Kompanija IHS Markit procjenjuje da je u 2021. u svijetu korišteno više od milijardu raznih kamera za nadzor. Ova kompanija također vjeruje da se 54% ovih kamera nalazi u Kini.
Zbog ograničene transparentnosti, nemoguće je precizno odrediti koliko kamera ima u svakom kineskom gradu.
No visoke brojke upućuju na opću ocjenu o masovnom korištenju video-nadzora u Kini, što potiče na nužan oprez, pa i opravdava stavljanje ove teme u rubriku Crveni alarm
Budućnost – jedna kamera za jednog građanina?
Međutim, ako pretpostavimo da Kina ima 540 milijuna kamera na sveukupno 1,46 milijarde stanovnika, moglo bi se ustvrditi da na 1.000 ljudi dolaze 373 kamere (napomena: brojke zaokružene).
U prilog tome, spomenimo da smo u hrvatskom tisku prošle godine mogli naći podatak kako jedan kineski grad od 15 milijuna stanovnika ima otprilike 12 milijuna kamera.
Prepoznavanje lica – nadzor 100% 24 sata
U medijima je naširoko dokumentirana i kineska ekspanzivna upotreba kamera i tehnologije za prepoznavanje lica, što se sa sigurnosnog aspekta smatra korisnim i opravdanim.
Kineske mreže za prepoznavanje lica omogućuju i državni program socijalnih kredita koji lokalnim samoupravama daje veliku količinu podataka o građanima. Dodatno, na primjer, kineske mreže kamera mogu se koristiti za verifikaciju podizanja novca na bankomatima, omogućavanje pristupa kućama, pa čak i sramoćenja prekršitelja u javnosti za prekršaje koji su “uhvaćeni“ kamerom. Ovo zadnje ne bi smjelo biti moguće, bez sudske presude, ako bi ga uopće trebalo dopustiti.
A građani prihvaćaju
Zapadnoj publici ovo može zvučati kao distopijska noćna mora, ali prema kineskim građanima, to je uglavnom dobra ili dostatno tolerantna stvar.
U anketi iz 2018. na 2.209 građana, 80% ispitanika odobrilo se sustav „osiguranja“ ispravnog korištenja socijalnih kredita praćenjem građana pute video-nadzora. Nama je to vjerojatno neprihvatljivo, barem zasad.
No u Kini su mogući i mnogi drugi, po nama, čudni sustavi. Od onog važnijeg, na primjer, društveni ustroj: kapitalistički poredak + jednopartijska vlast komunističke partije.
U Kini je pokrenuta rasprava o problematici video-nadzora. Zanimljivo je što će donijeti.
Ljeti 2023., održana je u Parmi – Italija, Generalna skupština organizacije CITTASLOW na kojoj je Općina Bale primljena u članstvo i time postala dio međunarodne mreže gradova dobrog življenja – Cittaslow (Slow Town). Bale je prva općina u Hrvatskoj koja je postala dio te međunarodne mreže pa Hrvatska sad ima dva člana-promotora Sporog grada; prije Bala u taj krug ušla je Makarska. Inače, članom organizacije mogu postati samo gradovi i naselja veličine do 50.000 stanovnika. (O načelima i organizaciji pokreta pisat ćemo više narednih dana – pratite nas!)
Međunarodni pokret Cittaslow svojim programom okuplja više od 300 gradova bogate tradicije, kulture i snažnog identiteta s ciljem povratka izgubljene kvalitete svakodnevnog življenja. Sama ideja javila se još 1999. godine u Toscani, a do danas se proširila na gotovo 300 gradova, u čak 33 svjetske zemlje. Svjetsko središte Pokreta CITTASLOW je mali gradić Bra u Italiji, od kuda je sve i krenulo.
Općina Bale – dio zajednice Cittaslow
Kao dio zajednice Cittaslow, Općina Bale će rasti i razvijati se kao Cittaslow grad, grad u kojem je život lijep, promovira sličan, osviješteni promišljeniji životni stil u skladu s prirodom, tradicijom, uživanje u izvornoj hrani, odnosno prema principu „slowfood“ pokreta, bogatstvu obrtničke tradicije, a sve zajedno prožeto radošću pozitivnog polaganog življenja.
