Putnik Torbjørn Pedersen obišao 203 zemlje svijeta bez korištenja aviona! Poruka: „Uvijek se može održivije i svugdje ću naći prijatelja!“

Torbjørn Pedersen
Foto: Torbjørn Pedersen nakon povratka u Dansku / Once Upon a Saga

Hodao je, plovio, jahao, vozio se svakako, 10 godina… ostvario neke nevjerojatne brojke: 3576 dana, 37 kontejnerskih brodova, 158 vlakova, 351 autobusa, 219 taksija, 33 broda i 43 rikše. Prešao je gotovo 375.000 kilometara. Obići sve zemlje svijeta, u svakoj provesti najmanje 24 sata, ne trošiti više od 20 dolara dnevno i – ne koristiti zrakoplov kao prijevozno sredstvo. To je bio plan Danca Torbjørna Pedersena, nadimka Thora, koji se krajem srpnja 2023. vratio u Dansku i proglasio svoju misiju uspješno završenom. 

ZNATE LI DA:
  • Avioni i kruzeri pogotovu spadaju u iznimno velike zagađivače
  • Daleka putovanja mame sirenski; pružaju dosta, ali troše vaše dane na putovanje i nisu ekološka
  • Mnoga uzbuđenja i doživljaje možete jednako doživjeti u Hrvatskoj i regiji, a niste im dali prednost.
  • Skupna putovanja vlakom i autobusom su najekonomičnija i najekologičnija
  • U svom mjestu prednost trebamo dati hodanju, biciklu i javnom prijevozu 

Na put oko svijeta, ovaj danas 44-godišnjak, krenuo 10. listopada 2013. godine i do danas, za nešto manje od 10 godina, posjetio je 203 zemlje svijeta. UN priznaje njih 195, ali Pedersen je odlučio u svoju misiju uključiti i djelomično priznate države.


Kako birati putovanje, uživati, a ne ugroziti okoliš i destinacije – savjeti Davora Rostuhara


Krenuo je u listopadu 2013., s planom: Obići ću sve u samo 4 godine.

Kad je 2013. ostavljao iza sebe posao, obitelj i djevojku, vjerovao je da će mu za cijeli pothvat trebati oko četiri godine. Svijet je ipak imao drugačije planove. Za pojedine zemlje je dugo čekao vizu, do nekih se činilo gotovo nemoguće naći prijevoz osim zrakoplova, a kad su se stvari već odužile i zakomplicirale – svijet se zaključao zbog pandemije koronavirusa.

Na kraju je ipak uspio i 24. je svibnja 2023. krenuo iz posljednje zemlje na svojem popisu, s Maldiva u rodnu Dansku. Doživljaje s puta i avanture redovito je objavljivao na Facebook i Instagram stranici Once Upon a Saga, te na istoimenom blogu.

Na kraju, duga plovidba kući kontejnerskim brodom

S Maldiva je putovao preko Malezije i Šri Lanke, gdje se ukrcao na masivni kontejnerski brod MV Milan Maersk i započeo plovidbu do Danske koja je potrajala 33 dana. Brod za povratak kući nije odabran slučajno. “Postoji neka povijesna dimenzija povratka kući brodom. Ljude to mogu vidjeti na horizontu, a kroz brodski se prozorčić mijenjaju krajolici sve dok se pred očima ne ukaže Danska. To mi se činilo kao prikladan način za dovršetak projekta,” rekao je za CNN Pedersen. 

Na povratku mu je priređen veliki doček u danskoj luci kako bi proslavili njegov put oko svijeta bez korištenja aviona.

Na putu se suočio s brojnim izazovima, mučio se s vizama, ušao u ratna područja…

Na putu je bilo dosta nepredviđenih izazova. Primjerice, previdio je Ekvatorijalnu Gvineju, jednu od najteže dostupnih zemalja na svijetu. Nakon četiri mjeseca i mnogo neuspjelih pokušaja, Pedersen je konačno dobio vizu. Iako su kopnene granice u to vrijeme bile zatvorene, uspio je prijeći zahvaljujući slučajnom susretu sa strancem koji je radio u Ekvatorijalnoj Gvineji i ponudio mu prijevoz.

Tijekom godina na putu, Pedersen je trpio višemjesečna kašnjenja vize u mjestima poput Sirije, Irana, Naurua i Angole.

Preživio je tešku bolest u Gani i intenzivnu oluju na Atlantiku. 

U jednom je trenutku prebolio teški napad cerebralne malarije u Gani, preživio je intenzivnu četverodnevnu oluju dok je prelazio Atlantik od Islanda do Kanade, plovio zatvorenim kopnenim granicama u zonama sukoba, a mnoga je putovanja morao produljiti ili odgoditi zbog pokvarenih brodova ili iscrpljenosti. No pandemija mu je uzrokovala najveća kašnjenja u odnosu na prvotni plan.

Pandemija i zatvaranje granica zatekli su ga u Hong Kongu

Početak 2020. dočekao je u Hong Kongu u kojem je ostao “zaglavljen” dvije godine. U tom mu je trenutku preostalo posjetiti još samo devet zemalja kako bi misija bila ispunjena. U te je dvije godine tamo izgradio život, stekao prijatelje, radio u Crvenom križu… Nakon što je u Hong Kongu dobio radnu vizu i boravište, u posjet mu je došla zaručnica Le i vjenčali su se. Nastavio je putovati 2022., ali ne bez izazova. Samo je posjetu Palauu prethodilo šest mjeseci pregovora, a u mnogim je destinacijama morao po dolasku “odraditi” karantenu od 14 dana.

Na putu je proveo 3576 dana i prešao je 375 tisuća kilometara

Od početka do kraja svoje nevjerojatne avanture, Pedersen je “skupio” neke nevjerojatne brojke: 3576 dana, 37 kontejnerskih brodova, 158 vlakova, 351 autobusa, 219 taksija, 33 broda i 43 rikše. Prešao je gotovo 375.000 kilometara – u što nije uključeno dugo putovanje kući u Dansku. Ali ne radi se o brojevima, rekao je Pedersen za CNN. 

“Radi se o slavljenju ljubaznosti ljudi i dijeljenju pozitivnog pogleda na svijet. Krenuo sam na ovo putovanje s motom ‘stranac je prijatelj kojeg još nisi upoznao’ i na ovom mi se putu više puta pokazalo da je to istina,” rekao je avanturist CNN-u. 

Referenca: PUTNI KOFER 

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2024. 

Međunarodni dan obrazovanja 2024: Za mir, ljudska prava i održivi razvoj – protiv govora mržnje

Međunarodni dan obrazovanja
Foto: cherylt23 / Pixabay

Šesti Međunarodni dan obrazovanja obilježava se 24. siječnja 2024. pod temom “Učenje za trajni mir”. U svjetlu eskalacije klimatskih promjena, demokratske erozije, stalnih nejednakosti, rastuće diskriminacije, govora mržnje, nasilja i sukoba na globalnoj razini, obrazovanje se pojavljuje kao moćan alat za rješavanje i sprječavanje ovih izazova u budućnosti. Štoviše, kada se učinkovito oblikuje i provodi, obrazovanje postaje dugoročna investicija sa sve većim povratom. 

Aktivno zalaganje za mir danas je hitnije nego ikad. Obrazovanje je središnje mjesto u ovom nastojanju. Istaknuto je to i u Preporuci UNESCO-a o obrazovanju za mir, ljudska prava i održivi razvoj. Intencija UN-a i UNESCO-a je da učenje za mir bude transformativno. Da pomogne osnaživanju učenika potrebnim znanjem, vrijednostima, stavovima i vještinama te ponašanjima kako bi postali nositelji mira u svojim zajednicama. Temelji mirnijih, pravednijih i održivijih društava postavljeni su kroz obrazovanje. Jer obrazovanje je sila koja prožima svaki aspekt našeg svakodnevnog života i ukupnih izgleda.

