Međunarodni dan prava na pristup informacijama 2025.: Osiguravanje pristupa informacijama o okolišu u digitalnom dobu

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan prava na pristup informacijama 2025.: Osiguravanje pristupa informacijama o okolišu u digitalnom dobu

Međunarodni dan pristupa informacijama održava se svake godine 28. rujna s ciljem isticanja prava zajednice na pristup informacijama u posjedu vlade. Ove se godine obilježava 10. godišnjica njegovog obilježavanja.

Ovogodišnja tema je ‘Osiguranje pristupa informacijama o okolišu u digitalnom dobu’. Naglasak je na unapređenju pristupa informacijama o okolišu kao stupa transparentnosti, odgovornosti i održivog razvoja, u skladu s ciljem održivog razvoja 16.10.2. Time se naglašava da je univerzalni pristup informacijama temelj zaštite planeta, osnaživanja građana i unapređenja ljudskih prava. Tema se posebno fokusira na vitalnu važnost pravovremenog, sveobuhvatnog i prekograničnog pristupa informacijama o okolišu u sve digitalnijem svijetu.

Podaci o okolišu, koji obuhvaćaju klimatske promjene, onečišćenje, bioraznolikost i rizike od katastrofa, nadilaze nacionalne granice, što zahtijeva suradničku, transparentnu i inovativnu globalnu razmjenu informacija. Ova tema također ističe kako digitalne tehnologije i platforme otvorenih podataka mogu poboljšati javni pristup, potaknuti transparentnost i osnažiti građane i dionike da smisleno sudjeluju u upravljanju okolišem i održivom razvoju.

UNESCO

Univerzalni pristup informacijama temelj je transparentnog, participativnog i odgovornog upravljanja. Pristup informacijama o okolišu ključan je u ovom kontekstu. Duboko je povezan s međunarodnim okvirima upravljanja okolišem kao što su Pariški sporazum (2015.) i Deklaracija iz Rija o okolišu i razvoju (1992.). Ovi međunarodni instrumenti pružaju pravnu i normativnu osnovu koja podržava pravo građana na znanje i omogućuje vladama da podržavaju odgovornost u politikama zaštite okoliša.

Globalna konferencija o pristupu informacijama

Globalna konferencija o univerzalnom pristupu informacijama 2025. čiji su domaćini UNESCO i Vlada Republike Filipini, održat će se u Manili 29. i 30. rujna 2025. Ovaj značajan događaj obilježava 10. godišnjicu proglašenja 28. rujna Međunarodnim danom univerzalnog pristupa informacijama. To odražava desetljeće napretka i izazova u pravu na informacije diljem svijeta.

Tema ovogodišnjeg dana prava na pristup informacijama ima poseban značaj za jugoistočnu Aziju, regiju koja je snažno pogođena posljedicama klimatskih promjena. Podaci o okolišu, koji obuhvaćaju klimatske promjene, onečišćenje, bioraznolikost i rizike od katastrofa, nadilaze nacionalne granice. To zahtijeva suradničku, transparentnu i inovativnu globalnu razmjenu informacija. Pristup informacijama posebno je važan za stanovništvo koje je u opasnosti od ekološke katastrofe zbog klimatskih promjena. Ova tema također ističe kako digitalne tehnologije i platforme otvorenih podataka mogu poboljšati javni pristup, potaknuti transparentnost i osnažiti građane i dionike da smisleno sudjeluju u upravljanju okolišem i održivom razvoju.

Izvor: UN i UNESCO

Svjetski dan turizma 2025.: Turizam i održiva transformacija

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan turizma 2025.: Turizam i održiva transformacija

Svjetski dan turizma obilježava se od 1980., svake godine 27. rujna. Obilježavanje Svjetskog dana turizma posebno je prikladno jer pada na kraj glavne sezone na sjevernoj hemisferi i početak sezone na južnoj hemisferi.

Datum je odabran i zato što obilježava godišnjicu usvajanja Statuta UN-a o turizmu, 27. rujna 1970., čime je utrt put osnivanju UN-ovog programa za turizam pet godina kasnije.

