koriste djecu za bilo koju vrstu dječjeg rada i da ih zaštite od svih oblika rada koji su zabranjeni za mlađe od 18 godina.

U suradnji s vladama, socijalnim partnerima, udrugama i svima zainteresiranima tvrtke mogu raditi na promicanju važnosti obrazovanja i suzbijanju dječjeg rada.

Budući da danas na našem tržištu ima sve više proizvoda koji dolaze iz zemalja u kojima je raširen dječji rad, pridonijeti se može i izborom i kriterijima za odabir dobavljača, ovisno o tome koristi li taj dobavljač ili ne koristi dječji rad.

  1. Omogućite dostojan rad mladim radnicima, roditeljima i skrbnicima

Poštovati prava djece iznad minimalne dobi za rad i promovirati društveni dijalog i prava na radnom mjestu, pružiti sigurne uvjete rada, zaštitu od zlostavljanja i iskorištavanja, osigurati vodu, sanitarne i higijenske uvjete.

Prilikom zapošljavanja mladih radnika, roditelja i skrbnika tvrtke posebnu pozornost trebaju obratiti na uvjete rada koje im osiguravaju – redovitu isplatu plaće, dužinu i fleksibilnost radnog vremena, zaštitu trudnica i dojilja, podršku migrantima i sezonskim radnicima, olakšavanje pristupa za kvalitetnu brigu o djeci te osiguravanje zdravstvene skrbi i obrazovanja za uzdržavane članove obitelji.

  1. Osigurajte zaštitu i sigurnost djece u svim poslovnim aktivnostima i na svim lokacijama

Objekti tvrtke ne smiju se koristiti za zlostavljanje i iskorištavanje djece, a potencijalno opasna područja u objektima tvrtke ne smiju biti sigurnosna prijetnja za djecu i mlade.

U tvrtki treba vladati politika nulte tolerancije na nasilje, iskorištavanje i zlostavljanje, čak i izvan radnog vremena.

Tvrtka treba imati zaštitni kodeks ponašanja prema djeci koji će se razviti u suradnji sa svim poslovnim partnerima.

  1. Osigurajte sigurne proizvode i usluge te kroz njih promičite prava djece

Osigurati da se testiranje proizvoda i usluga koje će konzumirati ili kojima će se koristiti djeca provodi u skladu s relevantnim nacionalnim i međunarodnim standardima, da im ti proizvodi i usluge ne mogu štetiti i da pojedina djeca ili grupe djece neće biti diskriminirana njihovom uporabom.

  1. Poštujte i promičite prava djece u marketingu i oglašavanju

Osigurati da se marketingom i oglašavanjem ne krše dječja prava, već da se njima podiže svijest i promiču dječja prava i pozitivne vrijednosti kao što su samopoštovanje, zdrav način života i nenasilje.

  1. Poštujte i promičite prava djece na zdrav okoliš te pri kupnji i korištenju zemljišta

Osigurati da se poslovne odluke koji se tiču kupnje i korištenja zemljišta u poslovne svrhe ne odraze negativno na djecu i njihove obitelji, i gdje god je moguće treba spriječiti raseljavanje zajednica zbog prenamjene zemljišta.

Za svaki projekt koji će utjecati na autohtonu zajednicu, poput korištenja ili kupnje zemljišta, tražiti unaprijed pristanak lokalnog stanovništva.

Poduzeti mjere za zaštitu okoliša kako bi ga se sačuvalo za buduće generacije.

  1. Poštujte i podupirite prava djece u provedbi zaštitarskih poslova

U sve ugovore koji se tiču mjera sigurnosti ugraditi poštovanje prava djece i ne zapošljavati ili koristiti djecu u provedbi tih mjera.

  1. Pomažite u zaštiti djece ugrožene nesrećama i nepogodama

Spremnost na pomoć u zaštiti djece u kriznim situacijama, posebno najranjivijih skupina, poput djece s teškoćama u razvoju, raseljene djece, djece migranata.