Protiv govora mržnje

UN i UNESCO ovogodišnji Međunarodni dan obrazovanja posvećuju ključnoj ulozi koju obrazovanje i učitelji igraju u borbi protiv govora mržnje.

Govor mržnje potiče predrasude i diskriminaciju te može omogućiti i normalizirati nasilje. Njegova nedavna globalna eskalacija, pojačana korištenjem društvenih medija i pogoršana novim i dugotrajnim krizama u različitim regijama, ozbiljno utječe na sigurnost zajednica diljem svijeta.

Nedavna eksplozija govora mržnje

Poruke pune mržnje i teorije zavjere koje ciljaju na određene zajednice i žrtvene jarce sve su prisutnije na društvenim mrežama i drugim internetskim platformama. Nedavno istraživanje UNESCO/IPSOS-a provedeno u 16 zemalja otkrilo je:
  • 67% prijavljenih korisnika interneta susrelo se s govorom mržnje na internetu
  • 85% zabrinuto je zbog utjecaja dezinformacija na svoje sugrađane, smatrajući ih stvarnom prijetnjom koja može destabilizirati društva.
Nakon Hamasovog terorističkog napada protiv izraelskih civila 7. listopada 2023., Liga protiv klevete utvrdila je porast antisemitskih incidenata od:
  • 337% u SAD-u,
  • 320% u Njemačkoj,
  • 961% u Brazilu u usporedbi s prethodnom godinom; i povećanje od
  • 818% u usporedbi s posljednje 3 godine u Nizozemskoj.
Institut za strateški dijalog (ISD) sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu također je otkrio 43 puta veći volumen antimuslimanskih diskursa na YouTubeu uspoređujući četiri dana prije i poslije napada.

Obrazovanjem za mir i ljudska prava, a protiv govora mržnje

Obrazovanje nudi brojne mogućnosti za rješavanje temeljnih uzroka govora mržnje. Senzibilizira učenike svih uzrasta za oblike i posljedice govora mržnje online i offline. To uključuje:

  • osposobljavanje učenika s vještinama prepoznavanja i reagiranja na mržnju i nepravdu,
  • priprema ih da poštuju vrijednost različitosti i ljudskih prava, te ih
  • podučava da prepoznaju razliku između govora mržnje i slobode izražavanja.

Generalna konferencija UNESCO-a nedavno je revidirala svoju Preporuku o obrazovanju za mir, ljudska prava i održivi razvoj s tim ciljem. To je jedini globalni instrument za postavljanje standarda koji utvrđuje kako obrazovanje može dovesti do trajnog mira i poticati ljudski razvoj. Ovaj instrument će oblikovati obrazovne sustave i politike u sljedećim desetljećima, od zakona i politika do razvoja kurikuluma, nastavne prakse, okruženja za učenje i ocjenjivanja.

Godine 2023. UNESCO je objavio vodič Rješavanje govora mržnje kroz obrazovanje kako bi pomogao donositeljima odluka da ojačaju svoje javne politike u ovom području. Organizacija također pojačava svoje napore u promicanju antirasističkih smjernica i rješavanju problema rasizma u udžbenicima, kao i globalnoj inicijativi za borbu protiv antisemitizma u i kroz obrazovanje.

Obrazovanje je ključ održivog razvoja

Kada je u rujnu 2015. usvojila Agendu održivog razvoja do 2030., međunarodna zajednica prepoznala je da je obrazovanje ključno za uspjeh svih 17 njenih ciljeva. Cilj održivog razvoja 4 posebno ima za cilj “osigurati uključivo i pravedno kvalitetno obrazovanje i promicati mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve” do 2030. godine.

Obrazovanje nudi djeci izlaz iz siromaštva i put u obećavajuću budućnost. No brojke zabrinjavaju:

  • oko 244 milijuna djece i adolescenata diljem svijeta ne pohađa školu;
  • 617 milijuna djece i adolescenata ne zna čitati i raditi osnovne matematike;
  • manje od 40% djevojaka u podsaharskoj Africi završi nižu srednju školu;
  • oko četiri milijuna djece i mladih izbjeglica ne pohađa školu. Krši im se pravo na obrazovanje i to je nedopustivo.

Bez uključivog i pravednog te kvalitetnog obrazovanja i cjeloživotnih mogućnosti za sve, zemlje neće uspjeti postići ravnopravnost spolova i prekinuti krug siromaštva koji za sobom ostavlja milijune djece, mladih i odraslih.

DOBRA HRVATSKA

Snijeg i ledena kiša uzrokovali su ovaj tjedan kaos na sjeveru Europe, a danas snijeg pada i diljem Hrvatske

snijeg u Zagorju
Foto: Snijeg u Hrvatskoj

Snijeg i ledena kiša uzrokovali su početkom tjedna kaos u Njemačkoj. U Švedskoj je zabilježeno da je utorak bio najhladniji dan u 58 godina, s izmjerenih -44,6 stupnjeva u selu Vittangi. Visina snijega u Oslu dosegla je 43 centimetra, a temperatura iznosi -10 stupnjeva.

Danas snijeg pada diljem Hrvatske. Na cestama su zimski uvjeti, a negdje je i zabranjen promet.

USAMLJENOST – TIHI UBOJICA. A previše tehnologije tome pomaže! Mnogo, nesporno, dokazano!

usamljenost
Foto: rawpixel.com / Freepik

Sigurno ste čuli kako se za dijabetes i visoki krvni tlak kaže da su tihe ubojice. Novija istraživanja pokazuju da jedna psihološka pojava – usamljenost, ima u tome značajnu ulogu, ali i da je na mnogo načina i sâma tihi ubojica. 

Obilje tehnologije vodi društvo u „digitalnu zajedničku usamljenost“!

Viša razina digitalne komunikacije smanjuje društvenu povezanost!

Više vremena na mreži – manje sati za realan društveni život!

Usamljenost na razne načine pridonosi i nizu drugih bolesti, od povišenog rizika od srčanog i moždanog udara preko raka do psihijatrijskih poremećaja. Primijećeno je da usamljeni ljudi s godinama češće obolijevaju od povišenog tlaka nego ljudi koji imaju jaku/široku društvenu podršku. Naravno, riječ je o statističkoj povezanosti, a ne i o uzročnosti, jer povišeni tlak ima uzrok i u nizu drugih čimbenika. Npr. ljudi sa smetnjama u ponašanju i doživljavanju izloženiji su vjerojatnosti da ih društvo izolira i da se počnu osjećati usamljeno, što pak dovodi do još većih psiholoških smetnji i tako to dalje vodi u začarani krug. Dakle, riječ je o svojevrsnoj recipročnoj uzročnosti.

***

Sherry Turkle je 2011. objavila knjigu Alone Together, u kojoj ukazuje na čudan paradoks: Viša razina digitalne komunikacije smanjuje društvenu povezanost! A to vodi u začarani krug usamljenosti: usamljene osobe povećavaju količinu virtualnih kontakata jer su usamljene, no na taj način postaju još usamljenije. U doba prije televizije, ljudi su i u gradovima i na selu vodili vrlo intenzivan društveni život na čajankama i sijelima. Nisu ga narušili ni prvi televizori jer su se ljudi okupljali oko televizora u domovima kulture ili barovima, a i kod kuće cijele su obitelji uz televizor također bile na okupu. 

