Međunarodni dan zaštite ozonskog sloja 2025.: Od znanosti do globalne akcije

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan zaštite ozonskog sloja
Foto: freepik

Međunarodni dan zaštite ozonskog sloja svake se godine obilježava 16. rujna od kada ga je 1994. godine usvojila Opća skupština UN-a. Datum je izabran u spomen na datum potpisivanja Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj 1987. godine. Upravo zahvaljujući Montrealskom protokolu, ozonski sloj se obnavlja i očekuje se da će se do sredine stoljeća vratiti na vrijednosti prije 1980. godine. To potvrđuje da su globalne kolektivne odluke i djelovanje, vođeni znanošću, pravi put u rješavanju velikih globalnih kriza. 

Ozonski omotač je zaštitni štit u stratosferi koji apsorbira ultraljubičasto-B zračenje sa Sunca štetno za žive organizme na Zemlji. Ovo štetno zračenje naročito šteti koži i očima uzrokujući rak kože i kataraktu. Također štetiti biljkama ali i životu u moru.

Tijekom 1970-ih znanstvenici su primijetili da je ozonski omotač oštećen, a sredinom sljedećeg desetljeća otkrivene su ozonske rupe, mjesta sa znatno smanjenim koncentracijama ozona, plina koji čini sloj, iznad polova, a naročito iznad Antarktike. Uskoro su znanstvenici otkrili da je uzrok tomu ljudska aktivnost: korištenje klorofluorougljika, najčešće freona, kemijskih spojeva iz sustava za hlađenje, poput klima uređaja i hladnjaka, te dezodoransa.

Mobilizacija međunarodne zajednice

Kako se vijest o otkriću širila, svijet je zahvatila uzbuna. Projekcije da će uništavanje ozonskog omotača negativno utjecati na zdravlje ljudi i ekosustava izazvale su strah javnosti, mobilizirale znanstvena istraživanja i potaknule svjetske vlade na suradnju na dosad neviđen način.

Naime, znanstvena potvrda oštećenja ozonskog omotača potaknula je međunarodnu zajednicu na uspostavu mehanizma za suradnju radi poduzimanja mjera za zaštitu ozonskog omotača. To je formalizirano Bečkom konvencijom o zaštiti ozonskog omotača, koju je 22. ožujka 1985. usvojilo i potpisalo 28 zemalja. Uskoro je u rujnu 1987. došlo i do izrade Montrealskog protokola.

Montrealski protokol je pravno obvezujući međunarodni ugovor koji štiti stratosferski ozonski omotač postupnim ukidanjem proizvodnje i potrošnje određenih tvari koje oštećuju ozonski sloj. Montrealski protokol je od tada univerzalno ratificiran i izmijenjen devet puta, proširujući pokrivenost na nove tvari i ažurirajući vremenske rokove za postupno ukidanje. 

Provedba Montrealskog protokola dobro je napredovala kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju. U većini slučajeva poštovani su svi rasporedi postupnog ukidanja, neki čak i prije roka.

40 godina od Bečke konvencije

Bili su to prvi svjetski napori u borbi protiv klimatoloških učinaka uzrokovanih ljudskim djelovanjem. A 16. rujna 2009. Bečka konvencija i Montrealski protokol postali su prvi ugovori u povijesti Ujedinjenih naroda koji su postigli univerzalnu ratifikaciju. 

Montrealski protokol ne samo da pomaže u smanjenju ozonske rupe, već i ublažava globalno zagrijavanje jer CFC-i djeluju i kao staklenički plin. Kako bi se dodatno smanjilo zagrijavanje, protokol je izmijenjen kako bi se postupno ukinuli i hidrofluorougljici (HFC), koji su uvedeni kao zamjena za CFC-e, ali djeluju kao staklenički plinovi.

U izmjeni protokola, 2016. godine, u Kigaliju, Ruanda, stranke su se složile uključiti popis od 19 HFC-a kao kontrolirane tvari koje će se postupno ukidati. Kigali amandman, koji je stupio na snagu 2019. godine, usmjeren je stoga na HFC-e. Očekuje se da će uspješno postupno ukidanje HFC-a spriječiti porast globalne temperature do 0,4 stupnja Celzija do 2100. godine, a istovremeno će se nastaviti štititi ozonski omotač.

Priča o globalnom ekološkom uspjehu

Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač općenito se smatra najuspješnijim međunarodnim ugovorom o okolišu do danas. Nedavno je Montrealski protokol dodatno učvrstio svoje nasljeđe kao priča o klimatskom uspjehu prvim zabilježenim smanjenjem atmosferskih koncentracija antropogenog stakleničkog plina, hidroklorofluorougljika (HCFC-a). HCFC-i imaju potencijal globalnog zagrijavanja do 2000 puta veći od ugljikovog dioksida. Nedavna studija otkrila je da su razine HCFC-a u atmosferi već pale za tri četvrtine postotnog boda. Iako se to može činiti malim, predstavlja značajno postignuće u smanjenju stakleničkih plinova na globalnoj razini.

Uspjeh Montrealskog protokola, uključujući uspješno smanjenje HCFC-a, temelji se na međunarodnoj suradnji. U početku je sporazum ratificiralo samo četrdeset i šest zemalja. No ključno je da je uključivao sve glavne proizvođače tvari koje oštećuju ozonski sloj uključujući SAD, Francusku, Njemačku i Japan. S vremenom je broj članica ugovora rastao, postigavši ​​univerzalnu ratifikaciju 2009. godine. Ugovori o ozonu utjelovili su koncept prelaska sa znanosti na globalno djelovanje.

Međunarodni dan zaštite ozonskog sloja 2025.: Od znanosti do globalne akcije
Međunarodni dan zaštite ozonskog sloja 2025.: Od znanosti do globalne akcije – 40 godina od Bečke konvencije

Učinkovitost Montrealskog protokola

Nedavni pregled učinkovitosti Montrealskog protokola otkriva da bi bez njega do sada došlo do 20% povećanja ultraljubičastog zračenja koje pogađa područja srednjih geografskih širina poput južne Australije. Izračunali su da bi se do 2100. godine količina ultraljubičastog zračenja koja dopire do srednjih geografskih širina učetverostručila.

NASA-ine simulacije modela pokazale su da bi bez Montrealskog protokola globalni ozon do 2065. godine pao toliko nisko da bi svijetle osobe na sjevernim lokacijama srednjih geografskih širina imale primjetne opekline od sunca za otprilike 5-10 minuta tijekom ljeta na otvorenom. Montrealskim protokolom, do 2030. godine omogućuje da se spriječi do 2 milijuna slučajeva raka kože godišnje u svijetu.