Podizati svijest među zaposlenicima i članovima zajednice o povećanom riziku od nasilja, zlostavljanja i iskorištavanja djece u takvim situacijama.

Povezivanje s vladom i humanitarnim organizacijama u cilju zaštite djece pogođene kriznim situacijama.

  1. Podupirite napore lokalne zajednice i vlade usmjerene zaštiti i ostvarivanju prava djece

Poštovati vladavinu prava i odgovorno poslovati, što uključuje plaćanje poreza državi, kako bi država mogla ispuniti svoju obvezu prema djeci.

Surađivati s vladama, civilnim društvom i djecom u provedbi investicijskih programa koji utječu na živote djece.

Promicanje dječjih prava, zdravlje, obrazovanje, rekreacija i zaštita djece prioritetne su teme po izboru djece i stručnjaka za dječja prava

Izvor : UNICEF HRVATSKA

ILIRIJA D.D. iz Biograda i UDRUGA UZOR.HR uručili Dječje priručnike za održivi razvoj „Prepoznavanje i razvrstavanje otpada“ i „Dječji eko otok“ djeci u Dječjem vrtiću CVIT u Svetom Filipu i Jakovu

U ponedjeljak 12. lipnja voditeljica zdravstvene kontrole i zaštite okoliša biogradske Ilirije Ivana Benčić i voditeljica programa UZOR-a HRVATSKE Sonja Hlebar, uručile su djeci Dječjeg vrtića Cvit u Svetom Filipu i Jakovu Dječje priručnike za održivi razvoj – Prepoznavanje i razvrstavanje otpada te UZOR-ov Dječji eko otok, uz održavanje Dječje eko radionice.

Novim Dječjim priručnikom za održivi razvoj – Prepoznavanje i razvrstavanje otpada UZOR HR želi još više doprinijeti odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj u Republici Hrvatskoj, ali i u drugim zemljama.

S druge strane, društveno odgovorno vodstvo Ilirije d.d. iz Biograda na Moru je prepoznalo ovo potrebno i originalno rješenje iz civilnog sektora te odlučilo aktivno podržati odgoj i obrazovanje djece za održivi razvoj na temu prepoznavanja i razvrstavanja otpada.

Kako bi djeca u svakoj prilici znala prepoznavati i razvrstavati otpad, potrebno ih je odgajati i obrazovati od najranije dobi te poticati na željeno ponašanje u vrtićima i osnovnim školama na njima zanimljiv način.

Dječji priručnik za održivi razvoj – Prepoznavanje i razvrstavanje otpada je namijenjen djeci predškolske (od prvih koraka) i školske dobi (do 4. razreda osnovne škole).

Održiva budućnost i Zero waste svijet ovise o današnjem valu promjena ponašanja. Stoga je UZOR-ov cilj da svako dijete predškolske i školske dobi u Republici Hrvatskoj, do 4. razreda osnovne škole, čim prije dobije svoj besplatan primjerak Dječjeg priručnika za održivi razvoj – Prepoznavanje i razvrstavanje otpada.

Naposljetku, primjer partnerske suradnje civilnog, poslovnog i javnog sektora za odgoj i obrazovanje djece za održivi razvoj u Svetom Filipu i Jakovu te u nastavku i u Biogradu na Moru, pokazuje da je sinergijskim djelovanjem navedeni cilj dostižan i ostvariv.

Sonja Hlebar, voditeljica programa

ODGOVORNO.HR poziva vas na podršku inicijativi besplatnog upisa u knjižnice ‘JA ČITAM’, s ciljem popularizacije čitanja kod mladih

Roditelji, mame i tate! U veljači 2017. predstavljen je cjelogodišnji projekt Knjižnica grada Zagreba „JA ČITAM“ sa svrhom važnog poticanja čitanja u djece i mladih od samog rođenja. Prvi rezultati su veoma povoljni. Učinimo da budu još povoljniji! Podržimo knjižnice u njihovom djelovanju koje spada u društveno odgovorno poslovanje.