  • Onda kad su televizori pojeftinili, ubrzo je svaki član obitelji gledao u svoj TV-aparat, i tako „izgubio“ prijatelja ili brata. 
  • Pojavom pametnih telefona problem je postao još ekstremniji. 

Stoga njemački psihijatar i psiholog Manfred Spitzer govori o digitalnom zajedničkom usamljeništvu uzrokovanom društvenim internetskim medijima – ponajprije Facebookom i Twitterom (danas Platforma X). Brojna istraživanja pokazala su povezanost između vremena provedenog na društvenim mrežama i depresivnosti i/ili usamljenosti. Tome je više razloga.

  • Prvo, ljudi na mrežama objavljuju uspjehe, za što dobivaju lajkove, što može lako izazvati zavist osobe koja se nema čime pohvaliti. 
  • Još je opasnije krene li na mreži neki oblik cyberbullinga, poput ismijavanja, izrugivanja i izolacije neželjene osobe. 
  • I na kraju, čista tehnička kauzalnost: više vremena na mreži, manje sati za realan društveni život! 

A koliko je važan kontakt uživo, najbolje znaju šefovi međunarodnih tvrtki koje ne žale potrošiti novac na skupe avionske karte i dnevnice kako bi njihovi djelatnici ostvarili izravni kontakt s potencijalnim kupcima. Uostalom, nije li nam svima draže kad nam ljubazna konobarica/ konobar donese kavu na stol, nego kad je sami uzmemo na automatu?

I za kraj jedna zanimljivost: zna se da mnogo ljudi poseže i za alkoholom kad se osjećaju usamljeno. Čak i muške vinske mušice, kad im se onemogući druženje sa ženkama, konzumiraju više alkohola…

Što činiti? 

Zna se: 

  • Tražiti i uživati u društvu (mobiteli su u džepu ili torbi, ne u ruci ili na stolu)
  • Ograničiti dostupnost (gasiti, ostavljati uređaje namjerno dalje od sebe)! Neki ljudi svjesno ne nose mobitel sa sobom, ostavljaju ga u drugoj prostoriji. Kupuju stare modele.  
  • Ograničiti se u korištenju tehnologije u danu (ne prije … sati ujutro, ne poslije … sati popodne, ne za vrijeme ručka…)
  • Dalje smislite sami, volite li sebe.

U pustinji života budala putuje sama, a mudri u karavani. (libanonska poslovica)

Prof. dr.sc. Predrag Zarevski

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2024.
odgovorno@odgovorno.hr

ZA VIŠE ZELENE ENERGIJE I PROIZVODNJE U KUĆI! Cemex Hrvatska gradi nove sunčane elektrane na zgradama unutar tri proizvodna pogona

CEMEX
Foto: CEMEX - Uručenje ugovora

Krajem prosinca Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dodijelio je Cemexu Hrvatska ugovore za realizaciju triju projekata proizvodnje energije iz obnovljivih izvora sufinancirana sredstvima Modernizacijskog fonda EU. Cemex će tako sagraditi nove sunčane elektrane u tvornicama cementa Sv. Juraj u Kaštel Sućurcu i Sv. Kajo u Solinu te u zagrebačkom proizvodnom pogonu Podsused, ukupne vrijednosti preko 5 milijuna eura, od čega je gotovo 3 milijuna eura sufinancirano europskim sredstvima. 

***

Sve aktivnosti koje se provode U Cemexu usmjerene su na postizanje ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova, koji uključuju 55 posto manje emisija CO2 po toni cementnog materijala i 35 posto manje sadržaja ugljika u betonu do 2030., kao i postizanje razine korištenja energije iz niskougljičnih izvora od 65 posto udjela u potrošnji električne energije. 

***

„Uštede koje će nam donijeti ovi zahvati po pitanju utroška energije povećat će efikasnost naše proizvodnje, smanjiti emisije iz našeg poslovanja i potvrditi naš status proizvodnog poduzeća koje vrlo ozbiljno shvaća svoje obveze po pitanju energetske, a time i klimatske učinkovitosti. Ovo su samo neki u nizu projekata koje tek planiramo kako bismo ostvarili naše klimatske ciljeve“, rekao je Marijan Zekić, Cemexov voditelj projekata i osiguranja kvalitete. 

CEMEX
Foto: CEMEX – Tvornica Sv. Juraj

Povećavanjem proizvodnje energije iz obnovljivih izvora kompanija ulaže nova sredstva u energetsku učinkovitost te pravi novi korak prema ostvarenju ciljeva povećanja korištenja čiste energije u vlastitoj proizvodnji. Naime, globalni cilj Cemexovog klimatskog programa „Budućnost na djelu“ jest postati kompanija s neto nultom stopom emisija CO2 do 2050. 

„Slijedeći ciljeve našeg programa dekarbonizacije, u Cemexu ulažemo ne samo u projekte energetske učinkovitosti, nego i u različite vrste tehnologija koje će nam osigurati klimatski učinkovitiju proizvodnju. Bitan naš cilj je i razvoj niskougljičnih, a u konačnici i ugljično neutralnih cemenata, betona, agregata i primjesa, čime zaokružujemo svoj pristup stvaranju budućnosti gradnje uz manje emisija CO2 u cijelom lancu vrijednosti“, rekao je predsjednik Uprave Cemexa Hrvatska Alen Voloder.  

Cemex Hrvatska je u velikom investicijskom ciklusu usmjerenom na energetsku učinkovitost u posljednjih nekoliko godina uložio značajna sredstva u modernizaciju svojih pogona. Zadnji već dovršen projekt energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije vrijednosti približno 3 milijuna eura u tvornici Sv. Juraj sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u visini od 1,3 milijuna eura.

MARTINA TADIN,
CEMEX, Komunikacije

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2024. 

SUZBIJANJE PRANJA NOVCA: Europska komisija zadovoljna širokim političkim dogovorom o prvoj uredbi o suzbijanju pranja novca i novoj Direktivi o suzbijanju pranja novca

pranje novca
Foto: Alexa / Pixabay

Komisija pozdravlja politički dogovor postignut između Europskog parlamenta i Vijeća zemalja članica EU o prijedlozima Komisije za prvu uredbu o suzbijanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma (SPNFT) i šestu direktivu o SPNFT-u. 

Prijedlozi sadržavaju jedinstveni pravilnik o SPNFT-u i služe kao temelj za koordinaciju rada budućeg tijela za suzbijanje pranja novca (AMLA). Novim se pravilima utvrđuju zahtjevi na razini Unije za privatni sektor kako bi se osigurala dosljedna razina provjera na cijelom jedinstvenom tržištu. Njima se usklađuju i zadaće i ovlasti nacionalnih nadzornih tijela i financijsko-obavještajnih jedinica kako bi se omogućila učinkovita prekogranična suradnja. Nadalje, tim se novim okvirom pružaju veće ovlasti registrima stvarnog vlasništva kako bi se osigurala transparentnost onih koji posjeduju ili upravljaju pravnim osobama i trustovima. Usklađuju se i pravila o pristupu tim informacijama, čime se akterima s legitimnim interesom, uključujući novinare i civilno društvo, omogućuje da doprinesu borbi protiv financijskog kriminala. Lakši pristup informacijama o nekretninama pomoći će nadležnim tijelima da riješe problem zlouporabe imovine od strane kriminalaca.

