Svjetski dan ledenjaka od prošle se godine obilježava svake godine 21. ožujka. Proglasili su ga Ujedinjeni narodi kako bi podigli globalnu svijest o važnosti ledenjaka i hitnoj potrebi za njihovom zaštitom. Dan pruža globalnu platformu za komunikaciju uloge koju ledenjaci imaju u Zemljinom klimatskom sustavu, dostupnosti slatke vode, ekosustavima i ljudskoj egzistenciji.
Obilježavanje je dio međunarodnih napora za jačanje znanstvenih spoznaja o kriosferi, promicanje prilagodbe u regijama pogođenim povlačenjem ledenjaka i podršku međunarodnoj suradnji za očuvanje ledenjaka. Svjetski dan ledenjaka ima za cilj:
Podići svijest o ključnoj ulozi koju ledenjaci, snijeg i led imaju u klimatskom sustavu i ciklusu vode
Promicati znanstvena istraživanja i praćenje ledenjaka i kriosfere
Poticati strategije prilagodbe za zajednice pogođene povlačenjem ledenjaka
Jačanje međunarodne suradnje o pitanjima planina i voda
Mobilizirati globalne akcije za smanjenje emisija stakleničkih plinova i zaštitu krhkih kriosferskih okoliša
Dan nadopunjuje šire međunarodne inicijative, uključujući Međunarodnu godinu očuvanja ledenjaka (2025.) i Desetljeće djelovanja za kriosferske znanosti (2025. – 2034.), koje imaju za cilj unaprijediti istraživanja, sustave promatranja i političke odgovore vezane uz brzo mijenjajuću kriosferu.
Kriosfera, uključujući ledenjake, ledene pokrove, permafrost, morski led i snijeg, pohranjuje oko 70% Zemljine slatke vode, no brzo se smanjuje. Ledenjaci gube masu svake godine; arktički morski led smanjio se za oko 40% od 1979.; a grenlandski i antarktički ledeni pokrovi tope se ubrzanim tempom, s dugoročnim implikacijama za porast razine mora. Gubitak kriosfere već utječe na sigurnost vode, ekosustave, infrastrukturu i rizik od katastrofa diljem svijeta.
Svjetski dan ledenjaka i Svjetski dan voda 2026.
Proslave 2026. u sjedištu UNESCO-a zatvorit će Međunarodnu godinu očuvanja ledenjaka (2025.), predstaviti njegove rezultate i predstaviti prvu arhitekturu upravljanja i djelovanja Desetljeća, uz sesije na visokoj razini povodom Svjetskog dana voda i popratne događaje koje vode partneri.
Svjetski dan voda i Svjetski dan ledenjaka 2026. zajedno će naglasiti međusobnu povezanost vodnih sustava i kriosfere. Istiće se tako hitnost koordiniranog djelovanja za zaštitu slatkovodnih resursa u promjenjivoj klimi, kako kroz neposredne političke mjere, tako i kroz dugoročna znanstvena istraživanja. Time će se pružiti pravovremena prilika za promicanje obnovljene globalne pozornosti na uključivo i pravedno djelovanje u području voda. U tom će okviru službeno biti predstavljeno Izvješće Ujedinjenih naroda o razvoju voda u svijetu za 2026. godinu pod nazivom Voda za sve ljude: Jednaka prava i mogućnosti. Izvješće naglašava važnost osiguravanja da se upravljanje vodama, pružanje usluga i upravljanje resursima vode načelima jednakosti, uključivosti i zajedničke odgovornosti.
Sreća glazbe! video: Brahms Hungarian Dance, No. 5 – piano Matej Meštrović i Kristina Bjelopavlović Cesar, bubnjevi Borna Šercar, live Kerempuh, 7 milijuna pregleda…
Nađi svoj ushit.
Za sve vedre, aktivne, kreativne, odgovorne, humane … evo inspiracije za čovjeka-sanjara, biće prirode, čarobnjaka:
Svjetski dan recikliranja, 18. ožujka; Obilježavamo taj dan da bi se opet snažno podsjetili da je naša sudbina u rukama nas. Učini svoje.
Dan očeva, 19. 3.; Očevi su važni za sretnu obitelj svih 365 dana.
Svjetski dan lastavica, 19.3.; Sa cvijećem, proljetnicama, eto i njih.
Video: Lastavice 2022. u selu Krasno u Krasnom polju, podno velebnog Velebita. / G. Tudor
Svjetski dan pripovijedanja, 20.3.; Mnoga mama i svaka baka opet će biti uz neke svoje malene, a u gradskim knjižnicama grgoljit će i brujat priče u interakciji pripovjedača i slušatelja.
Svjetski dan kazališta za djecu i mlade, 20.3. i Svjetski dan kazališta, 27.3.; „Daske koje život znače“, poklič glumaca, koju sreću samo oni znaju. Nikad se ne bih usudio popeti na pozornicu, pa zato tako volim i poštujem kazališta. I tako sam i ja daskama sreće blizu.
Međunarodni dan sreće, 20.3.; „Sretan si , živiš.“ Ili: „Nije dovoljno biti sretan. Trebaju i drugi biti sretni.“ Ili, da se o sreći govori ovako: „Sreća se događa, no onda je rijetka. Ako je stvara, imamo je dovoljno uvijek.“
Dan proljeća, 21.3.
