PONOVLJENI POZIV: 8 . konferencija o DOP-u, 01.12.2016.

Osma konferencija o društveno odgovornom poslovanju rezultat je aktivnosti suradničke mreže organizacija koje već niz godina organiziraju aktivnosti i događanja na temu društveno odgovornog poslovanja.

Konferencija se tradicionalno organizira na dan 1. prosinca 2016., Hotel Esplanade

Osigurajte svoje mjesto za sudjelovanje:  http://goo.gl/AlXcn0

Više informacija o prošlim konferencijama kao i nadolazećoj možete naći na: http://www.hrpsor.hr/8-konferencija-o-dop-u-1-110.html

Ciljevi konferencije su:

  • podići svijest o važnosti DOP-a u poslovnom sektoru, tijelima državne vlasti, jedinice lokalne uprave i samouprave, organizacijama civilnog društva, sindikatima te drugim udruženjima
  • razviti mehanizme za razmjenu iskustava, znanja i vještina potrebnih za razvoj DOP-a
  • promovirati uspješne poslovne prakse i posebno pružiti potporu malim i srednjim poduzeća u promicanju DOP-a,
  • potaknuti usvajanje kodeksa poslovnog ponašanja te unaprijediti nefinancijsko izvještavanje
  • zagovarati poboljšanje regulatornog okvira u kojem su propisi usklađeni sa standardima EU
  • pokrenuti inicijative vezane uz specifična područja poslovanja (radna okolina, korporativno upravljanje, dobavljački lanac i potrošači, zaštita okoliša, odnosi sa zajednicom).
  • poticati stručno umrežavanje s ciljem razmjene znanja i provedbe europskih standarda u Hrvatskoj i regiji
  • ponuditi platformu za dijalog i razvoj programa DOP-a
  • motivirati i inicirati buduće aktivnosti usmjerene na razvoj DOP-a.

Održivi razvoj predstavlja najbolji oblik razvoja koji omogućava racionalno korištenje resursa i distribuciju dobara, zadovoljavajući potrebe današnje i budućih generacija. Poslovne organizacije koriste društveno odgovorno poslovanje kako bi pridonijele održivom razvoju kroz odgovorno ponašanje prema okolišu, uz stvaranje pozitivnog doprinosa društvu. Održivi razvoj dio je politike Europske unije, a DOP način poslovanja na koji EU potiče svoje gospodarstvo. Navedeni modeli poslovanja dugoročno predstavljaju najbolji temelj konkurentnosti i pametnog razvoja kojemu težimo kao društvo.

DOP je koncept koji se odnosi na djelovanje poduzeća koje nadilazi obveze strogo definirane zakonskom regulativom i temelji se na dobrovoljnoj inicijativi organizacije koja u takvom djelovanju vidi svoj dugoročni poslovni interes, ono nije neobavezan dodatak poslovanju već način upravljanja poduzećem.

Na Konferenciji će biti dodijeljena deveta nagrada INDEKS DOP-a za postignuća u DOP-u za 2015. godini. Indeks DOP-a je metoda procjene društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj koja se temelji na sustavu rangiranja koji omogućuje objektivnu procjenu društveno odgovornih praksi poduzeća i usporedbu s praksama drugih. Metodologiju su izradili domaći stručnjaci po uzoru na renomirane strane metodologije rangiranja.

Nagrada Indeks DOP-a dodjeljuje se za najboljeg u svakoj od četiri jednakovrijedne skupine: velika, srednja, mala te javna poduzeća. Posebna nagrada za najveći napredak dodjeljuje se poduzeću koje je ostvarilo najveću razliku u sveukupnim bodovima u odnosu na prethodnu godinu.

Poduzećima koja ostvare najbolji rezultat u pojedinim područjima upitnika dodijelit će se sektorske nagrade za područja: Odgovorne politike i prakse u radnoj okolini; Odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem i Društveno odgovorni odnosi sa zajednicom.

Konferencija otvora mogućnost autorima da prijavljuju i prezentiraju radove na temu društveno odgovornog poslovanja. Time želimo:

  • Potaknuti organizacije i pojedince koji provode dobre prakse kako bi ih objavljuju na međunarodnoj razini u obliku koji je prihvaćen u međunarodnoj stručnoj i znanstvenoj zajednici;
  • Potaknuti razvoj istraživanja DOP praksi i oblika primjene održivog razvoja u RH i regiji;
  • Obogatiti konferenciju međunarodnim i domaćim istraživanjima i primjerima;
  • Omogućiti izdavanje zbornika radova;
  • Potaknuti da se održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje razvijaju kao struka.

OSVRT: Zašto je u NP Plitvička jezera zabranjena uporaba dronova?

Plitvička jezera
Foto: Sofia Cerqueira / Unsplash

U Nacionalnom parku Plitvička jezera Uprava je u srpnju 2016. zabranila uporabu dronova, malih letjelica-heliokoptera kojima se upravlja bežičnim putem sa zemlje. Njihova se uporaba brzo širi svijetom, prenose poštu, pošiljke, imaju na sebi i kameru za snimanje iz zraka. Smijemo li i zamisliti masovniji let takvih zujalica povrh mirnih krajolika, specifičnih zona za okrijepu, nacionalnih parkova!? Možemo, jer to se i događa. Da, dronovi zuje povrh nacionalnih parkova Plitvička jezera, Krka, Brijuni, zaštićenog Parka prirode Medvednice ili takvih sasvim „običnih“ oaza za osluškivanje prirode – Jarunskog jezera ili zadarske rive s orguljama!

Uprave nacionalnih parkova počele su reagirati. U pokušajima da pomoću drona snime ljepote Plitvičkih jezera i „uhvate“ najbolji kadar, pojedini turisti zaboravljaju da se nalaze u zaštićenom području prirode. U posjete parkovima dolaze oboružani kamerama, pametnim telefonima, ali sad, eto, i malenim letjelicama – dronovima.

Korištenje dronova u nacionalnim parkovima u posljednje vrijeme kod nas je bilo uzrok sukoba čuvara i posjetitelja. Na stranu to jesu li čuvari imali dovoljno takta pri upozoravanju turista da ne smiju koristiti dronove, postavlja se pitanje kako netko tko dolazi u područje cijelom svijetu poznato po jedinstvenoj ljepoti i očuvanosti prirode ne shvaća da letjelicama uznemirava „domicilni“ životinjski svijet, da remeti vječni sklad i mir, da na teško prihvatljiv način zadire u iskonsku bit prirode. Poznato je da na području parka Plitvice, uz ostale vrste, živi i 157 vrsta ptica i 321 vrsta leptira kojima dronovi uvelike smetaju i životno ih ugrožavaju. Smetaju dronovi i ljudima, drugim posjetiteljima Plitvica koji tamo pristižu da bi se poklonili veličini prirode i nacionalnog parka općenito.

I zato, dobro je da odgovorna vodstva ustaju u dnevnu zaštitu zakonom zaštićenih područja. Uprava NP Plitvička jezera je u srpnju 2016. donijela odluku o zabranu leta dronova u NP.

Jednako tako nije bezazlena ni pomama za snimanjem selfieja u prirodi. Uz neadekvatnu obuću i posvemašnju nepažnju, sve više je nesreća svake godine, od kojih su neke završile i smrću  i ove, 2016.