Turizam je jedan od najvažnijih gospodarskih sektora na svijetu

Turizam se često ističe zbog svoje uloge u gospodarskom razvoju. Ali on je više od toga. On je katalizator društvenog napretka, pruža obrazovanje, zapošljavanje i stvara nove mogućnosti za sve.

  • Turizam zapošljava jednu od deset osoba na Zemlji i osigurava sredstva za život stotinama milijuna drugih.
  • U 2024. godini sektor je doprinosio 10% globalnog BDP-a.
  • Mladi u dobi od 15 do 24 godine predstavljaju 15,5% globalne turističke radne snage, što je više od prosjeka za cijelo gospodarstvo, dok žene čine 40% izravne zaposlenosti u sektoru.

Međutim, sektor zahtijeva više od samog rasta. Kako bi se oslobodile te prednosti, ključan je promišljen i uključiv pristup koji održivost, otpornost i socijalnu jednakost stavlja u središte razvoja i donošenja odluka u turizmu.

Svjetski dan turizma 2025., pod temom “Turizam i održiva transformacija”, ističe transformativni potencijal turizma kao pokretača pozitivnih promjena.

Turizam i održiva transformacija

Ovogodišnji Svjetski dan turizma upućuje jasan i hitan poziv: obvežimo se da ćemo turizam učiniti platformom za sistemsku i održivu transformaciju, vođenu učinkovitim upravljanjem, strateškim planiranjem, strogim praćenjem i jasnim kolektivnim prioritetima.

Ističu se slijedeće ključne točke koje treba uzeti u obzir za održiviji svijet:

  • Učinkovito upravljanje i planiranje usmjereno na ljude: Ulaganje u obrazovanje i vještine, posebno za mlade, žene i zajednice kojima prijeti isključenost, ključno je.
  • Inovacije i odgovorno poduzetništvo: Digitalizacija i inovativni poslovni modeli pružaju ogromne mogućnosti. Stoga, podrška mikro, malim i srednjim poduzećima (MMSP) i startupima može značajno doprinijeti uključivom prosperitetu i održivoj gospodarskoj diversifikaciji.
  • Naglasak na održivim ulaganjima: To uključuje dugoročne koristi za zajednicu, izgradnju otpornosti i djelovanje u području klime. Odgovorno upravljanje prirodnim resursima još je jedan ključni element. Dionici u turizmu moraju raditi na smanjenju emisija, očuvanju bioraznolikosti i ulaganju u otpornu infrastrukturu kako bi zaštitili naše prirodne resurse i ekosustave te osigurali dostupnost resursa za buduće generacije.

Turizam ima potencijal ne samo poticati mir, već i osnažiti, regenerirati i održivo transformirati naš svijet. Vrijeme je za djelovanje.

Svjetska turistička organizacija (UNWTO) promiče odgovoran, održiv i pristupačan turizam za sve. U tu svrhu stvorila je Platformu SDG-a koja nudi informacije, primjere i inicijative, alate, obuku i ideje o tome kako doprinijeti boljem turističkom sektoru, bez obzira jeste li tvrtka, vlada, putnik, stručnjak ili međunarodna organizacija.

Izvor: UN

Europski dan jezika 2025.: Jezici otvaraju srca i umove

Objavio
Odgovorno
-
Europski dan jezika 2025.: Jezici otvaraju srca i umove
Foto: edl.ecml.at/en/

Europski dan jezika obilježava se svake godine 26. rujna, a posvećen je promicanju jezične raznolikosti, višejezičnosti i važnosti učenja jezika diljem Europe. 

Europski dan jezika ističe bogatu kulturnu baštinu kontinenta, potičući ljude svih dobnih skupina da prihvate nove jezike i kulture, čime se potiče međusobno razumijevanje i suradnja među narodima.