Ti prijedlozi Komisije bili su dio zakonodavnog paketa o sprečavanju pranja novca predstavljenog u srpnju 2021., koji je uključivao i novu uredbu o osnivanju tijela za SPNFT (AMLA) i revidiranu Uredbu o sljedivosti novčanih sredstava i prijenosima kriptoimovine. Suzakonodavci su postigli dogovor o četiri prijedloga iz paketa.

Povjerenica za financijske usluge, financijsku stabilnost i uniju tržišta kapitala Mairead McGuinness izjavila je: Pozdravljam dogovor o Uredbi i Direktivi kojima se EU približava ostvarenju novog, snažnijeg okvira za SPNFT. Ovogodišnji sporazumi važna su prekretnica u borbi protiv prljavog novca u EU-u. Novim pristupom utvrđuju se pravila kojima se odlučno rješavaju nedostaci utvrđeni u prošlosti i osiguravaju fleksibilni mehanizmi kojima se osigurava da naš financijski sustav nije odredište prihoda stečenih kaznenim djelima. Ambicioznost pravila još jednom dokazuje snažnu političku volju i predanost Europskog parlamenta i Vijeća stvaranju novog okvira kojim se učinkovito može spriječiti pranje prljavog novca putem financijskog sustava EU-a.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj 

Andrea ČOVIĆ VIDOVIĆ
Acting Head of Representation/ voditeljica Predstavništva, v. d.

Zagreb proširuje “Zone 30” za veću sigurnost, manje buke i bolju kvalitetu života

Zona 30
Foto: Karsten Paulick / Pixabay

U naseljenim područjima uvođenje “Zone 30” odnosno ograničenja brzine na 30 km/h učinkovita je i praktična sigurnosna mjera koja gradovima, aglomeracijama, ali i ruralnim mjestima donosi bolju kvalitetu života i boravka.

Uvođenje novih “Zona 30” i ubrzavanje tramvajskog prometa dio je promjena koje u Zagrebu još od preuzimanja vlasti najavljuje vladajuća većina. Intencija je da građani umjesto automobila, koriste tramvaj, bicikl ili vlastite noge kada je to moguće.

Uvođenje “Zone 30” tj. smanjenje brzine utječe na:
  • Smanjenja buke od cestovnog prometa
  • Smanjenje broja i ozbiljnosti nesreća
  • Veće atraktivnosti kolničkog prostora za spori promet (bicikliste i pješake)
  • Bolje mogućnosti skretanja iz sporednih u glavne ulice
  • Ravnomjeran protok prometa i time ugodnije iskustvo vožnje
  • Smanjenje onečišćenja zraka

Ograničenje brzine na 30 km/h povećava sigurnost

Uvođenje “Zone 30” čini ulice sigurnijima, učinkovito smanjuje buku i poboljšava protok prometa. Ne profitiraju samo oni koji sudjeluju u prometu, nego svi koji su u uličnom prostoru, žive u ulici, traže odmor u okolici – i na kraju, lokalni poduzetnici. Od ograničenja brzine na 30 km/h najviše profitiraju pješaci, biciklisti i motociklisti, stariji građani i djeca na putu u školu u slobodno vrijeme.

Graf: Vjerojatnost smrti pješaka u sudaru s vozilom pri različitim brzinama / BFU 2020: Tempo30.

“Vjerojatnost smrti pješaka u sudaru s vozilom koje se kreće brzinom od 50 km/h šest je puta veća nego pri 30 km/h.” – BFU 2020: Tempo30. Činjenice i argumenti. Ograničenje brzine 30 nudi ogroman potencijal za sigurnost na cesti. Ako se maksimalna brzina na cesti smanji s 50 na 30 km/h, broj teških nesreća smanjuje se za najmanje trećinu. To dokazuju statističke analize švicarskog BFU.

“Zona 30” učinkovita je mjera za smanjenje buke

Pretjerana buka šteti zdravlju, a posebno je uznemirujuća noću. Najveći izvor buke u gradovima je cestovni promet. Najučinkovitija i najekonomičnija mjera za smanjenje buke od prometa je ograničenje brzine na 30 km/h. Smanjenjem brzine s 50 na 30 km/h buka se smanjuje za tri decibela. U smislu akustičke percepcije, to odgovara prepolovljenju prometa. Osim toga, posebno neugodni vrhovi buke nerazmjerno se smanjuju.

zona 30
Graf: Razina vremenski tijek od dva PW vožnje s 50 ili 29 km/h. Isprekidana linija označava 10 dB(A) ispod maksimalne razine

Što je veća brzina, to je vozilo glasnije. Smanjenje brzine s 50 km/h na 30 km/h dovodi do prosječnog smanjenja buke od oko 3 dB(A). To odgovara smanjenju prometa od 50%. Osim toga, zbog ravnomjernog toka prometa javlja se sve manji broj maksimalnih razina i nižih razina, a nagib (brzina porasta razine) se smanjuje. Smanjena je buka prometa i reakcije buđenja noću. Smanjenje brzine je učinkovito, može se implementirati brzo i jeftino i stoga je važan alat za smanjenje buke na izvoru. Brzina od 30 km/h posebno je učinkovita za smanjenje buke kod električnih automobila, jer se eliminira buka motora koja dominira ovim rasponom brzina. Pri 50 km/h buka kotrljanja guma dominira i kod električnih i kod benzinskih/dizelskih automobila.

Pri brzini od 30 km/h protok prometa postaje konstantniji, maksimalne razine prolaska vozila znatno se smanjuju, a povećanje razine buke tijekom prolaska jednog vozila događa se sporije.

Zemlje i gradovi trendseteri u Europi

Diljem Europe postoje veliki gradovi, ali i male zajednice, koje su uvele ograničenje brzine od 30 km/h. Španjolska je pionir; 30 km/h uvedeno je u Madridu 2018., a na snazi ​​je u svim gradovima od 2021. U svojoj odluci od 6. listopada 2021. Europski parlament poziva Komisiju i države članice da se zalažu za maksimalnu brzinu od 30 kilometara na sat u stambenim područjima i na svim ulicama gdje ima posebno puno biciklista i pješaka. “Zona 30” sve se više planira i provodi kao sveobuhvatna mjera u europskim gradovima.

Trendseterska Španjolska

Španjolska je prva zemlja u Europi koja je uvela 30 km/h kao novo standardno ograničenje brzine. Od 11. svibnja 2021. 30 km/h je norma u španjolskim gradovima, dok je 50 km/h iznimka.

Ograničenje brzine od 50 km/h i dalje je dopušteno na cestama s više od jednog traka u svakom smjeru ili ako se trakom koristi isključivo javni prijevoz. Na cestama bez razlike u razini (bez nogostupa) dopušteno je maksimalno 20 km/h. Tempo 30 sada se primjenjuje na 70-80% svih gradskih ulica.

U 2019. u Španjolskoj je u gradskim prometnim nesrećama poginulo 509 ljudi. Prema Pereu Navarru, voditelju španjolske Agencije za cestovni promet (DGT), ovo smanjenje brzine omogućit će urbanim vlastima da stvore prijateljskije, humanije gradove u kojima različiti sudionici u prometu mogu sigurnije koegzistirati. Protiv toga jedva da je bilo prosvjeda.

Trendseterska zemlja Nizozemska

U listopadu 2020. nizozemski Zastupnički dom odobrio je plan uvođenja 30 km/h kao standardne brzine u stambenim područjima. Nizozemci smanjuju zadano ograničenje brzine u cijeloj zemlji.

U Nizozemskoj će 30 km/h biti norma na svim ulicama u naseljenim područjima. Većina u Zastupničkom domu odobrila je 27. listopada 2020. plan uvođenja standardnog ograničenja od 30 km/h u naseljenim područjima, umjesto 50 km/h koliko je trenutno norma. Cilj je smanjiti broj žrtava na cestama, posebno u područjima sa školama i velikom koncentracijom djece.