Video: Uživanje u proljetnom potoku između sela Garačišća i slapa Sopot u središnjoj Istri; ožujak 2021. / G. Tudor
Svjetski dan poezije, 21. 3.; U radosti i ljepoti stiha danas ću čitati Antuna B. Šimića PJESNICI SU ČUĐENJE U SVIJETU i TRčI TRČI MOJ ŽIVOTE, Jakše Fiamenga
Svjetski dan šuma, 21. ožujka. Šume prekrivaju 30% ovog raja, nazvanog Zemlja.
Foto: Šuma se priprema za spavanje, Zlatni rt, u Rovinju, 2019. / G. Tudor
Svjetski dan voda, 22.3.; U slavu pitke vode, mora i jezera, rijeka i kiša, a da se sjetimo i toga da 2 miijarde ljudi nema siguran pristup pitkoj vodi!
Foto: Slap Skakavac na Jankovcu, 2019. / G. Tudor
***
Nije li to neki slučajni odabir s razlogom, ovih deset dana. Samo slučajem nije to nastalo. Proljeće je od davnina ljudima davalo novu nadu i sreću, navještavalo toplinu, rast. Ljudi su u proljeće dobro i dobri. I tada smišljaju svetkovine.
Novo izvješće europske neprofitne zaklade Changing Markets Foundation, otkriva kako mliječna i mesna industrija “kontrolira narativ” u pokušaju spriječavanja napredka u borbi protiv klimatskih promjena.
Globalno, hrana i poljoprivreda doprinose jednom trećinom ukupnih emisija stakleničkih plinova, odmah iza izgaranja fosilnih goriva. U EU, hrana životinjskog podrijetla čini između 81 i 86 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u ukupnoj proizvodnji hrane – unatoč tome što osigurava samo oko 21 posto kalorija i 64 posto proteina.
Znanstvenici su više puta upozorili da se naša prehrana mora promijeniti kako bismo smanjili emisije i poboljšali zdravlje.Izvješće komisije EAT-Lancet iz 2025. – koje je sastavilo 70 vodećih stručnjaka iz 35 zemalja – pokazalo je da bi se oko 15 milijuna smrtnih slučajeva moglo izbjeći svake godine ako bi svijet prešao na pretežno biljnu prehranu. Takav potez mogao bi dovesti i do smanjenja emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede za 15 posto.
No ugljični otisak stočarstva i dalje raste, potaknut modernim industrijskim poljoprivrednim praksama i povećanim brojem stoke. Prema znanstvenicima, 60 posto svih sisavaca na Zemlji po težini sada je stoka – uključujući stoku koja proizvodi metan. Samo četiri posto su divlje životinje, dok ostatak (36 posto) čine ljudi. Istraživanje otkriva i da, po težini, uzgojena perad danas čini 70% svih ptica na planetu, a samo 30% su divlje ptice.
Unatoč tome, samo četiri posto nacionalnih klimatskih planova uključuje kvantificirana, vremenski ograničena smanjenja poljoprivrednog metana – a još manje ih uključuje ciljeve održive prehrane.
Kako lobisti za meso ‘potkopavaju’ klimatske akcije
Novo izvješće europske neprofitne zaklade Changing Markets Foundation, koja postoji kako bi razotkrila „neodgovorne“ korporativne prakse, kaže da se meso i mliječni proizvodi drže izvan klimatske agende zbog „skrivenih“ partnerstava i iskrivljenih narativa. Izvješće pod nazivom Opasne distrakcije tvrdi da postoji sve više dokaza da odjeli unutar Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) imaju „pristranost u korist stočarskog sektora“.
Prošle godine, Thanawat Tiensin, direktor Odjela za proizvodnju i zdravlje životinja pri FAO-u, održao je govor na Svjetskom kongresu o mesu. Dvogodišnju konferenciju, koja se održala u brazilskoj poljoprivrednoj prijestolnici Mato Grossu, organizira Međunarodni sekretarijat za meso – organizacija koja predstavlja mesnu industriju angažirajući međunarodna tijela poput FAO-a i Svjetske trgovinske organizacije. Među govornicima na događaju bili su istaknuti zagovornici mesa, uključujući Erica Mittenhala iz Instituta za meso i Frédérica Leroya sa Slobodnog sveučilišta u Bruxellesu, koji je optužen za širenje “obmanjujućih narativa i teorija zavjere” o utjecaju stočarstva na planet.
U izvješću se navodi da se velik dio Tiensinova govora usredotočio na to kako je FAO saveznik mesne industrije, tvrdeći da svijetu „treba više životinjskih proteina“ unatoč izazovu emisija stakleničkih plinova. „Kad mi je želudac prazan, nemam vremena pričati o održivosti“, rekao je. Iako je Tiensin izjavio da je stiglo novo doba u kojem će stočarska industrija postići bolje rezultate u pogledu održivosti, u izvješću se tvrdi da nije dao nikakve detalje ili „konkretne primjere“ kako bi se to postiglo.
Napadi na EAT-Lancet
Izvješće također otkriva kako je izvješće EAT-Lanceta napadnuto od strane mesne industrije i povezanih znanstvenika.
Na Svjetskom kongresu o mesu, konzultantica za meso Carrie Ruxton tvrdila je da autori izvješća nisu stručnjaci – implicirajući da su sami poljoprivrednici bolje prilagođeni rješavanju održivosti u našem prehrambenom sustavu.
