Saznajte sve o položaju, ulozi i doprinosu žena društvu EU. Što Europa sve poduzima?

Od svog početka EU slijedi načela rodno osviještene politike u borbi za rodnu ravnopravnost i promicanje ideje socijalne Europe.

[…] Vijeće može u okviru nadležnosti koje su Ugovorima dodijeljene Uniji, odlučujući jednoglasno u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta, poduzeti odgovarajuće radnje radi suzbijanja diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.
Članak 19. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU od eng. Treaty on the Functioning of the European Union)

Europska unija usvaja zakonodavne odredbe, daje preporuke, izmjenjuje dobre prakse i osigurava financiranje kako bi podržala aktivnosti država članica. Presude Suda Europske unije oblikovale su koncept politike rodne ravnopravnosti EU-a. Europski parlament redovito usvaja izvješća o vlastitoj inicijativi o pitanjima roda i trudi se poboljšati njihovu ravnopravnost.

Europski parlament uvijek je bio vrlo aktivan u promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena i ima stalni odbor o pravima žena i rodnoj ravnopravnosti. Svake godine obilježava Međunarodni dan žena (8. ožujka) i podiže svijest o ovom pitanju organiziranjem raznih događaja.

U prosincu 2020. zastupnici su zatražili uspostavu novog formata Vijeća na kojem bi se sastajali ministri i državni tajnici zaduženi za rodnu ravnopravnost. Zastupnici se nadaju da bi takav novi format pomogao unaprijediti važne inicijative za ravnopravnost, poput ratifikacije Istanbulske konvencije o borbi protiv nasilja nad ženama.

Parlament je u veljači 2021. usvojio rezoluciju kojom ocjenjuje napredak postignut u području prava žena u proteklih 25 godina i brojne preostale izazove. Zastupnici su izrazili zabrinutost zbog reakcija nekih država EU-a i rizika da bi rodna ravnopravnost mogla postati manje važna tema dnevnog reda država članica. Parlament je pozvao Komisiju da osigura da se ženska prava uzimaju u obzir u svim njezinim prijedlozima, da razvije konkretne planove za smanjenje stope siromaštva žena i da ojača napore kako bi se smanjila razlika u plaćama među spolovima.

U lipnju 2021. Parlament je usvojio izvješće kojim poziva zemlje EU-a na zaštitu i poboljšanje seksualnog i reproduktivnog zdravlja žena. Zastupnici žele osigurati univerzalni pristup sigurnom i legalnom pobačaju, visokokvalitetnoj kontracepciji i spolnom odgoju u osnovnim i srednjim školama. Također smatraju da se na higijenske proizvode za menstruaciju ne treba naplaćivati PDV.

Pogledajte našu vremensku crtu o borbi EU-a za prava žena

Rodna ravnopravnost na poslu

U 2019. EU je odobrio nova pravila o roditeljskom i skrbničkom dopustu i prilagodljivijim radnim uvjetima, kako bi potaknuo očeve na korištenje roditeljskog dopusta i time povećao stopu zaposlenosti među ženama.

Zakonodavstvo EU-a o rodnoj ravnopravnosti na poslu:

      • pravila o zapošljavanju (uključujući jednaku plaću, socijalno osiguranje, radne uvjete i uznemiravanje)
      • pravila o samozapošljavanju
      • prava na rodiljni, očinski i roditeljski dopust

Parlament traži izričite mjere kojima se smanjuje razlika u plaćama između žena i muškaraca koja je u EU u prosjeku iznosila 14,1 posto u 2019. godini i razlika u mirovinama, koja je 2018. godine iznosila 29,5 posto. Također traži donošenje i provođenje mjera za borbu protiv siromaštva žena, koje su u većem riziku od života u siromaštvu nego muškarci.

U Europi postoji velika razlika u zastupljenosti spolova u digitalnom sektoru, jer žene rjeđe studiraju ovo područje i podzastupljene su na tržištu rada. U rezoluciji usvojenoj u 2018. godini Parlament traži zemlje članice EU-a uvođenje mjera za bolju integraciju žena u sektor informatičkih i komunikacijskih djelatnosti, poticanje obrazovanja i osposobljavanja u području informatičkih i komunikacijskih djelatnosti, kao i znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM).

Saznajte više o definiciji i uzrocima razlike u plaći između muškaraca i žena

U rezoluciji usvojenoj u veljači 2021. Parlament je pozvao na postizanje napretka o predloženim pravilima kojima bi se osiguralo da najmanje 40 posto neizvršnih članova u odborima budu žene. Komisija je dala svoj prijedlog 2012. godine, ali države članice u Vijeću nisu uspjele postići dogovor.

Svaka država članica osigurava primjenu načela o jednakim plaćama muškaraca i žena za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti.

Članak 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU od eng. Treaty on the Functioning of the European Union)

Sprječavanje nasilja nad ženama

Nasilje nad ženama česta je tema EU-a. Parlament je istaknuo važnost borbe protiv mnogih oblika nasilja, uključujući seksualno uznemiravanje, trgovinu ljudima, prisilnu prostituciju, žensko obrezivanje, uhođenje putem tehnologije i online nasilje.

U veljači 2021. zastupnici su pozvali Komisiju da iznese prijedlog direktive EU-a koja će spriječiti i boriti se protiv svih oblika rodno uvjetovanog nasilja. U EU-u 33 posto žena doživjelo je fizičko ili seksualno nasilje, a 55 posto ih je seksualno uznemiravano.

Saznajte kako se EU bori protiv rodno uvjetovanog nasilja

Od politike migracija do trgovine EU-a

U rezoluciji usvojenoj 2016. godine Parlament je zatražio uzimanje u obzir niza rodno vezanih pitanja kao dijela šire reforme migracija i politike azila.

U izvještaju usvojenom 2018. zastupnici su zatražili rodno osjetljiviji pristup u politikama koje se bave klimatskim promjenama.

Svi trgovinski sporazumi EU-a moraju uključiti obvezujuće i provedive odredbe o poštivanju ljudskih prava, uključujući rodnu ravnopravnost, prema rezoluciji usvojenoj u 2018. godini.

Žene u politici

Europski parlament je u više navrata tražio snažan fokus na rodnu ravnopravnost u politici, promičući jednako sudjelovanje žena u odlučivanju na svim razinama.

U izvještaju usvojenom u siječnju 2019. Parlament je pozvao europske političke stranke na imenovanje i žena i muškaraca u tijela koja upravljaju Europskim parlamentom u devetom sazivu. U novom sazivu Parlamentu iz srpnja 2019. broj žena veći je no ikada prije i one čine 41 posto zastupnika, u odnosu na 36,5 posto krajem prethodnog saziva.

Pogledajte našu infografiku o ženama u Europskom parlamentu

Ravnopravnost spolova i pandemija COVID-19

Europski parlament zabrinut je da koronakriza pojačava postojeće rodne nejednakosti. Pandemija može imati dugoročni utjecaj i potencijalno gurnuti dodatnih 47 milijuna žena i djevojaka u svijetu ispod granice siromaštva. Uz to, žene su na prvoj liniji borbe protiv pandemije: od 49 milijuna zdravstvenih radnika u EU-u, 76 posto su žene. Pandemija je također utjecala na gospodarske sektore u kojima se tradicionalno zapošljavalo više žena, poput ugostiteljstva, vrtića i kućanskih poslova.

Saznajte činjenice i brojke o utjecaju pandemije COVID-19 na žene

Više o socijalnoj politici Europske unije:

Izvor: Europski parlament – OVDJE

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2022.

 

Zastupljenost i moć žena u Parlamentu EU nikad veća!