Naime, prema odluci Gradske skupštine Grada Zagreba, održanoj 2. prosinca 2016. godine, pravo na besplatan upis u Knjižnice grada Zagreba imaju djeca od rođenja do konca kalendarske godine u kojoj navršavaju 15 godina života, a koja imaju prebivalište na području Grada Zagreba. Projekt ‘JA ČITAM’ uključuje upravo kontinuirani dijalog s roditeljima i skrbnicima kako bi svoju djecu što ranije upisali u knjižnice te tako razvijali njihove čitalačke navike od samog rođenja, kako bi razvili predčitalačke vještine te pozitivno utjecali na emocionalni razvoj djece, poticanje mašte i kreativnosti, poboljšavanje pažnje i jačanje samopouzdanja. Kako ključnu ulogu u najranijoj dobi razvoja i odrastanja djece imaju roditelji i drugi članovi obitelji, ovaj je projekt usmjeren i prema svim odraslima koji žive i rade s djecom, jer djeca upravo u odraslima vide primjer kako živjeti s knjigom.

Aktivnosti GKZ-a

Važno je reći kako trideset i osam knjižnica u mreži KGZ-a ima poseban odjel za djecu i mlade, a neke od njih i posebno organiziran kutak za bebe. U sklopu tih odjela održavaju se redovni tjedni programi igraonice i pričaonice za djecu, ali i brojni susreti s dječjim piscima te edukativne i likovne radionice, igranje društvenih igara, kao i igranje računalnih igara i PlayStationa.

Uz ovaj projekt, zagrebačke knjižnice tijekom godine provode i brojne druge aktivnosti upravo na temu poticanja čitanja djece i mladih, od onih lokalnih, poput NAJčitatelja godine, Knjižnice širom otvorenih vrata i mnogih drugih, do nacionalnih kao što je Nacionalni kviz za poticanje čitanja. Kroz 2016. godinu organizirano je u svim zagrebačkim ili hrvatskim knjižnicama gotovo 23.000 programa za djecu i mlade, koji su okupili više od 155.000 malih/velikih posjetitelja.

Hvalevrijedna inicijativa – povlašteni upis

Inicijativa besplatnog upisa do 15. godine, zahvaljujući kojoj se do sada, od 1.1.  do 1.6.2017 upisalo 15.000 djece i mladih Zagreba,  logično zaokružuje uspješnu priču o odgajanju malih čitatelja i korisnika knjižnica. Za potpuni uspjeh potrebna je kvalitetna i trajna suradnja knjižnica s obiteljima, vrtićima, školama, odnosno svima koji sudjeluju u odgoju djece i zahvaljujući kojima će ta djeca ostati trajni i zadovoljni korisnici svojih knjižnica, kako je na samome početku projekta navela ravnateljica Knjižnica Grada Zagreba Davorka Bastić.

Razloga zašto bi djeca trebala čitati, ali i odrasli, ima, dakako, bezbroj. Čitanje obogaćuje rječnik pojedinca, znanje o svijetu te sposobnost usmenog i pismenog izricanja vlastitih misli. Čitanje razvija kognitivne sposobnosti – razmišljanje, maštanje, prosuđivanje, zaključivanje i koncentraciju. Ono je važno zato što otvara nove svjetove, likove i događaje te nam omogućava razvoj emocionalne inteligencije – znatiželju, suosjećanje te razumijevanje drugih, ali i sebe. Čitanje nas inspirira, motivira i daje nove ideje. Naposljetku, omogućava nam da mladima i novim generacijama pravovremeno ukažemo i pokažemo kako je ljubav prema knjizi, čitanju i pisanju prvi korak prema bogatome, veselome i uspješnome životu.