Kao jedan od prioritetnih ciljeva razvoja Općine Bale je i revitalizacija starogradske jezgre, na način koji je u skladu s načelima SlowTown.
Foto: Edi Pastrovicchio / Općina Bale
– Pripremamo događanja koja oživljavaju staru gradsku jezgru u suradnji s građanima – ugostiteljima, obrtnicima, umjetnicima i udrugama. Radili smo pola godine na pripremama i dokumentaciji koji su bili temelj ulaska u međunarodnu organizaciju Cittaslow i smatramo da se Bale svojom tradicijom, načinom življenja, i identitetom savršeno uklapa u Cittaslow filozofiju – izjavio je načelnik Bala Edi Pastrovicchio.
Na Skupštini su inače sudjelovali načelnik Bala Edi Pastrovicchio, direktor Turističke zajednice Sandi Drandić, Martina Poropat Suljić, voditeljica projekta i Nina Levičnik, idejna začetnica projekta.
Kako je dobro živjeti u „Sporom Gradu“!
Pozitivna sporost, istinska jednostavnost življenja, kružna ekonomija, posvećenost onom vrijednom, važnom, dobrom i lijepom koje tradicija njeguje, a budućnost razvija, samoodrživost i kultura, socijalna pravda, ali i zdrava hrana i lokalni proizvodi, to su vrijednosti na kojima se svjetski pokret Cittaslow temelji. Cilj Sporih gradova – mjesta dobrog življenja, čiji je slogan „innovation by tradition“, je i očuvanje duha zajednice, prenošenje sjećanja i znanja na nove generacije, osvještavanje njihove kulturne baštine. Ali također promicati i na razuman način primijeniti i suvremene tehnološke, sustavne i upravljačke inovacije u korist održivosti.
Danas sve više ljudi teži za spokojni, smireni, promišljeni način života. Cittaslow promiče radost polaganog i tihog življenja. To je ono čemu većina gradova u današnjem užurbanom i konzumeristički usmjerenom društvu teži, povratak izvornim vrijednostima, sporijem i u konačnici kvalitetnijem životu.
Dvojeći svojedobno o tome kako riješiti naše stambeno pitanje, pao je dogovor: nek’ to bude obiteljska kuća. Kao i većina odluka u životu i ova ima dobre i loše strane. Jedna od dobrih ili vrlo dobrih strana življenja u kući je ta što ste u mogućnosti imati povrtnjak, makar i mali, koji možete dodirivati, mirisati i promatrati svako jutro. Mali komad prirode koji daje povrtlaru mnogo više od svježeg povrća, iako je i to dovoljno. Kažu kako bi dan, svaki dan, trebalo započeti time da se nečim posvetite sebi, onome što okrepljuje, što jako volite. Za mene je idealan početak dana kada gotovo u polusnu po rosnoj travi odšetam do našeg 30 metara udaljenog povrtnjaka, uberem nešto svježeg peršinovog ili celerovog lista, poneku mrkvu, rotkvicu, rajčicu, malo rikole ili matovilca da bih od toga servirao doručak (u raspodjeli naših obiteljskih dužnosti ja sam izabrao pripravu doručka, večernje palačinke, i naravno drugo).
Ali nikad se ne dogodi da iz vrta iziđem samo odnoseći, a da prije toga nisam vrtu dao nešto zauzvrat. Uvijek si priuštim nekoliko minuta jutarnjega vrtlarskog razgibavanja, pa okopam jednu gredicu, pokupim koji korov ili povežem stabljike uz potporni kolac.
Taj vrt potiče našu obitelj na rutinu – naviku odgovornoga građanskog ponašanja tako što u vrtni komposter, koji smo dobili od grada Velike Gorice, ide sve, pa i najmanji biljni ostatak. Ostale vrste otpada sortirane po vrstama odnosim u obližnju reciklažu. Pa kad četvrtkom ujutro kamion Gradske čistoće prođe mimo kuće na broju 16 nađe u onoj našoj kanti za smeće, skoro metar visokoj, tek jednu, najviše tri male vrećice miješanog otpada. Ponosni smo na to.