Zastupljenost i moć žena u Parlamentu EU

Nacionalna zastupljenost žena u Europskom parlamentu, od nule do 100 posto. 

Do kuda se stiglo? Od skoro ništa do 40 % , za 70 godina! Dobro je, a ima još prostora! Žene trebaju imati istaknutu primjerenu ulogu u politici, a kakva je njihova zastupljenost pa dakle i utjecaj u Europskom parlamentu, čitajte u nastavku članka.

U usporedbi sa svjetskim prosjekom i prosjekom u nacionalnim parlamentima država članica, zastupljenost žena u EP-u je iznad prosjeka – 40,2. Postotak zastupnica u Europskom parlamentu raste stalno tijekom desetljeća.  Do 1979. bila je zanemariva; za danas smijemo reći – dobro je, ali udjel nije dovoljan. Zalaganje u tom smjeru se, dakle, nastavlja. 

Zaključno:  Europski Parlament se bori za ravnopravnost spolova, ali su žene i dalje nedovoljno zastupljene u politici i javnom životu, kako na europskoj razini, tako još i više na lokalnoj i nacionalnoj.

Nekoliko podataka oslikavaju našu europsku povijest po tom društvenom obilježju: 

  • Od 1952. do prvih izravnih izbora 1979., dakle u razdoblju 27 godina, među zastupnicima u Parlamentu bile su samo 31 žene. 
  • Na prvim izravnim izborima, 1979., zastupljenost žena u Europskom parlamentu iznosila je 15,2 %, a u svakim sljedećim izborima rasla. 
  • Trenutno je na najvećoj razini ikad i iznosi 40,4 posto.

Sastav delegacija u EU parlamentu: po zemljama stanje apsolutno različito!

Od ukupno 11 zastupnika  iz Hrvatske, u zadnjem sazivu 2019.,  u Parlamentu su četiri žene, što čini 36 posto. 

Na apsolutnom vrhu su sjeverne zemlje, sa 100% ženskih članova u sastavu nacionalne ekipe:  Nizozemska, Švedska, Finska, Latvija. U tu skupinu ulaze i srednjoeuropske države, kao: Luxemburg, Austrija i Slovenija. Tu je i Malta. Na dnu su, smije li se kazati „očekivano“: Cipar, Grčka, Rumunjska Grčka  sa po 20 do 30%.

 

Ukupan broj žena na vodećim pozicijama u EU Parlamentu 2019.

Broj žena na vodećim pozicijama u Parlamentu također je u porastu. U trenutnom devetom sazivu imamo osam potpredsjednica (od ukupno 14) te 12 predsjednica parlamentarnih odbora (od ukupno 22). Zabilježen je porast u odnosu na prošli saziv kada je bilo pet potpredsjednica i 11 predsjednica odbora (od ukupno 23).

Žene osobno na vodećim pozicijama u EP-u

Po prvi puta, čelna osoba Europske komisije je žena. Ursula von der Leyen izjavila je da želi rodno ujednačen Kolegij povjerenika uoči glasanja u Europskom parlamentu o njezinom imenovanju. Ispunila je svoje obećanje i 9. rujna predstavila kandidate za povjerenike – 12 žena i 14 muškaraca.

Žene su u EU-u najmanje zastupljene u području donošenja odluka o ekonomskim pitanjima. Muškarci i dalje imaju prevlast na vodećim pozicijama u središnjim bankama i ministarstvima financija. Parlament traži imenovanje većeg broja žena na vodećim pozicijama u području ekonomske i monetarne politike, a po prvi puta na čelu Europske središnje banke je žena, Christhine Lagarde.

Izvor: Europski parlament – OVDJE 

DOBRA HRVATSKA

Ožujak, 2022.

Svjetski dan energetske učinkovitosti

energetska učinkovitost
Foto: Freepik

Svakog 5. ožujka, od 1998. godine, obilježava se Svjetski dan energetske učinkovitosti. Ovaj dan ima za cilj podići svijest o velikoj važnosti racionalnog i održivog korištenja energije i razmisliti o posljedicama koje bi njeno rasipanje moglo donijeti.

Obilježavanje ovog dana inicirano je 1998. u Austriji, gdje se na međunarodnoj konferenciji raspravljalo o energetskim alternativama zbog očekivanog budućeg iscrpljivanja fosilnih goriva.

Energetska učinkovitost

Energetska učinkovitost znači uporaba manje količine energije (energenata) za obavljanje istog posla (grijanje ili hlađenje prostora, rasvjetu, proizvodnju raznih proizvoda, pogon vozila, i dr.). Pod pojmom energetska učinkovitost podrazumijevamo učinkovitu uporabu energije u svim sektorima krajnje potrošnje energije: industriji, prometu, uslužnim djelatnostima, poljoprivredi i u kućanstvima.

Ovaj izraz je posljednjih godina postao sve popularniji iz nekoliko razloga. Kao potrošači zainteresirani smo maksimalno iskoristiti naše ulaganje u energiju, koristeći što je moguće manje resursa i ostvariti značajne uštede. Valja napomenuti da energetska učinkovitost ne podrazumijeva odricanje od kvalitete života.

Na općenitijoj razini, to je najučinkovitije sredstvo za smanjenje emisija stakleničkih plinova i pokušaj suzbijanja klimatskih promjena. Osim toga, on predstavlja jedan od temeljnih čimbenika za konkurentnost sektora jedne zemlje. Neke od prednosti na globalnoj razini su veća energetska sigurnost, manji pritisak na nacionalne i kućne proračune, veća pouzdanost elektroenergetskih sustava, veća konkurentnost i poboljšano poslovanje u ključnim sektorima, poput obrazovanja i zdravstva.

Energetska učinkovitost već je godinama prepoznata kao svojevrsni novi izvor energije, a pokrenute investicije i inovacije na tom području ujedno su i novi zamašnjak gospodarstva, koje sve više postaje odgovorno i „zeleno“. U idućih 30 godina očekuje se još više izazova i brzih promjena u našoj svakodnevici i poslovanju, kako bismo dosegli okolišne i energetske ciljeve. Naravno, pretpostavka za sve to je informiranost i educiranost građana, koji također sve više prepoznaju važnost energetske učinkovitosti te prepoznaju koristi od projekata energetske obnove, korištenja obnovljivih izvora energije ili, primjerice, e-mobilnosti.

Energetska učinkovitost u okviru Europske unije

Smanjenje potrošnje energije i stvaranja otpada sve je važnije za EU. Čelnici EU-a postavili su 2007. godine cilj smanjenja godišnje potrošnje energije u Uniji za 20 % do 2020. godine. U okviru paketa „Čista energija za sve Europljane” 2018. godine postavljen je novi cilj smanjenja potrošnje energije za najmanje 32,5 % do 2030. godine.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu i nastale energetske krize, Unija je postigla dogovor o brzom smanjenju svoje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima znatno prije 2030. ubrzanom štednjom energije. Mjere energetske učinkovitosti sve se češće prepoznaju kao instrument za postizanje održive opskrbe energijom, smanjenje emisija stakleničkih plinova, poboljšanje sigurnosti opskrbe i smanjenje troškova uvoza, ali i za promicanje konkurentnosti EU-a. Stoga je energetska učinkovitost strateški prioritet energetske unije te EU promiče načelo energetske učinkovitosti na prvom mjestu. Trenutačno se raspravlja o budućem okviru politike za 2030. godinu i razdoblje nakon toga.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u RH

Jedna od ključnih institucija u provedbi politika energetske učinkovitosti, zaštite okoliša i prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji već skoro 20 godina financira i provodi projekte diljem zemlje.