Tehnološke novosti, kakva je i dron, donose ljudima i mnoge koristi, u ovom slučaju na primjer: pomoć stanovništvu za vrijeme poplava, pretraga gorskih terena u potrazi za unesrećenima, zračno snimanje krajobraza, prijenos lijekova, brza dostava pošiljaka kad je brzina nužna i dr. No, nije to sve. Moraju se imati u vidu ukupne posljedice – pozitivne i negativne – od njihove primjene, dugoročno. Dronovi svakako znače promjenu na našem zajedničkom nebu, donose novi vid zvučnog i slikovnog zagađenja.

Ovog ljeta čitali smo kako ekonomisti i poslovni ljudi predviđaju će posao sa bespilotnim letjelicama, gdje spadaju i dronovi, postati jedan od 10 biznisa budućnosti. I zato je posebno važno već sada, na početku ere bespilotnih letjelica – pobrinuti se za razborito razmatranje njihova mjesta u životu čovjeka i prirode, i to u vidu adekvatne, promišljene zakonske regulative i gradnje svijesti u čovjeka o tome što je dobro samo po sebi, a što nije. Tako će i na Plitvicama biti manje dronova i nesreća zbog nepažnje i selfiranja.

Tehnološke inovacije trebaju biti na ukupnu korist ljudima. Ili gube smisao.

ADDIKO BANK: Usvojena politika doniranja i podrške– i upućena pomoć u 7 ustanova

Foto: Tim Marshall / Unsplash

U svom radu se opredijelila se za politiku doniranja i pomaganja ustanovama, udrugama i institucijama od javnog društvenog značaja, posebno onima koje se bave obrazovanjem, kulturom te onima koje skrbe o najranjivijim članovima zajednice, djeci i nemoćnim osobama.

Realizirajući to u dobru praksu odgovornog poslovanja i pružanja potpore lokalnim zajednicama Addiko Bank je donirala namještaj i opremu za sedam ustanova s područja Grada Zagreba, Sisačko-moslavačke, Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačka županije i to:

  • Osnovnoj školi Koprivnički Ivanec iz Koprivnice,
  • Domu za odrasle osobe Lobor, kazalištu Daska iz Siska,
  • Caritasu Zagrebačke nadbiskupije,
  • RINO Roditeljskom institutu za odgoj i obrazovanje,
  • Kući Sv. Josipa za nezbrinutu djecu i
  • Dječjoj bolnici Srebrenjak iz Zagreba.

Banka je donirala 235 komada namještaja koji omogućuje ugodniji i lakši boravak i rad u navedenim ustanovama – ormara, stolova, stolica i sofa te brojan sitniji namještaj..

Ova donacija predstavlja samo jednu u nizu naših aktivnosti humanitarnog karaktera i naše društvene odgovornosti, a koje su važan dio poslovanja i korporativne kulture Addiko Bank. Drago nam je što smo imali priliku pomoći te se nadamo da smo na ovaj način pridonijeli stvaranju ugodnijeg prostora zaposlenicima i korisnicima, odnosno štićenicima ovih ustanova“, izjavila je Jasna Širola, članica Uprave Addiko Bank d.d.

HEP: OSIGURATI ENERGIJU U SVIM OKOLNOSTIMA – MISIJA JE HEPOVACA

Misija Hrvatske elektroprivrede – Sigurna i kvalitetna opskrba kupaca energijom, uz visoki stupanj društvene odgovornost, često je na kušnji, nažalost, zbog razloga na koje čovjek nema utjecaja. Poplave, požari, snijeg…, donose ljudima preteške trenutke. Tada kad je najnužnije, HEP im opet nosi – radost električne energije.

U zadnje vrijeme HEP se suočio s nekoliko dramatičnih elementarnih nepogoda u kojima je velik dio stanovništva ostao bez električne energije, u kojima su teško stradali elektroenergetski objekti i mreža, a radnici HEP-a pokazali se istinskim herojima koje vodila samo jedna misao –svojim sugrađanima što prije vratiti električnu energiju.

Početkom veljače 2014. ledena vremenska nepogoda u Gorskom kotaru uništila je 510 km električnih vodova – polovicu distribucijske mreže. Kiša koja se smrzavala u dodiru s tlom na vodičima je stvarala ledeni omotač nerijetko debljine i od 20 cm, što znači da su bili opterećeni težinom 40 puta većom od normalne. Tijekom nevremena bez električne energije ostalo 15 tisuća kućanstava s oko 23 tisuće stanovnika. Ukupna šteta je iznosila 84,4 milijuna kuna, što predstavlja najveću mirnodopsku štetu u povijesti HEP-a. Na hitnom popravku mreže i uspostavi opskrbe energijom tijekom tri tjedna radilo je više od 400 radnika HEP Operatora distribucijskog sustava. Svi oni radili su u ekstremnim zimskim i terenskim uvjetima, probijajući se do mjesta kvara uz pomoć Hrvatskih šuma i Hrvatske gorske službe spašavanja. Njihova je zadaća bila samo jedna – što prije stanovnicima Gorskog kotara osigurati svjetlo, spasiti zalihe hrane, vratili telefonski signal, televizijsku sliku, internet, djeci toplinu doma… Srećom, iako su uvjeti za radove bili vrlo složeni i s visokim stupnjem rizika, tih se dana nije dogodila nijedna nezgoda.

Samo tri mjeseca poslije dogodila se katastrofalna poplava u istočnoj Slavoniji. Uz nemjerljive štete koje je pretrpjelo stanovništvo, velika šteta nastala je i na elektrodistribucijskoj mreži. Bez napona je ostalo 110 km električne mreže i više od tri tisuće mjernih mjesta. HEP ODS je pretrpio štetu od približno 12 milijuna kuna. Zahvaljujući iznimnom angažmanu radnika HEP ODS-a, sva je niskonaponska mreža uključena već do 7. srpnja 2014. HEP je pokazao dodatno razumijevanje za stradale te je već prvih dana katastrofe uplatio donaciju od milijun kuna Hrvatskom crvenom križu, kao pomoć stanovništvu. Zatim je vlasnike poplavljenih kuća oslobodio plaćanja troškova za električnu energiju za razdoblje od svibnja do rujna 2014., u vrijednosti 3,2 milijuna kuna. Također je podmirio i troškove električne energije za potrebe kontejnerskih naselja. Da bi se stanovništvo čim prije moglo vratiti u domove, HEP ODS je darovao približno milijun kuna općinama Gunja, Drenovci i Vrbanja u svrhu financiranja nužnih sanacijskih radova na instalacijama u stambenim objektima. Donirana sredstva su omogućila vlasnicima kuća da na propisan i siguran način obave zamjenu nužne instalacijske opreme te izvanredni pregled i ispitivanje električne instalacije. Zajedno s donacijom za uređenje dječjeg igrališta u Gunji, ukupna pomoć HEP-a istočnoj Slavoniji iznosi šest milijuna kuna.

Ni godine 2015. nisu nas zaobišle nove katastrofe. Tako je zbog velikog požara na Pelješcu na duže ili kraće vrijeme jedan dio stanovnika i gostiju na Pelješcu i otoku Mljetu ostajao bez struje. I tamo, na Pelješcu, radnici HEP ODS-a ponovo su dokazali što znači profesionalnost, požrtvovnost i hrabrost.