Prema podacima Američke agencije za zaštitu okoliša, očekuje se da će potpuna provedba Montrealskog protokola u Sjedinjenim Državama spriječiti otprilike 443 milijuna slučajeva raka kože, 2,3 milijuna smrtnih slučajeva od raka kože i 63 milijuna slučajeva katarakte kod osoba rođenih u razdoblju od 1890. do 2100. godine.

Putokaz za rješavanje klimatskih promjena?

Stroga i pravovremena provedba ozonskih ugovora dovela je do procesa ozdravljenja ozonskog omotača. Unatoč tome što je globalni kolektivni problem koji zahtijeva međunarodnu koordinaciju i suradnju, priča o obnavljanju ozonskog omotača smatra se jednom od najvećih priča o uspjehu u području okoliša. U međuvremenu, rješavanje klimatskih promjena – koje se oslanja na istu globalnu suradnju – nije uspjelo napredovati istom snagom.

Moglo bi se tvrditi da je ozonski omotač bio lakši cilj za okupljanje. Uništavanje ozona predstavljalo je neposrednu prijetnju globalnom zdravlju. Tvari koje oštećuju ozonski omotač emitirao je samo ograničen broj industrija. Također su postojale dostupne kemijske alternative mnogim tvarima koje oštećuju ozonski omotač. Nasuprot tome, klimatske promjene vjerojatno predstavljaju dugoročniju egzistencijalnu prijetnju, a staklenički plinovi nastaju zbog mnogobrojnih i raznorodnih ljudskih aktivnosti.

DOBRA HRVATSKA

Europski tjedan mobilnosti 2025.: Mobilnost za sve

Objavio
Odgovorno
-

Europski tjedan mobilnosti vodeća je kampanja Europske komisije za podizanje svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti. Promiče promjenu ponašanja u korist aktivne mobilnosti, javnog prijevoza i drugih čistih, inteligentnih prometnih rješenja.

Održava se svake godine od 16. do 22. rujna, a kulminira popularnim Danom bez automobila. Lokalne vlasti potiču se da ovaj tjedan iskoriste za testiranje inovativnih mjera planiranja, promicanje nove infrastrukture i tehnologija, mjerenje kvalitete zraka i prikupljanje povratnih informacija od javnosti. Već godinama je i Zagreb jedan od gradova koji aktivno sudjeluju u obilježavanju tjedna mobilnosti različitim aktivnostima.

Ovogodišnji Europski tjedan mobilnosti obilježava se temom „Mobilnost za sve“. Kampanja poziva na pristup održivim mogućnostima prijevoza za sve, bez obzira na prihode, lokaciju, spol ili sposobnosti. 

Mnogi se ljudi suočavaju s izazovima poput visokih troškova ili nedostatka prijevoznih opcija koje im ograničavaju pristup poslovima, obrazovanju i osnovnim uslugama – to je poznato kao prometno siromaštvo. Stoga nas ovogodišnji tjedan mobilnosti poziva da zamislimo i gradimo društvo u kojem su prometne usluge dostupne, pristupačne, uključive i sigurne. Društvo u kojem su javni prijevoz, hodanje i biciklizam održive opcije za sve. Europski fond za socijalnu klimu  pomaže zajednicama i kućanstvima da se prilagode tim promjenama podržavajući pristupačna, održiva rješenja za mobilnost.

Europski tjedan mobilnosti poziva nas da preispitamo svako putovanje i osiguramo mobilnost za sve!

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan demokracije – osnaživanje predanosti demokratskim vrijednostima

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan demokracije
Foto: freepik

Međunarodni dan demokracije, 15. rujna, ustanovljen je rezolucijom koju je 2007. godine usvojila Opća skupština UN-a. To je dan podizanja svijesti o demokratskim načelima i vrijednostima poput slobode govora, poštivanja ljudskih prava i načela održavanja periodičnih i istinitih izbora općim pravom glasa.

Ove se godine obilježava 18. Međunarodni dan demokracije. Tom je prigodom glavni tajnik Ujedinjenih naroda, António Guterres, istaknuo „hrabrost ljudi diljem svijeta koji oblikuju svoja društva kroz dijalog, sudjelovanje i povjerenje“. Naglašavajući da su ti napori važniji nego ikad „u vrijeme kada su demokracija i vladavina prava pod napadom dezinformacija, podjela i smanjenja građanskog prostora“.

20 godina UN-ovog fonda za demokraciju

UN-ov fond za demokraciju održat će događaj na Međunarodni dan demokracije u ponedjeljak, 15. rujna, u sjedištu UN-a. Tema je „Od glasa do djela“, a naglasak je na mogućnostima transformacije demokratskog sudjelovanja. U vremenu smanjenog građanskog prostora i rastućeg broja dezinformacija, izgradnja povjerenja, dijaloga i zajedničkog donošenja odluka hitniji su nego ikad. Ukorijenjen u načelu „Mi, narodi“, ovaj događaj ima za cilj pokazati demokraciju kao živu snagu za djelovanje, nadu i suradnju.

Već 20 godina, Fond Ujedinjenih naroda za demokraciju (UNDEF) igra ključnu ulogu u promicanju demokratskih vrijednosti diljem svijeta. Od svog osnutka, UNDEF podržava civilno društvo, uključivo sudjelovanje i jača institucije koje poštuju ljudska prava i vladavinu prava. Njegovi projekti doprli su do zajednica na lokalnoj razini, dajući glas marginaliziranima, promičući ravnopravnost spolova i potičući transparentno upravljanje. Financiranjem više od tisuću inicijativa, UNDEF je postao vitalna snaga u pomaganju ljudima da oblikuju vlastitu budućnost kroz dijalog, građanski angažman i demokratske inovacije.

Tijekom ova dva desetljeća, utjecaj UNDEF-a bio je posebno značajan na mjestima gdje je demokracija krhka ili ugrožena. Ulaganjem u organizacije civilnog društva, neovisne medije i pokrete koje vode mladi, Fond je pomogao u stvaranju otpornih demokratskih kultura od temelja. U eri obilježenoj dezinformacijama, autoritarizmom i smanjenjem građanskog prostora, rad UNDEF-a ostaje relevantniji nego ikad. Dok obilježavamo ovu 20-godišnjicu, slavimo ne samo postignuća Fonda, već i hrabrost pojedinaca i zajednica koje podržava – onih koji nastavljaju braniti demokraciju kao snagu za dostojanstvo, uključivost i mir.