Kako se većina nepotrebne potrošnje energije događa u zgradama, u posljednjih par godina Fond je značajnim sredstvima podupirao programe energetske obnove neučinkovitih zgrada, ali i projekte korištenja obnovljivih izvora energije, za koje se kontinuirano osiguravaju bespovratna sredstava. To je obuhvaćalo i projekte mikrosolara na kućama i apartmanima, koji su povećali energetsku neovisnost građana i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Posebni su programi sufinanciranja nastavljeni i u sektoru prometa, koji je također odgovoran za četvrtinu emisija stakleničkih plinova. Također je sufinancirana nabava električnih vozila građanima i tvrtkama, ali i gradnja punionica. Kako bi se osiguralo i bolje lokalno planiranje usluga za građane, sufinancirani su i brojni projekati „pametnih gradova“.

Pročitajte više u našim člancima…

DOBRA HRVATSKA

Razgovor Mirjana Matešić: Zašto poduzeća toliko kasne u prilagodbi klimatskim zahtjevima, odgovori su jednostavni… Lideri su uvijek u manjini… Izazovi su veliki… Regulatori su spori…

Mirjana Matešić: Zašto poduzeća toliko kasne u prilagodbi klimatskim zahtjevima
Mirjana Matešić

Kada bi se tržišta, zakoni, porezi regulirali tako da poduzeća zbog prijelaza na održivi razvoj mogu postići poslovni uspjeh, tada bi svi to radili. Promijenili bi se još jučer, zaključila je Mirjana Matešić

Klimatske promjene se ubrzavaju, vremenske su nepogode sve češće, a štete od njih se povećavaju. Državama, poduzećima, svima, ne ostaje drugo nego mijenjati svoje ponašanje i poslovnu kulturu kako bi smanjila negativan utjecaj na okoliš i na vlastito poslovanje.

Svaka peta velika svjetska kompanija već se uključila u kampanju »Utrka prema nuli«, koju Ujedinjeni narodi vode s namjerom da se emisija stakleničkih plinova do 2030. godine prepolovi.

(Napomena: Preuzet članak s portala NOVI LIST. Razgovor vodio: Branko Podgornik)

2021. je u mnogome bila godina preokreta u svijesti korporacija 

Primjerice, gotovo 40 posto najvećih proizvođača automobila – poput Forda, Volva, BMW-a i Nissana – obvezali su se na smanjivanje emisije stakleničkih plinova iz svojih vozila na nulu do 2040., a neki i do 2030. godine.

Gotovo trećina najvećih proizvođača hrane u svijetu obećala je da će do 2030. prestati surađivati s isporučiteljima koji za proizvodnju prehrambenih sirovina krče šume. U »Utrku prema nuli« – za nulte emisije stakleničkih plinova – uključila se i svaka druga globalna tekstilna kompanija, poput tvrtki Burberry i H&M, prema podacima Ujedinjenih naroda.

Na svoj način kampanji su se pridružile trgovačke kuće Walmart i Tesco, farmaceutske kompanije GSK, AstraZeneca i mnoštvo drugih tvrtki. Neke od najvećih globalnih banaka obvezale su se da će postupno zatvarati kreditne slavine za projekte koji koriste fosilna goriva.
Prošla je godina, naime, bila prekretnica u jačanju svijesti gospodarstva o tome da se mora prilagoditi novih okolnostima. Iz istraživanja konzultantske kuće Deloitte, provedenom među 2.000 direktora iz 21 gospodarski najutjecajnije države, saznajemo:

  • broj poduzeća koja smatraju da je svijet zbog klimatskih promjena došao na prekretnicu, popeo se za petinu, na njih 79 posto.
  • čak 97 posto ispitanih poduzeća je iskusilo veće ili manje štete zbog klimatskih promjena, primjerice prekide u poslovnim modelima i opskrbnim lancima diljem svijeta, 
  • Direktori posvuda shvaćaju da brzo moraju nešto napraviti.

Europa daleko prednjači u novoj osviještenosti i akcijama 

Svijest o hitnosti promjena osobito je jaka u Europi, i to zbog novih i opsežnih regulacija koje Europska unija svake godine donosi kako bi provela svoj ambiciozni Zeleni plan. EU želi emisije ugljikova dioksida do 2030. godine smanjiti za 55 posto u odnosu na 1990. godinu. Ove se godine najviše govori:

  • o paketu europske regulacije za održivo financiranje, 
  • i cilju da se investicije preusmjeri u održive projekte.

Jasna poruka: ako se ne prilagodiš, nećeš se uklapati…

– Time je EU poslao vrlo jasnu poruku gospodarstvenicima. Ako se nećeš razvijati u smjeru održivosti, uskoro nećeš moći na raspolaganje dobiti ni novac, kaže dr. sc. Mirjana Matešić, direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR).

Mirjana Matešić / Foto Davor Kovačević

Primjerice, na temelju uredbe o europskoj taksonomiji, koja određuje što je održivo, korištenje fosilnih goriva ne može se staviti u kategoriju održivosti. Pritisak na poduzeća da se pokrenu u smjeru obnovljivog, održivog i cirkularnog gospodarstva naglo se povećao nakon snažnih poruka koje su prošle godine svijetu uputili Ujedinjeni narodi te državnici okupljeni na UN-ovoj klimatskoj konferenciji u Glasgowu.

Svi smatraju da je krajnji trenutak za pokretanje opsežne kolektivne akcije za ublažavanje klimatskih promjena, to više što su neke od njih već otišle nepovratno daleko.

Raskorak između svijesti o ozbiljnosti situacije i snage konkretnih mjera

Istraživanje Deloittea, međutim, pokazuje velik raskorak između svijesti poduzeća o klimatskim promjenama i onoga što stvarno čine kako bi svoje poslovanje prilagodila novim okolnostima.

Tvrtke mijenjaju ponašanje, ali se većina njih još nije opredijelila za velike iskorake. U ovoj fazi kompanije se drže se koraka (mjera) koji nisu previše zahtjevni, ne traže veći trud, odricanja i promjene.
Dvije trećine izvršnih direktora izjavile su kako njihove organizacije upotrebljavaju sve više održivih materijala i povećavaju energetsku učinkovitost, objavio je Deloitte. Više od polovine razvilo je energetski učinkovite ili klimatski prihvatljive uređaje, tehnologije i opremu.

Većina svjesno smanjuje broj putovanja zrakoplovom i osposobljava zaposlenike u pogledu klimatskih politika i učinka, kaže se u istraživanju.

Prepoznavanje predvodnika koji mijenjaju poslovnu kulturi i strateški smjer (kriteriji po Deloitteu)

Istodobno, nema puno poduzeća koja su klimatske promjene odlučile uključiti u svoje poslovne modele te promijeniti svoju poslovnu kulturu. 