Europski dan jezika prvi je put obilježen 2001. godine kao dio Europske godine jezika, zajedničke inicijative Vijeća Europe i Europske unije. Dan je ustanovljen kako bi se podigla svijest o jezičnoj raznolikosti Europe, promicalo učenje jezika i poticalo međukulturalno razumijevanje. Od tada je postao godišnji događaj koji se slavi diljem kontinenta, uz sudjelovanje škola, sveučilišta, jezičnih instituta i kulturnih organizacija.

Ove se godine obilježava 25. obljetnica Europskog dana jezika. Tom su prigodom pokrenute razne inicijative poput višejezične himne i natječaja za plakat kako bi se istaknula ova središnja poruka.

Jezici otvaraju srca i umove

Ovogodišnja tema Europskog dana jezika je “Jezici otvaraju srca i umove!”. Temom se želi naglasiti kako jezici povezuju ljude, potiču empatiju i pružaju dublje razumijevanje svjetske kulturne raznolikosti. Ključni aspekti ovogodišnje teme su:

  • Emocionalna povezanost: Jezici imaju moć dotaknuti naše emocije, omogućujući nam da izrazimo osjećaje i povežemo se na dubljoj, ljudskijoj razini.
  • Intelektualni rast: Učenje jezika širi naše horizonte, potiče našu kreativnost i pruža nam znanje i vještine potrebne za postajanje globalnim građanima.
  • Izgradnja mostova: Tema potiče korištenje jezika kako bi se rušile barijere, poticalo međusobno poštovanje i ojačala empatija između različitih kultura i načina života.

Festival jezika 2025.

U Hrvatskoj se Europski dan jezika obilježava Festivalom jezika koji se održava 26. rujna 2025. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ovo je treće izdanje Festivala, u kojem već tradicionalno sudjeluju veleposlanstva, kulturni instituti, fakultetski odsjeci, srednje škole, prevoditelji i drugi jezični stručnjaci, književnici i brojni drugi gosti.

Otvorenje Festivala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu počinje u 10 sati u dvorani D-VII, a aktivnosti počinju u 11 sati. Cijeli program možete pogledati ovdje, a kratki opisi aktivnosti dostupni su ovdje.

Izvor: edl

Europski dan organske hrane 2025.: Dodijeljene nagrade EU za organsku hranu

Objavio
Odgovorno
-
Dan organske hrane
© Europska unija 2025

Europski dan organske hrane pokrenuli su 2021. godine Europski parlament, Vijeće i Komisija kao zajedničku inicijativu za promicanje organske poljoprivrede. Proizvodnjom visokokvalitetne hrane s niskim utjecajem na okoliš, organska poljoprivreda igra ključnu ulogu u izgradnji održivog prehrambenog sustava za Europu. EU ostaje u potpunosti predan kontinuiranom razvoju svog organskog sektora, s akcijama poput Dana organske hrane u EU, nagrada EU za organsku proizvodnju i značajnom podrškom putem strateških planova ZPP-a – koji osiguravaju 14,7 milijardi eura od 2023. do 2027. kako bi se pomoglo poljoprivrednicima da prijeđu na organsku proizvodnju i održe je.

Kao rezultat toga, danas ima 30 % više organskih poljoprivrednika nego 2018. Gotovo sve države članice sada imaju sveobuhvatne strategije organske proizvodnje, a tržište organskih proizvoda nastavlja rasti. EU je sada drugo najveće tržište organskih proizvoda na svijetu. Više primjera poduzetih akcija u okviru akcijskog plana EU za razvoj organske proizvodnje dostupno je u informativnom listu (PDF).

Europska komisija je 23. rujna 2025., povodom Dana organske hrane EU-a, objavila pobjednike četvrtog izdanja nagrade EU za organsku hranu.

EU Organic Awards za 2025.

Za ovogodišnji natječaj pristiglo je više od 100 prijava iz cijele EU, a u uži izbor ušlo je 21 kandidat iz 13 zemalja. Nagrade EU za organsku hranu sastoje se od 6 kategorija i 7 pojedinačnih nagrada, prepoznajući inovativne, održive i inspirativne projekte koji značajno dodaju vrijednost organskoj proizvodnji i potrošnji. Nagrade organiziraju Europska komisija, Europski gospodarski i socijalni odbor, Europski odbor regija, COPA-COGECA i IFOAM Organics Europe, uz podršku Europskog parlamenta i Vijeća.