Međunarodni dan demokracije u Bruxellesu

Međunarodni dan demokracije u Bruxellesu

Konferencija o Međunarodnom danu demokracije u Bruxellesu (IDD Bruxelles) godišnji je događaj koji okuplja vodeće glasove u području podrške demokraciji, upravljanja i građanskog angažmana. Od svog osnutka, konferencija služi kao platforma za poticanje dijaloga, razmjenu stručnosti i izgradnju partnerstava među kreatorima politika, predstavnicima civilnog društva, istraživačima i međunarodnim organizacijama.

Ovogodišnje 11. izdanje Konferencije održava se 18. i 19. rujna 2025. na dva mjesta u srcu Bruxellesa. Tema je „Svijet okrenut naopačke: Demokracija i uključivost u doba nesigurnosti“. Naglasak je na hitnim vezama između uključive demokracije, globalne sigurnosti i uloge Europe u sve nestabilnijem svijetu.

IDD Brussels organizira konzorcij europskih i globalnih partnera. Cilj mu je istaknuti vrijednost demokracije kao temelja sigurnosti, prosperiteta i uključivih društava. Svake godine konferencija nudi prostor za kritičko promišljanje demokratskih trendova, izazova i inovacija, povezujući iskustva iz Europe i cijelog svijeta.

DOBRA HRVATSKA

EU potpore za energetsku učinkovitost malim i srednjim poduzetnicima

Objavio
Odgovorno
-
potpore za energetsku učinkovitost
Foto: freepik

Više od 350.000 europskih tvrtki dobit će potpore za energetsku učinkovitost u okviru velike inicijative EU za financiranje vrijedne 17,5 milijardi eura. 

Inicijativu za energetsku učinkovitost malim i srednjim poduzetnicima (MSP) predvodi Grupa Europske investicijske banke (EIB), a podržava Europska komisija. Cilj je pomoći malim i srednjim poduzećima u implementaciji provjerene tehnologije za uštedu energije. To će im u konačnici omogućiti smanjenje računa za energiju te povećali otpornost i konkurentnost. Ovu su inicijativu danas na konferenciji u Bruxellesu najavili povjerenik EU-a za energetiku i stanovanje Dan Jørgensen i predsjednica Grupe EIB-a Nadia Calviño.

Ovo je značajan korak naprijed u podršci tvrtkama koje žele smanjiti troškove energije. A budući da su mala i srednja poduzeća okosnica gospodarstva EU, ovo je također važan korak u povećanju konkurentnosti Europe.

Nadia Calviño, predsjednica EIB grupe

Financijski napor EIB Grupe od 17,5 milijardi eura gotovo će udvostručiti trenutnu razinu potpore u razdoblju 2025. – 2027. Cilj će biti energetska učinkovitost i koraci dekarbonizacije koje poduzimaju mala i srednja poduzeća. Koristiti će se kombinacija postojećih i novih financijskih proizvoda, uključujući dužničke i vlasničke instrumente.

Inicijativa planira mobilizirati ukupna ulaganja od preko 65 milijardi eura do 2027. Namjenjena je uštedu energije od strane malih i srednjih poduzeća. To će između ostalog pomoći u smanjenju tržišnog jaza u Europi.

Mala i srednja poduzeća (MSP) su u srži europskog gospodarstva i načina života. No, ulažu u energetsku učinkovitost samo upola manje od većih tvrtki. Ova inicijativa EIB-a koju podržava Komisija bit će ključna za smanjenje investicijskog jaza, pojednostavljenje pristupa financiranju i ubrzanje implementacije rješenja za energetsku učinkovitost. S energetski učinkovitijim MSP-ovima jačamo naše gospodarstvo, koristimo našoj klimi i održavamo zdrav rad srca u zajednicama diljem Europe.

Dan Jørgensen, povjerenik za energetiku i stanovanje

Podrška malim i srednjim poduzetnicima u zelenoj tranziciji

Kako bi se pojednostavio pristup i podrška za poduzeća, inicijativa će uvesti „jedinstveno mjesto za energetsku učinkovitost za mala i srednja poduzeća“. To je jedinstvena ulazna točka koja integrira cjelokupnu ponudu posredničkih kredita Grupe EIB-a, pojednostavljujući angažman i ubrzavajući provedbu.

Potpora Komisije uključivat će jamstva proračuna EU-a koja se nude putem investicijskog programa poznatog kao  InvestEU i  programa za zaštitu okoliša LIFE.

Komisija danas također pokreće posebnu radnu skupinu usmjerenu na mala i srednja poduzeća  u okviru Europske koalicije za financiranje energetske učinkovitosti, s ciljem rješavanja prepreka i razvoja financijskih rješenja prilagođenih potrebama malih poduzeća diljem Europe.

U okviru nove inicijative, EIB će podržati namjenske investicijske platforme koje rade zajedno s partnerima iz privatnog sektora, posebno usmjerene na projekte energetske učinkovitosti malih i srednjih poduzeća. Osim financiranja novih konkretnih projekata, ove će platforme proširiti bazu investitora i privući ključni kapital u europski ekosustav energetske učinkovitosti.

Zajedno, ove mjere odražavaju predanost Grupe EIB-a i Komisije podršci malim i srednjim poduzećima u njihovoj zelenoj tranziciji i, posljedično, ubrzanju konkurentnosti i dekarbonizacije Europe u okviru  Sporazuma o čistoj industriji EU- a i  Akcijskog plana za pristupačnu energiju.

Više na:

Izvor: European Commission

5 stvari koje treba znati o cijeni ugljika

Objavio
Odgovorno
-
O cijeni ugljika
Foto: rawpixel.com / Freepik

Određivanje cijene ugljika – određivanje cijene onečišćenja – jedan je od najučinkovitijih alata za borbu protiv klimatskih promjena. Potiče čistije izbore, potiče inovacije i generira prihode koji se reinvestiraju u ljude i zajednice kako bi se podržala čista tranzicija. Ali često se krivo shvaća.

EU koristi tržišta ugljika kako bi odredila cijenu onečišćenja putem sustava EU za trgovanje emisijama (EU ETS), koji obuhvaća energetski sektor, industriju, brodarstvo i neke emisije iz zrakoplovstva. U budućnosti, novi ETS2 obuhvatit će emisije iz cestovnog prometa i zgrada, počevši od 2027., kako bi se osiguralo da više dijelova gospodarstva doprinosi zelenoj tranziciji.

Evo pet ključnih činjenica koje pokazuju kako funkcionira određivanje cijena ugljika i zašto koristi svima.