Sve ovo najviši je iskaz društvene odgovornosti tvrtke i njenih radnika.

Darko Alfirev, pomocnik direktora Sektora za korporativne komunikacije, HEP d.d.

ZELENE TERME SV. MARTIN: Tri godine uspješne primjene metoda „tim za održivost“ i „zeleni koordinator“

Prošle su tri godine kako je s ciljem upravljačke i izvedbene podrške strateškoj orijentaciji brenda Zelene Terme, godine 2013. osnovan tim za održivost u čijem je djelokrugu koordinacija, planiranje, praćenje, korektivne mjere… iniciranje poboljšanja – dakle, sinhronizirano i usredotočeno bavljenje održivim poslovanjem na svaki način, u svakoj funkciji, u svakom aspektu poslovanja. Tim ima ulogu stožerne funkcije pri upravi tvrtke. Raspodijeljeni su zadaci i odgovornosti po pojedinim članovima tima.  Definirano je i novo zaduženje „Zeleni koordinator“ koji je odgovoran za koordinaciju u primjeni planova i projekata održivog poslovanja. Cjelovitim sustavom održivog poslovanja upravlja direktor tvrtke Branimir Blajić zajedno s imenovanim „zelenim koordinatorom“  Vedranom Augustićem te timom za održivost. Za napredak su, pogotovo u fazi primjene, odgovorni  naravno svi direktori i voditelji odjela.

Uprava se svojom izjavom obavezala na uvođenje politike održivosti u svim segmentima poslovanja.

Tim za održivost sastoji se od devet osoba (direktor, prvi rukovoditelji te voditelji pojedinih odjela) i sastaje se tjedno (radni sastanci), tromjesečno, godišnje (sastanak planiranja)

Organizacija projekta Zelene terme o kojoj je ovdje bilo govora, uz sve ostalo,  itekao je pridonijela novom ugledu i imidžu „zelene tvrtke“. To govore rezultati na koje su u Sv. Martinu ponosni:

  • smanjenje emisije CO2 za cca 30% ( 2011./2015).
  • smanjena potrošnja plina za cca 30%
  • smanjenje biorazrgadivog otpada po obroku prosječno cca 40%
  • ukupni otpad se razdvaja u desetak separacija, čemu pridonosi i najveći broj gostiju svojim ponašanjem, itd.

Uprava tvrtke razmatra nove mjere za daljnji razvoj zelenog poslovanja u nadolazećim godinama.

Na fotografijama su Branimir Blajić, direktor tvrtke  te Vedran Augustić, zeleni koordinator – rukovoditelj održavanja.

Za portal www.odgovorno.hr priredio:

Saša Vugrinec

Marketing, PR & DR Manager

LifeClass Terme Sveti Martin

Srpanj, 2016.

PBZxpress: interne novine koje snažno oblikuju zaposlenici

Tematski fokus PBZxpress-a je na zaposlenicima koji ga svojim sugestijama i idejama u potpunosti sami i oblikuju. Svaki zaposlenik svoj mjesečni primjerak novina prima na svoju poslovnu adresu.

PBZ grupa ima 3970 zaposlenika koja s razgranatom poslovnom mrežom s oko 200 poslovnica i 700 bankomata PBZ pokriva teritorij cijele zemlje. Takva teritorijalna udaljenost ljudi u poslu je svojevrsni problem koji posebno utječe na komunikaciju među kolegama i razmjenu važnih informacija. Djeluju li zaposlenici u određenoj fizičkoj izolaciji, teritorijalnoj ili nečim drugim uzrokovanoj, dijele li neposredno minimum informacija, tada se, među ostalim, promjene usporavaju. Nisu to jedine posljedice. Hargie i Tourish (2002.) su pronašli da niska kvaliteta inter-odjelne komunikacije stvara značajan osjećaj izoliranosti i nezadovoljstva, što potencira nižu razinu uključenosti zaposlenika u proces donošenja odluka. To ujedno znači da nedovoljna razmjena informacija povećava otuđenost zaposlenika i dovodi do njihove nesigurnosti. Zato bi svaka organizacija, koja po naravi svog posla djeluje na mnogo lokacija, morala uložiti dodatnu pažnju, napore i sredstva u poboljšanje interne komunikacije.

Pokretanje projekta internih novina pod nazivom – PBZXpress uslijedilo je potkraj 2006. godine, nakon analize rezultata mjerenja organizacijskog ozračja i zadovoljstva u PBZ-u. U Banci se mjerenje organizacijskog ozračja i zadovoljstva poslom redovito provodi od 2003. godine, te je tijekom svih tih godina primijećeno da dimenzija “unutarnje komuniciranje i informiranje” dobiva slabije ocjene od ostalih dimenzija koje se mjere. Na temelju takva povratnog stava zaposlenika i iskazane poruke “nedovoljna je informiranost o tome što se događa u drugim organizacijskim dijelovima”, zaključak je bio – moramo pokrenuti svoje novine! Pošli smo od premise da je posao unapređenja unutarnje komunikacije i informiranja u svakom velikom sustavu, pa tako i u PBZ-u, veliki izazov sam po sebi. Znali smo da bi brži protok više informacija između mnogih naših odjela pozitivno utjecao na korporativno ozračje i produktivnost cijele organizacije i ta nas je vizija snažno nadahnjivala.

PBZXpress su mjesečne interne novine Privredne banke Zagreb d.d. Glavna im je svrha informiranje svih zaposlenika PBZ Grupe o relevantnim događajima i osobama, poboljšanje interne višesmjerne komunikacije te, posredno, zadovoljstva poslom i jačanje osjećaja pripadnosti PBZ Grupi. Tematski fokus PBZXpress-a je na zaposlenicima koji ga svojim sugestijama i idejama u potpunosti sami i oblikuju. Svaki zaposlenik svoj mjesečni primjerak novina prima “na ruke”.

Stručna istraživanja na praksi drugih

Istraživanje jedne konzultantske kuće je pokazalo da zaposlenici internu komunikaciju smatraju vrlo važnom i korisnom. Iako najčešće o događajima unutar organizacije zaposlenici doznaju od kolega i suradnika, ipak njih 95 posto smatra potrebnim postojanje i sustavnog načina unutar-organizacijskog informiranja.
Interna komunikacija se često navodi i kao jedna od sastavnice identiteta tvrtke, iznimno je važna za percepciju zaposlenika (Fombrun, 1996.), pa je interna komunikacija osnova vanjske komunikacije identiteta tvrtke.
Interna komunikacija obuhvaća različite aspekte dijeljenja i primanja informacija; osim spomenutog utjecaja na stvaranje identiteta poduzeća, važna je i za njegov ukupni uspjeh, kako su ustvrdili George i Jones (2006.), te Robbins i Judge (2007.). I Robson i Tourish (2005.) navode značajne dokaze za tvrdnju da interna komunikacija pridonosi povećanju vjerojatnosti u uspješnost organizacije. Jednu takvu tvrdnju izrekli su Snyder i Morris još 1984. godine.
Brojna istraživanja pokazuju da svako poboljšanje interne komunikacije konkretno pridonosi organizaciji i zaposlenima i drugim višestrukim pozitivnim učincima, pa se u tom smislu spominju:

  • porast broja raznih korisnih učinaka za poduzeće (Hargie i Tourish, 2002.; Dickson, Reiney i Hargie, 2003.);
  • veća učinkovitost korištenja resursa (Quinn i Hargie, 2004.)
  • povećana proizvodnost, veća kvaliteta usluga i proizvoda, povećana razina inovacija, manje štrajkova, smanjeni apsentizam, pa sve do smanjenih ukupnih troškova (Clampitt i Downs, 1993.).