Ovogodišnji dobitnici nagrada podržavaju visoke standarde te predstavljaju inovativne i održive projekte u cijelom europskom lancu organske vrijednosti. Njihov rad pokazuje kako organska poljoprivreda i proizvodnja mogu donijeti dodanu vrijednost, stvoriti zajednice i radna mjesta u ruralnim područjima, pretvoriti ambiciozne ciljeve održivosti u stvarnost i ojačati otporne, budućnosti usmjerene prehrambene sustave. U novom prijedlogu ZPP-a , EU će održati snažnu političku podršku organskoj poljoprivredi, osiguravajući da sektor može nastaviti rasti i napredovati.

Ovogodišnji dobitnici nagrada EU Organic Awards

  • Najbolja organska poljoprivrednica je gđa. Albina Yasinskaya iz Bugarske. Njezina farma primjenjuje permakulturu, strategiju sezonske proizvodnje i principe nultog otpada, podržava lokalnu zajednicu i smatra se nacionalnim predvodnikom u održivoj organskoj poljoprivredi.
  • Najbolji organski poljoprivrednik je gospodin Lieven Devreese iz Belgije. Njegova se farma između ostalog provodi terapijske aktivnosti za psihijatrijske pacijente uključujući ih u mjesečne poljoprivredne aktivnosti. Nudi terapijske i društvene pogodnosti te sudjelovanje potrošača, služeći kao ponovljivi model organske poljoprivrede usmjerene na zajednicu diljem EU.
  • Najbolje malo poduzeće za preradu organske hrane je tvrtka Joseph Brotmanufaktur GmbH iz Austrije. Surađujući s 24 obitelji malih poljoprivrednika na uzgoju 14 rijetkih sorti žitarica, pekara prednjači u očuvanju izvorne kulture žitarica, a istovremeno promiče bioraznolikost, lance poštene vrijednosti i održive prehrambene sustave diljem Austrije.
  • Najbolji organski restoran/ugostitelj je Peskesi u Grčkoj. Sa sjedištem u Heraklionu na Kreti, Peskesi kombinira vlastitu organsku farmu s partnerstvima 98% lokalnih proizvođača. Restoran podržava kretsku gastronomiju kroz održivu poljoprivredu, prakse nultog otpada i kulturne inicijative koje čuvaju tradicionalne recepte, domaće sorte i lokalni identitet.
  • Najbolji prodavač organske hrane je Radis&Bona eG u Njemačkoj. Sa sjedištem u Regensburgu u Bavarskoj, ova zadružna poljoprivredna trgovina nudi 100% organske proizvode od 2021. godine, nabavljene izravno od lokalnih proizvođača u radijusu od 80 km. Svojim zadružnim modelom, Radis&Bona jača regionalnu poljoprivredu, osigurava poštene cijene i promiče održive prakse kroz kratke lance opskrbe, nizak utjecaj na okoliš i snažno sudjelovanje zajednice.
  • Najbolji organski grad je Valpaços iz Portugala. Ova ruralna općina u sjevernom Portugalu predvodi u organskoj poljoprivredi. Valpaços spaja tradiciju i inovacije kroz proizvode s oznakom zaštićenog porijekla (PDO) i oznakom zaštićenog geografskog podrijetla (PGI) poput vina, maslinovog ulja i meda, a istovremeno unapređuje održivost školskim vrtovima, općinskim kompostiranjem, mjerama klimatskih djelovanja i snažnim politikama bioraznolikosti – nudeći prenosivi model za otporne, organske prehrambene sustave u Europi.
  • Najbolja organska regija i biodistrikt je okrug Võru u Estoniji. Od 2018. godine ova jugoistočna regija pionir je održivog sustava organske hrane. Osigurava 20% organske hrane u svim školama i vrtićima kroz snažnu suradnju između lokalnih vlasti, proizvođača i zajednice. 

