Neradna nedjelja u prilog je izgradnji održivog društva, o čemu govori više ciljeva održivog razvoja UN Agende 2030, posebice cilj broj 8 „Dostojanstven rad i ekonomski rast“ te ciljevi broj 3 „Zdravlje i blagostanje“ i broj 8 „Održiva potrošnja i proizvodnja“.
Vlada je, na sjednici održanoj 23.02.2023., Hrvatskom saboru uputila Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, prema kojemu bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili. Novi zakon stupio bi na snagu 1. srpnja.
Konačni prijedlog Zakona o trgovini nakon više od dvije godine razmatranja
Ministar gospodarstva i održivog razvoja, Davor Filipović, istaknuo je kako se Konačnim prijedlogom Zakona o trgovini uređuje temeljno pravo radnika u trgovini na tjedni odmor te se rješava pitanje ravnoteže između privatnog i poslovnog, što se u svim istraživanjima javnog mnijenja pokazalo kao nešto jako važno građanima.
Radno vrijeme u trgovini reguliralo bi se na način da su trgovine zatvorene nedjeljom i onda kada su blagdani, a tjedni maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote određen je u trajanju od 90 sati.
Prijedlog zakona predviđa 16 radnih nedjelja tijekom cijele godine. Kojim bi nedjeljama bili otvoreni odredili bi sami trgovci na temelju svojih potreba, sezonalnosti, mikrolokacije i drugih čimbenika koji utječu na individualnu procjenu za potrebom radne nedjelje. U tjednima u kojima je nedjelja radna, najveći dopušteni fond sati uvećava se za 15 sati, što čini maksimalno dopuštenih 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do nedjelje. Zakon bi stupio na snagu 1. srpnja, a radi prilagodbe poslovnih subjekata, u 2023. godini svih 16 radnih nedjelja odnosilo bi se na razdoblje od 1. srpnja do kraja godine.
“Našli smo model od 16 radnih nedjelja i mislim da je to dobar balans koji će pridonijeti pravima radnika i obiteljskom životu”, kazao je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade. Željeli smo to napraviti na način da bude održivo i kvalitetno, a u procesu donošenja odluka konzultirani su svi zainteresirani, dodao je.
Model od 16 radnih nedjelja pridonijet će pravima radnika i obiteljskom životu
Pogledajte naše ranije članke na temu rada nedjeljom:
dr. sc. Ljubo Jurčić: „Rad nedjeljom je štetan. Razvoj tehnologije treba koristiti za skraćivanje radnog vremena!“
HUP protiv ograničenja u radu trgovina: Prijeti gubitak radnih mjesta!
Nedjelja bez rada doprinos je održivosti društva! Obiteljska sreća i dobrobit zaposlenika bar su jednako važni kao i zarada.
Iz prvih reakcija koje smo vidjeli u medijima nakon sjednice Vlade, 23.2.2023., mnogi trgovci i zaposlenici, ne kriju zadovoljstvo, iako ima i viđenja protiv.
Kažu da će uobičajeni promet nedjeljom pokušati ostvariti subotom i ponedjeljkom, dok istovremeno dobivaju priliku za pravi odmor, obiteljski život, odgoj djece, održavanje prijateljstava te, što je iznimno vrijedno, veće mogućnosti za planiranje privatnog života. (Podsjetimo se: većina izleta i planinarenja, raznih događaja odvija se nedjeljom; nedjelja i blagdan gotovo su jedine prilike za „obitelj na okupu“ i dr. sl.).
No, ipak, neki trgovci će ostati prikraćeni – oni koji računaju da su nedjeljom građani-kupci bolje raspoloženi, imaju više vremena za zadržavanje u trgovini, u nedjelju su skloniji hirovitoj, tzv. impulsivnoj kupnji. U svakom od tih slučaja kupci više kupuju – i ono što ne treba odmah, i više nego im treba, do onog da im ta kupovina uopće nije bilo potrebna – o čemu se osvijeste već kad dođu kući. Na taj učinak, negativan po njih, računaju veliki trgovački lanci, određene specijalizirane trgovine, što se katalizira i kroz negativan stav velikih udruženja poslodavaca – HUP i Glas Poduzetnika.
Kontraverzna reakcija HUP-a: Zaustaviti će se rast plaća i potrošnje te potaknuti pad BDP-a
Hrvatska udruga poslodavaca upozorava da zatvaranje trgovina u godini u kojoj nam prijeti recesija može negativno utjecati na zapošljavanje, rast plaća zaposlenika i potaknuti pad BDP-a. Smatraju kako je najbolja opcija ostaviti rad nedjeljom na odabir poslodavcima uz poštivanje svih zakonskih obaveza i adekvatno plaćanje radnika te se načelno protive intervencijama u radno vrijeme dijela poduzetnika. Izmjene Zakona koje je Vlada predstavila, HUP podržava u dijelu koji se odnosi na uklanjanje administrativnih prepreka i smanjenja troškova pokretanja i obavljanja djelatnosti trgovine.
Istražujući prigovore HUP-a, Branimir Perković u svom članku na portalu Index.hr donosi razloge zbog kojih će zabrana rada nedjeljom biti totalni fijasko. Pri tome se poziva na istraživanje koje je u rujnu 2021. objavio ekonomist Vuk Vuković o utjecaju zabrane rada nedjeljom na gospodarstvo.
Rad nedjeljom u EU
Razvoj društva prema humanom ne može se zaustaviti, iako ide sporo. Neradne nedjelje imaju Slovenija, Austrija, Švicarska, Njemačka, Poljska,…
Zeleno: Veliki supermarketi i trgovački centri uglavnom su otvoreni nedjeljom.
Plavo: Veliki supermarketi smiju biti otvoreni 6 sati ili manje nedjeljom.
Crveno: Veliki supermarketi uglavnom su zatvoreni nedjeljom.
Pravo EU-a dopušta svakoj državi članici da odredi vlastitu politiku u vezi s radom nedjeljom. Radno vrijeme u državama članicama EU-a obrađeno je u Direktivi o radnom vremenu: potreban je samo tjedni odmor nakon šest dana rada. Europski sud pravde u svojoj praksi na tu temu, izgrađenoj od 1980-ih, nije potvrdio da bi obvezno nedjelja morala biti neradna za trgovine. Za Europsku komisiju, “odabir dana zatvaranja trgovina uključuje povijesna, kulturna, turistička, društvena i vjerska razmatranja unutar diskrecijskog prava svake države članice”.
DOBRA HRVATSKA
Veljača, 2023.
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.