Snyder i Morris (1984.) su još pokazali kako dvije percipirane komunikacijske varijable (kvaliteta komunikacije s nadređenim i razmjena informacija sa zaposlenicima iste razine) pozitivno koreliraju s prihodom organizacije.
S druge strane, nekvaliteta organizacijske komunikacije dovodi do niza negativnih posljedica, a Hargie i Tourish (2002.) navode nekoliko:

1. usporavanje pozitivnih promjena,

2. osjećaj izoliranosti i nezadovoljstva u zaposlenika

3. niža razina uključenosti zaposlenih u proces odlučivanja

4. povećanje nesigurnosti i otuđenosti zaposlenika.

PBZXpress –  na načelima sudjelovanja, interakcije, usmjerenosti korisniku

Kad su interne novine PBZXpress pokrenute, dogovoreno je da će funkcionirati po načelu user generated contents, tj. čitatelji će izravno diktirati sadržaj posredstvom povratnih informacija i iskazanih ideja i interesa. Stoga je bilo jako važno da u urednički kolegij uđu predstavnici glavnih poslovnih grupa u Banci, kao i razni suradnici radi boljeg stručnog kreiranja časopisa. Vrlo je značajno što članke u okviru rubrika pišu sami zaposlenici – “dopisnici”. Na taj su način ostvareni višestruki dobri učinci: zaposlenici su dobili prigodu da se pokažu u još jednom, novom svjetlu, u stvaralačkom radu. Sadržaj se kreira prema njihovim potrebama, jer tko bolje od njih zna što im treba.

Od početnog broja koji je 2006. godine objavljen na osam stranica, temeljem povratnih informacija zaposlenika, iskazanih ideja i interesa, broj stranica novina se tijekom godina udvostručio a s rastom raznolikih tema, povećavao se i broj rubrika. Tijekom osam godina, koliko PBZXpress postoji, svoj trag u vidu članaka ostavilo je više od 500 zaposlenika Banke

U PBZXpress-u je, osim teksta, jako važna i fotografija – njome imenima dodajemo lica, a događaju atmosferu. Zna se da su e‑mail ili telefon najčešća sredstva komunikacije u velikim organizacijama, na ovaj način osobe s kojima radno komunicirate ožive, barem kroz fotografiju u novinama.
PBZXpress su pozitivno prihvatili zaposlenici koji često mailovima šalju prijedloge za teme u nekom od sljedećih brojeva. Važna je i podrška visokog menadžmenta Privredne banke Zagreb d.d. te njihove pohvale i usmjerenja, pogotovo što se i sami rado odazivaju našem pozivu za sudjelovanje u raznim rubrikama, pa i onim manje formalnima.

U internim komunikacijskim kampanjama organiziranim u suradnji s Intesom Sanpaolo 2009. godine birali smo kandidate za vizuale za sedam zajedničkih vrijednosti, godine 2011. organizirali smo fotonatječaj, a 2013. natječaj u pisanju priča. U humanitarnim akcijama, koje smo pokrenuli 2011. godine uz nesebičnu pomoć svih naših kolega, ispunili smo 690 individualnih želja te donirali više od 400 poklon-paketa u petnaest dječjih domova i ustanova socijalne skrbi.
“Hrvatski Božić”, “Najljepša božićna čestitka”, “Djed Božićnjak i ja”, “Ukrasimo Božić zajedno” – teme su natječaja organiziranih za djecu zaposlenika od 2007. do 2010. godine. Na svakom od njih sudjelovalo je oko 170 djece, koja su nagrađena poklon-paketima u organizaciji PBZXpressa i PBZ Standarda.

Kako to izgleda na primjeru rubrike “10 pitanja “

Jedna među najdražim rubrikama zaposlenicima je ona pod nazivom “10 pitanja”. Zaposlenik se predstavlja kolegama u PBZ-u svojim originalnim i duhovitim odgovorima na neformalna pitanja. Fotografija je obvezatna. Evo kako je to izgledalo u jednom broju, kad je na “škakljiva” pitanja spretno odgovarala naša kolegica Ana:

1. Što možete napraviti bolje od bilo koga drugoga?

– Kreditnu karticu dovesti do kraja limita u rekordnom roku.

2. U kojem razdoblju u povijesti biste željeli živjeti i zašto?

– U doba Robin Hooda, zbog luka i strijele.

3. Koji ste najzanimljiviji komentar dobili od klijenta?

– “Gospođo, hoćete mi biti jamac za kredit? Platit ću Vam.”

4. Koji je najoriginalniji Božićni dar koji ste dobili?

– Prva božićnica u životu.

5. Što Vas najviše veseli u Vašem poslu?

– Obožavam ljeto u našoj poslovnici. Toliko novih ljudi, jezika i običaja, cijeli svijet na dlanu; mi i ne izlazimo iz poslovnice, a putujemo po cijelom svijetu.

6. Kakvi ste kad se naljutite?

– Nastojim ne pokazivati svoju ljutnju, ali zato u sebi, kako se kaže, “pucam po šavovima”. Ljutnja me brzo prođe.

7. Koja je prva stvar koju ujutro napravite?

– Skuham kavu i čitam jučerašnje novine.

8. Što najčešće pjevušite na poslu?

– Kad će taj petak…

9. U torbici trenutačno imam….

– Ne bih to nazvala baš torbicom. Više je to bunar bez dna. Ipak, dvije najvažnije stvari su deset zadnjih kuna i kazna za parkiranje.

10. Koga biste poveli na pusti otok?

– Ne bih nikoga povela. Ponijela bih samo hranu i nekoliko buteljica vina i svijeće, a onda bih se nadala da ću, kao u filmu, tamo pronaći zgodnog, davno izgubljenog brodolomca.

Koliko smo u svemu ovome uspjeli? Tijekom analize ocjena iz mjerenja organizacijskog ozračja kojeg redovito činimo, primijećen je indikativni pozitivan trend i napredak zadovoljstva zaposlenih, posebno s obzirom na dimenziju “unutarnje komuniciranje i informiranje”.

Jubilarni, 100. broj

U siječnju 2015. godine svjetlo dana ugledao je jubilarni 100. broj PBZXpressa! Ponosni smo na činjenicu da je u proteklih osam godina, od prvog broja iz listopada 2006. do danas, svakog mjeseca redovito izlazio novi broj PBZXpressa. Mnogi zaposlenici su pisali za njega, a brojni su bili i gosti u raznim rubrikama. Brojke su impresivne – one zorno predočavaju koliko je toga do sada učinjeno:

– 527 zaposlenika napisalo je čak 2751 članaka

– Na „deset pitanja“ odgovorilo je 100 zaposlenika

– U rubrici o „najposlovnici“ predstavljeno je 96 poslovnica

PBZXpress je puno toga: dostignuće na planu unutrašnje komunikacije, tradicija, rezultat zajedništva, kreativnosti i rada nas mnogih, radost svih.
I znači nam puno.