Izvor: Europska komisija

Dan bez automobila

Objavio
Odgovorno
-
Dan bez automobila
Foto: Dan bez automobila u Zagrebu 2022. - Zagrebačka žbica / www.zagreb.hr

Dan bez automobila, 22. rujna, potiče vozače da se na jedan dan odreknu svojih automobila. Prilika je to za smanjenje onečišćenja zraka, promicanje hodanja i vožnje biciklom u sigurnijem okruženju.

Danom bez automobila završava se Europski tjedan mobilnosti. U Europi, svake godine od 16. do 22. rujna, brojni europski gradovi pokazuju svoju predanost čistom i održivom gradskom prijevozu tijekom #MobilityWeek-a.

Svjetska mreža bez automobila ističe da Svjetski dan bez automobila može biti uvid u to  kako naši gradovi mogu izgledati, osjećati se i zvučati bez automobila… 365 dana u godini.

Dani bez automobila prilika su za gradove da istaknu kako se zakrčene ceste mogu koristiti na različite načine. Od utrka za vozila na alternativni pogon u Budimpešti, jahanja u São Paulu, uličnih piknika u Beču, do trčanja u Jakarti, gradovi i ljudi koji žive u njima naglašavaju alternative vozilima koja zagađuju okoliš.

Ovisnost o automobilima i problem gradova

Od kad je 1885. Carl Benz izumio je prvi automobil na benzinski pogon automobili su uvelike utjecali na naše živote. Osobito u zemljama u kojima su gradovi dizajnirani prema automobilima. Loša strana automobila posebno se uočava upravo u gradovima gdje automobili uzrokuju prometne gužve i zagađenje.

Foto: Gerd Altmann / Pixabay

Kako broj vozila na cestama raste, prometne gužve postaju stalna glavobolja građanima. Na brojnim cestama je stoga smanjivan prostor za bicikle i pješake čime se ugrožava njihova sigurnost. Osim toga, veliki problem je zagađenje zraka i pojačana buka.

Zaštitite svoj sluh, zaštitite svoje zdravlje!

U zemljama poput Kine i Indije smrtni slučajevi koji se mogu pripisati zagađenju česticama dostižu gotovo milijun godišnje. Kao sektor s drugom najvećom emisijom ugljičnog dioksida globalno, odmah nakon proizvodnje električne i toplinske energije, cestovni promet ugrožava javno zdravlje i značajno pridonosi globalnom zatopljenju. Emisije CO2 osobnih automobila gotovo su se udvostručile od 2000. godine, popevši se s 2,2 GtCO2 na 3,0 GtCO2 u 2020. godini.

Međunarodni dan čistog zraka za plavo nebo

Obilježavanje dana bez automobila

Porijeklo dana bez automobila može se pratiti sve do naftne krize 1970-ih. Nestašice nafte inicirale su uvođenje dana bez automobila (stariji se sjećaju par-nepar sistema). Bila je to efikasna mjera koja je mogla vrlo brzo smanjiti potražnju za naftom. Posebno se intenzivno koristila u Nizozemskoj, Danskoj, Švicarskoj, Francuskoj i Njemačkoj…

Godišnji Dan bez automobila postao je formalizirani događaj tek 1990-ih. Nacionalne kampanje pokrenute su u Ujedinjenom Kraljevstvu 1997. od strane Environmental Transport Association, u Francuskoj 1998. od strane inicijative En Ville sans ma Voiture, a u Njemačkoj 1998. kroz Mobil Ohne Auto. Ubrzo nakon toga, 1999. godine, Europska komisija je podržala i financirala Dan bez automobila. Sljedeće godine ga je uspostavila kao inicijativu za cijelu Europu. Iste 2000. godine Komisija je proširila program na puni Europski tjedan mobilnosti. To je sada glavni fokus Komisije, s Danom bez automobila kao dijelom veće cjeline.