***
Kao što već rekoh, naša obitelj – dva malca i dvoje odraslih – čvrsto njeguje naviku zdrave prehrane, pa tako – uz sve drugo – i onog jutarnjeg konzumiranja svježeg, sirovog povrća. Takav se doručak uklapa odlično u obrazac konzumiranja hrane nazvan “nula kilometara”. Od naše gredice do stola je 30 metara, praktično – nula. Nema tu onog lošeg utjecaja kemikalija/konzervansa na hranu ili zagađivanja okoliša od transporta. Sjetim se često u tom malom vrtu kako je lokalna, sezonska i što manje obrađena hrana “nulti zakon” zdrave hrane.
U Europi, ponajviše u Italiji, prilično je razvijen i pokret Slow food, odnosno “spora hrana”, u koje se povrće iz našeg vrta vrlo dobro uklapa, rastući prirodno na otvorenom tijekom cijele godine (bez forsiranja rasta i plodnosti umjetnim gnojivima i zaštitom), dajući nam od svoje svježe listove krcate hranjivima ranog proljeća, baš onda kada zima iscrpi iz naših organizama skoro sve zalihe minerala i vitamina.
Inače, uređivanje okućnice, uzgajanje cvijeća ili povrća i slično što čini “spori život” smijete raditi samo sporo i temeljito. Tijekom vrtlarenja, čovjek mijenja ritam iz brzog u spori, odvaja sebe od stresne svakodnevice, napaja dušu novom energijom. Zato obrađivanje vrtova u svijetu i kod nas u 21. stoljeću doživljava pravu renesansu.
Sagledavši sve to, na ovaj moj mali vrt ne gledam tek kao na riznicu svježe hrane i obiteljsku ljekarnu, već i kao prostor za svakodnevan tihi dodir s prirodom. Osjećam suptilne promjene godišnjih doba doslovce baš svaki put kad vrtu priđem.
Foto: Mihail Gorbačov - grafit na belinskom zidu / Anja / Pixabay
Na današnji dan, 30. kolovoza, prošle godine umro je Mihail Gorbačov. Samo Winstonu Churchillu i njemu Europa zahvaljuje toliko slobode.
Ja osobno, osjećam njezin veliki dah (Slobode), koji je struji ovim kontinentom. Obuzima me. Pad Berlinskog zida, njegovo djelo, Mihaila Gorbačova, zapravo su bili padovi svih berlinskih zidova po istočnoj i srednjoj Europi i znače naprosto Slobodu, uvijek s velikim slovom S. U samoj Rusiji, a on je bio Rus, učinio je sve da i tamo počnu padati zidovi u glavama te priredio teren za demokraciju, koja je uslijedila vrlo brzo potom. Ta se zemlja tada zvala SSSR.
***
Foto: Mihail Gorbačov i njegova supruga Raisa Maksimovna / Jurij Lizunov, Aleksandar Čumičev – TASS
Kad je bio na vrhuncu moći, kao šef sovjetske komunističke partije, sa suprugom je negdje osamdesetih unajmio kola i s njom se desetak dana vozikao Francuskom, svraćajući u mala mjesta, obične, usputne restorane i hotele. Ništa me kod njega nije impresioniralo kao to: volja i sentimentalnost privatnog.
***
Politički je kasnije podijelio sudbinu Winstona Churchilla – obojica su završili u zapećku. Churchill je slikao, a Gorbačov je živio život privatnog čovjeka, gotovo anoniman.
Da mu supruga Raisa nije prerano umrla, vjerojatno i sretan.
U sklopu svoje dugoročne strategije, Udruga BIOM ustrajno radi na uspostavljanju mreže volontera za praćenje krivolova na ptice. Sezona lova na prepelice počinje 21.8., a nju, nažalost, prati sezona krivolova na te malene ptice otvorenih staništa.
POSEBNA PORUKA SVIM PODRŽAVATELJIMA UDRUGE BIOM, RAZNOLIKOSTI I DOBROBITI ŽIVOTINJSKOG SVIJETA
BIOM organizira dva volonterska sastanka uživo u Križevcima i Zagrebu:
Pozivamo te:priključi se da zajedničkim snagama krenemo u borbu protiv krivolova na prepelice! Na sastancima ćemo održati predavanje o problematici krivolova na ptice u Hrvatskoj i predstaviti akciju praćenja krivolova na prepelice. Ujedno ćemo objasniti ulogu volontera u ovoj akciji i otići na teren pokazati kako se otkriva krivolov na prepelice.
