Međunarodni dan borbe protiv korupcije 2025.: S mladima za oblikovanje integriteta sutrašnjice

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan borbe protiv korupcije 2025.

Međunarodni dan borbe protiv korupcije obilježava se svake godine 9. prosinca od donošenja Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije 31. listopada 2003. Cilj obilježavanja je podići svijest javnosti o važnosti borbe protiv korupcije.

Današnji se svijet suočava sa složenim izazovima, rastućom nesigurnošću i dubokom nepravdom. Mnogi od tih problema povezani su s korupcijom i gospodarskim kriminalom. Oni iscrpljuju resurse iz zajednica, omogućuju organizirani kriminal i slabe institucije namijenjene zaštiti građana.

Nadovezujući se na prošlogodišnju kampanju ovogodišnja tema ‘Ujedinjenje s mladima protiv korupcije: Oblikovanje integriteta sutrašnjice’ nastavlja isticati ulogu mladih u borbi protiv korupcije.

Mladi se osjećaju nesrazmjerno pogođeni korupcijom

Mladi ljudi ostaju u središtu borbe protiv korupcije. Duboko pogođeni njezinim posljedicama, u jedinstvenom su položaju da održavaju etičke standarde u svojim zajednicama i bore se protiv korupcije na svim razinama. Slušajući njihove glasove, podržavajući njihovo vodstvo i osiguravajući im smisleno mjesto za stolom, ovogodišnja kampanja osnažuje mlade da ojačaju odgovornost, održe integritet i pomognu u izgradnji institucija otpornih na korupciju.

Globalno natjecanje u pisanju eseja za mlade održano 2024. godine, na koje je pristiglo preko 1300 prijava, otkrilo je da mladi ljudi osjećaju da su često prvi koji se suočavaju s posljedicama korupcije. One guše njihov osobni rast, ograničavaju sudjelovanje u donošenju odluka i narušavaju povjerenje u pravdu, institucije i vladavinu prava.

S obzirom na to da danas u svijetu živi 1,9 milijardi mladih ljudi, što je gotovo četvrtina svjetske populacije, borba protiv korupcije ključna je za osiguranje njihove budućnosti.

Oblikovanje integriteta sutrašnjice

Oblikovanje integriteta sutrašnjice započinje izborima koje donosimo danas. Uspjeh ovisi o osnaživanju i značajnom uključivanju sljedeće generacije u napore borbe protiv korupcije, korištenju novih tehnologija i jačanju upravljačkih i institucionalnih sustava koji podržavaju transparentnost i odgovornost. Također je potrebna snažna zaštita za one koji hrabro progovaraju i prijavljuju nepravilnosti.

Nove tehnologije poput umjetne inteligencije i blockchaina nude moćne alate za sprječavanje, otkrivanje i razotkrivanje korupcije, pod uvjetom da su na snazi ​​odgovarajuće zaštitne mjere protiv zlouporabe. Mladi ljudi su u prvim redovima ove digitalne transformacije, koristeći svoje vještine inovatora, programera i angažiranih digitalnih građana kako bi stvorili rješenja koja povećavaju transparentnost, proširuju pristup informacijama i omogućuju sigurno i anonimno prijavljivanje zviždača.

Integritet u privatnom sektoru i etične poslovne prakse jednako su važni, osiguravajući pravedne prilike i pristup pristojnim poslovima za mlade ljude. Uključivanje mladih u ove napore pomaže u izgradnji transparentnih, uključivih i odgovornih radnih mjesta te jača etičke standarde u cijelom društvu.

Borba protiv korupcije također zahtijeva snažnu međunarodnu suradnju kako bi se razbili organizirani kriminal, obuzdali nezakoniti financijski tokovi i osiguralo transparentno upravljanje javnim resursima. Kada vlade djeluju s integritetom, škole su bolje financirane, javne usluge dopiru do onih kojima su potrebne, a građani, posebno mladi, mogu vjerovati institucijama da će pravedno pružati usluge.

Obrazovanje igra središnju ulogu u njegovanju kulture integriteta od rane dobi, oblikujući generaciju koja se opire korupciji, prihvaća pravednost i etično ponašanje te je opremljena doprinijeti sigurnijim, odgovornijim i transparentnijim društvima.

Oblikovanje integriteta sutrašnjice zahtijeva od vlada, poduzeća, obrazovnih institucija, civilnog društva i mladih da se ujedine oko zajedničkog cilja: budućnosti u kojoj korupcija više ne blokira prilike, potkopava napredak ili narušava povjerenje i u kojoj integritet vodi put naprijed.