Zagreb bez automobila 

U ponedjeljak 22. rujna Zagreb već tradicionalno obilježava Europski dan bez automobila. Središte Zagreba biti će zatvoreno za automobilski promet od 8 do 20 sati, a svim će građanima taj dan biti omogućen besplatan javni prijevoz. 

Europski tjedan mobilnosti u Zagrebu završava tradicionalnom Žbicom, biciklističkom vožnjom zagrebačkim ulicama s početkom u 18 sati te Malom biciklijadom za djecu koja počinje u 17 sati.

Intencija dana bez automobila je da se građani barem na jedan dan u godini odreknu vožnje svojim automobilima i zamjene ga biciklima i javnim gradskim prijevozom. To je prilika onima koji misle kako ne mogu bez automobila da naprave iskorak i pokušaju nešto drugačije.

Prilika je ovo da se istakne kako je u Zagrebu nedavno uveden novi sustav javnih bicikala pod nazivom Bajs. Građanima je na raspolaganju 500 bicikala na 40 stanica, a do kraja listopada bit će postavljeno 2000 bicikala na 180 lokacija.

Učinci Dana bez automobila

Prema Svjetskom ekonomskom forumu, pad razine onečišćujućih tvari u zraku kretao se od 40% u Parizu do 89% u Londonu. Veliki gradovi također su izvijestili o učinkovitijem korištenju parkirnih mjesta koja zauzimaju 15 do 30 posto urbanog područja. Porast usluga mobilnosti i globalna pandemija 2020. važni su čimbenici koji su pogodovali svjetskom kretanju bez automobila.

DOBRA HRVATSKA
ažurirano 29.09.2025.

Aplikacija AWorld – podrška pojedincima, tvrtkama i organizacijama prema ciljevima održivosti

Objavio
Odgovorno
-
Aplikacija AWorld

U okviru UN-ove kampanje ActNow izrađena je aplikacija AWorld. Aplikacija je odabrana i od Europske komisije za Klimatski pakt. Cilj aplikacije je osnažiti pojedince, tvrtke i organizacije na dodatne napore u održivosti kroz edukaciju, angažman i mjerljive akcije.

Aplikacija AWorld:

  • Potiče angažman i zadržavanje korisnika gamifikacijom, izazovima i nagradama u stvarnom vremenu za održivo ponašanje.
  • Smanjuje utjecaj na okoliš pomažući korisnicima da učinkovito prate, smanjuju i prijavljuju svoj ugljični otisak.
  • Personaliziran za pojedince i skalabilan za organizacije, AWorld usklađuje djelovanje s ciljevima održivosti na svakoj razini.

Počevši od 2024. godine, CSRD (Direktiva o izvještavanju o korporativnoj održivosti) postaje ključni propis za izradu izvješća o održivosti za javno kotirane europske tvrtke. I u Hrvatskoj se povećava broj obveznika izvještavanja o održivosti. Korištenje AWorld platforme pomaže timovima za održivost da prikupljaju podatke koji podržavaju usklađenost s CSRD-om, u skladu s Europskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS).

Konkretno, AWorld nudi podatke o angažmanu dionika i društvenom utjecaju u vezi s: Zaposlenicima (S1) Potrošačima (S4) Dobavljačima (S2) Utjecanim zajednicama (S3).

Više na AWorld

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan mira 2025.: Hitna akcija za miran svijet!

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan mira 2025.

Međunarodni dan mira ili Dan mira obilježava se svake godine 21. rujna. Ustanovljen je 1981. godine jednoglasnom rezolucijom Ujedinjenih naroda. Dan mira pruža zajednički datum cijelom čovječanstvu da se posveti miru iznad svih razlika i doprinese izgradnji kulture mira.

Diljem svijeta životi se raskidaju, djetinjstva se gase, a osnovno ljudsko dostojanstvo se odbacuje usred okrutnosti i ponižavanja rata.