„Sada, moje je mišljenje da se ne morate brinuti o stvarnom izvješću [EAT-Lanceta] koje je objavljeno ove godine“, rekla je prisutnima. „Nije dobilo puno medijske pozornosti.“ „Ono o čemu se morate brinuti jest što će se sljedeće dogoditi jer će izaći i početi razgovarati s političarima, aktivistima, ljudima koji se bave politikom, dobrotvornim organizacijama i javnom nabavom. Razgovarat će sa svim tim dijelovima društva koji će potom utjecati na vašu industriju.“ Ruxton je ponovila zavjereničku ideju da povjerenici EAT-Lanceta imaju „sukob interesa“ jer se mnogi odlučuju za vegetarijansku prehranu.
„Leroy je također iskoristio svoj govor kako bi pokušao diskreditirati znanstvenu komisiju“, navodi se u izvješću. „Izjavio je da iza komisije stoje veliki poljoprivredno-prehrambeni interesi koji žele iskoristiti promicanje prehrane bogate biljkama.“
Leroy, koji često hvali prehranu u stilu lovaca-sakupljača kao zlatni standard, dugo je kritizirao izvješće EAT-Lanceta, lažno tvrdeći da ljudima 20-30 posto kalorija treba dolaziti iz hrane životinjskog podrijetla. Planetarna zdrava prehrana sugerira da se taj postotak treba smanjiti na 12 posto.
‘Praćenje narativa’ na COP30
Svjetski kongres o mesu održan je samo tjedan dana prije klimatskog summita COP30, kojem je prisustvovalo više od 300 lobista za industrijsku poljoprivredu.
Changing Markets navodi da je na COP30 konferenciji u službenim zonama UN-a prikazano nekoliko dokumentarca pod nazivom “Svijet bez krava”, koji je financirala industrija. Kritičari tvrde da ovaj film umanjuje utjecaj stočarstva na klimu i promiče ideju da stoka može biti “dio rješenja” za klimatske promjene. Film “Svijet bez krava” producirala je tvrtka za prehranu životinja Alltech, koja ostvaruje godišnji prihod od oko 2,6 milijardi dolara (otprilike 2,25 milijardi eura). „Kako bi promovirao film, Alltech je osnovao podružnicu pod nazivom Planet of Plenty LLC ‘posvećenu znanstveno utemeljenom pripovijedanju, zagovaranju i obrazovnim inicijativama koje pojačavaju vitalnu ulogu poljoprivrede u stvaranju održive budućnosti’“, stoji u izvješću.
Govedina i janjetina više su puta identificirane kao najveći krivci za štetu okolišu unutar prehrambenog sektora. Prema kalkulatoru ugljičnog otiska CO2 Everything, jedna porcija od 100 g govedine ekvivalentna je 78,7 km vožnje, oslobađajući 15,5 kg ekvivalenta CO2.
Iako su predstavnici industrije na COP30 raspravljali o rješenjima koja bi mogla pomoći u smanjenju emisija iz mesa i mliječnih proizvoda, poput poboljšanja učinkovitosti hrane i pretvaranja gnoja u bioplin, u izvješću se navodi da su razgovori o promjeni prehrane bili „rijetki“. U pripremi za COP30, Changing Markets je također identificirao industrijske narative koji pozicioniraju meso kao zdravo ili dio wellness trendova koje potiču istaknuti utjecaji.
Zasebna istraga DeSmoga otkrila je da su agroindustrijske tvrtke zapošljavale voditelje vijesti, liječnike i modele kako bi legitimizirale postupke industrije i „poboljšale njezin ugled“. Unatoč podmuklom lobiranju, izvješće ističe određeni napredak u rješavanju prehrambenih sustava na nacionalnoj razini. Primjerice, Danska je 2023. godine pokrenula svoj Akcijski plan za hranu biljnog podrijetla, čiji je cilj smanjenje konzumacije mesa i povećanje zdrave prehrane bogate biljkama.
U Hrvatskoj su tijekom 2025. godine objavljene ukupno 104 obavijesti o opozivu prehrambenih i drugih proizvoda s tržišta. To predstavlja blagi porast u odnosu na 2024. godinu, kada je bilo 99 takvih obavijesti. Nadležne institucije smatraju to potvrdom visoke učinkovitosti svih u sustavu sigurnosti hrane.
Prema podatcima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) te godišnjeg izvješća Mreže za uzbunjivanje i suradnju, izrađenog u suradnji s Državnim inspektoratom (DIRH), u prošloj su se godini 92 obavijesti o opozivu odnosile na hranu, osam na hranu za životinje i četiri na materijale u kontaktu s hranom.
Vrste opozvanih proizvoda: Najčešće su se povlačile žitarice i pekarski proizvodi, orašasti plodovi, sjemenke, voće i povrće.
Razlozi opoziva: Najčešći uzroci bili su prisutnost pesticida (poput etilen-oksida), teških metala, patogenih mikroorganizama (Salmonella, Listeria), alergena koji nisu navedeni na deklaraciji te mikrobiološka kontaminacija.
Podrijetlo opozvanih proizvoda: Od ukupnog broja opozvanih proizvoda, samo 21 proizvod bio je hrvatskog podrijetla, dok su ostali bili iz uvoza.
Opozvani neprehrambeni proizvodi: Uz hranu, s tržišta je povučeno i 167 neprehrambenih proizvoda (uglavnom električna oprema i igračke) zbog sigurnosnih rizika.
Sustav nadzora provode Državni inspektorat (DIRH) i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Sve aktualne obavijesti o povlačenju opasnih proizvoda možete pratiti na službenim stranicama HAPIH-a.