Gradovi trenseteri

AUSTRIJA:
Graz je bio prva europska metropola koja je 1992. uvela ograničenje brzine od 30 km/h u stambenim područjima. Danas se ograničenje odnosi na 75 posto svih ulica s izuzetkom prometnica na kojima je ograničenje brzine 50 km/h.

BELGIJA:
U Antwerpenu i Bruxellesu ograničenje brzine je 30 u središtu grada.

FINSKA:
U Helsinkiju od 1987. postoje zone od 40 km/h u stambenim područjima, koje su 1992. proširene na cijelo središte grada. Tamo je sada ograničenje brzine 30 km/h u naseljenim područjima i 40 km/h na glavnim cestama.

FRANCUSKA:
U Lilleu i Grenobleu postoje velika ograničenja brzine u urbanom području, s izuzetkom glavnih prometnih osi. Mnogi drugi francuski gradovi slijedili su primjer ili najavili planove za to.

IRSKA:
Centar grada Dublina je zona od 30 km/h.

ITALIJA:
U Italiji, svi gradovi u središtu velikih metropola kao što su Bologna, Firenca, Milano, Pisa i Rim imaju “zone a traffico limitato” s ograničenjem brzine od 30 km/h.

NIZOZEMSKA:
U Amsterdamu se Tempob30 primjenjuje na 90 posto ulica.

NJEMAČKA:
U Mainzu i Hannoveru ograničenje brzine je u cijelom centru grada 30. Osim toga, Aachen, Augsburg, Freiburg, Hannover, Leipzig, Münster i Ulm pokrenuli su inicijativu za ograničenje brzine s ciljem promjene cestovnih prometnih propisa tako da gradovi su samoodređeni i veliki. Možete postaviti brzinu od 30. U Frankfurtu je ograničenje brzine 40 u centru grada, a Köln je uveo ograničenje brzine od 30 km/h u četvrti Nippes.

ŠVICARSKA:
U Baselu je ograničenje brzine 30 na svim ulicama unutar gradskog prstena. Zürich, Ženeva i Winterthur žele proširiti ograničenje brzine na cijeli grad.

VELIKA BRITANIJA:
London je 2020. ograničio brzine na 30 km/h na ulicama u središtu grada. Prva zona od 30 km/h postojala je tamo još 1991. godine.

DOBRA HRVATSKA

Znaš što je zdrava hrana? Neke zagrebačke osnovne škole, prve u Hrvatskoj, dobivaju ekološki i lokalno proizvedenu hranu.

zdrava hrana zagreb
Foto: Ekološka i lokalno proizvedena hrana uskoro u zagrebačkim osnovnim školama / © Grad Zagreb

Znate li što zdrava hrana? To je u prvom redu ona koja je: 1) sezonska, 2) lokalna, 3) iz organskog uzgoja te 4) minimalno naknadno procesirana (dorađena industrijski).

***

Grad Zagreb je početkom siječnja, prvi u Hrvatskoj, pokrenuo postupak zelene javne nabave hrane za osnovne škole. Riječ je o pilot projektu u kojem sudjeluje 31 osnovna škola i Grad mladih, podružnica „Vladimir Nazor“ Zagrebačkog holdinga. Cilj je učenicima osigurati sezonsku, ekološki i lokalno proizvedenu hranu, za njih 15.000, koliko će ih biti obuhvaćeno ovim projektom trajanja tri godine.

Sustav nabave ekološke hrane koji posebno veseli

„Projekt zelene javne nabave hrane za osnovne škole jedan je od projekata koji me najviše veseli.  Grad Zagreb je prvi grad u Hrvatskoj koji uvodi sustav nabave ekološke hrane u javne ustanove i na to smo izuzetno ponosni.“ – istaknuo je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. „Uravnotežena i kvalitetna prehrana od vitalnog je značaja za pravilan rast i razvoj djece. Naš je cilj stvoriti održivi sustav prehrane uvođenjem ekološki, lokalno i sezonski proizvedene hrane. Posredni cilj je i skraćivanje transporta, smanjenje ambalaže, izbjegavanje zamrzavanja i tetiranja hrane u fazi skladištenja, a poljoprivrednicima osigurati tržište za ekološke i lokalne proizvode. Tako ćemo i mi pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena, zaštiti prirode i okoliša“, dodao je Tomašević.

Zimski i ljetni jelovnici 

Uz voće, povrće, jaja, proizvode od žitarica iz ekološke proizvodnje, školama uključenima u pilot projekt zelene javne nabave eko hrane osigurat će se i druge ekološki proizvedene namirnice i proizvodi poput orašastih plodova, namaza, griza i meda.

U suradnji s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Grad Zagreb pripremio je nove, zimske sezonske jelovnike koji se u školama primjenjuju od siječnja do ožujka.

„Posebno nas veseli da su se u izradu zimskih jelovnika aktivno uključile škole“, istaknula je zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec, naglasivši da se novi, zimski jelovnici dijelom temelje na prijedlozima obroka koje su PBF-u dostavile upravo školske kuharice i kuhari. PBF je prijedloge škola temeljito analizirao, nutritivno uravnotežio i, po potrebi, obogatio.

Prikupljanje ponuda, poticaj za lokalne poljoprivrednike

Zainteresirani ponuditelji zahtjeve za sudjelovanjem Gradu Zagrebu mogu dostaviti zaključno s 29. siječnja u 9:30 sati. Nakon isteka ovog perioda, zahtjeve za sudjelovanje bit će moguće podnositi tijekom cijelog vremena trajanja dinamičkog sustava javne nabave od tri godine.

Grad Zagreb će tijekom siječnja održati niz radionica za potencijalne ponuditelje kako bi ih upoznao s mogućnostima i uvjetima zelene javne nabave. Ovom prilikom pozivamo poljoprivrednike, OPG-ove i sve druge gospodarske subjekte da prouče uvjete nabave i ponude svoje proizvode.” – zaključila je zamjenica Dolenec.

Školska prehrana se širi – obuhvaćana 59.000 učenika 

„Unapređenje kvalitete i povećanje dostupnosti prehrane jedan su od naših glavnih prioriteta“, naglasio je gradonačelnik Tomašević, podsjetivši da je zahvaljujući ulaganjima Grada Zagreba u opremanje školskih kuhinja i blagovaonica tijekom 2023., u iznosu od 750 tisuća eura, kao i potpori države, školskom prehranom ove godine obuhvaćeno čak 15000 učenika više nego prošle godine, njih čak 59 000.

Međunarodna razmjena dobre prakse kao iskustvena škola

U sklopu projekta je također organiziran posjet jednom ekološkom imanju te je uspostavljena međunarodna suradnja i razmjena dobrih praksi sa Slovenijom  i Austrijom. U Ljubljani su se predstavnici pilot škola i gradskih ureda upoznali sa slovenskim iskustvima i najboljim praksama uvođenja eko hrane.

***

Zaključna misao 

Zelenom javnom nabave eko hrane postižu se tri cilja – zdrava i kvalitetna prehrana, poticanje domaće poljoprivredne proizvodnje i kroz kraće lance nabave ublažavanje klimatskih promjena.

Veseli svaka nova vijest na ovu temu iz Hrvatske. Možda će novi projekti biti još smjeliji i inovativniji.  