Glavni tajnik UN-a António Guterres

Djelujte odmah za miran svijet

U vrijeme turbulencija, previranja i neizvjesnosti, ključno je da svi poduzmu konkretne akcije kako bi se mobilizirali za mir. Od mirovnjaka na prvim crtama sukoba, preko članova zajednice, do učenika u učionicama diljem svijeta, svatko ima svoju ulogu. Moramo se suprotstaviti nasilju, mržnji, diskriminaciji i nejednakosti. Trebamo prakticirati poštovanje i prihvatiti raznolikost našeg svijeta.

Postoji mnogo načina da djelujete upravo sada. Potaknite razgovore o hitnoj potrebi za razumijevanjem, nenasiljem i razoružanjem. Volontirajte u svojoj zajednici, slušajte glasove koji se razlikuju od vaših, osporite diskriminirajući jezik na radnom mjestu, prijavite maltretiranje i online i offline te odvojite vrijeme za provjeru činjenica prije nego što objavite na društvenim mrežama.

Također možete izraziti svoje izbore, odlučiti se za kupnju artikala društveno osviještenih marki ili donirati organizacijama koje promiču održivost i ljudska prava.

Ujedinjeni narodi djeluju u svakom od ovih područja, predvodeći globalne napore za unapređenje ljudskih prava, borbu protiv klimatskih promjena te sprječavanje i reagiranje na sukobe.

Mir nije samo vizija – to je poziv na djelovanje na koji svatko od nas može odgovoriti promicanjem razumijevanja, poštovanja i pravde u svakodnevnom životu. Pridruživanjem akcijama i dijeljenjem poruka nade, možemo inspirirati druge da progovore i pomognu u izgradnji mirnijeg svijeta.

Izvor: UN

WMO upozorava na sve nepredvidljiviji ciklus vode

Objavio
Odgovorno
-

Prema novom izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o stanju globalnih vodnih resursa, ciklus vode je postao sve nepredvidljiviji i ekstremniji, oscilirajući između potopa i suše. Izvješće ističe kaskadne utjecaje previše ili premalo vode na gospodarstva i društvo.

WMO Izvješće o stanju globalnih vodnih resursa 2024.Ovo izvješće, koje WMO objavljuje svake godine, pruža sveobuhvatan kvantitativni pregled globalnih vodnih resursa. Naglasak je na hidrološkoj varijabilnosti i trendovima. Podržava zemlje, donositelje odluka i dionike u razumijevanju trenutnog stanja vodnih resursa. Pomaže u identificiranju žarišnih točaka i podršci učinkovitim strategijama upravljanja vodama.

Izvješće o stanju globalnih vodnih resursa za 2024. godinu objavljeno je jučer, 18. rujna 2025. Dokumentira izvanrednu godinu koju su oblikovale rekordne vrućine, klimatski ekstremi i široko rasprostranjeni utjecaji povezani s vodom. S globalnim površinskim temperaturama koje su dosegle 1,55 °C iznad predindustrijskih razina, 2024. bila je najtoplija godina u 175-godišnjoj evidenciji promatranja. Snažni uvjeti El Niña na početku godine pojačali su sušu u Južnoj Americi i južnoj Africi, dok su se druge regije suočile s razornim poplavama.

Ključne poruke izvješća o stanju globalnih vodnih resursa za 2024.
  • Ističe kaskadne učinke previše ili premalo vode
  • Samo jedna trećina riječnih slivova imala je normalne uvjete tijekom godine
  • Sve ledenjačke regije diljem svijeta treću godinu zaredom prijavljuju gubitke zbog topljenja
  • Izvješće poziva na više praćenja i dijeljenja podataka

U cijelom ciklusu vode bili su vidljivi ekstremi: rijeke, rezervoari, jezera, podzemne vode i ledenjaci pokazali su značajna odstupanja od normalnog. Dok su dijelovi Afrike, Europe i Azije bili poplavljeni poplavama, Južna Amerika i južna Afrika pretrpjele su tešku sušu. Ledenjaci su nastavili bilježiti gubitak leda, što je doprinijelo porastu razine mora. Ovi događaji donijeli su široko rasprostranjene ljudske i ekonomske troškove. To naglašava hitnu potrebu za boljim praćenjem, ranim upozoravanjem i prilagodljivim upravljanjem vodama u uvjetima zagrijavanja klime.