Izvor: UNODC

‘Grad spužva’ – model upravljanja vodama za urbanu održivost

Objavio
Odgovorno
-
Foto: freepik

Grad spužva je urbano područje osmišljeno da funkcionira poput prirodne spužve, upijajući, skladišteći i ispuštajući kišnicu kako bi se upravljalo poplavama povezanim s olujama i drugim klimatskim izazovima. To se postiže integracijom prirodnih sustava poput zelenih površina, drveća i parkova, kao i inženjerskih rješenja, kako bi se poboljšalo upravljanje vodama u urbanim područjima. Tako se stvaraju otporniji i ugodniji gradovi.

Sve veći broj urbanih područja doživljava razorne poplave jer klimatske promjene donose obilnije kiše i rastući rizik od poplava. Poplave su jedna od najznačajnijih posljedica globalnog zagrijavanja. Prema studiji iz 2022. godine, 1,8 milijardi ljudi je pogođeno rizikom od poplava, što će se pogoršati pogoršanjem klimatskih promjena i nastavkom širenja gradova.

Razorne poplave imaju značajnu cijenu. Imaju katastrofalan utjecaj na živote civila, raseljavanje stanovništva, oštećenje ključne infrastrukture i uništavanje imovine.

Koncept grada spužve način je na koji se urbanisti suočavaju s porastom razine mora, poplavama i sušama. Usvajanje ovog pristupa ključno je za zaštitu urbane infrastrukture i života ljudi koji je nastanjuju, a istovremeno pomaže izgrađenom okolišu da se prilagodi budućnosti koja predstavlja povećani rizik od ekstremnih vremenskih događaja.

Kako funkcioniraju ‘gradovi spužve’

Koncept gradova spužvi temelji se na rješenjima inspiriranim prirodom. Gradovi spužve smanjuju poplave, smanjuju onečišćenje vode i, umjesto da ispuštaju kišnicu u kanalizacijski sustav, čuvaju je za razdoblja suše.

Konkretno, vodootporni materijali – poput asfalta – zamjenjuju se poroznim površinama. One potiču otjecanje, a istovremeno ublažavaju efekt „urbanog toplinskog otoka“, fenomen koji uzrokuje topliju mikroklimu unutar urbanih područja u usporedbi s okolnim prigradskim i ruralnim područjima. Ostali elementi su područja bioretencije, infiltracijski i drenažni rovovi, jame u drveću, retencijski bazeni, močvare, duboki infiltracijski sustavi i spremnici ili cisterne.

Prirodni načini apsorpcije gradske vode oko 50% su pristupačniji od umjetnih rješenja i 28% učinkovitiji, prema ranijem istraživanju globalne dizajnerske tvrtke Arup i Svjetskog ekonomskog foruma.

Otac grada spužve: Kongjian Yu

Ideja gradova spužvi počela se širiti u Europi relativno nedavno kako bi se potaknuo preuređenje teritorija ne samo s ekološkog gledišta, već i s urbane i društvene perspektive. Temeljna ideja je učiniti gradove privlačnijima stanovnicima i otpornijima na hidrauličke i hidrogeološke rizike.

Značajan razvojni programer koncepta grada spužve je Kongjian Yu, profesor na Fakultetu za arhitekturu i krajobraz Sveučilišta u Pekingu, osnivač studija Turenscape i pionir krajobrazne arhitekture i urbanog planiranja u Kini.

Koncept grada spužve dobio je značajan zamah među urbanistima u Kini – zemlji s izrazito visokim rizikom od poplava. Čak 641 od 654 grada redovito je pogođeno poplavama, što je dovelo do toga da je kineska vlada imenovala 30 pilot gradova za svoj program gradova spužvi.

Uz rizik od poplava, Kina se suočava i s ozbiljnom nestašicom vode. Zbog brze urbanizacije, vodni objekti su slabo raspoređeni po zemlji. Rezultat toga je da gotovo polovica svih većih kineskih gradova tone zbog povećanog crpljenja podzemnih voda.

Stvaranje gradova spužvi u različitim dijelovima planeta, čak i u regijama poput Amazone, moglo bi pomoći u ublažavanju izazova s ​​kojima se suočavaju obalni gradovi poput New Yorka i Bostona – smatra prof. Kongjian Yu.

U zadnje vrijeme koncept gradova spužvi dobiva na zamahu globalno.

Koje su prednosti ‘grada spužve’?