1. Cijena ugljika smanjuje emisije, a istovremeno potiče gospodarski rast.

    1. Određivanje cijena ugljika funkcionira. Od svog pokretanja prije 20 godina, EU ETS pomogao je smanjiti emisije iz proizvodnje električne energije, topline i industrije za 50%. Samo u 2024. godini emisije ETS-a pale su za 5% u usporedbi s 2023. godinom.
    2. Određivanje cijena ugljika poboljšava predvidljivost za tvrtke. EU ETS svake godine na predvidljiv način snižava gornju granicu emisija, šaljući jasan dugoročni signal tvrtkama da postoji poslovni argument za čiste tehnologije. To pomaže tvrtkama da planiraju unaprijed i ulažu u tehnologije s niskim emisijama, znajući da će njihova ulaganja ostati konkurentna i isplatiti se s vremenom.
    3. Određivanje cijena ugljika čini Europu konkurentnijom. Potiče modernizaciju industrije i oslobađa ulaganja u čiste tehnologije. EU je razvio snažnu globalnu poziciju u energiji vjetra, proizvodnji elektrolizera i primjeni toplinskih pumpi, a izvoz zelene tehnologije dosegao je 90 milijardi eura u 2024. godini.
    4. Određivanje cijene ugljika pokreće inovacije . Konkurentnost sve više ovisi o inovativnim čistim tehnologijama. Određivanje cijene ugljika postavlja jasan smjer, a istovremeno pruža fleksibilnost u tome kako ga postići. Svaka tvrtka može prilagoditi svoj put, potičući raznolike inovacije u energetici, materijalima i prometu.
    5. Određivanje cijena ugljika financira inovativne klimatske akcije . Na primjer, Fond za inovacije i Fond za modernizaciju u potpunosti se financiraju prihodima iz EU ETS-a. Fond za inovacije jedan je od najvećih svjetskih programa financiranja čistih tehnologija. Od 2021. godine uložio je oko 12 milijardi eura u gotovo 200 projekata različitih razmjera i sektora, uključujući pionirski niskougljični čelik i plutajuće vjetroelektrane.
    6. Naš sustav određivanja cijena ugljika uključuje mjere za osiguranje jednakih uvjeta s trećim zemljama. Njime se izbjegava istiskivanje industrijskih aktivnosti i povezanih emisija, kao i promicanje određivanja cijena ugljika u inozemstvu. Mjere za osiguranje jednakih uvjeta i izbjegavanje istjecanja ugljika ugrađene su u naš okvir politike. Ciljane besplatne dozvole i Mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM). Svrha je osigurati da se emisije i povezane industrijske aktivnosti ne premještaju jednostavno u zemlje izvan Europe gdje klimatska pravila mogu biti slabija. Uvođenje CBAM-a pomoglo nam je da unaprijedimo našu diplomaciju određivanja cijena ugljika i potaknumo druge zemlje diljem svijeta da uvedu vlastite sustave određivanja cijena ugljika.
    7. Prihodi od cijena ugljika podržavaju europska radna mjesta. Do 2030. godine moglo bi se stvoriti više od milijun novih radnih mjesta u čistim industrijama, energetskoj učinkovitosti i zelenom prometu – uz potporu recikliranja prihoda, programa prekvalifikacije i regionalnih ulaganja u okviru ETS-a. Fond za modernizaciju podržava prijelaz na čistiju energiju i veću učinkovitost u zemljama EU s nižim prihodima. Osigurava financiranje za stvari poput obnovljivih izvora energije, energetski učinkovite infrastrukture, moderniziranih električnih mreža i podršku zajednicama koje se oslanjaju na ugljen, naftu ili druge industrije s visokim stupnjem onečišćenja kako bi im pomogao u prelasku na čistija radna mjesta.

2. Cijena ugljika potiče energetsku neovisnost

    1. Određivanje cijene ugljika smanjuje energetsku ovisnost EU-a. Ovisnost o uvozu fosilnih goriva uzrokuje visoke troškove energije u Europi. Račun EU-a za uvoz energije iznosio je gotovo 400 milijardi eura u 2024. godini. Određivanje cijene uvoza fosilnih goriva koja zagađuju potiče ulaganja u domaće čiste izvore energije, što znači da novac ostaje u europskim džepovima.
    2. Određivanje cijena ugljika potiče čistu i pristupačnu energiju. U 2023. godini gotovo polovica električne energije u EU dolazila je iz obnovljivih izvora – a kada se uključi nuklearna energija, gotovo 70% proizvedeno je iz izvora s nultom emisijom. Cjenovni signali iz ETS-a čine ova ulaganja u čistu energiju privlačnijima i potiču potrošače na korištenje jeftinijih i čišćih izvora energije.
    3. Određivanje cijene ugljika čini naše gospodarstvo i društvo otpornijima. Određivanje cijene ugljika pomaže u smanjenju izloženosti geopolitičkoj nestabilnosti i jača naš energetski suverenitet i sigurnost.

3. Određivanje cijena ugljika doprinosi čišćem zraku i poboljšava vaše zdravlje

    1. Određivanje cijene ugljika doprinosi čišćem zraku. Obeshrabruje korištenje fosilnih goriva, smanjujući štetne onečišćujuće tvari poput sumpornih oksida (SOx), dušikovih oksida (NOx) i finih čestica (PM2.5).
    2. Određivanje cijene ugljika koristi ljudskom zdravlju. Smanjenjem onečišćenja zraka, određivanje cijene ugljika pomaže u sprječavanju astme, respiratornih bolesti, kardiovaskularnih bolesti i prerane smrti. Čišći zrak štedi troškove zdravstvene zaštite i poboljšava kvalitetu života, posebno u urbanim područjima.

4. Prihodi od ugljika vraćaju se društvu

    1. Prihodi od ugljika izravno koriste društvu, gospodarstvu i vašem svakodnevnom životu. EU ETS je generirao preko 200 milijardi prihoda za države članice. Ta se sredstva izravno reinvestiraju u čisti javni prijevoz, energetski učinkovito stanovanje i modernu infrastrukturu koja poboljšava svakodnevni život milijuna ljudi, poput novih zelenih autobusa u Mađarskoj, upravljanja rizikom od poplava u Estoniji ili programa vaučera za mobilnost u Italiji.
    2. Određivanje cijena ugljika podržava one kojima je potrebno. Fond za socijalnu klimu mobilizirat će najmanje 86,7 milijardi eura između 2026. i 2032. iz prihoda ETS-a. Podržat će izolaciju domova, mobilnost s niskim emisijama i pristup pristupačnoj čistoj energiji – posebno za ranjive skupine.
    3. Određivanje cijena ugljika smanjuje regionalne razlike. Fond za modernizaciju usmjerava prihode za modernizaciju energetskih sustava u 13 država članica u srednjoj, istočnoj i južnoj Europi. Već je uloženo više od 19 milijardi eura u modernizaciju mreža, obnovljive izvore energije i pristup energiji.