Referenca: EKO VJESNIK 

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2024.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Dramatičan govor: Korado Korlević o klimi, perspektivi Zemlje, flore i faune, društva, čovjeka…

Korado Korlević
Foto: Korado Korlević / hina

Internacionalno ugledan, futurist, astronom, edukator i ljubitelj prirode Korado Korlević upozorava kako smo svjedoci pogubnog utjecaja čovjeka prema Zemlji – priroda oko nas umire, a čovjek strada, a na tu katastrofu se ne obaziramo. Velika većina čovječanstva ravnodušno gleda. Upravitelji svijeta – politički i financijski moćnici uglavnom samo pričaju, desetljećima. Prva konferencija o klimi održana je 1992. u Rio de Janeiru.

Danas je prilikom spomena klimatskih promjena glavna tema ugljikov dioksid. No, nisu problem samo štetne emisije, ističe Korado Korlević koji je nedavno održao predavanje o toj problematici u Centru za posjetitelje Poklon u Parku prirode Učka.

NAGLASCI NA PREDAVANJU – IZVADAK: 
  • Znanstvenici upozoravaju na visoke razine štetnih plinova u atmosferi, kao i na to da je svijet blizu scenarija bez povratka za što okrivljuju čovjeka.
  • Promjene klime uključuju porast prosječne globalne temperature, promjene u oborinama, porast razine mora i druge utjecaje na okoliš.
  • U zadnjih 30 godina broj leptira u Istri pao je na deset posto. 
  • Svako parkiralište, svaki novi krov kuće koji nije svijetle boje, u stvari je solarni panel; zato je u gradovima toplije.
  • Razina podzemnih voda pada; konkretno u Motovunskoj šumi, snizile su se već za jedan metar. Istarskih tartufa više neće biti.
  • Raseljavanje ljudi iz centralne i sjeverne Afrike koje slijedi je ”migracija iz očaja”.
  • Jug Europe će do kraja stoljeća biti gotovo neizdrživ za život.
  • Utjecaj Sunca se multiplicira efektom plastenika u atmosferi, kojeg uzrokuju ljudi. 
  • Normalno je u ovom povijesnom prirodnom ciklusu da razina mora raste tri milimetra godišnje. No, ove je godine razina porasla za pet mm.
  • Znanstvenici su gotovo sigurni da bi Golfska struja – „radijator Europe“, do kraja stoljeća mogla nestati.
  • Daljnjim zagrijavanjem, u atmosferu će odjednom biti ispušten CO2 koji se ”spremao” u oceane zadnjih 300 godina.
  • Možemo li zaustaviti sav ovoj proces? ” Odgovor je NE.

***

Naglasio je tada kako svaki puta kada asfaltiramo cestu kreiramo solarni panel, a da toga nismo svjesni. Crna površina kolnika privlači toplinu, baš kao tamni solarni panel postavljen na krov kuće radi proizvodnje toplinske energije, pojašnjava.

”U Phoenixu u SAD-u, naprimjer, temperatura je dva stupnja viša nego izvan grada, a ljudi se čude zašto je u gradovima vruće. Svako parkiralište, svaki krov kuće koji nije svijetle boje, u stvari je solarni panel; zato je u gradovima toplije”, navodi Korlević.

Stavimo li na kuću dva četvorna metra crnog panela, negdje treba površinu iste veličine obojati u bijelo kako bi se na planetu održala ravnoteža. Možda možemo farbati zgrade i krovove u bijelo, da budu svijetli kao na Braču, ili u Maroku, možda ne mora toliko toga biti tamno, predlaže istarski astronom, pokretač Zvjezdarnice Višnjan i futurolog, ali prvenstveno učitelj, kako sam za sebe voli reći.

Stvari nisu jednostavne: lakonski govor o njima je poguban!

Klimatske promjene su dugoročne promjene u globalnom klimatskom sustavu. Promjene klime uključuju porast prosječne globalne temperature, promjene u oborinama, porast razine mora i druge utjecaje na okoliš.

Rezultat su, između ostaloga, povećane koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi koji se šire iz fosilnih goriva, industrije i drugih ljudskih aktivnosti te predstavljaju ozbiljan izazov današnjice.

U izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC) znanstvenici upozoravaju na visoke razine štetnih plinova u atmosferi, kao i na to da je svijet blizu scenarija bez povratka za što okrivljuju čovjeka.

”Astronomija je jedna sedmina onoga što radimo u Zvjezdarnici Višnjan, a šest sedmina je nešto drugo. Jedan dio toga su i klimatske promjene”, rekao je Korlević, koji smatra da je čovječanstvo u ogromnom problemu te da ne zna što donosi budućnost.

”Stvari nisu nimalo jednostavne – kao što to mediji često prikazuju – jer još ništa konkretno ne znamo, još smo u fazi učenja”, poručuje. „Nastojimo naučiti, spoznati, ali stvari su već u procesu.“

Priroda oko nas umire – leptiri, krijesnice… Krijesnice se gase zauvijek

Ono što se sa zvjezdarnice može mjeriti, kaže, količina je svjetlosnog onečišćenja, koliko se struje, ili svjetla baca u nebo, umjesto da osvjetljuje kolnik te koliko vrsta leptira nestaje u okolini. ”U zadnjih 30 godina broj leptira u Istri pao je na deset posto. Dakle, u samo tri desetljeća došli smo na 10 posto populacije leptira u jednoj županiji ”, upozorava.

”Ravnodušno gledamo kako priroda oko nas umire”, u nevjerici kaže Korlević.

krijesnice
Foto: Willgard Krause / Pixabay

„Nikoga kao da ne zanima gdje su nestale krijesnice. A nema ih zato što umjesto da mužjaci pronalaze ženke, zbunjeni morem izvora svjetlosti u svom okolišnom prostoru, lete na uličnu rasvjetu”, ističe.

Nema razloga da po cijele noći lampe svijetle kao da je dan, jedna desetina svjetlosti je dovoljna. poručuje. Ostalih 90% je zagađivanje i to nepotrebno. 

Mirna donosi mulj u Jadran, podzemne vode, nestaju naši tartufi…

Nastavio je o zagađenju sjevernog Jadrana, prvenstveno rijekom Po, ali niti ”Hrvatske vode se ne šale kada je u pitanju Mirna. Non-stop nešto kopaju i stvaraju hrpetine blata; doneseno riječno blato ubilo je sve sjevernojadranske koralje u ogromnom dijelu podmorja”, rekao je. (Koralj uspijeva samo na kamenitom tlu.)

Svake godine se dodatno taloži dva milimetra glinastog blata na dno mora. Preko svega što se nalazi na morskom dnu svakim danom padaju nove čestice blata..

”Prije je Mirna bila gotovo kao Amazona, ali nekima to nije odgovaralo pa su potamanili sve biljke uz rijeku. Osim toga, napravili su njenu obalu prestrmom pa svaka kiša sada odnosi dio riječnog korita u more”, opisao je Korlević. Prirodna rijeka, međutim, ima svoje obale koje nisu strme, obrasle su šumom, ili grmljem čije korijenje sprječava eroziju zemlje.

S obzirom da velika brzina vode ispire riječno dno, razina rijeke, kao i razina podzemnih voda pada; konkretno u Motovunskoj šumi, snizile su se već za jedan metar, kazao je. Kako više nemamo plavljenja Motovunske šume, tamo su već počele rasti i nove vrste drveća – bršljan i jasen. Ta je šuma promijenila karakter – prije je Motovunska šuma bila ona naplavnog tipa, a sad postaje suha šuma“.