Upravo zato, uredništvo portala Odgovorno.hr poziva Vas da sudjelujete u projektu ‘JA ČITAM’ te u knjižnice grada Zagreba upišite svoju djecu ili pak proslijedite vijest bližnjima s djecom kako bi se mogli pravovoremeno uključiti!

Društveno odgovorno poslovanje je moguće provoditi u svim djelatonostima.

Sve dodatne informacije pronađite na službenoj stranici KGZ-a.

UNICEF – 70 godina plemenite brige o djeci svijeta pa i našoj posebno

Jesen nakon završetka Drugog svjetskog rata Europa, Kina, Bliski istok i druge zemlje dočekale su razrušene, poharane, gladne… Milijuni ljudi su poginuli, milijuni su ranjeni, milijuni raseljeni. Ceste, željezničke pruge, mostovi, tvornice – srušeni. Preživjele, a osobito djecu, mučila je glad i bolesti.

Ujedinjeni narodi odlučili su pomoći djeci te je 11. prosinca 1946. osnovan Fond Ujedinjenih naroda za djecu – UNICEF.

Tadašnja je Jugoslavija bila među prvim zemljama koje su potpisale ugovor o suradnji s UNICEF-om, pa i u Hrvatsku već u kolovozu 1947. počinju stizati prve UNICEF-ove pošiljke s hitnom pomoći: dvopek, jarko žuti čedar sir, mlijeko u prahu, sapun, igračke, odjeća. Okus čedara i danas pamte djeca koja su odrastala između ruševina što ih je za sobom ostavio taj strašni rat. Mnogi su tada prvi put u životu okusili i čokoladu. UNICEF je u ratom poharane  zemlje slao i antibiotike te cjepiva za razne bolesti i, kao prevenciju, riblje ulje koje je milijune djece spasilo od rahitisa. Zaboravljeno je, ali u Hrvatskoj je u to vrijeme uz mnoge druge, danas iskorijenjene, bolesti vladala i malarija.

Uz pomoć UNICEF-a kod nas su sagrađene mljekare, a UNICEF je osigurao strojeve za proizvodnju pasteriziranog mlijeka i educirao radnike. Tako je svako dijete u školi besplatno moglo dobiti čašu mlijeka. UNICEF je osigurao i sirovinu od koje su domaće tvornice izradile na tisuće pari dječjih cipelica i dekica te je pomogao da se sagradi tvornica penicilina. Pobrinuo se i za širenje znanja i edukativnih programa u školama, a u suradnji s vlastima 1950. započeo je program „Majka i dijete“. Smrtnost djece u Hrvatskoj bila je tada visoka, 118 na 1000 rođene djece. UNICEF je donirao opremu školama za primalje i medicinske sestre, pomogao opremiti brojne dispanzere za djecu i majke, laboratorije i školske ambulante, donirao je inkubatore za prijevremeno rođenu djecu.

Pomoć u poraću, kada je UNICEF svakog dana hranio šest milijuna djece, bio je prvi uspjeh UNICEF-a. Drugi je veliki korak u zaštiti djece bilo donošenje Konvencije o pravima djece 1989. godine, koja je kod nas usvojena već sljedeće godine, uoči rata. Pomoć UNICEF-a bila je Hrvatskoj dragocjena i u Domovinskom ratu, a ta je organizacija i prije priznanja Hrvatske, usred rata 1991., otvorila u Hrvatskoj svoj Ured za krizne situacije. Vrlo je aktivno UNICEF pružao pomoć i djeci u Bosni i Hercegovini. Posljednjih godina UNICEF u Hrvatskoj proveo je više zapaženih akcija – „Stop nasilju među djecom”, „Svako dijete treba obitelj” i „Prve tri su najvažnije”, a sada se posvetio – obrazovanju.