  • Više čiste vode za grad. Obnovljena podzemna voda i time veća dostupnost vodnih resursa za gradove. To također podrazumijeva veću samodostatnost vode koja omogućuje gradovima da se sve više oslanjaju na izvore vode unutar svojih granica
  • Čistija podzemna voda zahvaljujući povećanom volumenu prirodno filtrirane oborinske vode. To znači manje troškove za okoliš i zdravlje zbog značajnog smanjenja onečišćenja vode
  • Smanjenje rizika od poplava jer grad nudi propusnije prostore za prirodno zadržavanje i procjeđivanje vode. To dovodi do bolje otpornosti, a posebice do veće sposobnosti suočavanja s većim rizicima od poplava koji su posljedica klimatskih promjena
  • Manje opterećenje sustava odvodnje, uređaja za pročišćavanje vode, umjetnih kanala i prirodnih vodotoka. To također podrazumijeva niže troškove za infrastrukturu za odvodnju i pročišćavanje
  • Zeleniji, zdraviji, ugodniji urbani prostori. Zeleniji urbani prostori poboljšavaju kvalitetu života, stvaraju ugodniju estetiku krajolika i rekreacijske površine koje su ugodne i privlače ljude. To također znači povećanje vrijednosti zemljišta zbog estetski ugodnijih, čišćih i zdravijih otvorenih prostora u blizini privatnih posjeda
  • Obogaćena bioraznolikost oko zelenih otvorenih prostora, močvara, urbanih vrtova i zelenih krovova

U Hrvatskoj je ovaj koncept prva implementirala Pula, a ove godine joj se pridružila i Koprivnica. Jedan od gradova spužvi je i Zagreb.

DOBRA HRVATSKA

Svjetski dan tla 2025.: Zdrava tla za zdrave gradove

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan tla 2025.
Foto: FAO

Svjetski dan tla obilježava se svake godine 5. prosinca kako bi se pozornost usmjerila na važnost zdravog tla i zagovaranje održivog upravljanja zemljišnim resursima.

Suočeni smo s trostrukom planetarnom krizom klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i onečišćenja. Naša tla se degradiraju i zagađuju. To stvara prekomjeran pritisak na ovaj dragocjeni resurs i prehrambene sustave koji o njemu ovise.

Neodržive prakse proizvodnje i potrošnje hrane dovele su do degradacije okoliša, uključujući degradaciju tla, i pogoršale klimatske promjene. Povratno, prehrambeni sustavi pate od klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i onečišćenja.

  • 95% naše hrane dolazi iz tla.
  • 33% tla je degradirano.
  • Može proći i do 1000 godina da se proizvede samo 2-3 cm tla.
  • Tlo opskrbljuje biljke s 15 od 18 prirodno prisutnih kemijskih elemenata bitnih za biljke.
  • U jednoj žlici zemlje ima više živih organizama nego ljudi na Zemlji.
  • Dvije milijarde ljudi diljem svijeta pati od nedostatka mikronutrijenata, poznatog kao skrivena glad.
  • Održivim gospodarenjem tlom moglo bi se proizvesti do 58% više hrane.
  • Tlo je dom za gotovo 59% vrsta na Zemlji

Degradacija tla i zemljišta predstavlja veliku prijetnju globalnoj sigurnosti hrane i postizanju Ciljeva održivog razvoja (SDG). Ugrožava dobrobit najmanje 3,2 milijarde ljudi diljem svijeta. Gubitak bioraznolikosti tla, erozija tla, zagađenje i salinizacija ključna su pitanja koja treba riješiti kako bi se osigurala sigurnost hrane, egzistencija i zdravlje za sve.

Zdrava tla za zdrave gradove

Tema za 2025. godinu, Zdrava tla za zdrave gradove, usredotočuje se na ulogu tla u gradovima i izazove koje predstavljaju brtvljenje tla i urbanizacija.

Ispod asfalta, zgrada i ulica leži tlo koje, ako je propusno i obraslo vegetacijom, pomaže upijati kišnicu, regulirati temperaturu, pohranjivati ​​ugljik i poboljšavati kvalitetu zraka. Ali kada se zapečati cementom, gubi te funkcije, čineći gradove osjetljivijima na poplave, pregrijavanje i onečišćenje.

Svjetski dan tla 2025. poziv je na djelovanje. Poziva kreatore politika, znanstvenike, gradske čelnike, civilno društvo i građane diljem svijeta da preispitaju urbane prostore kroz njihova tla. Time će se osigurati da ljudi i priroda mogu napredovati zajedno u zdravim zelenim gradovima.

Izvor: UN

Međunarodni dan volontera 2025.: Svaki doprinos je važan

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan volontera 2025
Foto: UN Volunteers

Međunarodni dan volontera potiće ljude i organizacije koje uključuju volontere da surađuju s vladinim agencijama, neprofitnim institucijama, društvenim skupinama, akademskom zajednicom i privatnim sektorom kako bi dodatno osnažili vrijednosti suosjećanja i solidarnosti.

Međunarodni dan volontera proglasila je opća skupština Ujedinjenih naroda 17. prosinca 1985. godine. Od tada se svake godine 5. prosinca obilježava kao Međunarodni dan dobrovoljnog rada za ekonomski i društveni napredak, odnosno Međunarodni dan volontera.