5. Određivanje cijene ugljika ima ekonomskog smisla, pravedno je i širi se globalno

    1. Naplaćuje zagađivače. EU ETS temelji se na načelu da zagađivač plaća, oni koji emitiraju stakleničke plinove moraju platiti kupnjom dozvola za svoje emisije. To osigurava da se trošak onečišćenja ne prenosi na društvo ili buduće generacije, već ga snose oni koji su odgovorni, stvarajući pošten poticaj za smanjenje emisija.
    2. Određivanje cijena ugljika pretvara onečišćenje u inovaciju. Sustav nagrađuje one koji ulažu u rješenja s niskim udjelom ugljika – bez obzira gdje se nalazimo u Europi ili u kojem sektoru. To je tržišno utemeljen pokretač klimatskih akcija koji izjednačava uvjete.
    3. Određivanje cijena ugljika podržava solidarnost. Mehanizmi poput Fonda za modernizaciju i Fonda za socijalnu klimu preraspodjeljuju prihode državama članicama i kućanstvima s nižim prihodima, čineći tranziciju pravednom i uključivom.
    4. Cijene ugljika primjenjuju se jednako u cijeloj EU, Norveškoj, Islandu i Lihtenštajnu.
      Ista pravila i tržišni uvjeti osiguravaju pravednost preko granica. Sustav ne cilja na određene zemlje – primjenjuje se jednolično na sve onečišćivače, bez obzira na njihovo sjedište. Svako postrojenje ili operater tretira se prema istim pragovima emisija i zahtjevima usklađenosti. Sustav trgovanja emisijama EU-a (ETS) povezan je sa švicarskim tržištem ugljika, a u tijeku je i rad na njegovom povezivanju sa sustavom Ujedinjenog Kraljevstva.
    5. Određivanje cijene ugljika provjereni je pristup koji se koristi u sve većem broju zemalja diljem svijeta. Već je na snazi ​​u zemljama poput Kine, Južne Koreje, Novog Zelanda, Kanade i nekoliko američkih saveznih država. Novi sustavi razvijaju se u Brazilu, Turskoj, Japanu, Indiji i mnogim drugima. Prema Svjetskoj banci, više od 80 jurisdikcija ima uspostavljenu cijenu ugljika, a ona pokriva polovicu globalnih emisija iz energetskog sektora.

Određivanje cijene ugljika pomaže u smanjenju emisija, jača energetsku neovisnost i podržava ljude i regije kroz zelenu tranziciju. Pravedno je, učinkovito i ključno za postizanje europskih klimatskih ciljeva te za izgradnju čišćeg i otpornijeg gospodarstva za sve. 

Izvor: European Commission

5 stvari koje treba znati o bioekonomiji ili biogospodarstvu

Objavio
Odgovorno
-
bioekonomija ili biogospodarstvo
Foto: rawpixel.com / Freepik

Da li ste već čuli o bioekonomiji ili biogospodarstvu? Bioekonomija je možda još uvijek relativna nepoznanica kada je riječ o politici zaštite okoliša, ali njezin značaj i utjecaj ne mogu biti veći. Čitajte dalje kako biste saznali sve što trebate znati o tome zašto je biogospodarstvo toliko važno za budućnost Europe.

1. Što je biogospodarstvo?

Biogospodarstvo se u osnovi odnosi na korištenje obnovljivih bioloških resursa – poput biljaka, životinja i mikroba – za proizvodnju hrane, materijala i energije. Biogospodarstvo EU obuhvaća širok raspon sektora, od poljoprivrede i šumarstva do najsuvremenije biotehnologije i bioindustrije.

Naći ćete ga u svemu, od održive ambalaže i bioplastike do drvenih zgrada i kozmetike na bazi algi. U EU vrijedi preko 2,4 bilijuna eura .

2. Osigurava milijune radnih mjesta diljem Europe

Biogospodarstvo EU-a osigurava posao za oko 17,2 milijuna ljudi u EU-u , mnogi u ruralnim regijama. Nove mogućnosti zapošljavanja pojavljuju se u područjima poput biotehnologije, održive poljoprivrede i bioproizvodnje. 

3. Sektorske inovacije potiču promjene

Od laboratorijskih otkrića do rješenja u stvarnom svijetu, istraživanje i inovacije su u središtu biogospodarstva EU . Projekti koje financira EU razvijaju nove tehnologije poput biognojiva od algi i biorazgradivih materijala koji će zamijeniti plastiku.

Izazov je sada proširiti te inovacije na industrijsku razinu kako bi mogle imati stvarni utjecaj na cijelo europsko gospodarstvo i biti konkurentne na globalnoj razini. 

4. Ključno je za postizanje zelenih ciljeva EU-a

Biogospodarstvo je ključno za europski prijelaz na održivo i ugljično neutralno gospodarstvo. Pomaže u smanjenju emisija, smanjenju otpada i zamjeni materijala na bazi fosilnih goriva obnovljivim alternativama. Zamislite to kao način na koji EU raste gospodarstvo bez nanošenja štete planetu.

5. Jača otpornost Europe

Biogospodarstvo smanjuje ovisnost Europe o uvozu fosilnih goriva i sirovina korištenjem lokalnih, obnovljivih resursa. To pomaže u izgradnji strateške autonomije EU- a i čini naše gospodarstvo otpornijim na globalne poremećaje.

Izvor: European Commission

Međunarodni dan pismenosti 2025.: Promicanje pismenosti u digitalnom dobu

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan pismenosti 2025.: Promicanje pismenosti u digitalnom dobu
Foto: freepik

Međunarodni dan pismenosti obilježava se svake godine 8. rujna. Ove se godine taj dan poklopio s početkom školske godine u Hrvatskoj.

Međunarodni dan pismenosti je proglasio UNESCO 26. listopada 1966., a prvi se put slavio 1967. godine. Cilj obilježavanja je istaknuti važnost pismenosti za pojedince, zajednice i društva diljem svijeta.

Pismenost je temeljno ljudsko pravo za sve. Otvara vrata uživanju drugih ljudskih prava, većih sloboda i globalnog građanstva. Pismenost je temelj koji omogućuje ljudima da steknu šira znanja, vještine, vrijednosti, stavove i ponašanja. U nastojanju da se potakne kultura trajnog mira temeljena na poštivanju jednakosti i nediskriminacije, vladavine prava, solidarnosti, pravde, raznolikosti i tolerancije. Kako bi se izgradili skladni odnosi sa samim sobom, drugim ljudima i planetom.