U kojoj mjeri poduzeća razumiju poslovne koristi od prilagodbe klimatskim promjenama, može se vidjeti kroz Pet indikatora razumijevanja, prema Deloitteu, i to:

  1. Prvo, poduzećima za prilagodbu treba razvoj novih ekološki prihvatljivih proizvoda i usluga. Da li to čine?
  2. Drugo, trebaju definirati kriterije održivosti i za svoje opskrbljivače te poslovne partnere. Da li su to učinili?
  3. Treće, trebaju otvoriti mogućnost unapređenja ili preseljenja objekata kako bi postali otporniji na klimatske učinke.
  4. Četvrto, poduzeća bi trebala klimatska pitanja uključiti u lobiranje i političke donacije. Da li su to učinili?
  5. Peto, povećanje nagrada vodstvima poduzeća valjalo bi uvjetovati kriterijem uspješnosti održivog poslovanja

Istraživanje je pokazalo da postoji grupa predvodnika – 19 posto poduzeća – koja su primijenila barem četiri zahtjeva i postala ogledni primjer prelaska na održivo poslovanje, zbog svoje učinkovitosti i djelotvornosti te koristi koje ostvaruju. To je lijep podatak o akcijama nekih.  Ali ostaje i drugi dojam: kod goleme većine poduzeća prilagodba novim okolnostima škripi. Tako je, od navedenih pet zahtjeva, čak 35 posto ispitanih poduzeća izjavilo da ispunjava samo jedan ili nijedan kriterij.,
– Stvari su složene. Puno ovisi o tome čime se pojedina tvrtka bavi, komentira Mirjana Matešić. Nije isto, kaže, ako je riječ o proizvođaču softvera koji u pravilu ne troši puno prirodnih resursa, a vrijednost koju stvara uglavnom je intelektualna. Takvim je tvrtkama lakše provoditi promjene.
Ako se tvrtka bavi proizvodnjom građevinskog materijala ili energenata, izazovi su neusporedivo veći. Osim toga, u sektorima koji stvaraju najveći dio štetnih utjecaja na klimu promjene su silno skupe. U brojnim slučajevima ne postoje još ni prikladna rješenja za njihovu tranziciju.
– Da bi se tvrtke koje troše puno prirodnih resursa i fosilnih goriva mijenjale, moraju dobiti jasnu informaciju da za desetak godina više neće postojati, kaže Matešić.
– Istovremeno, države i društva moraju tim tvrtkama ponuditi svu moguću potporu, financijsku i razvojnu, kako bi im pomogli u prilagodbi. Jer, ako su promjene za stanovito poduzeće teško ostvarive, ono se neće mijenjati.

Stoga je važno da su očekivanja realistična i da ključni gospodarski sektori koji utječu na klimatske promjene imaju stalnu podršku, ističe Matešić.
– Lideri su uvijek u manjini! Naglasila bih, ipak, da ne treba zanemariti podatak da je petina poduzeća usvojila gotovo sve elemente potrebne za održivi razvoj, što je ohrabrujuće., kaže Matešić

Uvijek postoje predvodnici promjena, većina koja ih slijedi i manjina koja oklijeva s promjenama i koju regulator mora prisiljavati da počnu zadovoljavati barem minimalne standarde ponašanja.

Održiv lanac – od pojedinca, poduzeća do države

– To istraživanje vrlo jasno pokazuje da ne može jedan poslovni subjekt ili sektor isključivo sam promijeniti neodržive prakse u održive. Da bismo se mijenjali, moramo to raditi društvo, mnogi ako ne svi. To znači da bi održiv trebao biti cijeli lanac vrijednosti, od dobavljača do potrošača. Očito, moramo se mijenjati u dogovoru i suradnji, naglašava direktorica HR PSOR-a, Matešić Mirjana.
Teško je jednom proizvođaču pića donijeti odluku da će sutra prestati prodavati piće u pet-ambalaži. Potrošači vjerojatno neće prepoznati tvrtkin proizvod i ona će imati financijske štete. Da bismo izbacili plastiku za jednokratnu upotrebu, na tome uz gospodarstvo moraju surađivati potrošači, kao i dobavljači koji pomažu proizvođaču pića u stvaranju proizvoda. 

– Iznimno važnu ulogu ipak ima regulator, javni sektor, koji mora različitim modelima poduprijeti one koji idu u smjeru održivosti, ističe Matešić.
– Tu snažnu poruku izrekli su i predstavnici gospodarstva u Glasgowu, iako su oni na klimatskoj konferenciji ostali u sjeni predstavnika vlada i njihovih poruka. Poruka gospodarstva iz Glasgowa bila je jasna: moramo dobiti poticaje i podršku regulatora da bi tržište moglo nagraditi naše napore, naglašava Matešić.
Primjerice, da bi proizvođač obuće promijenio praksu i postao održiv, mora uložiti znatan novac. Države moraju podupirati napore takvih proizvođača smanjivanjem poreza ili davanjem poticaja, a na kraju moraju ih prihvatiti i potrošači.

Ako tržište ne nagradi nove održive proizvode, napori pojedinih tvrtki otići će u vjetar i one će propasti. Ne može se očekivati, da troškove tranzicije snose same tvrtke, naglašava Matešić,
Države mogu pomoći poduzećima na različite načine. Na primjer, vlade mogu proizvođače usmjeriti prema zelenom, odnosno održivom gospodarstvu, putem javne nabave. Europa nas potiče da primjenjujemo zelenu javnu nabavu, podsjeća Matešić. 

Odlučan primjer je Finska, opet vodeća – koja je izvijestila da se čak 80 posto finske kupovine putem javne nabave odnosi na tzv. zelene proizvode i usluge.

Nema tu zarade, treba izdržati; ali treba se osjetiti podrška

– Nikome od nas nije lako mijenjati navike. Kada poduzeće stvori novi, ekološki prihvatljiv proizvod, treba proći puno vremena da bi dobio povjerenje kupaca, upozorava Matešić. Država bi u javnoj nabavi trebala davati podršku poduzećima kupujući njihove inovativne proizvode. Tako će im pomoći da premoste osjetljivo razdoblje od nastanka novog proizvoda do njegovog šireg prihvaćanja na tržištu.
Ukratko, pod pritiskom klimatskih promjena mijenjaju se sva poduzeća kojima usvajanje novih pravila ponašanja i proizvodnje predstavlja prihvatljiv financijski teret. To ne čine oni koji nemaju alternativna rješenja i kojima su promjene preskupe. Istraživanje Deloittea, štoviše, potvrdilo je da poduzeća od prelaska na održivi razvoj – na što su dugoročno prisiljena – nemaju zarade.
-Pretežna većina predvodnika u prilagodbi novim okolnostima kaže: predvodnici od toga nemaju značajne financijske koristi ni podršku tržišta, primjećuje Matešić. Tim promjenama uglavnom stječu bolju reputaciju u javnosti i podršku svojih vlasnika. Mjere za održiv razvoj ne pridonose poslovnom uspjehu poduzeća i zato nisu široko prihvaćene.
– Kada bi se tržišta, zakoni, porezi regulirali tako da poduzeća zbog prijelaza na održivi razvoj mogu postići poslovni uspjeh, tada bi svi to radili. Promijenili bi se još jučer, zaključuje Mirjana Matešić.

Zakazao (i) obrazovni sustav – nemamo potreban tempo

Ne treba posebno naglašavati, dodaje naša sugovornica Mirjana Matešić, da veliku ulogu u tranziciji prema održivoj proizvodnji i proizvodima ima edukacija potrošača, ali i naših budućih stručnjaka, menadžera koji će voditi poduzeća i gospodarstvo.

Nažalost, sadašnji obrazovni sustav u Hrvatskoj ne sudjeluje u ovome potrebnim tempom – pridaje dovoljnu važnost temama održivosti i budući menadžeri često nemaju dovoljno znanja o tome.

Razgovor vodio: Branko Podgornik

Referenca: Novi list – OVDJE 

Opaska: dopunska obrada članka – naslov, podnaslovi, boldiranje… – provedeno od strane uredništva portala odgovorno.hr, s ciljem preglednosti i naglašavanja važnih poruka 

DOBRA HRVATSKA
veljača, 2022.

Najveličanstveniji spomenik Vladimiru Horvatu – GRADITELJU U PLANINI

Horvatove stube
Horvatove stube (500stuba) na Medvednici

Rijetko je tko bio tako kreativan, uporan, vrijedan i plemenit kao Vladimir Horvat. Iza njega je ostalo “500 Horvatovih stuba”, koje je punih sedam godina (od 1946. do 1953.) klesao na sjevernoj strani planine Medvednice. Njegov je pothvat Ive Mihovilović – Spectator, njegov zadnji novinarski šef, ovako ocijenio: “Horvatove su stube najveličenstveniji spomenik koji čovjek može podići sam sebi”. Horvat je umro 1963. u 72. godini.