DM: U 2016. godini višestruka ugledna priznanja za istaknute stručnjake u sektoru ljudskih resursa dm-a

Istaknuti stručnjaci ljudskih potencijala tvrtke dm- drogerie markt,  čak njih troje, dobili su ove godine važna priznanja struke. Na mnogo načina dm prednjači u upravljanju ljudskim potencijalima u RH. Briga za zaposlenike očituje se njihovim visokim zadovoljstvom zaposlenika u  svakom godišnjem ispitivanju organizacijske klime. Jednako tako u hrvatskom izboru za najboljeg poslodavca dm od 2010-2016. uvijek zauzima najviša mjesta , prvo ili drugo.

U sklopu 9. HR Summita u Splitu 20. svibnja 2016. i pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović te uz stručno partnerstvo Europske udruge za upravljanje ljudima EAPM, voditeljica Ljudskih resursa tvrtke dm-drogerie markt Ana Fostač-Krilčić primila je nagradu Prometej za najboljeg HR Managera godine.

Nagrada koju već osmu godinu dodjeljuje portal posao.hr jedinstvena je u Hrvatskoj i regiji te ukazuje na važnost funkcije ljudskih resursa u tvrtkama i ističe najbolje menadžere u tom području kao pozitivan primjer i putokaz kolegicama i kolegama.

Prilikom preuzimanja nagrade, Ana Fostač-Krilčić je izjavila da se osjeća izuzetno počašćenom ne samo zbog sebe, već i zbog tima i tvrtke u kojoj radi te istaknula da se u radu prvenstveno vodi smislom jer pronaći smisao znači raditi s entuzijazmom, osloboditi sve kreativne potencijale i biti zaigran mimo ustaljenih obrazaca.

Da dobre vijesti dođu u paru pobrinuli su se kolegica Stjepana Gabelica i kolega Mario Štulac iz Razvoja ljudskih resursa dm-a kojima je Ocjenjivački odbor dodijelio priznanje “Mladi potencijali HR-a”. Ovim priznanjem nagrađuje se i predstavlja mlade talente u području upravljanja ljudskim resursima koji razumiju važnost ljudskih resursa, pokazuju izuzetno visoku motivaciju, želju i inovativnost te koji unapređuju i razvijaju struku.

Na slici, redom: Mario Štulac, Ana Fostač-Krilčić, Stjepana Gabelica

ILIRIJA: Ostvarenje modela društveno odgovornog poslovanja tvrtke za razdoblje 2000.-2015.

U temeljima korporativne strategije Ilirije d.d. iz Biograda koja se proteklih 10–ak godina uvrstila u vodeću skupinu 15-ak turističkih tvrtki na Jadranu leže trajna načela: stalno unapređenje poslovnih standarda, uvođenje inovacija, očuvanje identiteta i dakako – održivi razvoj. Djelujući odgovorno, njegujemo i čuvamo osnovne vrijednosti i našu viziju odgovornosti – biti ekonomski uspješna kompanija-lider koja brine o ljudima kao prvom ključu uspjeha, pružanju izuzetnih iskustava gostima te stvaranju dodatne vrijednosti za dioničare, a uz sve to jednako i o okolišu i lokalnoj zajednici, uključivo i o skupinama građana sa specijalnim potrebama kojima se kontinuirano pomaže. U tom ozračju Ilirija po prvi put objaviljuje publikaciju o društveno odgovornom poslovanju – vlastiti osvrt na proteklih pet godina.

Kao društveno odgovorna kompanija, Ilirija je dobila nacionalna priznanja za društveno odgovorno poslovanje – INDEKS DOP 2011. i 2012.

Iz uvodne riječi Gorana Ražnjevića, Predsjednika Uprave

 

ILIRIJA  – Ostvarenje poslovnog modela društveno odgovornog poslovanja, 2000.-2015.

Korporativni profil Ilirije d.d.

Ilirija d.d. je turistička kompanija osnovana 1957. godine sa sjedištem u Biogradu na Moru koja već preko 59 godina uspješno djeluje na domaćem i međunarodnom turističkom tržištu koja u svom poslovanju obuhvaća četiri najznačajnija segmenta turističke ponude:

Hotelijerstvo (6 hotela i vila) sa 907 kreveta i 443 sobe ukupnog kapaciteta 1000 osoba,

Nautika sa 805 vezova za plovila do 24 metra,

Kamping sa 1123 parcele ukupnog kapaciteta 3168 osoba, i

Destinacijska menadžment kompanija, DMK Ilirija Travel.

Biti inovativan, prepoznatljiv i poseban principi su na kojima temeljimo svoje poslovanje, a snaga naše kompanije i njenog branda proizlazi iz činjenice da smo zaista jedna od malobrojnih hrvatskih turističkih kompanija čiji proizvod uspješno objedinjuje sva tri ključna segmenta hrvatske turističke koje na tržištu predstavljamo kao integrirani turistički proizvod pod brendom Ilirija Travel. Dodanu vrijednost našoj ponudi daju: Arsenal u Zadru, spomenik baštine iz 16. stoljeća koncipiran kao “gradski trg na zatvorenom”, event brod “NADA”, potom ponuda agroturizma, DMC i PCO turistička agencija, sportsko-rekreativni sadržaji, a’la carte restorani i barovi koji jednostavnije rečeno omogućuju našim gostima potpun doživljaj ne samo Ilirije d.d. već i cijele destinacije.

Prikaz značajnih događaja u razvoju komapnije:

ilirija1

Poslovni model društveno odgovornog poslovanja od 2000. do 2015. godine naše prvi izvještaja o društveno odgovornom poslovanju koji predstavlja presjek petnaestogodišnjeg djelovanja kompanije na području društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja.

U posljednjih petnaest godina kompanije je prošla put konsolidacije i rasta poslovnog rezultata te znatnog podizanja vrijednosti Društva, pritom nikad ne zanemarujući ravnotežu interesa svih dionika – svojih zaposlenika, vlasnika, gostiju, dobavljača, ali i lokalne zajednice, čuvajući pritom osnovne resurse koji su ključni u turizmu: prirodu, okoliš i prostor. Prerastajući iz privatne u javnu kompaniju zadržavamo kontinuitet posvećenosti integriranju ekonomskih i društvenih aspekata kao i aspekata očuvanja okoliša u procese odlučivanja. Na taj način njegujemo i čuvamo svoje osnovne vrijednosti, naš identitet i našu viziju odgovornosti – biti ekonomski uspješna kompanija lider, koja vodi računa o ljudima kao ključu uspjeha, pružanju izuzetnih iskustava svojim gostima te stvaranju dodatne vrijednosti za svoje dioničare, vodeći brigu o okolišu i lokalnoj zajednici.