Unatoč napretku, najmanje 739 milijuna mladih i odraslih diljem svijeta još uvijek nije imalo osnovne vještine pismenosti u 2024. godini. Istodobno, 4 od 10 djece ne postiže minimalnu vještinu čitanja, a 272 milijuna djece i adolescenata nije pohađalo školu u 2023. godini.

Međunarodni dan pismenosti želi podsjetiti kreatore politika, praktičare i javnost na ključnu važnost pismenosti za stvaranje pravednijeg, mirnijeg i održivijeg društva.

Promicanje pismenosti u digitalnom dobu

Ove se godine Međunarodni dan pismenosti obilježava pod temom „Promicanje pismenosti u digitalnom dobu“. Danas je digitalizacija sveprisutna. Ona mijenja načine na koje učimo, živimo, radimo i družimo se.

Promijene koje donosi digitalizacija mogu biti i pozitivne i negativne. S jedne strane digitalni alati mogu pomoći u proširenju mogućnosti učenja za marginalizirane skupine, uključujući 739 milijuna mladih i odraslih koji nemaju osnovne vještine pismenosti. S druge strane ovaj digitalni pomak također riskira stvaranje dvostruke marginalizacije – isključenosti ne samo iz tradicionalnog učenja pismenosti već i iz blagodati digitalnog doba.

Digitalizacija također pokreće druga pitanja, uključujući pitanja privatnosti, digitalni nadzor, pojačane predrasude, etiku, rizik od pasivne konzumacije i utjecaje na okoliš.

Pismenost je ključna za uključivanje, relevantnost i smislenost ovih transformacija. Osim čitanja i pisanja na papiru, pismenost u digitalnom dobu omogućuje ljudima siguran i primjeren pristup, razumijevanje, procjenjivanje, stvaranje, komunikaciju i interakciju s digitalnim sadržajem. Pismenost je također ključna za poticanje kritičkog mišljenja, razlučivanje vjerodostojnih informacija i snalaženje u složenim informacijskim okruženjima.

Dana 8. rujna, obilježava se napredak u pismenosti na globalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. To je i prilika za kritičko promišljanje o tome što pismenost danas znači. Razmatranje kako se poučavanje i učenje pismenosti, programi i politike osmišljavaju, upravljaju i prate u ovom digitalnom dobu.

Izvor: UNESCO

Počinje škola: Plemenito Lincolnovo pismo učitelju svoga sina na prvi dan škole

Objavio
Goran Tudor
-
Počinje škola: Lincolnovo pismo učitelju svoga sina na prvi dan škole
Foto: freepik

Na prvi dan školske godine u rujnu svi se mi, a naročito učitelji i profesori, roditelji i učenici, možemo podsjetiti važnih poruka iz jednoga davnog pisma.

Iako sveprisutan i prepoznatljiv diljem svijeta, manje se zna da je Abraham Lincoln Abe, legendarni američki predsjednik iz sredine 19. stoljeća, mnogo čitao i volio životinje, a bio je i brižan otac (imao je četvero djece). Upravo tu njegovu toplu ljudsku i obiteljsku stranu otkriva pismo koje je, prema predaji, Lincoln napisao učitelju prije ispraćaja svog sina u školske klupe.

Abrahama Lincolna pamtimo kao najveću povijesnu ličnost, sposobnog američkog predsjednika (1861.-1865.), velikog protivnika ropstva, koji je predvodio tešku kongresnu borbu do Zakona o ukidanju ropstva u Americi. Abe je usmrćen mecima zagriženog rasiste u atentatu u travnju 1865., na samom kraju Američkog građanskog rata, koji je i poveden od južnih američkih država zbog otpora ukidanju ropstva.

Pismo učitelju

”Danas moj mali sin kreće u školu i sve će mu tamo neko vrijeme biti strano i novo i zato bih molio da budete nježni prema njemu. On kreće u pustolovinu koja ga može odvesti preko kontinenata u avanturu, koju će vjerojatno pratiti ratovi, tragedija i patnja. Takav će život zahtijevati vjeru, ljubav i hrabrost. Stoga, dragi učitelju, molim vas uhvatite ga za ruku i naučite ga onome što mora znati. Naučite ga, ali blago, ako možete.

Naučite ga da na svakog neprijatelja dolazi više prijatelja. Morat će znati da svi ljudi nisu pravedni, ni iskreni, ali da nasuprot lošima i zlima dolazi mnogo dobrih, a barem jedan heroj, jedan predani vođa….

Naučite ga da deset zarađenih centi vrijedi mnogo više nego jedan nađeni dolar, da mu je u školi poštenije griješiti nego varati.

Naučite ga da dostojanstveno gubi i kako uživati u pobjedi kada dobiva. Naučite ga da bude obazriv s obazrivima, a nepopustljiv s grubima. Naučite ga – najlakše će nadvladati nasilnike – akcijom odmah.

Naučite ga da se ne obazire na cinike. Odvratite ga od zavisti, ako možete i naučite ga tajni spokojne blagosti i osmijeha. Naučite ga, ako možete, kako se nasmijati kada si tužan; naučite ga da suze nisu sramota; poučite ga da slava može biti i u porazu, a očaj u uspjehu. 

Učite ga ako možete čudesnosti knjiga, ali dajte mu također vremena da duboko razmišlja o vječnoj zagonetki ptica na nebu, pčela na suncu i cvijeća na zelenom brežuljku.

Usmjerite ga da vjeruje u vlastite ideje, čak i ako mu kažu da su pogrešne. Pokušajte mom sinu dati snagu da ne slijedi gomilu kada svi to čine.

Naučite ga da svakog sluša, ali naučite ga također da probere sve što čuje te zadrži samo ono dobro što prođe kroz sito istine.

Naučite ga da proda svoje talente i razmišljanja najboljim ponuđačima, ali da nikada ne objavi cijenu za svoje srce i dušu.

Neka ima hrabrosti biti nestrpljiv, neka ima strpljenja biti hrabar. Neka uvijek ima vjeru u sebe, jer tada će imati uzvišenu vjeru u čovječanstvo i Boga.

Ovo je veliki zahtjev, ali vidite što možete učiniti. On je tako drag mali dječak i on je moj sin.”

Moral, razbor i jednostavnost Lincolnova davnog pisma učitelju, adresirani su na mnogo osoba, na milijarde svih nas. 