Vladimir Horvat, graditelj u planini

Kao vojnik u Prvome svjetskom ratu Horvat se napatio po europskim vrletima i gudurama, ali je osjetio i istinsku ljepotu planinskih lanaca Karpata, Visokih Tatri, Dolomita i Julijskih Alpa. Po povratku u Zagreb, iscrpljen vojničkim životom i bolestima, pomislio je da bi njegovu zdravlju najbolje moglo pomoći planinarenje. Postao je speleolog i planinar, a u poslu – novinar, urednik, fotograf (s mnogim nagradama za snimke prirode). Najradije se šetao njemu najmilijom planinom Medvednicom, tik povrh Zagreba. 

Kraški krajolik na planini povrh Zagreba

Jednom se prigodom jače zainteresirao za njezin nepristupačni sjeverni dio, po svemu nalik na kraška bespuća Velebita. Oštro vapnenačko stijenje, šikare, povaljena stabla, predjel tako različit od ostale pitome Medvednice! Kad je Horvat od lokalnih ugljenara čuo da se tu nalazi i prava hajdučka pećina, odlučio se spustiti dolje i istražiti područje. Pun dojmova, poželi tu divlju ljepotu približiti svojim prijateljima i sugrađanima. “Velika želja uvijek nađe način ostvarenja” – kaže se. Tako je po svršetku Drugoga svjetskog rata Horvat ishodio sve dozvole i u lipnju 1946. otklesao prvu stepenicu. 

Lopatom i krampom, čekićima, raznim polugama i dlijetima, u živom kamenu, povrh vrtača, kroz prodore, nizao je stepenicu po stepenicu, radeći posve sam tri i pol godine. U zadnjoj etapi, 1950., u pomoć mu dođe nekolicina prijatelja i mladi pa je lakše mogao prenositi veliko kamenje, uklanjati oborena stabla, među kojima još jedna osoba važna za veliku povijest 500 stuba – Tomislav Jutrović. Poželio je Horvat svoju stazu učiniti još atraktivnijom pa je uz nju uredio i sagradio niz “objekata”. 

Horvatove stube – plan

Na početku  staze je Patuljkova špiljica (toliko mala da se jedva možete uvući) pa Vidikovac prema Hrvatskom zagorju, za kojima slijede kamena gromada Moj naklon i Tisin ponor. Pri kraju čeka 3 metra dug prolaz kroz špilju Medvednicu. Na kraju, prezadovoljan, ispod 500. stube na obali potočića Horvat je uredio i pravo izletište – Srnec, s terasama, klupama, nadstrešnicom za slučaj kiše. 

Spomen-ploče: Vladimir Horvat i Tomislav Jutrović

Evo i lijepog nastavka priče: nakon Horvata došao je još jedan “horvat” – Tomislav Jutrović, koji je od 1963. do 2001. nastavio sam održavati stube, do svoje smrti. U tom prelijepom otočiću krša na Medvednici danas uživaju mnogi, itekako zahvalni dvojici entuzijasta. Vidjet ćete tu i spomen-ploče njima – dvojici prijatelja, ljudima vrlina. 

Na forumu je Lorein 2019. napisala, pa neka to bude i naš kraj:

Vladimir Horvat! Kad imaš viziju i uneseš ljbavi i truda – rezultat je ovakva ljepota. Svaka čast majstore!

PS: ako poželite obići znamenitih 500 stuba, pročitajte upute i savjete na portalima i forumu. Možda će vam se učiniti strmim… 

DOBRA HRVATSKA/GT, NA
Ožujak, 2022

Dinara, to jedinstveno zaštićeno područje krša. O našem najmlađem, 12-tom nacionalnom parku u Hrvatskoj – Dinari.

Sinjal, vrh na Dinari
Sinjal, vrh na Dinari, najviši hrvatski vrh (1831 m); Foto: Goran Zec - Flickr: P1180758

Ako upitamo građane znaju li koja je naša najviša planina, mnogi će reći točno da je riječ o Dinari. Ali, malo tko će odgovoriti da je njezin najviši vrh – dinarski Sinjal, visok 1831 metar (ime je dobio po geodetskoj oznaci na vrhu, signalu). Isto tako, mnogi još nisu posve sigurni u jednu novu posebnost – je li Dinara zaštićeno područje prirode?

Dinara je proglašena 12. parkom prirode u RH prije samo godinu dana, u veljači 2021. Tada je Hrvatski Sabor donio Zakon o proglašenju Parka prirode Dinara, stavivši pod zaštitu područje masiva Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) uz Cetinu. 

Prošlo je godinu dana, aktivnosti nisu počele … 

Iako je u roku od godinu dana Vlada trebala osnovati  javnu ustanovu za upravljanje parkom, odlučiti gdje će mu biti sjedište i imenovati ravnatelja, a javna ustanova je trebala donijeti plan upravljanja za predstojeće desetogodišnje razdoblje, to se još nije dogodilo. Na naš upit iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja odgovaraju umirujuće:

– Uredba o osnivanju Javne ustanove Park prirode Dinara je pripremljena i uskoro će biti upućena u postupak donošenja. Nakon donošenja imenovat će se privremeni ravnatelj čija je dužnost obaviti pripremne radnje za početak rada ustanove.

Prostranstvo i posebnosti lijepe Dinare 

Središnji dio Dinare zimi

A prelijepa i jedinstvena Dinara zaista zaslužuje našu osobitu pažnju i zaštitu. Dinare, koja se prostire istočno od Knina i sjeverno od Peručkog jezera, pod svojim imenom ujedinjuje i planine Troglav i Kamešnicu, a cijeli je masiv dug 84 kilometra. Od davnina zadivljuje svojom surom ljepotom, impresivnim strmim goletnim stijenama, ali i cvjetnim livadama i šumama usred krša. Dinara je najpoznatija upravo po kršu s vrtačama i ogromnim vapnenačkim stijenama na kojima vlada oskudica vode, siromašna vegetacija i oštra klima. 

Parkom prirode Dinara obuhvaćeno je 63.052 hektara jedinstvenog područja prirode, a čak 87% parka je dio europske ekološke mreže Natura 2000. Unutar granica parka, potpuno ili dijelom, naime, nalazi se ukupno 11 područja ekološke mreže Natura 2000, i to dva područja očuvanja značajna za ptice te devet područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove. 

Dinarski krš je fenomen koji je poznat i na međunarodnoj razini. Naslage krša na Dinari dosežu i do osam kilometara, a posebna su vrijednost krška polja. 

Slap Krčić; Foto: Julian Nyča

U tom negostoljubivom krškom okolišu svoje obitavalište našlo je: 

  • oko 1000 biljnih vrsta (petina sveukupne hrvatske flore), 
  • a među njima čak 75 nacionalnih endema te oko 20 endemskih vrsta životinja. 
  • zbog očuvanih šuma i travnjaka svoje su mjesto pod suncem na Dinari naše i velike zvijeri vuk, medvjed i ris, ali i manje kopnene životinje te ptice.

Iako Dinara oskudijeva vodom, pogotovo njezini viši dijelovi, u podnožju vode ima dovoljno. Rječica Krčić u zaseoku Kovačić blizu Knina pretvara se u pršteći slap Topoljski buk (ljeti gotovo presuši), koji se obrušava niz stijenu visoku 22 metra, a potom se stapa s izvorom rijeke Krke. Područje parka obuhvaća i tri najveća izvora rijeke Cetine, a osobit su doživljaj mlinice na rijeci Grab.