Volonterstvo je jedan od najvažnijih mehanizama za društvenu, okolišnu i ekonomsku transformaciju. Osigurava trajan utjecaj svojom sposobnošću da promijeni način razmišljanja, stavove i ponašanje ljudi. Volonteri postaju akteri promjene i ravnopravni partneri u postizanju lokalnog, nacionalnog i međunarodnog napretka prema održivom ljudskom razvoju i globalnom miru. Program Volontera Ujedinjenih naroda (UNV) prepoznaje zajedničke univerzalne vrijednosti koje podupiru volonterstvo – slobodnu volju, predanost, jednakost, angažman, solidarnost, suosjećanje, empatiju i poštovanje prema drugima.

Međunarodna godina volontera za održivi razvoj
Međunarodna godina volontera za održivi razvoj

Svaki doprinos je važan

U eri političkih podjela i društvene izolacije, volontiranje nudi snažan način stvaranja veza i poticanja naše zajedničke humanosti.
Ovogodišnja tema „Svaki doprinos je važan“ podsjeća nas da svatko ima nešto značajno za ponuditi i da svaki cilj, od gladi do klime i humanitarne akcije, ima koristi od entuzijazma i stručnosti volontera.

iz poruke glavnog tajnika UN-a, Antónia Guterresa, povodom Međunarodnog dana volontera

Ove godine, pod inspirativnom temom „Svaki doprinos je važan“, Međunarodni dan volontera ima povijesno značenje. Dan označava službeni globalni početak Međunarodne godine volontera za održivi razvoj (IVY 2026.). Ova proizlazi iz Rezolucije Opće skupštine UN-a A/RES/78/127, koja poziva na svjetski pokret za prepoznavanje i pojačavanje vitalne uloge volontera u ubrzavanju napretka prema Ciljevima održivog razvoja (SDG) do 2030. godine.

Volonteri stvaraju bogatiju kulturu služenja unutar svojih zajednica. Pomažu u  premošćivanju jaza između generacija i podržavaju održivi razvoj. Volontiranje nam omogućuje suradnju kroz generacije kako bismo postigli ciljeve održivog razvoja. Volontiranje je međugeneracijski ciklus. 

Vrednovanje i mjerenje volonterskih doprinosa ključno je za jačanje globalnog razumijevanja i oblikovanje inovativnih modela za budućnost.

Izvor: UN

Advent je: Uživajte, ali izbjegnite zamke komercijalizacije blagdana

Objavio
Odgovorno
-

Započeo je i ovogodišnji Advent. Ako žudite za manje komercijaliziranom verzijom božićnih i novogodišnjih blagdana krenite od sebe. Međutim, budite upozoreni; očistiti komercijalizam iz blagdana moglo bi biti teže nego što mislite.

Neke smjernice i savjete možete naći na sljedećim linkovima ovog portala:

DOBRA HRVATSKA

Politika EU-a o čistom zraku donosi rezultate

Objavio
Odgovorno
-
Foto: freepik

Evaluacija Direktive o nacionalnim obvezama smanjenja emisija (NEC), objavljena danas, 1. prosinca 2025., potvrđuje učinkovito smanjenje onečišćenja zraka. Međutim, izazovi ostaju, jer neke države članice nisu na putu da ispune sve ciljeve.

„Ulaganje u čisti zrak ulaže u našu otpornost i konkurentnost. Politike za smanjenje onečišćenja zraka stvorile su koristi koje uvelike nadmašuju njihove troškove. Svaki euro potrošen za čisti zrak generira najmanje četiri puta veće koristi.“
Politika EU-a za smanjenje onečišćenja zraka daje solidne rezultate. Kvaliteta zraka stalno se poboljšavala tijekom posljednjih desetljeća, a EU je na putu da do 2030. smanji utjecaj onečišćenja zraka na zdravlje za više od 55 % u usporedbi s 2005. godinom.

Jessika Roswall, povjerenica za okoliš, otpornost na vode i konkurentno kružno gospodarstvo, uoči Foruma o čistom zraku u Bonnu

Direktiva NEC, od 2016. godine, postavlja postotne obveze smanjenja onečišćujućih tvari u zrak za svaku državu članicu, zahtijeva od njih da uvedu politike i mjere za smanjenje emisija onečišćujućih tvari u zrak te prati napredak. Njezina je svrha smanjiti emisije štetnih onečišćujućih tvari u zrak na koordiniran i isplativ način, štiteći zdravlje, ekosustave i kvalitetu života diljem EU. 

U evaluaciji se procijenilo smanjuje li Direktiva NEC učinkovito onečišćenje zraka u EU. Je li usklađena sa širim djelovanjem EU u području klime, energetike i prometa. Jesu li njezini ciljevi i dalje relevantni. I konačno kako podržava postizanje standarda kvalitete zraka.