Foto: Konferencija za novinare Michaela McGratha, europskog povjerenika, o izvješću Safety Gate 2025. / EZ - Audiovizualna usluga; Autorska prava - Europska unija, 2026.
EU je prošle godine pojačao borbu protiv nesigurnih i opasnih proizvoda. Broj upozorenja putem sustava brzog upozoravanja porastao je za 13% na 4671, što je najviša zabilježena razina. Podaci su to iz godišnjeg izvješća Europske komisije o Safety Gateu.
Europska komisija je 5. ožujka 2026. predstavila svoje godišnje izvješće o Safety Gateu, Europskom sustavu brzog uzbunjivanja za opasne neprehrambene proizvode. Izvješće pruža pregled opasnih proizvoda prijavljenih putem sustava Safety Gate u 2025. godini i naknadnih mjera koje su poduzela nacionalna tijela za zaštitu potrošača.
U 2025. godini u sustavu Safety Gate prijavljeno je 4671 upozorenja. To je najveći zabilježeni broj od pokretanja sustava 2003. godine i povećanje od 13% u odnosu na 2024. godinu. Čak dvostruko je to više od broja upozorenja prijavljenih 2022. godine. Nacionalna tijela također su izdala rekordan broj naknadnih radnji. Prijavljeno je 5794 naknadnih radnji, što je povećanje od 35 % u odnosu na prethodnu godinu.
Graf 1: Broj upozorenja potvrđenih na Safety Gateu od 2003. do 2025.
Brojevi su to koji odražavaju rastuću učinkovitost sustava, ojačanog Uredbom o općoj sigurnosti proizvoda. Time se omogućuje sve sustavnija razmjena informacija između tijela za nadzor tržišta diljem EU-a i Europskog gospodarskog prostora.
Glavni nalazi
Najčešće prijavljivani opasni proizvodi u 2025. godini bili su kozmetika (36%), igračke (16%) te električni uređaji i oprema (11%).
Rizici za zdravlje koji proizlaze iz proizvoda koji sadrže opasne kemikalije ostali su vodeći uzrok upozorenja. Oni čine više od polovice svih obavijesti (53%), a slijede rizik od ozljeda (14%) i gušenja (9%). Gotovo osam od 10 upozorenja u vezi s kozmetikom odnosilo se na prisutnost BMCHA. Radi se o zabranjenom sintetičkom mirisu koji može imati štetne učinke na reproduktivni sustav i uzrokovati iritaciju kože. Nacionalne vlasti također su, po prvi put, prijavile slučajeve laka za nokte koji sadrži TPO. To je kemikalija zabranjena 2025. koja može predstavljati rizik za prenatalno zdravlje i izazvati alergijske reakcije.
Osim što su pružili informacije za upozorenja Safety Gatea, nacionalna tijela poduzela su 5794 naknadne mjere kako bi osigurala uklanjanje opasnih proizvoda s tržišta EU-a i EGP-a. Te mjere uključuju povlačenje proizvoda s tržišta, zaustavljanje na granicama, naređivanje online tržištima da uklone popise proizvoda ili opoziv proizvoda.
Zakonska regulativa
Tijekom proteklih godina EU je unaprijedio svoje zakone o sigurnosti proizvoda. Uredba o općoj sigurnosti proizvoda jača provedbu, poboljšava učinkovitost opoziva opasnih proizvoda i zahtijeva od poduzeća da potrošačima ponude pravne lijekove za opozvane proizvode. Nova Uredba o sigurnosti igračaka zabranjuje upotrebu štetnih kemikalija u igračkama i daje veće ovlasti nacionalnim tijelima za otkrivanje i uklanjanje opasnih igračaka s tržišta.
Osim toga, Komisija je također poboljšala nadzor nad online tržištem nizom novih alata. Do kraja 2025. godine više od 1200 online tržišta registriralo se na portalu Safety Gate kako bi se olakšalo uklanjanje opasnih oglasa. Alati poput eSurveillance Webcrawlera skenirali su 1,6 milijuna web stranica, identificirajući preko 20.800 proizvoda koji su već bili prijavljeni na Safety Gateu. Potrošači također mogu prijaviti sigurnosne probleme u Consumer Safety Gatewayu.
Kao što je najavljeno u Strategiji jedinstvenog tržišta 2025. i u Agendi za potrošače 2030., Komisija će ažurirati pravila o nadzoru tržišta i usklađenosti proizvoda u nadolazećem Europskom zakonu o proizvodima kasnije ove godine. Cilj je jačanje pravila nadzora tržišta EU-a kako bi se osiguralo da na jedinstveno tržište ulaze samo sukladni i sigurni proizvodi.
Svjetski dan prava potrošača važan je globalni događaj posvećen isticanju temeljnih prava potrošača i osiguravanju njihove zaštite od iskorištavanja na tržištu. Obilježava se svake godine 15. ožujka. te služi kao masovna kampanja za podizanje svijesti o pravima potrošača. Cilj je mobilizirati ljude da zahtijevaju pravedno, sigurno i održivo tržište za sve.