Za planirane i turiste, raj

Samograd na Dinari; Foto: Alan Mandic

Dinara ima desetak vrhova viših od 1500 m, pa dakako obiluje i planinarskim i pješačkim stazama s divnim vidicima, a najpoznatije su staze Via Adriatica i Via Dinarica. Najviši hrvatski vrh Sinjal nije, međutim, i najviši vrh Dinare; viši su vrh Troglav (1913 m) i vrh Konj na Kamešnici (1855 m), no oni pripadaju teritoriju BiH. Planinare će na relativno lako dostupnom Sinjalu dočekati najljepša nagrada za trud – prelijep pogled koji se pruža na sve strane, sve do jezera Peruča i susjednih planina Svilaje, Promina i Troglava. 

Zanimanje planinara i turista za Dinaru iz godine u godinu je sve veće, iako njezin turistički potencijal nije ni izbliza potpuno iskorišten. Planina puna ljepota i kontrasta, od livada, vrleti, padina, šumaraka pa do divovskih vapnenačkih stijena i vrhova, krije i svoje atrakcije. Jedna je od njih Samograd, stijena bačvastog oblika koja je stanovnicima oduvijek služila kao sunčani sat. 

Upravljanje širom cjelinom Dinare i Cetine

Izvor rijeke Cetine

Nedavno su održane dvije dioničke radionice u Sinju i Kninu s temom izrade desetogodišnjeg plana upravljanja zaštićenim područjima Dinare i Cetine, što uključuje 3 zaštićena područja: 

  1. Park prirode Dinara, 
  2. Značajni krajobraz Ruda te 
  3. Spomenik prirode Vrela rijeke Cetine. 

Tom je prilikom istaknuto da je područje Parka od posebnog interesa za Hrvatsku zbog očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti, bogate georaznolikosti, divljih vrsta flore i faune, endema te raznolikosti prirodnih staništa kao što su vodena staništa Krčića i Cetine s pritocima, močvarna staništa, stijene i točila, šumska i špiljska staništa.

Sretni smo. Dinara je zaštićena, promovirana na nov način.

Podsjetite se ovom prigodom na sve naše parkove prirode – njih 12 – u našoj narednoj objavi, ovih dana.

DOBRA HRVATSKA/MDM
Ožujak, 2022.

odgovorno@odgovorno.hr

Kako je nastao USKOK? Cilj održivog razvoja UN-a broj 16, svjetska težnja i zalaganje koje pronosi USKOK.

USKOK

Desetljeća su protekla… važno je podsjetiti se kako je i kada do njegova osnivanja uopće došlo. Povijesni su to dani u razvoju hrvatske demokracije.

Bilo je to koncem studenoga 1999. kada je u centru Zagreba, na Cvjetnom trgu, pucano iz zolje na Vjeku Sliška. Projektil ga je promašio, ali su njegove krhotine ubile građanina koji se tu slučajno našao, Zorana Dominija. Smrt nevinog građanina bio je okidač za veliku policijsku akciju u kojoj su uhićeni pripadnici tzv. zločinačke organizacije. Slijedila je istraga koja je rezultirala optužnicom i trogodišnjim suđenjem. Tijekom procesa tužiteljski tim koji je radio na predmetu, predvođen Dunjom Pavliček, shvatio je da mu za borbu protiv organiziranog kriminala nedostaje dobar zakonski okvir. Naime, u to vrijeme nije postojao posebni zakon koji bi definirao kako se postaviti prema problemu organiziranog kriminala. U dogovoru s tadašnjim ministrom pravosuđa Stjepanom Ivaniševićem istražena su strana iskustva (Italija), oblikovan ustroj, angažirani prvi ljudi… Bilo je jasno da se zakonom mora mnogo toga promijeniti ako se Hrvatska želi ozbiljno suprotstaviti organiziranom kriminalu te je, nakon što su obavljene sve zakonske predradnje, početkom prosinca 2001. osnovan USKOK. 

Vanja Marušić; Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Na početku je imao v.d. ravnatelje – Dragutina Novosela, Marinku Orlić i Željka Žganjera. Žganjer je postao prvi ravnatelj USKOK-a, a kada je 2005. dao ostavku, vodstvo je preuzeo Dinko Cvitan, pa Tamara Laptoš (danas europska tužiteljica u Uredu europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj), koja je ravnateljica USKOK-a postala 2014. Od konca 2018. naslijedila ju je Vanja Marušić, i danas aktualna ravnateljica USKOK-a. S radom je USKOK počeo u Vinogradskoj ulici u Zagrebu, pa je preseljen u Gajevu ulicu, a sada je u Vlaškoj ulici u zgradi bivše tvornice Badel. 

USKOK je s godinama rastao, osnivani su novi odjeli, broj zaposlenih raste i na preko stotinu, a širile su se i njegove ovlasti. 

Veliki korak naprijed dogodio se 2007. kada je USKOK postao nadležan za progon zloporabe položaja i ovlasti kada ta djela počine službene osobe. Važna je i suradnja USKOK-a s drugim institucijama, prije svega s policijom, carinom i poreznom upravom, pa je osnivanje poreznog USKOK-a bio značajan iskorak.

Mladi i žestoki tim

USKOK-ovi su djelatnici uglavnom mladi ljudi, , koji vjeruju da svojim radom čine pomak prema uređenom i pravednom društvu. Posao kojem su se posvetili nije ni glamurozan ni lagan, a ljude prilično troši. O tome je svojedobno govorio i Dinko Cvitan, najdugovječniji ravnatelj USKOK-a koji je tu odgovornu funkciju obnašao od 2005. do 2014. godine.

– Nije Dinko Cvitan, pa ni bilo koji drugi ravnatelj onaj tko bi trebao ubirati lovorike kada je riječ o USKOK-u. USKOK čini tim mladih i odgovornih ljudi koji su uložili sebe nauštrb svega ostalog što život čini životom te nesebično na dobrobit ove države i naroda učinili sve što se moglo napraviti. Osnovna karakteristika USKOK-a je timski rad. Tamo se uspjesima zajedno raduju, bez obzira na to koji je od zamjenika ravnatelja radio na predmetu. Isto tako, zbog neuspjeha svi tuguju – opisao je Cvitan način rada u USKOK-u.

Ciljevi održivog razvoja kao platforma

Čini se da smo s USKOK-om do punoljetnosti sazreli i mi kao društvo. Jer, tijelo s takvim zaduženjima, takve trajnosti, takve snage i rezultata, svakako je važan aspekt zrelosti jednog društva. Uostalom, i jedan od globalnih ciljeva održivosti promovira borbu protiv svih oblika organiziranog kriminala, korupcije i podmićivanja u svim njihovim pojavnim oblicima, kao preduvjet izrastanja LJUDSKE CIVILIZACIJE U ODRŽIVO DRUŠTVO.

Cilj održivog razvoja (COR), broj 16 iz UN AGENDE 2030. glasi: Mir i pravda / Snažne institucije! 

DOBRA HRVATSKA/MDM, GT
Veljača, 2022.

USKOK je obilježio 21. godinu. Pune su mu ruke posla što mnogo toga dokazuje – i lošeg i dobrog. Na putu do odgovorne Hrvatske.

Zgrada_DORH_Zagreb

Dvadeset i jedna mu je godina tek, a iza njega već stoje impresivni rezultati, odnosno na tisuće istraga, optužnica i pravomoćnih presuda. Da, riječ je o USKOK-u. Iza te popularne skraćenice krije se Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala kao posebno tijelo u sastavu Državnog odvjetništva RH. Glavna mu je zadaća borba protiv djelâ koja pripadaju širokom području organiziranog kriminala i korupcije. USKOK preuzima sve slučajeve istraga koje se odnose na osobe na javnim dužnostima. 