Sedamdeseta je obljetnica prilika za zbrajanje rezultata. UNICEF danas djeluje u 192 zemlje svijeta. Učinio je nezamislivo puno pružajući hitnu pomoć mnogim zemljama u vrijeme oružanih sukoba, ali i prirodnih katastrofa, pomažući izbjeglicama, podižući razinu zdravstvene skrbi i ulažući u obrazovanje. Ohrabruju brojke: broj djece koja umiru prije petog rođendana prepolovljena je u posljednjih 25 godina; stopa djece koja ne pohađa školu smanjena je za više od 40 posto od 1990.; 2015. godine UNICEF je nabavio 2,8 milijardi doza cjepiva protiv smrtonosnih bolesti; od 1990. do 2015. čak je 2,6 milijardi ljudi dobilo pristup boljim izvorima pitke vode, a 2,1 milijardu je dobilo pristup boljim sanitarijama; UNICEF je s partnerima pružio pristup obrazovanju za 7,5 milijuna djece u dobi od 3 do 18 godina; pružena je psihosocijalna pomoć za 2 milijuna djece u zemljama pogođenim ratnim sukobima i prirodnim katastrofama.

Iako je Anthony Lake, izvršni direktor UNICEF-a, izrazio nadu da će u sljedećih 70 godina prestati potreba za radom UNICEF-a, mnoga djeca i dalje trebaju pomoć. Gotovo 250 milijuna djece odrasta u zemljama pogođenim sukobima, a gotovo 50 milijuna djece iseljeno je iz svojih domova, dok 168 milijuna djece radi, a između 500 milijuna i 1,5 milijardu djece trpi nasilje.

Plavi znak UNICEF-a s likovima majke i djeteta i u desetljećima koja dolaze bit će simbol nade u bolje sutra za milijune mališana. Ili, kako poručuje slogan UNICEF-a: Za svako dijete, nada!

MDM

Poslovna inicijativa Dobra Hrvatska

ŠTO JE DISEMINACIJA, nov pojam veoma važan u EU? Društveno odgovorno poslovanje i djelovanje podrazumijevaju visoku vidljivost u javnosti.

Nije dovoljno da se projekt napravi! Europska zajednica traži da se posao kompletira. Novo znanje, iskustvo, reultati treba se čim prije i čim više predati kao obavijest i na korištenje drugima, javnosti. Dakle, projekt je završen kad je objavljen javno. Svi koji ulaze u svijet fondova EU ovaj pojam odmah usvajaju.

Diseminacija obuhvaća mjere za postizanje vidljivosti projekta pa je pojednostavljeno možemo zvati projektnim marketingom. U projektima financiranim iz EU fondova važna je iz nekoliko razloga:

  • Doprinosi vidljivosti i replikaciji projektnih rezultata, a time i poboljšava uspjeh projekta
  • Podiže interes za korištenjem EU fondova kod opće i zainteresirane javnosti
  • Podiže vidljivost projektnog konzorcija / pojedinačnog nositelja projekta, kao i njihove djelatnosti, proizvoda i usluga
  • Osigurava vidljivost Europske unije izvora financiranja

To je ono što čini i načela filozofije “društveno odgovorno poslovanje”

Postoje dvije opće razine projektne diseminacije: međunarodna (tzv. projektna) i lokalna.

Međunarodna (tzv. projektna) diseminacija provodi se u međunarodnim surađivačkim projektima koji uključuju manji ili veći broj partnera iz različitih država. Cilj takve diseminacije jest promovirati cjelokupni projekt, njegove ciljeve i rezultate na razini svake države iz koje dolaze projektni partneri, na razini Europske unije, a ponekad i šire. Diseminacijske mjere uglavnom su identične, a njima upravlja koordinator projekta ili partner zadužen za diseminaciju.