Foto: BIOM
Volonterski sastanci će trajati po 3 sata i bit će podijeljeni na dva dijela: teoretski i praktični. Teoretski dio će trajati približno 1-1,5 sat. Nakon kraće tehničke pauza planiran je praktični, tj. terenski rad kako bismo u sigurnom okruženju pokazali načine otkrivanja, prepoznavanja i potencijalnog prijavljivanja krivolova na prepelice. Praktični dio će trajati maksimalno do 22 h. U slučaju kiše, organizirat ćemo samo teoretski dio sastanka.
Ukoliko si zainteresiran/-a, prijavi se na sastanak putem obrascate odaberi mjesto i termin na želiš sudjelovati.
Što podrazumijeva volonterski angažman?
Volonter/ka će doprinijeti uspješnijem skupljanju podataka o korištenju električnih vabilica tijekom sezone lova na prepelicu. Volonterski angažman uključuje:
samostalno obilaženje 5-8 točaka dodijeljenih od strane koordinatora,
osluškivanje zvukova na dodijeljenim točkama u potrazi za vabilicama,
snimanje videa (mobitelom) na mjestima gdje se čuje zvuk vabilice,
ispunjavanje kratkog izvještaja,
prijava krivolova policiji (direktno na broj 112 ili anonimno preko MUP aplikacije)
ispunjavanje kratkog izvještaja i slanje koordinatoru
Sastanci su u Križevcima i Zagrebu, ali volontirati se može svugdje na području RH.
Što će volonter dobiti za svoje vrijeme uloženo u rad organizacije?
Povrat troškova benzina
Majicu „Ujedinjeni protiv krivolova“
Dodatnu edukaciju o pticama
Mogućnost promatranja sova (mala ušara, kukuvija)
Foto: BIOM
U prilogu možete naći detaljniji poziv i opis volonterske pozicije koji će vam pružiti dodatne informacije. Ukoliko ne znaš je li “borba protiv krivolova” za tebe, možeš pogledati nekoliko video materijala koji bi ti mogli pomoći u odluci:
Prilog RTL Potraga o krivolovu na prepelice, snimljen u rujnu 2021. godine. Možete ga naći OVDJE
Prezentacija našeg zasluženog volontera, Darka Podravca, koju je održao tijekom TEDxNKPPBjelovar OVDJE
Ukoliko poznaješ nekog tko bi bio potencijalno zainteresiran za sudjelovanje u volonterskoj akciji praćenja krivolova na prepelice, slobodno proslijedi ovaj poziv ili povedi tu osobu sa sobom na jedan od sastanaka. Prijavi se, dođi, priključi se borbi protiv krivolova! Ukoliko imaš pitanja, pošalji ih na krivolov@biom.hr
Ovo je važno za mnoge od nas. Pročitaj ovaj mini-podsjetnik o postavljanju posudice s vodom u vrtu, dvorištu, na ulici… koje jako pomažu nama životinjama tijekom jakih ljetnih vrućina.
Voda, voda – za ptice, kukce, mačke i sve male životinje!
U srcu smo ljeta i očekivano, stigle su velike vrućine. Posljednjih nekoliko godina svjedoci smo sve toplijih dugih ljeta koje ne djeluju povoljno na živi svijet. Osim što se i sami trebamo čuvati i piti dovoljno tekućine, sjetimo se i životinja koje će ovih dana teže do svježe vode.
U tjednima smo kada su temperature vrlo visoke, a često je i sušno vrijeme, zbog čega brojne divlje životinje teško pronalaze vodu pa stradavaju od dehidracije i pregrijavanja. Uz malo truda svatko od nas može im pomoći kako bi preživjele ovaj ljetni period. Bilo gdje da ostavite vodu, sve će biti od pomoći.
Domaćim, polupitomim i divljim životinjama nužno je osigurati svježu vodu i ako je moguće sklonište gdje mogu potražiti hlad.
Postavite posudicu na balkonu, prozoru, u vlastitom dvorištu, pored zgrade, u nekom grmu ili u obližnjem parku… važno da je posudica puna svježe vode i redovito se nadopunjava.
Bilo što može poslužiti kao pojilica; bilo kakve posude, korita, tanjurići ili zdjelice.