Jasno odvajanje od gospodarskog rasta

Emisije pet glavnih onečišćujućih tvari zraka (sumporov dioksid (SO2), fine čestice (PM2.5), dušikovi oksidi (NOx), hlapljivi organski spojevi koji nisu metani i amonijak (NH3) stalno su se smanjivale u EU tijekom razdoblja evaluacije, dok je gospodarstvo raslo.

Onečišćenje zraka i dalje je najveći rizik za zdravlje Europljana

To ukazuje na uspješno razdvajanje gospodarske aktivnosti i onečišćenja zraka. Tijekom posljednja dva desetljeća, emisije sumpornog dioksida zabilježile su najznačajnije smanjenje (85% u usporedbi s 2005.), dok su smanjenja amonijaka bila skromnija (-17% u istom razdoblju).

Do 2023. države članice ispunile su više od 90% svojih obveza smanjenja emisija, a 19 država članica ispunilo je povezane obveze za sve onečišćujuće tvari. Direktiva NEC pridonijela je tim postignućima, uz direktive o kvaliteti okolnog zraka, zakonodavstvo o klimi i energetici, prometne akcije i pravila o industrijskim emisijama, između ostalog.

Direktiva NEC igra ključnu ulogu u okviru politike EU-a o čistom zraku. Omogućuje razvoj sveobuhvatnih pregleda emisija iz svih izvora i postavlja ograničenja nacionalnih emisija. Ovaj pristup daje državama članicama fleksibilnost u razvoju politika i mjera koje učinkovito rješavaju emisije, prilagođene njihovim specifičnim kontekstima i prioritetima.

Evaluacija pokazuje da koristi politike čistog zraka, vrijedne najmanje 372 milijarde eura u razdoblju od 2016. do 2025., premašuju troškove smanjenja onečišćenja za najmanje 4 prema 1.

Preostali izazovi i sljedeći koraci

Unatoč općem napretku, neki izazovi i dalje postoje. Osam država članica ne ispunjava jednu ili više obveza smanjenja koje su trebale biti ispunjene do 2020. godine, a nekoliko ih se moglo suočiti s poteškoćama u ispunjavanju svojih obveza za 2030. Postizanje tih obveza zahtijevat će kontinuirane napore i blisku koordinaciju među područjima politike kako bi se osiguralo daljnje smanjenje onečišćujućih tvari u zraku.

U međuvremenu, 95% urbanih Europljana i dalje je izloženo  koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku iznad preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), prema izvješću koje je danas objavila Europska agencija za okoliš.

U 2023. godini  182.000 prijevremenih smrti pripisano je izloženosti PM 2,5 česticama, što je 57% manje nego u 2005. godini.

Izvor: Europska komisija

Međunarodni dan osoba s invaliditetom 2025.: Poticanje inkluzivnih društava

Objavio
Odgovorno
-
Foto: prostooleh / Freepik

Međunarodni dan osoba s invaliditetom proglašen je 1992. godine rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Cilj mu je promicati razumijevanje pitanja invaliditeta i mobilizirati podršku za dostojanstvo, prava i dobrobit osoba s invaliditetom. 

Od svog osnutka, Ujedinjeni narodi zagovaraju promicanje ljudskih prava za sve, s „univerzalnim poštovanjem i poštivanjem ljudskih prava“ utjelovljenim u Povelji Ujedinjenih naroda. Opća deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. bila je među prvim koracima prema uključivim društvima za sve. Uključivala je egalitaristički pristup koji se obraćao aktivistima za prava osoba s invaliditetom, vodeći ih da se organiziraju i zahtijevaju novu perspektivu o tom pitanju.

Izazovi društvene inkluzije

U svim regijama, osobe s invaliditetom i njihova kućanstva suočavaju se s brojnim izazovima i preprekama:

  • Vjerojatnije je da će živjeti u siromaštvu.
  • I dalje se suočavaju s diskriminacijom pri zapošljavanju, primaju niže plaće i previše su zastupljeni u neformalnom sektoru.
  • Sustavi socijalne zaštite neravnomjerno su obuhvaćeni i neadekvatni kada se uzmu u obzir dodatni troškovi povezani s invaliditetom, često isključujući osobe s invaliditetom u neformalnom sektoru.
  • Mnoga iskustva osoba s invaliditetom unutar sustava skrbi i podrške i dalje su obilježena uskraćivanjem njihovog dostojanstva, autonomije i sposobnosti djelovanja.