Globalni pokret za prava potrošača dobio je značajan zamah posljednjih godina. S porastom digitalne trgovine raste i važnost zaštite potrošača te postaje prioritet za vlade i međunarodna tijela.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana prava potrošača je „Sigurni proizvodi, samouvjereni potrošači“. Tema je usmjerena je na jačanje sigurnosti proizvoda, poboljšanje prekogranične suradnje i osnaživanje potrošača. Temu globalno promovira udruga Consumers International, koja predvodi međunarodni pokret za zaštitu prava potrošača. Ove godine fokus nije samo na fizičkoj sigurnosti proizvoda, već i na sigurnosti na online tržištima, gdje se potrošači često suočavaju s rizicima poput krivotvorenih proizvoda ili obmanjujućih informacija.
Kampanja stoga potiče vlade, tvrtke i organizacije za zaštitu potrošača na suradnju kako bi ojačali sustave sigurnosti proizvoda. Također se usredotočuje na povećanje svijesti kako bi potrošači mogli donositi informirane i samouvjerene odluke o kupnji.
Sigurni proizvodi, samopouzdani potrošači
Na modernom globalnom digitalnom tržištu, sigurnost proizvoda nameće se kao kritično pitanje koje izaziva zabrinutost – utječe na živote, povjerenje potrošača i globalno gospodarstvo. Diljem svijeta potrošači se i dalje susreću s nesigurnim proizvodima – od dječjih igračaka i kućanske elektronike do lijekova i svakodnevnih potrepština. Kako globalni lanci opskrbe postaju složeniji, a online trgovina se širi, opasni proizvodi se kreću brže i dalje.
Prema nedavnom pregledu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), 87% povučenih ili zabranjenih proizvoda još uvijek je dostupno online. Osim toga, mnoge zemlje nemaju dovoljno pravnih okvira koji bi pomogli u zaštiti društva od loše sigurnosti proizvoda.
To je problem koji utječe na sve nas, svaki dan, na svim kontinentima, i s nesrazmjernim utjecajem na potrošače u ranjivim okolnostima i u zemljama s niskim prihodima. Također može predstavljati problem javnog zdravstva i razvojni izazov – doprinoseći onečišćenju i rasipanju vrijednih resursa.
Fokus ovogodišnje kampanje
Ovogodišnja kampanja za sigurnost potrošačkih proizvoda istražuje štetu koju potrošači doživljavaju od fizičkih proizvoda. Ne proteže se na širok raspon drugih šteta koje proizlaze iz iskustava potrošača na internetu, a za koje se organizator zalaže kao dio šireg pristupa digitalnim pravima potrošača. Kampanja naročito promovira slijedeće:
Podizanje razumijevanja i svijesti o tome da nedovoljna sigurnost proizvoda potkopava temeljna ljudska prava na život, zdravlje i sigurnost.
Kada su potrošačke skupine, kao glas potrošača, u prvom planu rasprava i donošenja politika te im se pruža podrška u doprinosu uvidima, dokazima i rješenjima, postižu se učinkoviti rezultati usmjereni na potrošače .
Snažna suradnja između poduzeća, vlada i potrošačkih skupina ključna je za jamčenje sigurnosti u svakoj fazi životnog ciklusa proizvoda.
Robusni prekogranični sigurnosni sustavi su ključni – uključujući korištenje inovacija za učinkovitu razmjenu informacija, koordinaciju povlačenja proizvoda i za učinkovitu provedbu politika i prakse.
Jedinstveni globalni standardi i regulatorni okviri mogu pomoći u zaštiti svih potrošača i potaknuti globalnu suradnju i odgovornost.
Sigurnost proizvoda više je od regulatornog pitanja, ona je temeljna za ljudska prava na život, zdravlje i sigurnost. Kada sustavi zakažu, potrošači plaćaju cijenu kroz ozljede, financijski gubitak, štetu za okoliš i, u najtežim slučajevima, gubitak života. Rješavanje ovih rizika zahtijeva koordinirano prekogranično djelovanje, snažniju provedbu i bližu suradnju između vlada, poduzeća i organizacija potrošača.
Danas je Eurostat objavio novu interaktivnu publikaciju Energija u Europi – novo izdanje za 2026. godinu. Ova publikacija pomaže u razumijevanju složene teme energije. Namijenjena je potrebama onih koji nisu upoznati s energetskim sektorom, kao i iskusnijim korisnicima.
Energija je temelj modernih društava, napaja naše domove, škole, bolnice, industriju i promet. Pouzdana i održiva opskrba energijom pomaže nam u održavanju kvalitete života i poticanju gospodarskog rasta. Ali koliko znamo o tome odakle dolazi naša energija, kako je koristimo i kakav je njezin utjecaj na okoliš?
Izdanje Energije u Europi za 2026. godinu pruža pregled najnovijih energetskih trendova u EU. Publikacija obuhvaća proizvodnju energije, potrošnju energije i njezin odnos s okolišem. Kroz kratke tekstove i interaktivne vizualne prikaze pruža cjelovitu sliku energetskog tržišta. Prikazuje proizvodnju i uvoz energije, proizvodnju i cijene električne energije, emisije stakleničkih plinova i porast obnovljivih izvora energije.
Jeste li znali da je 2024. godine 48% energije proizvedene u EU dolazilo iz obnovljivih izvora, a 2023. godine 44,7%?
Ili da je 31% energije korištene u EU potrošeno u prometnim aktivnostima?
Jeste li znali da su se u prvoj polovici 2025. cijene električne energije za kućanstva kretale od 10 eura po 100 kWh u Mađarskoj do 38 eura u Njemačkoj?
Želite li znati kako se vaša zemlja uspoređuje? Istražite interaktivnu publikaciju Energija u Europi i saznajte više.