Ako želiš staviti pojilicu za ptice, najbolja je široka, plitka posuda iz koje ptice mogu piti, ali se i kratko osvježiti i okupati u njoj. Glineni podmetač tegle za cvijeće, uz uvjet da se svaku večer dopunjava čistom vodom, idealno je i estetski prihvatljivo rješenje.
Puno vrsta traži vodu samo u vrijeme ranojutarnje aktivnosti, zato je posude najbolje napuniti predvečer. Osim toga posudice koje se osuše tijekom dana i navečer opet napune vodom su bolje rješenje od posuda koje stalno imaju vodu, jer će takve ubrzo postati rasadnik komaraca.
Pojilice za ptice obavezno stavi na takvo mjesto gdje na njih neće vrebati mačke.
Kukci su korisni oprašivači i štite od štetnika, ali često zaboravimo na njih, osobito u ljetnim mjesecima kada i oni žeđaju. Ako imaš vrt, redovito zalijevanje će osigurati vlažne listove i lokvice vode što će im sigurno biti od pomoći. Ako nisi u toj prilici, posudice će biti sasvim dovoljne, a ako je moguće bilo bi dobro u njih staviti veći kamen da im pristup vodi bude sigurniji. Također, uvijek možeš napraviti i nastambu za kukce, o čemu smo ranije pisali – www.biom.hr
Oduvijek su te zanimale ptice, bjeloglavi supovi ili suzbijanje kaznenih djela protiv prirode? Znaš što su LIFE projekti i želiš biti dio jednog? Tvoja strast je doprinositi zaštiti prirode? Ako si na sva pitanja kimnuo/la, možda je ovo prilika za tebe!
Zagreb slovi kao najopjevaniji grad na svijetu pa su Željka Krznarića, koji je opjevao gotovo svaki kutak grada, zapitali što je to u Zagrebu tako poetično i posebno da mu svoje stihove posvećuju toliki pjesnici. Krznarić, jedan od najvećih pjesnika druge polovice 20. st., kaže: „… znam da su meni ti tekstovi neka unutarnja slatka obveza. Moje pisanje o Zagrebu je uzvraćanje ljubavi gradu koji me, kamo god da odem, čeka u povratku raširenih ruku.“ Zagreb se Željku odužio Nagradom grada Zagreba.
Najstariji Zagrepčani sjećaju se prvog vala stvaralaštva u zemlji u desetljećima nakon Drugog svjetskog rata, kojeg je u popularnoj glazbi predvodio nezaboravni Ivo Robić, sa skladbama: „Golubovi“, „Tebi, grade moj“, „Podoknica Zagrebu“, „Zagrebačke noći“, „Zbog čega te volim“, „Zagreb, beli grad“, „Vraćam se Zagrebe tebi“:
Vraćam se Zagrebe tebi, tebi na obale Save Vraćam se Zagrebe tebi, tebi pod zidine stare Zagreb, Zagreb, otvaraj vrata parkova sva, Zagreb, Zagreb, najljepši meni si grad…
Slijede Drago Diklić – „Zagreb je najljepši grad“, Zdenka Vučković – „Mijenjamo se moj Zagreb i ja“ i „Zagreb, Zagreb“, Toni Leskovar – „Servus, Zagreb moj“, Stjepan Jimmy Stanić – „Kužiš, stari moj“, Anica Zubović – „Ilica u noći“, Viki Glovacki – „Zadnji fijaker“. Pa, onda, Zvonko Špišić, koji je pola opusa posvetio Zagrebu i Trešnjevki: „Grič u suncu“, „Grič u sjeni“, „Zagrebačko ljeto“, „Od Selske do vječnosti“, „Trešnjevački plac“, „Zakaj volim Zagreb“, „Zagrebačke špancirancije“ te proslavljena „Trešnjevačka balada“:
I treba poći bez planova i para, S nekim starim drugom, samoborskom prugom, Ili otići u prvu gostionu, Na “gospon doktor” namignuti lampionu.
Zagrebu su skladatelji posvetili note, tekstopisci i pjesnici riječi i stihove, a glazbenici najosjećajnije izvedbe. Ivica Šerfezi je pjevao – „Moj Zagreb, tak imam te rad“:
Sa ničim na svijetu te mijenjal ja ne bi, moj Zagreb, tak imam te rad. Svoj dom i veselje sam načel vu tebi, za mene najljepši si grad.