Korporativna strategija Ilirije d.d. svoje uporište pronalazi u temeljnim principima društveno odgovornog poslovanja

Osnovni principi društveno odgovornog poslovanja su dio naših korporativnih vrijednosti, ugrađeni su u dugoročnu poslovnu strategiju kompanije, poslovnu praksu i poslovne procese prema svim njenim dionicima. Načela društveno odgovornog poslovanja u Iliriji temelje se u uravnoteženju prava, obveza i interesa svih dionika poslovnog procesa u poduzetničkom pothvatu kompanije

ilirija2

Za izradu izvještaja preuzeli smo metodologiju INDEKSA DOP-a/daju prikaz društveno odgovornog poslovanja kompanije kroz slijedeća područja: (1.) usmjerenost na ekonomsku održivost, (2.) uključenost DOP-a i OR-a u poslovnu strategiju, (3.) odgovorne politike i prakse u radnoj okolini, (4.) odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem, (5.) društveno odgovorno poslovanje u tržišnim odnosima i (6.) društveno odgovorni odnosi sa zajednicom.

Ekonomska održivost

Od trenutka privatizacije zaključno do kraja 2015. godine poslovni su rezultati i vrijednost kompanije višestruko povećani. U osnovne vrijednosti kompanije ugrađeno je razumijevanje da nema društveno odgovorne tvrtke bez profitabilnosti te bez očekivane i optimalne dobiti koja osigurava daljnji rast i razvoj, investicije i primjerenu dividendu vlasnicima kapitala, odnosno dioničarima. Na taj način se potvrđuje nezaobilazni, društveno odgovorni ekonomski smisao gospodarskog pothvata – razvoj i napredak, a time tvrtka istodobno doprinosi i nacionalnom gospodarstvu.

ilirija3

Posebnu pozornost u našem izvještaju u poglavlju Ekonomska održivost posvetili smo ostvarenju kompanije na hrvatskom tržištu kapitala obzirom da su dionice kompanije, oznaka ILRA-R-A, od mjeseca listopada 2015. godine kotiraju na Službenom tržištu Zagrebačke burze, kao druga turistička kompanija na ovoj kotaciji, što kompaniju obvezuje na znatno veću razinu transparentnosti i odgovornosti prema cijeloj investicijskoj javnosti.

Uključenost društveno odgovornog poslovanja u poslovnu strategiju kompanije

Svaka tvrtka je sastavni dio uspostavljenih ekonomskih i višestrukih društvenih odnosa. Etičnost, poštivanje pravnog okvira i razumijevanje ekonomskog okruženja ishodište je poslovanja kompanije, a aktivnim sudjelovanjem u profesionalnim udruženjima i institucijama kao kompanija utječemo na unaprjeđenje konkurentskog okvira poslovanja.

Razumijevajući činjenicu da je prostor temeljni resurs u turizmu, najviši menadžment kompanije aktivno sudjeluje u inicijativama unaprjeđenja  konkurentskog okvira poslovanja, putem kreiranja sugestija za oblikovanje zakonskih rješenja vezanih za ključne propise koji određuju poslovanje turističkih kompanija u prostoru (rješenja vezana za pomorsko dobro i za tzv. turističko zemljište).

Odgovornost prema zaposlenicima

Razumijevajući da je čovjek ključ uspjeha u turizmu, osiguravamo pravo na osobni i profesionalni razvoj svim svojim zaposlenicima, unaprjeđujući na taj način kvalitetu usluge i zadovoljstvo naših gostiju. Politiku ravnopravnosti spolova provodimo u svim segmentima svog poslovanja što je vidljivo iz 50%-tnog udjela žena u ključnom menadžment timu kompanije.

Kao značajni poslodavac u regiji i Hrvatskoj, zapošljavamo 180 stalnih i preko 220 sezonskih zaposlenika, a uključujući i ostale tvrtke koje s naslova poslovne suradnje obavljaju nautičku djelatnost u marini Kornati, kompanije u sezoni osigurava posao za preko 800 zaposlenika.

Kompanija u cijelom razdoblju od privatizacije do danas nije imala niti jedan radni spor. Svjesni da kvalitetu usluge u turizmu i zadovoljstvo gostiju stvaraju ljudi, posebnu se pozornost posvetili pažljivom rasporedu zaposlenika na radna mjesta koja najbolje odgovaraju njihovim sposobnostima na kojim će svojim znanjem, vještinama i entuzijazmom moći najbolje doprinijeti uspjehu i razvoju kompanije. Menadžmentu i osoblju se kontinuirano osigurava mogućnost usavršavanja u područjima operacija, marketinga i prodaje te praćenja suvremenih trendova prema svjetskim iskustvima najbolje prakse u ugostiteljstvu i turizmu.

Odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem

Sastavni dio društveno odgovornog poslovanja koji posebno dolazi do izražaja u turističkoj industriji, a samim time i u Iliriji, temelji se na poštivanju načela održivnog razvoja gdje gospodarski razvoj ne ugoržava postojeće prirodne resurse, kulturnu, povijesnu i prirodnu baštinu te takvim vidom odgovornog turizma u kojem se u ravnoteži nalaze sadašnji i budući gospodarski, socijalni i ekološki zahtjevi svih sudionika poslovnog procesa čime se osigurava dugoročna opstojnost gospodarskih subjekata, turizma kao industrije ali i budućnost generacija koje tek dolaze.

Temeljeći svoje poslovanje na tim načelima, posebnu pažnju Ilirija d.d. usmjerava prema zaštiti okoliša gdje teži minimalizaciji utjecaja svojih poslovnih procesa na okoliš nastojeći uvijek činiti više od pukog usklađivanja sa obvezujućom zakonskom regulativom.Stoga smo posebno ponosna na slijedeća postignuća:

  • Od 2004. godine Marina Kornati nositeljica je Plave zastave međunarodnog simbola zaštite okoliša, mora i priobalja;
  • Kamp „Park Soline“ nositelj je međunarodne ekološke markice za smještajne kapacitete Zeleni ključ i certifikata Ecocamping;
  • Implementacija sustava upravljanja okolišem ISO 14001 na razini cijele kompanije predstavlja nadogradnju već implementiranog i certificiranog sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001 čime se sva pitanja upravljanja okolišom vezana za svoju djelatnost kao i sve potencijalno negativne utjecaje poslovanja svode na najmanju moguću razinu;
  • Među prvim smo kompanijama u Hrvatskoj koje upotrebljavaju tzv. zelenu energiju odnosno energiju dobivenu iz obnovljivih izvora;
  • Pored zadovoljstva gostiju uslugom jedan od naših najvažnijih proriteta jest i njihova sigurnost i zdravlje stoga smo implemenitiranjem i certificiranjem HACCP sustava osigurala zdravstvenu ispravnost usluge u ugostiteljstvu;
  • Hotelu Ilirija u sklopu projekta “Zeleno poslovanjeu hotelijerstvu” dodijeljen je basic certifikat „Sustainable Hotel“- Održivi hotel;
  • Objekti Ilirije d.d. posjeduju vodopravnu dozvolu za ispuštanje sanitarnih i otpadnih voda u sustav javne odvodnje;
  • Potrošnja vode na vodomjerima dnevno se kontrolira, a u kampu “Park Soline”, u sklopu projekta Kapljica održivosti na sve zajedničke sanitarne čvorove i u mobilne kućice postavljeni su štedni perlatori čime se smanjuje ukupna količina vode koja se troši;
  • Dnevno selektiranje/razdvajanje otpada (opasnog i neopasnog) uz stalne mjere smanjenja i poboljšavanja u izdvajanju novih vrsta otpada;

Društveno odgovorno poslovanje u tržišnim odnosima

Društveno odgovorno poslovanje u tržišnim odnosima poput odnosa sa dobavljačima, potrošačima, kupcima, dioničarima i konkurencijom temelji se na načelima transparentnosti poslovanja i komunikacije, pravovremenosti u ispunjavanju međusobnih obveza, međusobnom poštivanju i uvažavanju, implementaciji i primjeni načela kodeksa korporativnog upravljanja u vođenju kompanije, transparentnosti u odnosima sa investicijskom javnošću, sustavnim mjerenjem i praćenjem zadovoljstva kupaca odnosno gostiju koji su nam, kao turističkoj kompaniji, na prvom mjestu.