Foto: Sima Sami Bahous, izvršna direktorica UN Women, obraća se na otvaranju 70. sjednice UN-ove Komisije za status žena / Evan Schneider / UN Foto - dam.media.un
Jučer je UN-ova Komisija za status žena započela svoje godišnje dvotjedno okupljanje kontroverznim glasovanjem o usvajanju deklaracije o pravima žena. Američki zastupnik pokušao je blokirati usvajanje završnog dokumenta, deklaracije o pravima žena, no ona je unatoč toga usvojena. Ovogodišnja Deklaracija se bavi zaštitom ženskih prava putem pravosudnog sustava i ukidanjem diskriminirajućih zakona.
Moramo se ujediniti kako bismo ispunili obećanje Ciljeva održivog razvoja i Akcijske agende Peking+30. Borbom protiv diskriminirajućih zakona i praksi – i braneći već postignuti napredak – možemo osigurati dostojanstvo, priliku i slobodu koju sve žene zaslužuju.
– istaknuo je glavni tajnik UN-a, António Guterres, na otvaranju 70. sjednice UN-ove Komisije za status žena
Prije usvajanja završnog dokumenta, predstavnik Sjedinjenih Američkih Država prvo je predložio odgodu razmatranja, zatim povlačenje teksta, a potom je predložio osam amandmana na tekst. Na kraju je s 37 glasova za i 1 protiv (Sjedinjene Američke Države) te 6 suzdržanih, Komisija usvojila svoje Dogovorene zaključke (dokument E/CN.6/2026/L.2).
Činjenica da je uopće bilo potrebno glasanje bila je nezapamćena u 80-godišnjoj povijesti Komisije. Takve se deklaracije obično usvajaju konsenzusom putem aklamacije, čak i ako se pojedine države ne slažu 100 posto sa svakim odlomkom. Ovaj put to nije bio slučaj.
Američki predstavnik je izrazio prigovore jer je nacrt sadržavao “obmanjujući jezik koji promiče rodnu ideologiju”. Također je tvrdio da sadrži previše nejasne obveze u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem, kao i dijelove koji bi, iz američke perspektive, mogli predstavljati cenzuru. To se odnosilo na potencijalne mjere protiv govora mržnje.
Novi normativni temelj ključan za očuvanje teško postignutog napretka u području rodne ravnopravnosti
Države članice i partneri okupljeni ovdje predstavljaju „najmoćnije biračko tijelo“, istaknula je Sima Bahous, izvršna direktorica UN-Women, dodajući: „Ta moć je više nego dovoljna da napravi razliku, više nego dovoljna da transformira živote.“ Globalno, napomenula je, žene imaju samo 64 posto zakonskih prava muškaraca. Dogovoreni zaključci nastoje stvoriti pravosudne sustave koji funkcioniraju za sve jednako.
„Nijedna zemlja nema potpunu pravnu jednakost – a žene diljem svijeta još uvijek imaju samo dvije trećine zakonskih prava koja uživaju muškarci“, istaknula je predsjedateljica u svojim uvodnim riječima jutros, prije usvajanja. Dogovoreni zaključci pomoći će u postavljanju novih normativnih temelja u tom području.
Ističući neke konkretne dobitke, ukazala je na nove obveze formalnog priznavanja aktera u pravosuđu zajednice, integracije rodno osjetljivog pristupa pravosuđu u svim sektorima i uvođenja novog jezika o digitalnom pravosuđu i upravljanju umjetnom inteligencijom. Tekst također unapređuje participativne i zajednički kreirane istraživačke pristupe, jača standardizirane sustave za podatke o nasilju temeljenom na spolu i promiče pristup cijelog društva koji prepoznaje ulogu civilnog društva.
Naglasila je da se teško postignuti napredak u području rodne ravnopravnosti ne smije poništiti: „Dugujemo to pionirima koji su nam utrli put i onima koji će slijediti naše korake. Našim majkama, bakama, kćerima i sestrama“.
Povodom Međunarodnog dana žena, Europska komisija pokrenula je platformu Žene u poljoprivredi. Nova je to inicijativa osmišljena za osnaživanje žena u poljoprivredi i jačanje jednakih mogućnosti u ovom sektoru i ruralnim zajednicama. Cilj joj je povećati broj žena uključenih u poljoprivredne poslove, potaknuti razmjenu i suradnju te poticati dijeljenje najboljih praksi.
Žene igraju ključnu ulogu u europskoj poljoprivredi, potičući inovacije, održivost i diversifikaciju u ruralnim gospodarstvima. S manje od jedne trećine poljoprivrednih gospodarstava kojima upravljaju žene poljoprivrednice, one su i dalje nedovoljno zastupljene kao vlasnice, upraviteljice i voditeljice poljoprivrednih gospodarstava.
32% poljoprivrednih gospodarstava u EU vode žene
26% poljoprivrednika mlađih od 40 godina su žene
3% nositeljica poljoprivrednih gospodarstava su žene mlađe od 40 godina
9 hektara je prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva kojim upravljaju žene
Trenutna zajednička poljoprivredna politika (ZPP) izričito potiče sudjelovanje žena u poljoprivredi i ruralnom gospodarstvu. U svojim strateškim planovima ZPP-a, zemlje EU imaju veći prostor za uvođenje ciljanih mjera, uključujući poboljšanu financijsku potporu za žene poljoprivrednice. Samo u 2024. godini 55.300 mladih žena primilo je podršku za pokretanje poljoprivrednih poduzeća i koristilo dodatnu potporu za prihode.