”Tartufe koje ćemo u budućnosti u Istri kupovati dolazit će s nekih drugih područja, jer istarskih tartufa više neće biti”, upozorio je, dodavši kako smo upravo u fazi ubijanja hrastove šume i svih biljaka zbog kojih tartufi tamo rastu – jer su podzemne vode pale.

Korlević ističe kako se od doba Austrije do danas, dakle u samo 100 godina, na morskom dnu se nataložilo, oko dva metra naslaga blata.

”Pričamo o milijunima kubika iz sliva Mirne, jer se po njenim obalama konstantno nešto kopa”. Kao, nešto se uređuje, a zapravo, u širem kontekstu i zbirno, to itekako šteti. 

Utjecaj Sunca na klimatske promjene

Korlević je potom pričao o rastu temperature na Sredozemlju i u Africi. Raseljavanje ljudi iz centralne i sjeverne Afrike koje slijedi je ”migracija iz očaja”. Spomenuo je da će se s naglim porastom temperature morati suočiti također određeni dijelovi Hrvatske.

Naglasio je kako su klimatske promjene ”uvijek bile prisutne i uvijek će biti, jedino je pitanje brzine”.

”Sunce isto tako utječe na klimatske promjene, i to jako. Na kraju krajeva, to je naša peć. Sada ulazimo u solarni maksimum. Prije tri godine je bio minimum, a sada idemo prema drugoj krajnosti”, opisao je. Utjecaj Sunca se multiplicira efektom plastenika u atmosferi, kojeg uzrokuju ljudi. 

Jesu li klimatske promjene kojima svjedočimo zbilja neviđena katastrofa? Kako se uzme, odgovara.

U doba dinosaura, prije 66 milijuna godina, temperatura na Zemlji bila je deset stupnjeva viša nego danas. Na polovima su živjeli koralji, a na području Kvarnera obitavale su neke školjke koje su mogle izdržati tako visoke temperature mora.

”Dakle, planet je poznavao i puno gore od ovoga o čemu mi danas pričamo”, zaključio je Korlević. Međutim, svaki puta kada se desi to nešto ‘klimatsko gore’, ogroman broj vrsta izumre i svijet se naglo promijeni.

Utjecaj čovjeka

Ono što znamo da ne možemo izbjeći su ledena doba. Zemlja radi jedan krug oko svoje osi u 24 sata, ali to nije njena jedina rotacija. Druga rotacija je planetna precesija koja traje 20.000 godina, rekao je.

”Oscilacija osi Zemlje itekako utječe na to da imamo ledena i ne-ledena doba. I mi sada upravo završavamo izlaziti iz jednog takvog razdoblja”, otkriva Korlević.

Zbog toga je normalno da se temperatura diže; normalno je u ovoj epohi da razina mora raste tri milimetra godišnje. No, ove je godine razina porasla za pet mm. I tu se postavlja pitanje – zašto?

”Jer smo mi, ljudi, tome pridonijeli. Sada imamo situaciju da ne možemo zaustaviti ubrzano zagrijavanje”, ustvrdio je.

”O otapanju ledenih površina ovisi refleksivnost Zemlje. Led je bijeli i ako on nestaje, Zemlja se brže zagrijava i obrnuto”, pojasnio je.

Golfska struja

El Nino i La Nina glavni su krivci makro promjena i ciklusa te, bez obzira što je Tihi ocean u pitanju, utječu i na nas.

Golfska struja
Foto: Golfska struja s odvojcima / wikimedia

”Međutim, za nas je mnogo važnija Golfska struja, a količina ledene vode koja dolazi sa sjevera upravo je gasi. Procjena najranijeg gašenja je 2025. Znanstvenici su gotovo sigurni da bi Golfska struja do kraja stoljeća mogla nestati”, ispričao je Korlević.

Golfska struja tisućljećima je ”radijator” Europe. No, inercija sustava je ogromna i neće se sve ohladiti odjednom kao u filmovima katastrofe. Ali, problem postoji, zaključio je.

Kiselost oceana

Podaci pokazuju da je na sjevernoj polutci najmanja koncentracija ugljikovog dioksida u proljeće, kada stabla počinju listati i drveće ga upija. Zimi koncentracija raste.

”Količina ugljikovog dioksida ide nezaustavljivo prema gore. Da se razumijemo, mi dodajemo mrvicu onoga što sama priroda izbacuje, ali već je i ta mrvica previše”, ističe.

U posljednjih 300 godina izbacili smo u zrak ogromne količine CO2, mnogo više no što pokazuju mjerenja. Pitanje je kamo je nestao ostatak?

Grafika: A. Vargas Terrones / IAEA

”Upilo ga je more. Iz razloga velike količine upijenog CO2 u moru, povećava se kiselost oceana.  Tako je Antarktiku koncentracija ugljikovog dioksida već tolika da neke larve školjkaša više ne mogu preživjeti – otapaju im se ljušture”, odgovara Korlević.

Kada voda može zadržavati CO2? Kada je hladna. Što se dogodi ako se zagrije? Voda ga ispusti.

”Sigurno nećemo zaustaviti rast ugljikovog dioksida kao što se planira, jer svi pokazatelji upućuju na to da ne radimo skoro ništa po tom pitanju, samo puno pričamo”, komentira.

Zagrijavanjem oceana diže se razina mora

S obzirom na nagli porast temperature, počeo nam je izlaziti metan zarobljen u permafrostu na sjeveru – radi se o ogromnim količinama, nastavlja Korlević.

”Nešto o čemu se ne razmišlja je podizanje razine mora što nije posljedica samo otapanja ledenjaka. Kada se voda zagrijava, voda povećava volumen. More se diže, dakle, i zbog otapanja ledenjaka, ali i zato što se morska voda grije u uvjetima povišene temperature okoline”, pojašnjava.


CRVENI ALARM (1): Tuvalu: prva nacija koja zbog klime nestaje u naraslom oceanu?!


Došli smo do situacije da je godišnje podizanje razine mora pet mm, a bilo je normalno tri mm, što ne čudi jer izlazimo iz ledenog doba.

”To se događa, ne zato što smo mi dodali puno ugljikovog dioksida, nego zbog efekta okidača. Znači, čovjek napravi nešto malo, ali dobije makro efekt”, pojašnjava.

S obzirom da svojim (ne)činjenjem podižemo temperaturu cijelog planeta, moramo biti spremni – u atmosferu će odjednom biti ispušten CO2 koji se ”spremao” u oceane zadnjih 300 godina.

Diljem oceana postoji tisuće sondi (sličnih satelitima u atmosferi) koje prikupljaju podatke iz morskih dubina. Neke od njih se spuštaju do dva kilometra dubine, po putu prikupljaju mnoštvo podataka, a kada se vrate na površinu, šalju ih satelitu.

Što su sonde otkrile?

”Otkrivene su katastrofe – gdje je koliko ugljikovog dioksida i gdje su kakve temperature mora. 2003. godine je na dubinama od 800 i 1400 metara bila hladna voda, a danas je topla. To znači da se cijeli ocean u dubinama ubrzano zagrijava”, opisuje.

Rezultat toga bit će ispuštanje ugljikovog dioksida u atmosferu.

Sudbina ljudi – zaključak! Očekuju nas ogromne promjene.

Promatra li se razdoblje do 2050. godine, cijela sjeverna Afrika i dobar dio juga Italije mjesta su gdje se skoro pa neće moći živjeti zbog više od 50 dana s temperaturama iznad 35 stupnjeva.


Klima: ‘Čovječanstvo je otvorilo vrata pakla’ – UN samit o klimatskim ambicijama


”Jug Europe će do kraja stoljeća biti gotovo neizdrživ za život, a ono što su danas žitnice, prostori gdje je poljoprivreda jako razvijena, seli sjeverno. Sjeverni dijelovi Europe i drugih kontinenata na sjevernoj polutci buduće su nove žitnice”, navodi.