Preneseno iz UM 2023

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
www.odgovorno.hr

Međunarodni dan čistog zraka za plavo nebo 2025.: Utrka za zrak

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan čistog zraka za plavo nebo 2025.: Utrka za zrak
Foto: freepik

Ovogodišnji šesti Međunarodni dan čistog zraka za plavo nebo održava se 7. rujna. Obilježavanjem se naglašava hitna potreba za rješavanjem rastuće prijetnje onečišćenja zraka i njegovog ozbiljnog utjecaja na zdravlje, gospodarstva i otpornost zajednica.

Zagađenje zraka doprinosi smrti i bolestima, potkopavajući ekonomske izglede i dobrobit zajednica. Mnogi izvori onečišćenja zraka, poput izgaranja fosilnih goriva i biomase, također doprinose emisijama stakleničkih plinova, uzrokujući zagrijavanje našeg planeta.

Poput klimatskih promjena, onečišćenje zraka utječe na sve. Naročito su osjetljive trudnice, bebe i djeca, starije osobe te osobe koje žive u siromaštvu kao i povijesno marginalizirane zajednice. Ogromnost i hitnost ovih izazova ne mogu se zanemariti.

Stoga je Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila 7. rujna Međunarodnim danom čistog zraka za plavo nebo 2019. godine, a prvi Dan održan je 2020. godine. Rezolucija  UN-a naglašava važnost i hitnu potrebu podizanja javne svijesti na svim razinama te promicanja i olakšavanja akcija za poboljšanje kvalitete zraka.

UN-ova kampanja BreatheLife mobilizira gradove i pojedince kako bi zaštitili naše zdravlje i naš planet od učinaka onečišćenja zraka. Kombinira stručnost u području javnog zdravstva i klimatskih promjena sa smjernicama o provedbi rješenja za onečišćenje zraka u znak podrške globalnim razvojnim ciljevima. Kampanju podržavaju WHO , UNEP, Svjetska banka i Koalicija za klimu i čist zrak. Rastuća mreža BreatheLifea uključuje 76 gradova, regija i zemalja.

Agenda UN-a za održivi razvoj do 2030. godine ističe potrebu smanjenja onečišćenja zraka kako bi se postigli Ciljevi održivog razvoja. Osiguravanje čistog, zdravog i održivog okoliša ključno je za ljudska prava i dobrobit.

Rastuće prijetnje onečišćenja zraka

Onečišćenje zraka je drugi vodeći faktor rizika za smrt. Uzrokuje oko 8,1 milijuna preuranjenih smrti godišnje – od moždanog udara, bolesti srca, raka pluća i akutnih respiratornih infekcija.

Statistika nam pomaže shvatiti razmjere problema:
  • 99% ljudi diljem svijeta udiše zagađeni zrak;
  • onečišćenje zraka odgovorno je za 8,1 milijun smrtnih slučajeva u 2021. godini, s preko 90% povezanih s nezaraznim bolestima;
  • više od 700 000 djece mlađe od pet godina umrlo je od uzroka povezanih sa onečišćenjem zraka u kućanstvima i na otvorenom.

Izvješće o stanju globalnog zraka za 2024. godinu

Ako djelujemo sada, do 2050. možemo prepoloviti globalne gubitke usjeva uzrokovane onečišćujućim tvarima u zraku. Smanjenje emisija metana, važnog stakleničkog plina i onečišćujuće tvari u zraku, moglo bi uštedjeti između 4 i 33 milijarde dolara. Cijena nedjelovanja je zapanjujuća, a procjenjuje se da onečišćenje zraka globalno gospodarstvo košta 8,1 bilijun dolara godišnje, što je ekvivalentno 6,1% globalnog BDP-a zbog povećanih troškova zdravstvene zaštite.

Utrka za zrak – Svaki dah je važan

Istaknuta tema Međunarodnog dana čistog zraka za plavo nebo za 2025. je „Utrka za zrak“. Temom se naglašava potreba za ubrzanjem rješenja i kolektivnog djelovanja kako bi se osigurao čist zrak za sve.

Ovogodišnja kampanja povezuje čisti zrak sa sportom, performansama, izdržljivošću i jednakošću – naglašavajući hitnost djelovanja, a istovremeno pomičući narativ s problema na rješenja.

Poziv je to vladama, korporacijama, civilnom društvu i pojedincima da se pridruže utrci protiv onečišćenja zraka – Utrci za zrak – kako bi zajedno ubrzali rješenja i osigurali čist zrak za sve.

Pridružite se i vi obilježavanju Međunarodnog dana čistog zraka za plavo nebo dijeljenjem svojih aktivnosti na društvenim mrežama koristeći hashtag #CleanAirDay

Za više informacija posjetite službenu stranicu kampanje, a također i stranicu UN-a.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan ptica strvinara: Bjeloglavi sup je jedini preostali predstavnik te skupine u Hrvatskoj

Objavio
Odgovorno
-
Skupina supova
Foto: Skupina bjeloglavih supova / belivisitorcentre.eu

Međunarodni dan ptica strvinara (International Vulture Awareness Day – IVAD) obilježava se od 2006. godine, svake prve subote u rujnu. Cilj obilježavanja je podići svijest o ključnoj ulozi koju ptice strvinari imaju u našim ekosustavima i istaknuti hitnu potrebu za njihovim očuvanjem.

Jedini preostali predstavnik skupine ptica strvinara u Hrvatskoj i jedna od četiri vrste ptica strvinara koje žive u Europi je Bjeloglavi sup.