Ciljevi i buduće aktivnosti platforme ‘Žene u poljoprivredi’
Nova platforma nastoji osigurati da se doprinosi žena prepoznaju. Podržavat će nacionalne programe mentorstva i razmjenu dobrih praksi u zemljama EU-a, uključujući prekogranično mentorstvo. Poticat će umrežavanje među ženama poljoprivrednicama, istaknuti uspješne projekte iz kojih drugi mogu učiti te unijeti praktična iskustva odozdo prema gore u donošenje nacionalnih i EU politika. Izgradnjom snažne kulture i mreže mentorstva, platforma ima za cilj osnažiti žene u poljoprivredi, povećati njihovo samopouzdanje i ojačati njihovu sposobnost za uspjeh unutar svojih nacionalnih konteksta i šire.
Glavna aktivnost Platforme bit će mentorstvo. Od članica će se očekivati da uspostave mentorsku mrežu koja će okupiti iskusne poljoprivrednice i one u ranijim fazama svog profesionalnog putovanja. Mentori će igrati središnju ulogu dijeljenjem praktičnog znanja, poslovne ekspertize i strateških smjernica prilagođenih poljoprivrednim kontekstima. Mentorske aktivnosti usredotočit će se na praktične, poslovno orijentirane teme prilagođene potrebama žena poljoprivrednica, kao što su:
razvoj poslovnih planova za poljoprivredu , razumijevanje operativnih troškova poljoprivrednog gospodarstva i upravljanje vremenom,
snalaženje na poljoprivrednim tržištima i ekonomskoj dinamici , inovacijama i tehnologiji,
širenje poljoprivrednog poslovanja izvan proizvodnje hrane,
marketing i promocija poljoprivrednih proizvoda , uključujući putem društvenih mreža,
savjeti o podršci, skrbi, planiranju obiteljskih potreba, uslugama pomoći, mirovinama i mirovinama, između ostalog.
Kako se prijaviti?
Kako biste izrazili svoj interes i prijavili se, trebate ispuniti prijavni obrazac do 30. travnja 2026. Članstvo je otvoreno za sve osobe koje žive u EU i rade u poljoprivredi ili području srodnom poljoprivredi.
Za pristup online platformi, sudionici moraju imati aktivan Microsoft 365 račun koji omogućuje pristup SharePointu i Teamsu. Sudionici također moraju osigurati dostupnost odgovarajućih tehničkih sredstava, uključujući ažurirani web preglednik i stabilnu internetsku vezu.
Razmatrat će se samo prijave koje ispunjavaju ove uvjete. Poziv za prijave bit će ponovno otvoren u dogledno vrijeme, a Komisija će pružiti dodatne informacije u odgovarajuće vrijeme.
Nova platforma želi istaknuti uzorne poljoprivrednice. Vidljivost mijenja način razmišljanja. Predstavljanje uspješnih žena dovodi u pitanje stereotip o poljoprivredi kao muškom poslu i čini žensko vodstvo u poljoprivredi vidljivim i normalnim. Kada mlade žene vide druge kako upravljaju farmama, inoviraju i vode ruralna poduzeća, lakše im je zamisliti sebe u tim ulogama.
Čestitam svima nama Dan žena, 8. ožujak, blagdan čovječanstva, slavlje humanosti. Toga dana upale se sve lampe svijeta da osvijetle veliku ulogu žena u ljudskoj zajednici, njihovu plemenitost, trud i žrtvu – obilježavaju se gospodarska, politička i društvena dostignuća žena. Jednom godišnje svjetla pozornice sjaje najjače. Čestitamo veliki praznik, ženama prvo, a onda i muškarcima. Onima nekim posebno, koji zajedno sa ženama, sudjeluju u vjekovnom zalaganju za ravnopravnost sviju, jednakost šansi. Ravnopravnost je sreća društva.
Visine, podvizi, djela
S iznimnim poštovanjem zauvijek se sjećamo Britanke Eglantyne Jebb, koja se cijeli život borila za obranu prava djeteta na miran život i rast, do toga da je 1923. sama sročila i razglasila Deklaraciju o pravima djeteta, iz čega se kasnije razvila Konvencija o pravima djece, usvojena od UN 1989.
Koliko poštovanja zavređuje Poljakinja Marie Curie, jedina žena sa dvije Nobelove nagrade, za otkriće prirodnog zakona radioaktivnosti, na kojem se znanju kasnije razvilo toliko toga čovječanstvu korisnog. Marie je svoje pokuse decenijama izvodila, onda još ne znajući da je izlaganje radioaktivnim zrakama pogibeljno. Umrla je od leukemije.
Koliko se duboko nakloniti „Majci oceana“, Elizabethi Mann Borgese,koja se, okupljajući oko sebe mnoge progresivne osobe tog vremena, izborila da svjetska mora, oceani, postanu „vlasništvo“ čitavog čovječanstva, a ne svojina najjačih pomorskih sila. Na njenoj ideji i tekovinama Prve međunarodne konferencije Mir u oceanima iz 1970 (koju je ona organizirala), Ujedinjene nacije su 1982. usvojile Konvenciju o Zakonu o morima.