Društveno odgovorni odnosi sa zajednicom

Projektom društveno odgovorne korporativne filantropije aktivno i odgovorno sudjelujemo, pridonosimo i pomažemo rješavanju problema s kojim se društvo suočava posebice zajednica u kojoj poslujemo. Svojom potporom kompanija podupire rad različitih udruga i organizacija, sportskih klubova te odgojnih, obrazovnih i zdravstvenih institucija. U posljednjih 5 godina putem programa donacija i sponzorsatva Ilirija d.d. je za razvoj društva i lokalne zajednice izdvojila preko 3,1 mil. kuna.

Zaključno:

U Iliriji je društveno odgovorno poslovanje i investiranje temelji su održivog razvoja i rasta kompanije koji garantiraju dugoročnu poslovnu stabilnost i tržišnu konkurentost.

Ovakvim pristupnom vjerujemo da osiguravamo vlastitu budućnost, budućnost novim generacijama zaposlenika, razvoj vlastite zajednice (lokalne i regionalne) i razvoj novog turističkog proizvoda. Kao odgovorna kompanija i nadalje će implementirati načela održivog razvoja u svom poslovanju, težiti inovativnosti i posebnosti jer biti drukčiji od ostalih i biti pionir u razvoju turističke ponude temeljna su načela njene poslovne filozofije koja se prožimaju kroz sva četiri njena sektora (hotelijerstvo, nautiku, kamping i destinacijsku menadžment kompaniju Ilirija Travel). Načela društveno odgovornog poslovanja, održivog razvoja i održivog investiranja Iliriji će, kako sad tako i u budućnosti, biti temelji stvaranja i razvoja novih tržišta i rasta vrijednosti kompanije kao univerzalne vrijednosti poslovnog i društvenog okruženja na globalnoj razini.

ilirija4

ilirija5

Čistoća Zadar: Grad lijep i čist, a i edukacija tome pridonosi

Kad je gradonačelnik Ljubljane završio posjet Zadru, upitao je suradnike u pratnji: „Što vam se u gradu svidjelo? Što ste vidjeli?“ Mogli su odgovoriti: zadarsku rivu s najljepšim zalaskom sunca na svijetu, morske orgulje…. Gradonačelnik je onda odgovorio za sve : „Vidjeli smo veoma čist grad.

Zadar je uređen grad, na tome se mnogo učinilo i čini, građani to vole. Vole svoj grad, jako. A i gosti, turisti. Gradska tvrtka Čistoća brine se o tome od 1953. godine. Odlagalište povrh Dikla jedno je od najuređenijih u Hrvatskoj. Djelovanje poduzeća obuhvaća gotovo sav zadarski kraj. Program uređenja deset divljih odlagališta na sedam zadarskih otoka koji je završen  2005. godine vratio im je red i pocrtao njihovu ljepotu u svakom dijelu. Danas Čistoća opslužuje 13 općina te gradove Zadar i Nin. Mnogo je sredstava, truda i znanja uloženo u to. Mnogi su zaposlenici u ovih šezdesetak godina sudjelovali u tome, a tu su i nove generacije koje će svakako dati svoj doprinos uspješnom poslovanju Društva.
Čistoća d.o.o. certificirana je za standarde ISO 9001, 14001 i 18001. Dobila je niz priznanja, tako i povelju Hrvatskog društva za kvalitetu 2009. No, još su značajniji i vredniji „certifikati“ građana, njihove pohvale i priznanja, pa i ono ljubljanskoga gradonačelnika.
 
Zadar želi biti čist grad. Nekad prije gradsko Društvo Čistoća imalo je na brizi tek „odvoz smeća“. A danas je zadaća drugačija: Imati čist grad. Otpad pripremiti za ponovno korisno korištenje, ili kako kaže misija: „Omogućiti sugrađanima život u ljepšem, čišćem i zdravijem okolišu.“ Tvrtka je danas po svojoj unutarnjoj svijesti i vanjskoj usluzi doista ekološko, društveno odgovorno poduzeće.
 
Na mnogo mjesta u gradu mladi su ispisali grafite „Zadar u srcu.“ Lakši je put do srca kad se za urednost grada brinu svi. Zato je u suradnji s dječjim vrtićima i osnovnim školama, u određenoj mjeri i sa srednjoškolcima i umirovljenicima, pokrenut projekt edukacije o cjelovitom gospodarenju otpadom“. Još od 2003. provode se mnoge aktivnosti posebno usmjerene prema svim  dobnim skupinama.
 

Preventivno i edukativno u Zadru!

S vrtićkom djecom!

Najviše energije usmjereno je na najmanje! Naš je cilj da mladi Zadrani već kao djeca postanu poklonici „čistoga grada i kraja“, razviju pozitivne navike postupanja s otpadom (izbjegavanje, smanjivanje, odvojeno sakupljanje otpada i sl.), a s nama u Čistoći sklope „partnerstvo“.
U sklopu edukacije o pravilnom gospodarenju otpadom u dječjim vrtićima kontinuirano održavamo radionice na temu zbrinjavanja otpada i zaštite okoliša, a sa ciljem podizanja ekološke svijesti kod djece. Provode se edukativne dječje igre – „Eko policija” “Eko memory”, igrokaz  „Smećko i smrduljko“, manifestacija „Eko olimpijada“ i sl. . Time želimo potaknuti djecu da nauče živjeti u  „slozi“ i ravnoteži s okolišem, brinuti se o okolišu u kojem žive.. Uz to, ukazujemo na posljedice onečišćenja okoliša te na potrebu pozitivnog odnosa spram njega.
Veoma često zaposlenici Čistoće i aktivisti udruge Eko-Zadar odlaze u neki vrtić gdje se djecu poučava o tome kako je lijepo živjeti u uređenu gradu, kako papir i vrećice ne treba ostavljati za sobom kao osobni trag itd. Na radionicama se igra, crta i druži sa vozačima i pometačima. Izvorna je zadarska praksa da djeca dolaze u posjet Čistoći, eko-vlakićem, u krug gdje su kamioni, kolica, gdje uz prezentaciju i igru lako shvate tuđi posao i zajedničku obvezu. Svake je godine edukacijom obuhvaćeno cca. 2000 djece.

S učenicima i umirovljenicima!