Pa dalje:Srebrna krila – „Na modrom nebu iznad Zagreba“, Azra – „041 (Kada Zagreb izranja iz sna)“, Jadranko Črnko – „Zagrebačkim ulicama“, Parni valjak – „Zagreb ima isti pozivni“, Zvonko Zidarić – „Šalata“, ITD Bend – „Rođen u Zagrebu“, Prljavo kazalište – „Zagreb te zove“, Zvonimir Krkljuš – „Pjesma Zagrebu“, Stoka – „Ja sam Zagreb“, Zaprešić Boys – „Duša moga grada“; Soma Dollara & Jimmy Stanić – „Zagreb, Amerika u malom“, Prljavo kazalište – „Laku noć tebi, Zagrebe“, Hrvoje Hegedušić – „Svaki me firtl na nekaj podsjeća“, Baruni – „Plava balada“; Connect i BBB – „Boja mojih vena“; Tram 11 – „Kužiš spiku“, Prljavo kazalište – „Radio Dubrava“, Film – „Zagreb je hladan grad“, Psihomodo Pop – „Zagrebačka noć“, Jasna Zlokić – „Zagrebačka zima“, Toni Leskovar – „Po Gornjem gradu“, Steve Mikulin – „Zagrebe moj bijeli“, Đuka Čaić – „Zagreb i ja“, Gabi Novak – „Meštrovićev zdenac“, Toni Kljaković – „Na Griču“, Ivo Fabijan – „Zagrebe moj“, Dječji zbor Vjeverice – „Najljepši grad“, Grupa Dalmatinaca Petra Tralića – „Pozdrav Zagrebu“, „Zagreb i ja“, Stjepan Jimmy Stanić – „Zagrabi, Mando, zagrabi“.
Milan Bačić – „Zagrebačka balada“, Mirko Bačić – „Zagrebački trotoari“, Zagrebački mališani – „Zakaj volim Zagreb“. Stoka i Josipa Lisac – „Ritam grada“; Itd band – „Sanja“, Hrvoje Hegedušić – „Zagrebačke šetnje“, Drago Diklić –„ Zagreb i Kaja“, Pero Galić – „Majko Božja Kamenitih vrata“, Drugi način – „Stari grad“, Zagrebački mališani – „Zag – Zagi – Zagreb“, Kinoklub – „Vrati se u Zagreb“, Arsen Dedić – „Ja i Zagreb volimo se tajno“.
Na kraju, zaokružimo ovaj popis brojkama: 70 skladbi i 38 izvođača! I sigurno to nije sve. Doista, Zagreb je najopjevaniji grad na svijetu.
MOJ ZAGREB… A KOJA PJESMA NAM JE NAJDRAŽA?
„Zagreb je, siguran sam, premda nemam materijalne dokaze, najopjevaniji grad na svijetu. O Zagrebu su pisali rođeni Zagrepčani, oni koji su došli i to postali, oni koji su dolazili i odlazili“, napisao je Vojo Šiljak u kolumni u Jutarnjem listu i nanizao dobar popis „posveta“ Zagrebu pjesmom i potakao me na ovo malo istraživanje. Mnoge su toliko slušane i pjevane da je teško laćati se slaganja ikakve rang liste. Ipak, propitujući mnoge, hrabrim se ustvrditi: najpopularnija je pjesma Vraćam se Zagrebe tebi Ive Robića, koje se spominje na stranici…
Ali, prije koju godinu u istraživanju popularnosti na Radio Sljemenu, kao najzagrebačkija pjesma izabrana je Zadnji fijaker, Vikija Glovackog:
… daj pelaj moj prijatelj stari pelaj za zadnji put čist polako čez celi naš grad popevali si bumo tiho, za tebe i za naš Zagreb.
A na stranicama www.belizagrebgrad.com danas imamo izložen čitav „paket“ s 20-ak videa s pjesamama o Zagrebu, uz zamolbu forumu pratitelja da izaberu onu PJESMU-NAJ. Marko R. je otpisao prvi: „Samo jednu? Sveee…“. A Gordana I. se otkrila: „Kad god čujem neku zagrebačku, samo me nekaj stisne oko herca… Morala bi dobro razmisliti…“. Ipak, iz komentara i lajkova, mogli smo zaključiti što je tim ljudima najdraže. Jadranko Črnko – Zagrebačkim ulicama:
Zato danas smiješimo se, ja u njemu i on u meni Kad se djeca zaigraju, kad se Zrinjevac zazeleni … Zagrebačkim ulicama cesta mog života teče Njegova me radost blaži, Njegova me rana peče…
M.: Najmanji problem zaljubiti se u Zagreb. Povijest, ljude, zgrade, stadione, dvorane… i sa guštom sam pisala završni rad o Zagrebu – iako nisam rođena tamo.