Tri su ključne teme društvenog razvoja: iskorjenjivanje siromaštva, promicanje pune i produktivne zaposlenosti i dostojanstvenog rada za sve, te socijalna integracija. One su međusobno povezane, međusobno se pojačavaju i zahtijevaju poticajno okruženje kako bi se postigle istovremeno. To podrazumijeva uključivanje osoba s invaliditetom kao aktera i korisnika društvenog razvoja. Stoga je uključivanje osoba s invaliditetom u sve aspekte društvenog, gospodarskog, kulturnog i političkog života imperativ.

Poticanje društava koja uključuju osobe s invaliditetom radi unapređenja društvenog napretka

Tema Međunarodnog dana osoba s invaliditetom 2025. godine je „Poticanje društava koja uključuju osobe s invaliditetom radi unapređenja društvenog napretka“. To naglašava ključnu ulogu koju osobe s invaliditetom imaju u oblikovanju uspješnih i pravednih zajednica. Ističe da se pravi društveni razvoj može postići samo kada su svi u potpunosti uključeni i osnaženi za sudjelovanje u svim aspektima društva.

  • Procjenjuje se da 1,3 milijarde ljudi ima značajan invaliditet. To predstavlja 16% svjetske populacije, odnosno to je svaka 6-ta osoba.
  • Neke osobe s invaliditetom umiru i do 20 godina ranije od osoba bez invaliditeta.
  • Osobe s invaliditetom imaju dvostruko veći rizik od razvoja bolesti poput depresije, astme, dijabetesa, moždanog udara, pretilosti ili lošeg oralnog zdravlja.
  • Nejednakosti u zdravstvu proizlaze iz nepravednih uvjeta s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, uključujući stigmu, diskriminaciju, siromaštvo, isključenost iz obrazovanja i zapošljavanja te prepreke s kojima se suočavaju u samom zdravstvenom sustavu.

Izvor: Informativni list WHO-a

Ovogodišnja tema nadovezuje se na obveze potvrđene na Drugom svjetskom summitu o socijalnom razvoju u studenom 2025. Ona naglašava središnju istinu: značajan društveni napredak nemoguć je bez pune uključenosti, sudjelovanja i vodstva osoba s invaliditetom.

Globalna zajednica treba raditi na stvaranju pravednog, uključivog i ravnopravnog svijeta uklanjanjem prepreka s kojima se osobe s invaliditetom i dalje suočavaju. Posebno u zapošljavanju, socijalnoj zaštiti, pristupačnosti i drugim ključnim područjima svakodnevnog života. Unapređenje uključivosti osoba s invaliditetom nije samo pitanje prava; to je katalizator za širi društveni napredak koji koristi svima.

Izvor: UN

Međunarodni dan ukidanja ropstva: 50 milijuna ljudi je u modernom ropstvu

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan ukidanja ropstva
Foto: freepik

Međunarodni dan ukidanja ropstva, 2. prosinca, obilježava se od 1986. godine. Godišnji je to poziv na razmišljanje o postignutom napretku i izazovima u iskorjenjivanju ropstva i zaštiti ljudskih prava. 

Fokus ovog dana je na iskorjenjivanju suvremenih oblika ropstva, poput trgovine ljudima, seksualnog iskorištavanja, najgorih oblika dječjeg rada, prisilnog braka i prisilnog regrutiranja djece za korištenje u oružanim sukobima.

Međunarodni dan ukidanja ropstva obilježava se na dan kada je usvojena Konvencija Ujedinjenih naroda o suzbijanju trgovine ljudima i iskorištavanja prostitucije drugih – rezolucija 317(IV), 2. prosinca 1949.

Kad se spominje ropstvo većina prvo pomisli na robovlasnička društva antike ili na transatlantsku trgovinu robljem od 16.-19. stoljeća. Najčešće lakonski smatramo da je ropstvo stvar prošlosti no surova stvarnost govori drugačije. 

Zakonski je ropstvo u većini zemalja ukinuto tijekom XIX. st. UN je eksplicitno zabranio ropstvo 1948., Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima.

I dok je ‘vlasništvo’ nad drugom osobom zakonom ukinuto, problemi poput siromaštva, isključenosti i neadekvatnih zakona omogućuju da ropstvo i dalje opstaje. Neki tradicionalni oblici ropstva još uvijek postoje u svojim ranijim oblicima, dok su se drugi transformirali u nove. 

Moderno ropstvo

Ropstvo se kroz povijest razvijalo i manifestiralo na različite načine. Moderni oblici ropstva uključuju sve od klasičnog ropstva do novijih koncepata, kao što su trgovina ljudima, prisilni rad, dužničko ropstvo, prisilni i servilni brakovi, kao i prodaja te iskorištavanje djece. 

Tijela UN-a za ljudska prava dokumentirala su opstanak starih oblika ropstva koji su utkani u tradicionalna vjerovanja i običaje. Ovi oblici ropstva rezultat su dugotrajne diskriminacije najranjivijih skupina u društvima. Kao što su npr. oni koje se smatra pripadnicima nižih kasta, plemenskih manjina i autohtonog stanovništva te žena i djece.