Područje Mediterana se zagrijava 20 posto brže od svjetskog prosjeka


Možemo li zaustaviti taj proces? ” Odgovor je NE, iako možemo čini manju štetu Zemlji, pa onda i sebi. Zato se moramo pripremiti za to što dolazi i prilagoditi”, poručuje.

Livada s cvijećem i leptirima ponekad vrijedi više od parkirališta…

Referenca – preuzeto: HINA ZELENA HRVATSKA

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2024. 

 

UN-ova predviđanja za 2024.: više klimatskih katastrofa, visoke cijene hrane i ekstremniji vremenski uvjeti

Svjetska gospodarska situacija i izgledi 2024
Foto: jcomp / Freepik

U četvrtak, 04. siječnja 2024. objavljena su UN-ova predviđanja za 2024. Ovo vodeće godišnje izvješće navodi kako će klimatska kriza, pogoršati ionako sumorne ekonomske izglede svjetskih gospodarstava.

“Razvijajuća klimatska kriza i ekstremni vremenski uvjeti potkopat će poljoprivrednu proizvodnju i turizam, dok će geopolitička nestabilnost i dalje negativno utjecati na nekoliko podregija … posebno na Sahel i Sjevernu Afriku”

– navodi se u UN-ovom izvješću Svjetsko gospodarsko stanje i izgledi 2024.

Izvješće ukazuje kako je prošlogodišnji rast BDP-a, koji je uslijedio nakon pandemije COVID-19 i bio veći od očekivanog, samo prikrio kratkoročne rizike i strukturne ranjivosti u svjetskom gospodarstvu.

Svjetsko gospodarsko stanje i izgledi 2024.: Izvršni sažetak
Svjetsko gospodarsko stanje i izgledi 2024.: Izvršni sažetak

UN-ova predviđanja za 2024. donose sumorne kratkoročne izglede svjetskog gospodarstva. Značajni izazovi za globalni rast su kamatne stope koje ostaju visoke, daljna eskalacija sukoba, usporena međunarodna trgovina i rastuća klimatska kriza.

Izvješće ukazuje na produljeno razdoblje strožih kreditnih uvjeta i viših troškova zaduživanja. To predstavlja snažnu prepreku svjetskom gospodarstvu opterećenom dugovima kojem su potrebna veća ulaganja za oživljavanje rasta, borbu protiv klimatskih promjena i ubrzanje napretka prema ciljevima održivog razvoja.

U predgovoru izvješću, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres ističe da su “ulaganja u klimatske akcije i održivi razvoj strašno manjkava. Glad i siromaštvo su u porastu. Rastuće podjele između zemalja i gospodarstava sprječavaju učinkovit odgovor.”

Klimatske promjene uzrokuju gubitke globalnom gospodarstvu

U 2023. ekstremni vremenski uvjeti su se pogoršali. Zabilježeno je najtoplije ljeto od 1880. što je dovelo do razornih šumskih požara, poplava i suša diljem svijeta. Ti događaji imaju izravne ekonomske učinke, poput štete na infrastrukturi, poljoprivredi i sredstvima za život.

Izvješće predviđa značajne gubitke za globalno gospodarstvo upravo zbog klimatskih promjena. Neke procjene sugeriraju potencijalno smanjenje od oko 10% globalnog BDP-a do 2100. godine. Drugi modeli pokazuju da bi bez ublažavanja globalnog zatopljenja prosječni globalni prihodi mogli biti i 23% niži do 2100.

El Niño 2024.: UN predviđa sušu, oluje i uragane

Tijekom 2022. i 2023. godine visoke cijene hrane utjecale su na kvalitetu života ljudi diljem svijeta. UN kaže da će se ove visoke cijene nastaviti u Africi, južnoj i zapadnoj Aziji.

Proizvodnja hrane, naravno, ovisi o povoljnim vremenskim uvjetima, a El Niño bi mogao stvoriti probleme. El Niño je zagrijavanje površine oceana u središnjem i istočnom tropskom dijelu Tihog oceana koje može poremetiti normalne vremenske prilike na globalnoj razini.

U 2024. UN predviđa da će El Niño “utjecati na obrasce padalina u mnogim azijskim zemljama, uzrokujući ekstremne suše ili poplave i posljedično utječući na poljoprivrednu proizvodnju (WFP, 2023.). Očekuje se da će ti šokovi biti nerazmjerno jaki u zemljama u kojima poljoprivreda ima vodeći udio u BDP-u.”

Više novca za borbu protiv klimatskih promjena

Izvješće navodi da je “značajnije financiranje borbe protiv klimatskih promjena” ključni prioritet. Ističe da je trenutno financiranje “ostalo daleko ispod potrebne razine zelenih ulaganja kako bi se ograničio porast temperature na 1,5°C iznad predindustrijskih razina, sukladno Pariškom sporazumu iz 2015.”

Autori izvješća procjenjuju da je potrebno 150 trilijuna dolara (137 trilijuna eura) do 2050. za prijelaz na čistu energiju. To znači da je potrebno 5,3 bilijuna dolara (4,8 bilijuna eura) svake godine “samo za transformaciju globalnog energetskog sektora”.

Najsiromašnije zemlje su najgore pogođene klimatskim promjenama

Zemlje u razvoju suočene su s najgorim utjecajima klimatskih promjena. Istovremeno te zemlje često duguju toliko da im malo preostaje za učinkovite prilagodbe klimatskim promjenama. – “Mnogim zemljama u razvoju nedostaju resursi, tehnologija i kapacitet za smanjenje emisija i prilagodbu utjecajima klimatskih promjena.”

Izvješće jasno navodi da je potrebna “učinkovita međunarodna razvojna suradnja” bez koje se “zemlje u razvoju (osobito one koje su najsiromašnije i najranjivije) neće moći zaštititi od klimatske katastrofe koja se razvija.”

Fond za gubitke i štete

O Fondu za gubitke i štetu raspravljalo se još od COP26 održanog 2021. godine. To je novac namjenjen za pomoć zemljama koje su najviše pogođene klimatskim promjenama. Formalno je ovaj Fond usvojen na COP28 koji je u prosincu 2023. održan u Dubaiju. UN ga izdvaja kao “ključnog za pomoć ranjivim zemljama da se nose s utjecajima klimatskih katastrofa”.

Multilateralizam: Nacrt za akciju

Preporuča se smanjenje subvencija za fosilna goriva, jačanje uloge multilateralnih razvojnih banaka u financiranju borbe protiv klimatskih promjena i promicanje prijenosa tehnologije, što je sve “od vitalnog značaja za jačanje klimatskih akcija u cijelom svijetu.”

Izvješće naglašava potrebu za snažnijom globalnom suradnjom. Posebno u područjima kao što su klimatske mjere, financiranje održivog razvoja i rješavanje izazova održivosti duga zemalja s niskim i srednjim dohotkom.

“Apsolutni je imperativ da ojačamo globalnu suradnju i multilateralni trgovinski sustav, reformiramo financiranje razvoja, suočimo se s izazovima duga i povećamo financiranje klimatskih promjena kako bismo pomogli ranjivim zemljama da ubrzaju svoj napredak prema održivom i uključivom rastu.”

– rekao je Li Junhua, voditelj UN-ovog Odjela za ekonomska i socijalna pitanja (DESA).

Izvor: euronews.green i UN News

DOBRA HRVATSKA

NAJČITANIJE