U osnovnim školama  i domovima za umirovljenike provodimo radionice oslikavanja platnenih vrećica s ekološkim porukama. Cilj ovih radionica je poučiti učenike / odrasle osobe  kako se savjesno i ispravno postupa s plastičnim otpadom, te kako možemo izbjegavati stvaranje novog PET otpada.
U srednjim školama organizaramo prezentacije i predavanja o zaštiti okoliša te zajedno sudjelujemo u eko akcijama. Dok maturanti pišu „zelene“ maturalne radnje, stručnjaci Ćistoće im u tome pomažu kao mentori.

Eko patrola ide Zadrom!

Od svibnja do sredine rujna svake godine na području cijeloga grada provodi se projekt „Eko patrola“. Patrolu čine četiri osobe odjevene u posebne uniforme s natpisom “Eko patrola / Čistoća“. Osnovna značajka „patroliranja“ je izravan kontakt sa što više građana i usmena razmjena informacija na licu mjesta. Prolaznike se poučava o potrebi očuvanje okoliša, usmjerava ih se na donošenje odgovornih odluka o pravilnom odvajanju i odlaganju otpada, korištenju prostora i očuvanju ljepote grada. Građani ispunjavaju ankete te dobivaju brošure, letke, vodiče za pravilno odlaganje otpada. Članovi Eko patrole bilježe njihove primjedbe, prijedloge, ocjene o radu naših djelatnika. O svemu se redovno izvještavaju odgovorne osobe u Čistoći.

Javne manifestacije o očuvanju prirode

Na Dan zaštite okoliša i Dan planeta Zemlje zaposlenici Čistoće izlaze na gradski trg, najvažnije ulice, među građane, s akcijama „Zeleni dani grada Zadra“, “Reciklirajmo zajedno!” ,“Eko Dani”, kao i obilježavanjem „Dana Čistoće na Narodnom trgu“. Na info pultu Čistoće građani se mogu informirati o pravilnom razdvajanju i odlaganju otpada, preuzeti “Vodič za pravilno odlaganje otpada na području grada Zadra” i vrećice za odlaganje polimera i papira. Najmlađima je namijenjena edukativna slikovnica “Eko-Maca” i bojanka  „Spoji-oboji“. Redovito predstavljamo nove strojeve te raznobojne posude za odlaganje otpada, a tu su i Petko, Metko, Papirko i Staklenko, posude za razdvajanje otpada posebno prilagođene edukaciji djece i sl. U  Gradskoj knjižnici Zadar organiziramo tribine na temu zaštite okoliša i održivog razvoja.

Edukacija kroz medije

U suradnji sa lokalnim televizijama tijekom cijele godine emitiraju se edukativni spotovi na temu pravilnog postupanja s otpadom (glomazni otpad, polimeri, zeleni otoci…). Kroz cijelu se godinu na tri zadarske radio postaje organiziraju emisije o pravilnom postupanju s otpadom i novostima u vezi s time. Oglašavanje u tiskanim medijima i internet portalima  redovito je svakog mjeseca kroz cijelu godinu.
 
Kontinuirana komunikacija s javnošću, sa svim građanima, posebno sa pojedinim skupinama, izuzetno je bitna – samo tako možemo postići ono što nam je svima na srcu i interesu – čišći i zdraviji okoliš, lijep grad.
Zadar je čist i lijep grad. A i naš slogan kaže: „Zadar je lijep koliko je čist.“
Zadovoljstvo Zadrana i gostiju grada najveće je priznanje našem svakodnevnom trudu i radu!
 
Vesna Đili
samostalni stručni suradnik za edukaciju i promidžbu

„MOŽEMO ZAJEDNO“: Okupljeno više od 50 hrvatskih škola uz projekt “Afrika – Možemo zajedno 2016.“

Prikupljen školski pribor za afričke škole i donacije za lijekove protiv malarije. U sklopu humanitarne udruge „Možemo zajedno“, koja se bavi pomaganjem djeci bez roditelja i djeci u državama trećega svijeta, profesor geografije Dejan Nemčić pokrenuo je veliki projekt „Afrika – Možemo zajedno“ te u ponedjeljak, 11. srpnja kreće na put u Afriku,  s mnogo prikupljenih vrijednih donacija hrvatskih škola, građana i tvrtki.

Ovaj humanitarni projekt prvenstveno je osmišljen s ciljem unapređenja obrazovanja i poboljšanja zdravstvenih uvjeta u afričkim zemljama. Vjerujući da obrazovanje treba biti dostupno svakom pojedincu, projekt je podržala i izdavačka kuća Profil Klett, a u želji da i što više afričke djece dobije tu mogućnost.

U sklopu projekta, posljednjih se mjeseci više od 50 hrvatskih škola i njihovih ravnatelja samostalno organiziralo, istovremeno potičući volontiranje, ali i razvijajući svijest učenika o tome koliko je važno pomagati drugima te promovirati vrijednosti tolerancije i solidarnosti. U tim su akcijama prikupljene različite korisne stvari za djecu u Africi, od bilježnica, gumica i olovaka do dječje odjeće i drugih potrepština.

Inspiriran ljubavlju za najstariji kontinent, ali i posebnim interesom za njegovu prošlost, način života i stanovništvo, Dejan Nemčić će u srpnju i kolovozu ove godine posjetiti škole u Tanzaniji, Ruandi, Keniji i Zanzibaru. Uz uručenje prikupljenih donacija, Dejan će održati i nekoliko predavanja afričkoj djeci o različitim geografskim temama, a u nekim će afričkim gradovima posebno predstaviti i Hrvatsku.

Kako je Dejan Nemčić autor novih udžbenika geografije izdavačke kuće Profil Klett, vjerujemo da će hrvatski učenici i u budućnosti učiti na primjerima ovoga mladog i talentiranog profesora geografije kojeg hrvatska javnost poznaje po projektu „Uživo sa svih kontinenata“. Taj je projekt pokrenut kao inovativan način poučavanja geografije korištenjem Skype tehnologije. Putem Skypea učenici sudjeluju u predavanjima koja uživo drže predavači iz država odnosno gradova koji se obrađuju na satu geografije. Takav način poučavanja podiže motivaciju, razvija različite kompetencije kod učenika te proces učenja čini zanimljivim, dinamičnim i zabavnim. Štoviše, učenici takva interaktivna predavanja prihvaćaju s oduševljenjem. U posljednje tri godine organizirano je više desetaka takvih predavanja, i to sa svih kontinenata, čak i s Antartike.

Važno je napomenuti da su se u ovaj humanitarni projekt uključili upravo i svi profesori – predavači iz projekta „Uživo sa svih kontinenata“, tako da će prikupljeni školski pribor u Afriku stići ne samo iz Hrvatske, već i s različitih kontinenata. Time projekt „Afrika – Možemo zajedno“ prerasta u globalni projekt koji je prepoznala i međunarodna zajednica.

Prikupljanje novčanih donacija namijenjenih za kupnju lijekova protiv malarije posebno je privuklo pozornost hrvatskih učenika i hrvatske javnosti. Naime, malarija je još uvijek, nažalost, bolest sa smrtonosnim ishodom u mnogim afričkim krajevima. Kako cijena jednoga lijeka protiv malarije iznosi 5 kuna, akcija je nazvana „Jedan medo – jedan život“, a skupljena su sredstva za kupnju više tisuća lijekova protiv te bolesti.

NAJČITANIJE