Moderno ropstvo javlja se u gotovo svakoj zemlji svijeta i prelazi etničke, kulturne i vjerske granice. Više od polovice (52 posto) prisilnog rada i četvrtine svih prisilnih brakova može se naći u zemljama s višim srednjim dohotkom ili visokim dohotkom.

  • Procjenjuje se da se 50 milijuna ljudi nalazi u modernom ropstvu, uključujući
    • 28 milijuna u prisilnom radu i
    • 22 milijuna u prisilnim brakovima.
  • Gotovo svaki osmi od svih onih koji su na prisilnom radu su djeca. Više od polovice te djece su žrtve komercijalnog seksualnog iskorištavanja.
  • Većina slučajeva prisilnog rada (86 posto) nalazi se u privatnom sektoru.
  • Gotovo četiri od pet osoba koje su prisilno seksualno iskorištavane su žene ili djevojčice.
  • Procjenjuje se da godišnja globalna dobit ostvarena prisilnim radom iznosi 236 milijardi američkih dolara.

Izvor: ILO 2022

Moderno ropstvo je potpuna antiteza socijalne pravde i održivog razvoja. Nastavak je to sustava ukorijenjenog u povijesti koji profit stavlja ispred dostojanstva i dobrobiti ljudi.

Bez rješavanja temeljnih uzroka ropstva, poput siromaštva i diskriminacije, ropstvo će se nastaviti. Trenutne krize poput klimatskih promjena, rata, gladi i pandemija povećavaju rizik za milijune ljudi diljem svijeta. Procjene Međunarodne organizacije rada pokazuju da su se prisilni rad i prisilni brakovi značajno povećali posljednjih godina. 

Usvajanjem Ciljeva održivog razvoja (SDG), globalna zajednica obvezala se na okončanje modernog ropstva među djecom do 2025., a univerzalno do 2030. Stoga pod hitno treba okupiti volju i resurse kako bi prevladala prepreke ukidanju modernog ropstva i vratila napredak na pravi put. Jer sloboda je temeljno pravo za sve, svugdje i uvijek.

Izvor: UN i ILO

COP30 završen dogovorom o povećanju podrške zemljama u razvoju

Objavio
Odgovorno
-
COP30
Foto: Predsjednik COP30 André Corrêa do Lago (u sredini) razgovara sa svojim timom na zatvaranju Konferencije UN-a o klimi. / UNFCCC - Kiara Worth

Konferencija UN-a o klimi COP30 u Belému u Brazilu završila je 22. studenog sporazumom kojim se poziva na utrostručenje sredstava za zemlje u razvoju kako bi se zaštitili njihovi stanovnici od rastućih utjecaja klimatske krize te na povećanje podrške radnicima i zajednicama u prijelazu na čistu energiju.

„COP30 je donio napredak“, rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres u svojoj izjavi o COP30. Ipak, „jaz između toga gdje se nalazimo i onoga što znanost zahtijeva ostaje opasno velik“. Održavanje porasta globalne temperature ispod 1,5 °C do kraja stoljeća ključno je i zahtijeva „duboka, brza smanjenja emisija – s jasnim i vjerodostojnim planovima za prelazak s fosilnih goriva na čistu energiju“, naglasio je.

Što je odlučeno

  • Financiranje u velikim razmjerima: Mobilizirati 1,3 bilijuna dolara godišnje do 2035. za klimatske akcije.
  • Poticaj prilagodbi: Udvostručiti financiranje prilagodbe do 2025. i utrostručiti do 2035.
  • Fond za gubitke i štete: Potvrđeni ciklusi operacionalizacije i nadopunjavanja.
  • Nove inicijative: Pokretanje Globalnog akceleratora provedbe i Belémske misije za 1,5 °C za poticanje ambicija i provedbe.
  • Dezinformacije o klimi: Predanost promicanju integriteta informacija i suzbijanju lažnih narativa.

Konačna odluka naglašava solidarnost i ulaganja, postavljajući ambiciozne financijske ciljeve, dok energetsku tranziciju ostavlja za kasniju raspravu. Izgaranjem fosilnih goriva emitiraju se staklenički plinovi koji su daleko najveći uzročnici globalnog zagrijavanja, što ovaj propust čini zabrinjavajućim za mnoge nacije, uključujući pregovarače iz Južne Amerike i EU, kao i skupine civilnog društva.

Očekivanja su bila velika. Konačna odluka COP30 trebala je uključivati ​​eksplicitnu referencu na postupno ukidanje fosilnih goriva. Više od 80 zemalja podržalo je brazilski prijedlog za formalni “plan puta”. Nacrt teksta ga je uključivao – do posljednjih sati pregovora. Usvojeni ishod odnosi se samo na ‘Konsenzus UAE-a’, odluku COP28 kojom se poziva na “prelazak s fosilnih goriva”.