Lokalna diseminacija provodi se u lokalnoj zajednici (državi, gradu, općini ili županiji) iz koje dolazi pojedini partner. Svaki od partnera prilagođava diseminacijske aktivnosti, s obzirom na specifične zahtjeve projekta i, što je još važnije, specifične okolnosti svoje zajednice. Zbog toga je moguće da različiti partneri u različitim lokalnim zaiednicama provode različite aktivnosti.

Diseminacijske aktivnosti i mjere koje često susrećemo u projektima su:

  • Izrada vizualnog identiteta projekta
  • Internetska stranica projekta na engleskom jeziku
  • Internetske stranice projektnih partnera na lokalnim jezicima
  • Projektni letak ili publikacija
  • Organiziranje radionica, treninga i konferencija
  • Objave u medijima
  • Izrada promotivnih materijala (majice, kape, penkale, olovke, blokovi, fascikli, leci i dr.)
  • Stranice na društvenim mrežama (Facebook, Twitter, Youtube i sl.)
  • Sudjelovanje na konferencijama i drugim relevantnim događanjima u organizaciji drugih organizacija

Navedene aktivnosti potrebno je precizno isplanirati prilikom pripreme projekta jer njihova izrada uglavnom podrazumijeva i značajne troškove koje je potrebno identificirati unaprijed i unijeti u proračun projekta

Izvor: http://www.eu-projekti.info/sto-je-projektna-diseminacija-i-cemu-sluzi

 

Pratite portal www.odgovorno.hr – vodeći u afirmaciji i javnom zalaganju za društveno odgovorno poslovanje.

Odgovoran građanin: Savjeti za djecu (i roditelje) o postupanju sa starom staklenom ambalažom

Najveća tvornica staklene ambalaže u regiji Vetropack Straža d.d. iz Huma na Sutli kroz svoju proizvodnju godišnje reciklira oko 80.000 tona staklene ambalaže godišnje, pri čemu većinu toga uvozi. Pri tome sveukupno prikupljene količine u RH putem sustava povratne naknade i mjesnih zelenih otoka završavaju u Vetropacku.

Zanimljivosti o staklu

  • U Švicarskoj se reciklira 96% otpadnog ambalažnog stakla, u Hrvatskoj tek nekih 50%.
  • Potrebne su samo 3 staklene boce da bi se dobio 1 kg stakla kojeg možemo reciklirati.
  • S energijom koju uštedimo recikliranjem jedne jedine boce žarulja od 100 W može svijetliti 4 sata.
  • Taljenjem stakla prvi su se počeli baviti drevni Egipćani 1500 godina p.n.e.
  • Pronalaskom staklene puhaljke, u 1.stoljeću prije nove ere, počela je proizvodnja šupljeg stakla, staklenih posuda i boca koje su služile svakodnevnoj upotrebi.
  • Izumom stroja za puhanje 1905.g. počinje era industrijske proizvodnje šupljeg ambalažnog stakla.
  • U svijetu se dnevno proizvede preko 500 milijuna staklenih boca.
  • Godišnje se baci gotovo 100 milijardi boca.

Kako možemo povećati recikliranje stakla u Hrvatskoj 

Najšira društvena akcija trebala bi obuhvatiti sve bitne činitelje: razvoj građanske svijesti o nužnosti recikliranja te razvoj sustava prikupljanja starog stakla.

Vetropack je uzeo na sebe zadaću podržavanja i razvoja komunikacijkih aktivnosti s javnošću s ciljem poduzanja svijesti. Od te točke sve počinje. Radi promicanja svijesti o prednosti staklene ambalaže, FEVE je pokrenuo platformu „Friends of Glass“ koja je dostupna i na hrvatskom, na adresi http://www.friendsofglass.com/hr/ te facebook stranicama https://www.facebook.com/FriendsOfGlassHrvatska. Digitalna platforma na hrvatskom jeziku je edukativnog tipa, namijenjena prvenstveno djeci. www.recikliranje-stakla.com

Upute za djecu (i roditelje)

Pravilno postupanje sa starom staklenom ambalažom je prvi i najvažniji korak.  Savjetujemo ti da staklene boce na čijoj etiketi piše „povratna naknada 0,50 kn“ odneseš u trgovinu gdje ćeš za svaku bocu dobiti 50 lipa.