Od svoga osnutka 3. prosinca 2001. USKOK je pokrenuo i vodio mnogo većih  i velikih anti-korupcijskih akcija, nazvanih zvučnim kodnim imenima koja su mjesecima odzvanjala u medijima. 

U mislima su nam prvo one najsvježije: 

  • U najnovijoj velikoj akciji USKOK-a u veljači 2022. zbog neregularne dodjele bespovratnih državnih potpora, neslužbeno nazvanoj “po babi i stričevima”, uhićen je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, prvi uopće uhićeni aktivni ministar u Vladi RH. Njegovo je uhićenje prodrmalo i Vladu RH. 
  • Ništa manje ugodna nije bila ni akcija Softver, koju je preuzeo Europski ured javnog tužitelja (EPPO), a u kojoj je pala bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac. Nakon te akcije uvelike se raspravljalo o radu DORH-a i USKOK-a, čije su se čelnice Zlata Hrvoj-Šipek i Vanja Marušić morale ispričavati javnosti i priznati pogrešku u postupanju u aferi Softver. 
  • Vrlo neugodna po vlasti bila je i akcija Vjetroelektrane (Krš-Pađene) kada je uhićena bivša državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josipa Rimac, koja je za sobom povukla i mnoge druge, sve do ministra Horvata. 

Prisjetimo se i nekih drugih „čuvenih“ akcija USKOK-a iz ranijih godina: Kamioni, Dijagnoza, Index, Dubai, Gruntovec, Offside, Bankomat, Remorker, Spice, Fimi media, Ina-MOL, Dnevnice, Familia, Hypo… Mnogi su se uglednici našli na njihovu nišanu, od bivšeg premijera preko nekih ministara, čak i političke stranke, te brojnih uglednih liječnika, profesora, poreznika, direktora poduzeća, gradonačelnika, župana, nogometaša, ali i dilera i kriminalaca… Spomenimo samo dvojicu najistaknutijih: premijera Ivu Sanadera te Nadana Vidoševića, predsjednika GKH, ali i kandidata 2009. za predsjednika Republike Hrvatske!

Impresivni rezultati, brojke

Bilo je na račun USKOK-a i mnogih kritika, od toga da su im optužnice previše opsežne (neke imaju i više tisuća stranica), nedovoljno dobro pripremljene do toga da USKOK pokreće politički motivirane postupke. USKOK na takve primjedbe uglavnom ne odgovara, a njegovi ravnatelji rijetko istupaju u javnosti. Ali, od 2004. godine objavljuju godišnja izvješća o svom radu u sklopu izvješća o radu DORH-a. Iz jednog od tih izvješća, vidi se da je USKOK od 2004. do 2018. pokrenuo istrage protiv 6000 osoba, podigao optužnice protiv 5500 osoba, a u njihovim predmetima donesene su presude protiv 4500 osoba, od čega ih je 4200 osuđeno. Od njih 4200 tako osuđenih, 2400 osuđeno je na zatvorske kazne, a USKOK je optuženicima zamrznuo ukupno 860 milijuna kuna te po pravomoćnim presudama oduzeo 460 milijuna kuna.

Dug je put od slučajnosti 2001. do USKOKA u Hrvatskoj danas.

Rastao je USKOK, raslo je hrvatsko društvo

Već iz tih podataka vidljivo je da USKOK ima pune ruke posla i da je kod nas korupcije i organiziranoga kriminala i više nego što bismo voljeli priznati. Ali, isto tako vidljivo je da je društvo sve osvještenije o tim pitanjima te se ozbiljno uhvatilo ukoštac s tim opasnim, i po cjelokupni društveni sustav, razarajućim pojavama. Bez obzira na sve primjedbe na rad USKOK-a, među kojima ima i opravdanih, USKOK predstavlja značajan napredak hrvatskog društva.

Svakom novom istragom i optužnicom rasla je i prepoznatljivost USKOK-a u javnosti. U dvadeset i jednu godinu USKOK je prošao dug put od jedne slučajnosti do snažne uloge u društvu. 

Vizija nakon USKOKA – sređena, uređena, pravna, sigurna i odgovorna zemlja

Poželimo mu još više uspjeha u radu i dosta optužnica, sve dok se jednom ne postigne ona točka preokreta kad će USKOK-ovih akcija i optužnica biti manje, što bi, na koncu, i značilo dvije stvari: da je kriminala, zločinačkih organizacija i korupcije u našem društvu manje i da postajemo sređena, uređena, pravna, sigurna država! 

Značilo bi to, ujedno, da smo sazreli, da smo ozbiljniji, odgovorniji, razboritiji ljudi, što je i jedini pravi put da bi život i većini bio bolji. Kad jednom konačno bude tako, mladi će ljudi kudikamo manje iz Hrvatske odlaziti. Na takav zaključak navode i rezultati iz više anketa koje su naše građane propitivale: Zašto ljudi odlaze iz Hrvatske? 

Iz domovine se odlazi najviše zbog nevjerice u sustav, u vodstvo, u društvo prosperiteta, a manje zbog ekonomskih ili trećih razloga.

DOBRA HRVATSKA/MDM, GT
Veljača, 2022.

dm se svakodnevno istinski potvrđuje kao „Tvrtka prijatelj zdravlja“

dm Certifikat
U okviru aktivnosti projekta Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Element 4 Zdravlje i radno mjesto, 16. prosinca 2021. godine svečano je uručen certifikat Tvrtka prijatelj zdravlja tvrtki dm-drogerie markt.

Zadovoljni i motivirani djelatnici u temelju su dm-ove liderske pozicije na tržištu. Više od 1.700 djelatnika hrvatskog dm-a svaki dan daje vrijedan doprinos poslovnim rezultatima tvrtke. I zato je dm ponosan na mnoga priznanja dobivena na natječajima za izvrsne tvrtke, kao i u javnom anketiranju o motivirajućem poslodavcu pa je tako i s nedavnim priznanjem – „Tvrtka prijatelj zdravlja“. 

Radni uvjeti, njegovanje harmoničnih međuljudskih odnosa i ravnopravnosti na radnom mjestu, edukacija, stručni i osobni razvoj, ono su što dm više od 25 godina od otvaranja prve prodavaonice u Hrvatskoj, izdvaja od konkurencije. Briga o dobrobiti zaposlenika, prepoznavanje njihovih potencijala i stvaranje prilika za napredovanje, jednako su važan dio dm-ovog poslovanja kao i razvoj asortimana, kvaliteta proizvoda i ugodno iskustvo kupca.

dm je prva drogerija u Hrvatskoj …

Kako bi se potaklo djelatnike na još bolju brigu o zdravlju, tvrtka je pokrenula inicijativu „dm…jer tu živim zdravo“, kojom promiče zdrav način života na radnom mjestu i u privatnom životu. Zahvaljujući važnosti koju pridaje zdravlju djelatnika i sveobuhvatnosti inicijative, dm je prva drogerija u Hrvatskoj nositeljica certifikata „Tvrtka prijatelj zdravlja“, kojeg dodjeljuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo u okviru projekta „Živjeti zdravo“.

„Inicijativu ‘dm…jer tu živim zdravo’ pokrenuli smo 2016. godine, nakon analize sistematskih pregleda koji su pokazali da 86 % naših djelatnika ima tegobe s kralježnicom, vratom i ramenima. Cilj inicijative je utjecati na zdravlje kolegica i kolega – provođenjem aktivnih pauza, vježbama istezanja tijekom radnog vremena te poticanjem redovite konzumacije tekućine i voća“, rekla je Ana Fostač-Krilčić, prokuristica i voditeljica resora Ljudski resursi u dm-u. 