Izvor: WMO

Zelena čistka – Svjetski dan čišćenja 2025.: Tekstilni i modni otpad

Objavio
Odgovorno
-

Svjetski dan čišćenja (World Cleanup Day) u Hrvatskoj je poznatiji kao Zelena čistka. Dan podsjeća društvo na našu kolektivnu odgovornost za očuvanje i održavanje čistog i zdravog okoliša te doprinos održivom gospodarenju otpadom i resursima. 

Pokret je rođen 2008. godine u Estoniji, kada je 4% stanovništva, za svega nekoliko sati, očistilo cijelu zemlju od ilegalno odbačenog otpada. To je preraslo u globalnu inicijativu koju od 2012. koordinira Let’s Do It World. Ova globalna inicijativa potiče ljude na sudjelovanje u lokalnim akcijama čišćenja kako bi se riješili lokalni problemi otpada i promoviralo održivo gospodarenje otpadom. Svjetski dan čišćenja dodan je u službeni kalendar Ujedinjenih naroda 2023. godine.

Svjetski dan čišćenja

Svjetski dan čišćenja 2025.: Tekstilni i modni otpad

Svjetski dan čišćenja 2025. fokusiran je na tekstilni i modni otpad, jedan od najvidljivijih i najbrže rastućih ekoloških izazova.

Svake sekunde kamion za smeće pun odjeće odloži se na odlagalište otpada ili se spali. Modna industrija svake godine generira 92 milijuna tona tekstilnog otpada, preopterećujući sustave upravljanja otpadom, zagađujući vodene putove i potičući klimatsku krizu.

Svjetski dan čišćenja 2025. ističe hitnu potrebu za podizanjem svijesti i promjenom navika prema odgovornoj potrošnji, jačanjem lokalnih i globalnih sustava gospodarenja otpadom te unapređivanjem politika i partnerstava koja grade otpornost urbanih područja.

DOBRA HRVATSKA

Europski tjedan održivog razvoja 2025. #BudimoOdrživi

Objavio
Odgovorno
-
Europski tjedan održivog razvoja 2025.
Foto: ODRAZ

Europski tjedan održivog razvoja (ESDW) održava se od 18. rujna do 8. listopada 2025. Ove se godine obilježava 10. obljetnica ESDW-a. Tema obilježavanja je “Otpornost i ravnoteža”.

Cilj obilježavanja je promicati održivi razvoj i podizati svijest o Agendi 2030 i ciljevima održivog razvoja (SDG) poticanjem registracije javnih događaja. Fokus je na poticanju sudjelovanja u radionicama, akcijama prikupljanja, razmjenama i inspirativnim susretima kako bi se pokazalo da održivost počinje u svakodnevnom životu.

Ciljevi održivog razvoja su nacrt za postizanje bolje i održivije budućnosti za sve. Oni se bave globalnim izazovima s kojima se suočavamo, uključujući siromaštvo, nejednakost, klimatske promjene, degradaciju okoliša, mir i pravdu.

Kao i uvijek, ESDW je otvoren za sve koji žele poduzeti konkretne akcije kako bi podržali provedbu Ciljeva održivog razvoja (SDG) Ujedinjenih naroda. Inicijative, zaklade, škole, vrtići, sveučilišta, crkve, tvrtke, socijalne ustanove, udruge za zaštitu okoliša i razvoj, općine, javna poduzeća, vlasti, uredi i ministarstva, ali i privatne osobe koje žele pokrenuti akciju u svom osobnom okruženju, potiču se da organiziraju i prijave događaje putem ESDW-a. Saznajte više o obilježavanju tjedna u Hrvatskoj. Koordinator obilježavanja u Hrvatskoj je ODRAZ-Održivi razvoj zajednice.

DOBRA HRVATSKA

1...151617...182Stranica 16 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z