Mario K.: ..samo sjest na trg i promatrati… toliko divan grad..
Aleksandar M.: Divna pjesma o Gradecu. Odoh sa 20 god u Udbinu i nikad više ga nisam video. Sudbina je glupa, u biti, tek sa 47 god shvatiš da je sve greška.
knoppixx: Obožavam Zagreb ljeti, kad je grad prazan, kad nema gužvi… baš onakav kakav je bio kad sam bila mala… 🙂
Kozul D.: „ U ovako teškom trenutku zemljotresa – volim te Zg ❤️
Miho K.: Dugi niz godina sam živio u Zg, fanatični sam Hajdukovac, ali ova pjesma je tako moćna i emotivna za popi…t.
Goran Tudor (preuzeto iz godišnje knjige-planera UM/ Znanje i vrijendosti 2022
Turistička zajednica Grada Poreča i Udruga Sonda predstavili su projekt SeaStar Hero, koji pokazuje kako se briga za očuvanje mora može pretvoriti u zabavan i atraktivan turistički proizvod, jedinstven u svjetskim okvirima. Projekt podržavaju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grad Poreč, Usluga Poreč, Valamar, WWF Adria i brojni ugostitelji diljem Poreča. I Luka Nižetić, pjevač i amaterski ronilac na dah, dao je podršku ovom događanju te je i sam sudjelovao u prikupljanju otpada iz podmorja.
U Poreču, na plaži Brulo, 24. srpnja 2023. i službeno je predstavljen projekt SeaStar Hero koji čišćenje podmorja pretvara u jedinstvenu turističku ponudu, odnosno zabavnu ljetnu aktivnost kako za posjetitelje, tako i za žitelje grada.
Dolaskom vrućih ljetnih dana, ronjenje na dah postaje omiljena aktivnost turista i domaćih stanovnika, a projekt SeaStar Hero by DiveOUT spaja ugodno s korisnim te poziva na čišćenje podmorja. Ova inovativna inicijativa omogućuje svim zainteresiranima da se pridruže zabavnoj aktivnosti ronjenja i istraživanja podmorja te istovremeno aktivno sudjeluju u uklanjanju otpada iz morskog okoliša te pritom osvoje nagrade, postajući tako dio angažirane zajednice koja doprinosi očuvanju našeg planeta.
Pet porečkih plaža s plavom zastavom
Svi zainteresirani mogu se uključiti na jednoj od pet porečkih plaža s plavom zastavom (Špadići – Materada, Donji Špadići, Gradsko kupalište 1, Gradsko kupalište 2 i Plaža Brulo), gdje imaju prilike pronaći posebne postaje za preuzimanje opreme za izron otpada. Sudjelovanje je jednostavno, potrebno se javiti osobi zaduženoj za sigurnost na plažama, odnosno spasiocu i najaviti sudjelovanje, zatim preuzeti mrežu i rukavice za čišćenje te krenuti roniti i vaditi otpad iz mora. Sistem nagrađivanja je osmišljen na način da svakom roniocu koji vrati opremu i izronjeni otpad do postaje, spasioc uručuje simboličnu nagradu u obliku bedža, a sudionicima koji donesu veću količinu otpada daruje majicu. Sudionici koji dobiju majicu ostvaruju status „SeaStar“ koji im na jedan dan donosi pogodnosti u ugostiteljskim objektima diljem grada, zahvaljujući činjenici da su se brojni ugostitelji rado odazvali ovoj inicijativi. Svojim izronom sudionici se mogu pohvaliti na društvenim mrežama koristeći hashtag #seastarhero i tako potaknuti druge da sudjeluju u ovoj vrijednoj akciji. Uvođenjem ovakve aktivnosti u svoju turističku ponudu, Poreč potiče sve zainteresirane da čine dobro djelo za naš planet, istovremeno pružajući mogućnost da svatko pokaže kako briga za prirodu može biti zabavna, stimulativna i pristupačna svima.
