Iako je postignut napredak, sadašnjim tempom promjena trebalo bi 50 godina da EU postigne punu rodnu ravnopravnost. Razlike među zemljama EU-a i dalje postoje. A rodna ravnopravnost nije samo žensko pitanje nego se tiče svih nas i koristi svima.
Europska komisija danas, uoči Međunarodnog dana žena, predstavlja svoju novu Strategiju za ravnopravnost spolova od 2026. do 2030. godine. Strategija ugrađuje ravnopravnost spolova u svaki aspekt života. Online i offline, od obrazovanja i zdravstva do posla i javnog života. Posebno se bavi modernim prijetnjama poput kibernetičkog nasilja i rizika povezanih s umjetnom inteligencijom, koji posebno pogađaju žene.
Strategija pretvara ciljeve Komisijinogplana za ženska prava, koji su 2025. godine podržale sve zemlje EU-a, u konkretne akcije za osnaživanje žena i djevojčica. Ali i zaangažiranje muškaraca i dječaka, snažno protivljenje svakom nazadovanju u pogledu temeljnih prava i ubrzanje napretka prema istinski rodno ravnopravnoj Europi.
Područja djelovanja nove strategije
Glavna područja djelovanja nove strategije su:
Nastavak borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja s naglaskom na borbu protiv kibernetičkog nasilja, koje nesrazmjerno utječe na žene i djevojčice, s mjerama za borbu protiv seksualno eksplicitnih deepfakeova i deepnudeova te poboljšanje zaštite žena na internetu.
Uključivanje muškaraca i dječaka u borbu za rodnu ravnopravnost, prepoznavanje njihove važne uloge u postizanju društvenih promjena, s naglaskom na načine suzbijanja manipulacije informacijama i dezinformacija kako bi se izbjegla rastuća polarizacija između žena i muškaraca, posebno među mladima.
Promicanje najviših standarda zdravstva i zdravstvenih sustava izgrađenih za sve uključivanjem inicijative zajedno sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom poboljšati kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite žena.
Poticanje prosperiteta promicanjem rodne ravnopravnosti u svim gospodarskim sektorima akcijama za privlačenje više žena u istraživanje, inovacije, startupove te u karijere u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici (STEM) te poticanje muškaraca na studiranje i rad u zdravstvu, obrazovanju, administraciji i pismenosti.
Rješavanje problema razlika u plaćama i mirovinama među spolovima, uključujući podršku zemljama EU-a u potpunoj provedbi Direktive o transparentnosti plaća, te suradnja s Europskom investicijskom bankom radi poboljšanja pristupa financiranju za žene poduzetnice i povećanja zastupljenosti žena u financijskom sektoru.
Poduzimanje daljnjih koraka za podršku ravnopravnom i sigurnom sudjelovanju žena u politici, uključujući borbu protiv manipulacije informacijama i uplitanja na internetu, što često potiče polarizaciju između žena i muškaraca.
Nastavak promicanja rodne ravnopravnosti na globalnoj sceni novim akcijskim planom za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2028.-2034. i novim akcijskim planom za žene, mir i sigurnost. EU će također pokrenuti novu vodeću inicijativu „SHIELD“ koja će se usredotočiti na poboljšanje pristupa seksualnom i reproduktivnom zdravlju i podršku žrtvama rodno uvjetovanog nasilja.
Europska komisija ostaje posvećena stvaranju pravednog i ravnopravnog društva, osiguravajući da se rodna ravnopravnost ostvari na svim razinama.
Foto: Međunarodni dan žena 2026.: Prava. Pravda. Akcija. Za SVE žene i djevojke / UN Women
Dan žena slavi se svake godine 8. ožujka i naglašava stalne prepreke i izazove s kojima se suočavaju milijuni žena i djevojčica diljem svijeta. Već više od stotinu godina, od 1911. godine zalaže se za ravnopravnost žena i pripada svima kojima je do nje stalo. Priznat od strane Ujedinjenih naroda 1977. godine, dan je postao globalni poziv za poticanje napretka u području rodne ravnopravnosti.
Stoljećima su se žene borile za jednaka prava, mogućnosti i slobodu. Od sufražetkinja do digitalnih aktivistica. Svaka je generacija pomicala granice, rušila barijere i odbijala odstupiti. Iza svake promjene politike i pravne pobjede stajale su neustrašive žene koje su se organizirale, prosvjedovale i zahtijevale akciju.