Ako ćemo, ipak, izdvojiti samo neke iz mase svjetskih žena zbog njihova utjecaja na povijesne događaje u vezi sa priznavanjem rodne ravnopravnosti, onda ćemo izraz divljenja i zahvalnosti posebno uputiti njima dvjema smjelima – Clari Zetkin i Rosi Luxemburg, koje su bile na čelu povijesnih zalaganja za ženska prava i kojima je uspjelo godine 1910. da se na konferenciji radničke Internacionale donese odluka o obilježavanju 8. ožujka Svjetskim danom žena. Rosu je 1919. na ulici kundacima ubila njemačka profašistička falanga – policija.
A Marija Jurić Zagorka!Koju joj državnu medalju dodijeliti?, za upornost da postane novinarka-profesionalka jednaka muškarcima, u onom vremenu kad je to bilo „muško zanimanje“. Koju medalju za podnošenje ruganja njezinoj niskoj fizičkoj figuri, odbacivanja i patnje? Koliko proganjanja je podnijela za svoj politički aktivizam, svoju ustrajnu borbu za oslobađanje Hrvata od mađarske dominacije!
U kultnoj, prelijepo pisanoj knjizi, koju ću čuvati uz sebe do svoga kraja, „Velebit se nadvio nad more“, Šime Balena, autor govori o ženama podvelebitskog naroda, primorskih Bunjevaca, s prve polovice 20. stoljeća. Piše otprilike ovako: „…Podgorci su ljeti selili zajedno sa svom stokom na više predjele Velebita, bogate sočnim pašnjacima i travnjacima… Stanovali su 3 mjeseca u improviziranim kućercima. Središnja osoba doma i obitelji bila je žena – planinka. Ona vodi kućanstvo, rađa i podiže, odgaja djecu, radi u kući i povazdan je i na polju, pašnjacima i košanicama… Svaki dan, do zadnjih dana svoje trudnoće, odlazila bi za poslom, po planini gore-dolje. Ne jednom porodile bi se na otvorenom, a žene iz grupe bi im srpom odrezale pupkovinu.
I ovakvih je priča – iznimnih djela, bezbroj. I treba ih naglašavati. Kao što je iznimna i sama činjenica – koje sve uloge žena obnaša u ljudskoj zajednici. Zaposlenica, čuvarica zajednice i njezina sklada, domaćica, majka, supruga, prva učiteljica života djeci, mentorica sebi… To mogu raditi i izdržati samo ONE, od Prirode ili Boga vrlinama za to darovane.
Zbog čega ovo argumentiranje
I, dobro… pa zašto ja moram, opet i ovdje, nabrajati toliki niz velikih djela poznatih žena, ali i onih „običnih“ žena iz naroda?! Znam i odgovor – zbog potrebe stalnog podcrtavanja, argumentiranja, da su ONE – ŽENE svojim djelima već dokazale da zavrjeđuju poštovanje, jednakost. Ali, kad bi rodna ravnopravnost, prihvaćanje različitosti, ljudska empatija, vrijedila u svjetskoj zajednici kao „ono nešto normalno samo po sebi“, da je svim muškarcima i ženama ravnopravnost jednako zagarantirana, da li bih i tada ovu priču počeo isticanjem onih gigantskih ženskih djela. Bih – ali s osjećajem višestruke radosti.
Užici života
Tako je lijepo pogledavati (uživati iz prikrajka) scenu sa 4-5 mladih žena, djevojaka, koje u grupi u kafiću, veselo nešto prepričavaju, smiju se, grleno i iskreno. (Ne znamo se mi muškarci tako skupno veseliti!)
Lijepo je raditi zajedno, u grupi kolegica i kolega, u uredu na zajedničkom svrhovitom poslu, gdje su svi jednaki – da uopće ne zamjećuješ tu činjenicu, muško-žensko.
Sa simpatijom bilježim kako u rekreacijskim dvoranama zajedno vježbaju žene i muškarci. Ali i to kako u mojoj likovnoj školi, na predavanju u gradskoj knjižnici, kazalištima… većinu čine žene.
Uvijek se veselim našim susretima u planinarskom društvu Kapela, kad svi na zajednički stol prinosimo „nešto za popiti i prigristi“. Ali znano je – planinarke će donijeti domaćih kolača.
Je li s jednakom namjerom Priroda ili Bog stvorila i žene i muškarce?! I ne samo njih; i kukce i mačku i ribu, jelu i trešnju – da svi činimo ukupnost svijeta, jer samo tako njegova živost može opstati. Kroz bujnu raznolikost i različitost. I odakle, onda, to pravo i običaji u dijelu društva, dijelu svjetske muške populacije da idu protiv logike utemeljenja. Da zagovaraju i podržavaju svijet neravnopravnosti, nasilja, diskriminacije po spolu, kao i po rasi, boji kože, sposobnostima… „Oprosti im, ne znaju što čine“, kazano je.
***
Više od 100 godina Čovječanstvo obilježava Dan žena, slaveći rodnu jednakost, ravnopravnost žena, majki, sestara, kolegica u društvu. Milijarde žena slave taj dan – blagdan, Međunarodni dan žena, slave ga u zajedništvu s muškarcima. Nažalost, ipak ne sve; ravnopravnost osoba još nije prekrila ovaj svijet. Milijarde se žena i danas bore, trpe i podnose…, o rodnoj jednakosti tek sanjajući. U toj borbi, koja traje, svjetlom i radošću zrači ono najvrijednije: zajedništvo žena i muškaraca i u tome.
Sigurni proizvodi, samopouzdani potrošači
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.