Djelatnici dm-a imaju priliku, u sklopu brojnih aktivnosti, raditi na sebi i na svojim navikama, što im omogućuje da unaprijede vlastito zdravlje. 

Važna uloga Ambasadora zdravlja

Važnu ulogu u tome dobili su zaposlenici – „Ambasadori zdravlja“, koji educiraju svoje kolegice i kolege i potiču ih na razvoj zdravih navika na radnom mjestu i kod kuće. Trenutno, dm ima više od 190 Ambasadora zdravlja, od kojih je dio njih sudjelovao i na četverodnevnoj edukaciji Sportskog i rehabilitacijskog centra Motus Melior, kojom prilikom su stekli osnovna znanja iz područja anatomije, zdravlja kralježnice i pravilnog držanja. Jednom na mjesec, putem Teamsa, dm organizira aktivne pauze u trajanju od 15 minuta, tijekom kojih djelatnici vježbaju pod stručnim vodstvom fizioterapeuta i kineziologa i Ambasadora zdravlja.

U planu je za ovu godinu da se Ambasadori zdravlja bave svaki drugi mjesec drugom zdravstvenom temom, na nekoliko razina i načina: od internih digitalnih kanala poput Yammera, preko časopisa za djelatnike pa do webinara.

U godinama izazova, fokus na mentalno zdravlje 

U poslovnoj godini 2020./2021. poseban je naglasak stavljen na mentalno zdravlje. Svakog mjeseca obrađuje se po jedna tema iz područja mentalnog zdravlja, s ciljem da djelatnici lakše nose s posljedicama pandemije i potresa, ali i sa svakodnevnim izazovima koji ih mogu pratiti na poslu ili u privatnom životu. Na jednosatnim webinarima obrađeno je 12 tema iz područja mentalnog zdravlja (npr. Kako očuvati vlastitu dobrobit u zahtjevnim vremenima, Kako graditi otpornost na stres, Kako pokrenuti osobnu promjenu…) čiji je cilj bio upoznati djelatnike s praktičnim alatima koji će im koristiti u svakodnevnom životu. 

„Ulaganje u djelatnike u dm-u podrazumijeva ulaganje u sve što može unaprijediti kvalitetu njihovih života i zadovoljstvo na radnom mjestu. To uključuje mnogo, od prilika za profesionalno usavršavanje do edukacija o nošenju sa stresom i postizanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Naš cilj je graditi i održavati zadovoljstvo kolegica i kolega jer je i to jedan od načina kako im se želimo zahvaliti na doprinosu“, istaknula je Ana Fostač-Krilčić.

Uz praktične savjete i edukaciju, dm organizira sistematske preglede te im omogućuje besplatno stručno savjetovanje sa psihologom, koje mogu obaviti telefonski, putem Skypea ili odlaskom u ured psihologinje.

Ulaganje u najširu dobrobit društvene zajednice, na svaki način, trajan je prioritet vodeće drogerije u Hrvatskoj. 

dm nastavlja ulagati u sve aspekte zdravlja svojih djelatnika. 

Hvalevrijednim programom „dm… jer tu živim zdravo“, uz podršku Ambasadora zdravlja, tvrtka dm se svakodnevno uistinu potvrđuje kao „Tvrtka prijatelj zdravlja“.

DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2022.

Novu korporativnu kulturu i etiku menadžera Nayara studiraju menadžeri svijeta

Vineet Nayar
Vineet Nayar; Foto: The Economic Times

Izvršni direktori dviju najvećih svjetskih IT kompanija krenuli su iz SAD-a u indijski gradić nedaleko od New Delhija, ali potajice – ne želeći da njihovi zaposlenici saznaju za taj put. Došli su i menadžeri iz Britanije i Skandinavije, konzultanti i profesori s glasovitih svjetskih poslovnih škola. Svi su znali da novorastuća tržišta – Indija, Kina, Brazil, Meksiko – obiluju novim originalnim metodama upravljanja iz kojih se mnogo može naučiti. U ovom priči svi su izbliza htjeli proučiti iznimno svjetsko iskustvo ocjenjivanja menadžera: niži ocjenjuju više, a viši one najviše. Ni novi glavni direktor kompanije nije bio pošteđen, 80 njegovih prvih suradnika, menadžera, napismeno je ocijenilo njegov prošlogodišnji rad. Ta neobična praksa uvedena je u velikoj tehnološkoj kompaniji HCL Technologies s 45.000 zaposlenika, petoj u Indiji u toj branši. Do dolaska direktora Vineeta Nayara na čelo tvrtke 2005. HCL je muku mučio s fluktuacijom stručnih radnika, koja je iznosila čak 20,4%, i s njihovom slabašnom privrženošću matičnoj organizaciji. 

Novi strateški smjer 

Strateška odluka nove uprave u toj situaciji bila je – izgraditi novu korporacijsku kulturu koju će krasiti otvorenost, lojalnost i posvećenost menadžmenta tvrtki, poslu i zaposlenicima. 

HCL Technologies

Radnicima je u sklopu tog programa dano više prilika da suodlučuju, pokreću unapređenja, grade timsko ozračje. Bilo je potrebno afirmirati i kanale dvosmjernog komuniciranja, više uvažavati različita, inovativna i neobična mišljenja i prijedloge. 

Nayar je uveo i politiku „otvorenih vrata“: bio je spreman saslušati svakoga tko mu dođe s prijedlogom i pritužbom, odgovoriti na e-poruku. Na te aktivnosti trošio je sedam sati tjedno, najviše vikendom. 

No naredni element novog modela još je intrigantniji – sve se ocjene o radu zaposlenika objavljuju javno na intranetu pa svatko može vidjeti i detalje ocjena, kako svog nadređenog, tako i svih menadžera do vrha. Tako su zaposleni vidjeli da je Nayar za vještinu vođenja projekata od niže rangiranih suradnika dobio dosta skromnu ocjenu 3,6 (od 5). Takvo izlaganje uprave i polaganje računa poput Nayarova načina dotad još nije u svijetu bilo viđeno. 

Neobična je i menadžera Nayarova izreka: „Zaposlenici na prvom, a kupci na drugom mjestu!“ No zna on dobro – kad su zaposlenici na prvom mjestu, kupcima će biti odlično. U HCL-u smatraju da se direktori moraju zalagati za rušenje umjetnih zidova u organizaciji, vertikalnih i horizontalnih, što je prvi u praksi proveo Jack Welch iz General Electrica, slavni „menadžer 20. stoljeća“. 

I tvrtka je, nakon svega ovog, istrčala naprijed, ispred drugih! Kompanija HCL je 2006. povećala prihod za 45%. Godinu dana nakon primjene Nayarova modela fluktuacija je pala na 16 posto, a dalji cilj bio je doći na manje od 10 posto. Nema boljeg puta do osmišljavanja i promocije cjelovitog motivacijskog sustava za svih 100% zaposlenika. 

***

Mora se, uz ovo podsjećanje na menadžera Nayara, nažalost, kao dodatak ovoj iznimnoj priči, primijetiti i to kako je današnja korporacijska kultura najvećih američkih korporacija zasnovanim na novim tehnologijama, kakve su Tesla, Facebook, Amazon i sl., krenula ozbiljno u suprotnom smjeru, eksploataciji radnika i zanemarivanju radničkih prava i radnih uvjeta. Jednako tako i eksploataciji resursa planeta Zemlje. Povodom toga, ajmo završiti u pozitivnom tonu: Sve bude dobro i Svemu lošem jednom dođe kraj.

DOBRA HRVATSKA/GT
Veljača, 2022.

NAJČITANIJE