Izjave
Pozdravljajući ovakvu inovativnost u turističkoj ponudi, Loris Peršurić, gradonačelnik Grada Poreča ovom je prilikom izjavio:„More nam je iznimno bitno i svaka akcija je hvale vrijedna. Edukacija i ovakve vrste aktivnosti prema našim građanima, ali i gostima dio su zajedničkog procesa učenja i drago mi je da se ovakav projekt odvija upravo u Poreču koji iz perspektive zaštite okoliša iznadprosječan.“
Nenad Velenik, direktor Turističke zajednice Poreč istaknuo je: „Odgovornost za čišći planet ostaje na nama i svi smo rado prihvatili inicijativu koja ide u prilog očuvanja našeg najvažnijeg prirodnog resursa – mora. Smatramo da je čast postati aktivan sudionik ove hvale vrijedne akcije i nadamo se velikom odazivu naših dragih gostiju.“
Foto: Nenad Velenik, direktor Turističke zajednice Poreč i Luka Nižetić, ambasador programa i amaterski ronilac
Ovaj je projekt u svojstvu ambasadora podržao i Luka Nižetić, pjevač i amaterski ronioc na dah, koji je također sudjelovao u prikupljanju otpada iz podmorja, a okupljene je pozdravio sljedećim riječima: „S radošću sudjelujem u inicijativi koja spaja moju ljubav prema ronjenju s važnošću očuvanja našeg lijepog mora. Sjajno je što kroz ovaj projekt briga za more i okoliš postaje sjajan turistički doživljaj koji povezuje lokalno stanovništvo i turiste u zajedničkom cilju očuvanja čistog mora za buduće generacije – zagrli more i reci mu hvala što postojiš.“.
Projekt provode Turistička zajednica Grada Poreča i Sonda, uz financijsku podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Projekt su također podržali Grad Poreč, Usluga Poreč, Valamar te WWF Adria, kao i brojni ugostitelji diljem Poreča koji sudionicima, u znak zahvale za njihov doprinos, nude niz pogodnosti. Popis svih uključenih ugostitelja moguće je pronaći na službenim stranicama projekta. Predstavnici uključenih strana okupili su se na Plaži Brulo gdje je, kroz zajedničku akciju ronjenja, projekt i službeno predstavljen javnosti.
Izazovi onečišćenja mora i prirode s kojima se svakodnevno suočavamo posebice dolaze do izražaja u manjim sredinama u ljetnim mjesecima. Iako se održavaju brojne akcije čišćenja, edukacije i osvještavanje ljudi o očuvanju prirode, TZ Poreč i udruga Sonda su prepoznali potrebu za pokretanjem dugotrajnijeg projekta kojim će se svakodnevno ukazivati na problematiku onečišćenja mora i prirode, nuditi rješenje te poticati na ispravno ponašanje.
„Svijet se suočava s opasnošću razmišljanja da će netko drugi spasiti naš planet, stoga je važno da svatko u svom okruženju da svoj maksimum. Želja nam je da se ovaj projekt proširi diljem naše obale, a i šire jer pokazuje kako briga za okoliš koja nam zapravo treba biti prirodna, uz kreativno osmišljene projekte može postati i zabavna te prije svega djelovati integrirajuće. Dijelovi naše Riviere Poreč u ljetnim mjesecima imaju i do četverostruko više ljudi i mi želimo pokazati da su ljeti i oni stanovnici našeg mjesta i pozivamo ih da se brinu za naše lijepo more, a mi smo im pripremili sve da pritom i uživaju, ostvare razne pogodnosti i postane istinske zvijezde u gradu! Ovo je aktivnost koja je povezala cijeli naš grad. Odaziv ugostitelja i obrtnika je fantastičan i svi su se drage volje ponudili podržati SeaStar Heroje„ istaknula je Silvija Kovačić, izvršna direktorica Udruge Sonda.
Projekt je u tijeku od 15. lipnja i trajat će do 15. rujna , više informacija pronađite na stranici www.seastarhero.com .
Međunarodni dan obitelji obilježava se svake godine 15. svibnja sukladno rezoluciji UN-a iz 1993. godine. Obilježavanje pruža priliku za promicanje svijesti o pitanjima vezanim...
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.