Neke boce i staklenke nemaju tu oznaku (natpis). Tako, npr.,staklene boce od ulja, kemijskih preparata i kozmetike, te sve vrste staklenki u kojima je bilo pakirano povrće, voće, ribe, mliječni proizvodi i dr. ne možeš vratiti u trgovinu. Moraš ih odložiti u specijalizirane spremnike za  staklo (kontejnere), koji su postavljeni na javnim površinama u blizini trgovina i stambenih zgrada te u reciklažnim dvorištima i zelenim otocima.

U zelene spremnike s natpisom STAKLO ili AMBALAŽNO STAKLO, možeš odložiti sav stakleni ambalažni otpad (boce za sokove, vodu, vino, sve vrste staklenki), bez obzira na boju.
U kontejnere nikako nemoj odlagati predmete od:

  • Keramike
  • Porculana
  • Kamena
  • Žarulje i fluorescentne cijevi
  • Ostale vrsta stakla (ravno, kristalno, laboratorijsko, automobilsko).

Kako ti možeš doprinijeti?

Najvažniju ulogu u cijeloj ovoj priči  imaš upravo Ti. Jer, što znači organiziranje sakupljačke mreže ako ti, tvoja obitelj, tvoji prijatelji ili susjedi ne vratite dotrajalu bocu u trgovinu ili je odložite u  kontejner za staklo. Ponekad je lakše baciti rabljene boce u “kućno” smeće. No, razmisli dobro. Takvim si postupkom nanio još jednu “ranicu” našem planetu. Te će boce završiti na nekom od smetlišta, koja zbog ogromnih količina otpada koje svakodnevno proizvodimo, svojim širenjem ugrožavaju susjedna naselja i živote ljudi. Nije li besmisleno da nešto što se može preraditi i nanovo upotrijebiti postane zagađivačem!? Stoga već danas preuzmi u svojem domaćinstvu odgovornost za pravilno odlaganje dotrajalih staklenih boca. Upravo na  tebi i tvojoj generaciji ostaje časna odgovornost za one koji će na Zemlji živjeti poslije nas.

“Mini” sakupljačka mreža

Sakupi prijatelje i organiziraj “mini” sakupljačku  mrežu u svojoj zgradi ili kvartu. Staklenu ambalažu (vinsku, pivsku, mineralna voda, žestoka pića) koja na sebi ima oznaku povratne naknade, vrati u trgovinu. Tamo ćeš za svaku vraćenu bocu dobiti 50 lipa. Svu ostalu staklenu ambalažu odloži u spremnik za staro staklo koji se nalazi blizu tvoje zgrade ili u najbližem reciklažnom dvorištu.
Ne zaboravi da se u spremnik za staro staklo ne smije bacati kamenje, porculan, keramika, metal ili bilo kakve druge nečistoće.
Važno je znati da se u spremnike za ambalažno staklo ne smije bacati kristalno, laboratorijsko (epruvete), prozorsko i automobilsko staklo (jer je drugačijeg kemijskog sastava).
U tvojoj školi sigurno postoji sekcija mladih ekologa. Predloži nastavniku – voditelju da prikupljanje staklenog otpada postane jednom od aktivnosti sekcije kojom se čak može i povećati školski proračun. Ovo je samo prijedlog kako da se aktivno uključiš u “kružni tok proizvoda”. Za svaki daljnji savjet možeš se obratiti nama u Vetropack Straži tvornici stakla iz Huma na Sutli.

Sve o recikliranju stakla http://recikliranje-stakla.com/kako-ti-mozes-doprinijeti/

Poslovna inicijativa DOBRA HRVATSKA

Lipnja 2017

NAJČITANIJE