Prije završnog plenarnog zasjedanja, brazilski znanstvenik Carlos Nobre izdao je oštro upozorenje: upotreba fosilnih goriva mora pasti na nulu do 2040. – najkasnije 2045. kako bi se izbjegao katastrofalan porast temperature do 2,5 °C do sredine stoljeća. Ta bi putanja, rekao je, značila gotovo potpuni gubitak koraljnih grebena, kolaps amazonske prašume i ubrzano topljenje grenlandskog ledenog pokrova.

Kontroverzan klimatski samit

U tri desetljeća ovih sastanaka usmjerenih na postizanje globalnog konsenzusa o tome kako spriječiti i nositi se s globalnim zagrijavanjem, ovo će se smatrati jednim od najkontroverznijih.

Mnoge su zemlje bile bijesne kada je COP30 u Belému u Brazilu završio u subotu bez spomena fosilnih goriva koja zagrijavaju atmosferu. Druge nacije – posebno one koje imaju najviše koristi od nastavka proizvodnje – osjećale su olakšanje.

Samit je bio provjera stvarnosti o tome koliko je globalni konsenzus o tome što učiniti u vezi s klimatskim promjenama narušen.

DOBRA HRVATSKA

Crni petak ‘Black Friday’, sramota bio, a i danas je.

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Freepik

Crni petak ‘Black Friday’  – o njem ima više priča i mitova. Najstarija se sjeća rasprodaje crnih robova po završetku kampanje berbe pamuka u Americi.

Naredna je ona o propasti burze Wall Street u jedan petak 1869., uzrokovana pokvarenjačkim manipulacija dvojice mešetara.

Sljedeći slučaj događa se polovinom 19. stoljeća. Crni petak je uzrečica koju su policajci u velikom gradu Philadelphiji rabili da opišu strašnu potrošačku gužvu nakon uvođenja trgovačkog običaja velike rasprodaje, u petak, dan poslije najvećeg američkog praznika – Dana zahvalnosti (koji je padao u četvrtak). Zbog mnoštva stanovništva koje je iz širokog okruga nagrnulo u centar da zgrabi priliku, nastajao je totalni kaos u gradu, a koji je  policajcima značio puno puno posla, i ostajanje na poslu nakon smjene. „Stiže ludi crni petak“, govorili su tijekom priprema.

Ima jedna originalna priča koja opisuje trgovce kako uvode rasprodaju uvijek onda, a posebno krajem tjedna, kad su im neke zalihe robe bile u „crvenom“ (dakle, nepovoljnom)  knjigovodstvenom saldu. Gubili bi zbog stajanja robe, a cilj je brzo obrtanje kapitala. Crni petak bi značio iz „crvenog“ preći u normalu – u poželjnu „crnu“ boju u poslovnim knjigama.

I širio se taj fenomen, naročito od 1980-ih, iz Amerike svugdje po svijetu. Do ovih naših dana – kad je Crni petak ustaljen kao šopingirajući praznik, svetac. 

Ali – riječ je , prije svega, o „navlakuši“ na rasprodaju sumnjivih zaliha osiromašenoj masi i šopinholičarima. (Ne zaboravimo, nekako od početka globalizacije, krajem prošlih 70-ih, svjetski društveni poredak uvjetuje sve više da nestaje srednji sloj stanovništva, a raste onaj granično ili posve siromašan). Crni petak je fenomen užitka kupovanja i/ili brze dobiti. Prekrila je ta pojava sve proizvodne i uslužne sektore, a najviše se proda odjeće, elektronike i infomatike… Svačega što treba ili zapravo ne treba čovjeku. Dobro, u nekim situacijama, i kod manjine, može biti da nam je neka kupnja baš potrebna i važna. Pa zašto priliku ne iskoristiti.

***

Ali, konzumerizam je šteta i za društvo i za Zemlju, a dramatično po klimu. Podsjetimo se, prirast temperature na Zemlji, koja je sad veća i više od 1,5 st. C nego prije par stoljeća, počinje oko 1950-ih, baš onda kad povijesno na scenu stupa suvremeno tzv. potrošačko društvo. Pogledajte za ovu priliku još jednom, na ovom portalu, grafikon Slika govori 1000 riječi, od prije mjesec dana, o 2024. godini, najtoplijoj ikad.

Kad se sve sabere, Crni petak je, uz koju god ga priču vezali, sramota bio i danas je. 

Zato, kad možemo, susdržimo se svakako. U ostalom, na Crni petak je i Međunarodni dan bez kupnje.

Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA

1...161718...187Stranica 17 od 187

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z