  • Globalna rasprostranjenost: Postoje 23 vrste ptica strvinara rasprostranjene diljem svijeta, osim kontinenata Australije i Antarktika. Supovi Starog svijeta žive u Africi, Aziji i Europi, a supovi Novog svijeta u Americi.
  • Snažni želuci: supovi imaju jaku želučanu kiselinu, s pH razinom do 1,5, što im omogućuje da se sigurno hrane lešinama životinja i uklanjaju štetne bakterije i viruse iz okoliša.
  • Izoštrena osjetila: supovi iz Starog svijeta oslanjaju se na oštar vid da bi uočili lešine, dok neki supovi iz Novog svijeta također koriste svoj izvrstan njuh, otkrivajući strvinu na kilometrima udaljenosti.
  • Velike leteće ptice: Neke vrste ptica strvinara spadaju među najveće leteće ptice. Andski kondor ima raspon krila od 3,2 metra (10,5 stopa) i teži do 15 kg.
  • Dugi životni vijek: supovi obično imaju dug životni vijek, a određene vrste žive i preko 40 godina, što ih čini jednima od najdugovječnijih ptica.
  • Osvajanje velikih nadmorskih visina: Rüppellov sup drži rekord kao ptica koja najviše leti kada je dokumentirano da je jedinka dosegla visinu od 11.300 metara – što odgovara visini mnogih komercijalnih putničkih zrakoplova!
  • Putovanje koje štedi energiju: supovi su majstori energetski učinkovitih putovanja. Uglavnom lebde umjesto da lepršaju, štedeći svoju energiju. Andski kondor provodi samo 1% svog vremena mašući krilima, oslanjajući se na toplinsko strujanje kako bi bez napora klizio. Ova im prilagodba omogućuje da prijeđu stotine kilometara u jednom danu dok traže hranu.
  • Društvene ptice: Mnoge vrste, poput bjeloglavih supova, društvene su i često se okupljaju u velikim skupinama koje se nazivaju zajednička skloništa. Oni uspostavljaju društvene hijerarhije, surađuju tijekom hranjenja i komuniciraju kroz vokalizaciju, govor tijela i vizualne prikaze. Neki se čak upuštaju u zajedničko dotjerivanje kako bi ojačali društvene veze i održali perje čistim.
  • Ptičja kozmetika: Egipatski supovi i bradati supovi su među rijetkim vrstama ptica koje koriste “šminku” nanošenjem crvenkastog blata na svoje perje. Dok točan razlog ostaje misterij, neki nagađaju da ovo ponašanje može signalizirati status.
  • Pametne ptice: supovi su inteligentne ptice, a najmanje jedna vrsta, egipatski sup, čak je sposobna koristiti alat. Njihova upotreba kamenja za razbijanje nojevih jaja pokazuje njihovu sposobnost rješavanja problema i kognitivnu sofisticiranost, dovodeći u pitanje zabludu da su strvinari neinteligentni.
  • Odani partneri: supovi obično formiraju monogamne parove i preferiraju osamljena mjesta za gniježđenje kao što su litice, špilje ili visoka stabla. Na primjer, Cinereous supovi grade velika gnijezda na vrhu drveća koristeći grančice (često dosežu 2 metra u širinu i 1 metar u dubinu). Vraćaju se u isto gnijezdo svake godine, obavljajući popravke prema potrebi, pokazujući odanost svom domu.
  • Predani roditelji: supovi su jedni od najpredanijih i najbrižnijih roditelja u životinjskom svijetu. I mužjaci i ženke supova obično se izmjenjuju u inkubaciji jaja i podjednako su uključeni u uzgoj svojih ptića.
  • Kulturni značaj: supovi su bili štovani u raznim kulturama i religijama, često viđeni kao simboli pročišćenja i obnove.
  • Ekipa za čišćenje prirode: lešinari jedu ostatke mrtvih životinja, sprječavajući širenje bolesti, održavajući okoliš čistim i reciklirajući hranjive tvari natrag u tlo, što pomaže u održavanju zdravih ekosustava.
  • Smanjenje emisija ugljika: Populacije supova diljem svijeta pomažu u smanjenju emisija stakleničkih plinova konzumiranjem mrtvih životinja, sprječavajući godišnje oslobađanje do 60,70 Tg CO2 tijekom razgradnje ili odlaganja. To je jednako emisijama iz 12-13 milijuna automobila svake godine.
  • Prijeti im izumiranje: supovi su najugroženija skupina ptica. Oko 70% svih vrsta lešinara je u opasnosti, klasificiranih kao ranjive, ugrožene ili kritično ugrožene.
  • Prijetnje i očuvanje: Mnoge vrste lešinara suočavaju se s prijetnjama kao što su trovanje, nezakonito ubijanje, gubitak staništa te strujni udar i sudar s energetskom infrastrukturom. Očuvanje i istraživački napori ključni su za zaštitu i očuvanje ovih ptica.

Izvor: vultureday.org

Bjeloglavi sup u letu
Foto: Bjeloglavi sup u letu / belivisitorcentre.eu

Značaj u očuvanju održivih i zdravih ekosustava te bioraznolikosti

U ekosustavu imaju važnu ulogu ‘higijeničarske službe’ sprečavajući potencijalno širenje zaraza. Zbog svoje ugroženosti danas su strogo zaštićeni, a jedina preostala populacija u Hrvatskoj danas se gnijezdi još samo na kvarnerskim otocima.

Supovi su vitalni za bioraznolikost u okolišima u kojima žive. Ove izvanredne ptice igraju ključnu ulogu u održavanju održivih i zdravih ekosustava. Vrlo učinkovito čiste lešine i drugi organski otpad u okolišu. U biti, oni su prirodni sakupljači smeća, te tako ostvaruju značajne gospodarske i javnozdravstvene dobrobiti. Zapravo, lešinari našem svijetu koriste na mnogo načina, od ekonomske koristi do potencijalnog smanjenja emisije ugljika.

Nestanak supova bio bi poražavajući. Često se prava vrijednost ovih ptica prepoznaje tek nakon što nestanu iz određene regije. Studije su pokazale da u područjima bez supova lešinama može trebati tri do četiri puta više vremena da se razgrade. To ima ozbiljne implikacije na širenje bolesti i kod divljih i kod domaćih životinja, kao i povećanje rizika od patogena za ljudsku populaciju i njihovu stoku.

Značaj u smanjenju emisija stakleničkih plinova

Novija istraživanja ističu važnost ptica strvinara i u smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Životinjska tijela koja se raspadaju oslobađaju stakleničke plinove, uključujući ugljični dioksid i metan. Ali većina tih emisija može se spriječiti ako supovi prvi dođu do ostataka, pokazuje studija objavljena u Ecosystem Services. Prema ovoj studiji jedan sup dnevno pojede između 0,2 i jednog kilograma (kg) lešine, ovisno o vrsti supa. Ako ostane nepojeden, svaki kg lešine koja se prirodno raspada emitira oko 0,86 kg CO2 ekvivalenta. Ova procjena pretpostavlja da su lešine koje supovi ne pojedu ostavljene da propadnu.

Ljudi mnoge lešine kompostiraju ili zakopavaju, što rezultira i većim emisijama od prirodnog raspadanja. Stoga strvinari mogu spriječiti još više emisija kada se zamijene te metode.

Izbjegnute emisije možda ne zvuče puno, ali pomnože li se s procijenjenih 134 milijuna do 140 milijuna supova diljem svijeta ta brojka postaje impresivnija: deseci milijuna metričkih tona izbjegnutih emisija godišnje. Procjena je da supovi sprječavaju godišnje oslobađanje do 60,70 Tg CO2 tijekom razgradnje ili odlaganja. To je jednako emisijama iz 12-13 milijuna automobila svake godine.

DOBRA HRVATSKA

1...161718...182Stranica 17 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z