Zahvaljujući njihovoj borbi svijet je danas ravnopravniji za žene i djevojčice nego ikad prije. Ali napredak je i dalje prespor, prekrhak i preneravnomjeran. Svakih 10 minuta ženu ubije netko iz vlastite obitelji. Zastupljenost žena u radnoj snazi ostala je nepromijenjena desetljećima. Žene i djevojčice najmanje doprinose klimatskim promjenama, a ipak trpe najgore posljedice. Ovim tempom, djevojčica rođena danas imat će 40 godina prije nego što će žene imati jednako mnogo mjesta u parlamentu kao i muškarci.
Žene imaju samo 64% zakonskih prava koja muškarci imaju diljem svijeta.
Ako se napredak nastavi sadašnjim tempom, trebat će 286 godina da se zatvore praznine u pravnoj zaštiti
U mnogim zemljama zakon dopušta rane i dječje brakove, što godišnje narušava puni potencijal oko 12 milijuna djevojčica.
Godine 1995. svjetski su se čelnici obvezali na ravnopravnost spolova Pekinškom deklaracijom i platformom za djelovanje, revolucionarnim planom koji je postavio smjele ciljeve za ženska prava. Dva desetljeća kasnije, Ciljevi održivog razvoja (SDG) pojačali su tu obvezu s nadolazećim rokom 2030. godine.
No koliko je postignuti napredak krhak i koliko brzo i lako se ostvarena prava gube ilustrira i novo globalno istraživanje koje pokazuje da mladi muškarci i dječaci imaju tradicionalnije stavove o rodnim ulogama od starijih generacija. Pogledajte sve rezultate ovog istraživanja provedenog povodom Međunarodnog dana žena 2026.
Prava. Pravda. Akcija. Za SVE žene i djevojke
Međunarodni dan žena 2026. dolazi u presudnom trenutku: Žene i djevojčice nikada nisu bile bliže jednakosti, ali i nikada bliže tome da je izgube. Pravna zaštita od obiteljskog nasilja formalno je proširena u mnogim zemljama. Ipak, realna prava žena i djevojčica se očigledno smanjuju.
Diljem svijeta žene još uvijek ne uživaju ista zakonska prava kao muškarci. I dalje se milijuni žena i djevojčica diljem svijeta suočavaju s nasiljem, diskriminacijom i zlostavljanjem. Prečesto je poruka koju primaju ista: Pravda i pomoć nisu im dostupni. Zakoni postoje, ali sami po sebi ne donose pravdu ili zaštitu.
Stoga ovogodišnja tema Međunarodnog dana žena 2026. stavlja naglasak na uklanjanje prepreka jednakim pravima i pravdi za žene i djevojke diljem svijeta. Poziv je to na djelovanje kako bi se uklonile strukturne prepreke jednakoj pravdi. Fokus je na pravnoj zaštiti, jednakom pristupu pravdi i konkretnoj promjeni politika koje poboljšavaju živote žena. Tema ističe ključne globalne prioritete:
Jačanje pravne zaštite od nasilja temeljenog na spolu
Provođenje zakona o jednakoj plaći i jednakosti na radnom mjestu
Povećanje zastupljenosti žena u političkom i korporativnom vodstvu
Proširenje pristupa obrazovanju i razvoju vještina
Poboljšanje pristupa financijskim resursima i ekonomskim prilikama
Uklanjanje strukturnih prepreka koje ograničavaju moć žena u donošenju odluka
Stručnjaci kažu da, iako je postignut napredak, sistemske nejednakosti i dalje ograničavaju puno sudjelovanje žena u vodstvu i ekonomskim prostorima.
Hoće li svijet djelovati
Dana 4. ožujka, uoči 70. sjednice Komisije za status žena, UN Women objavit će izvješće u kojem upozorava da sustavi namijenjeni zaštiti žena i djevojčica ne funkcioniraju, ostavljajući milijune izloženima diskriminaciji, nasilju i nekažnjivosti. Istovremeno se reakcije protiv rodne ravnopravnosti pojačavaju, a kršenja temeljnih prava žena rastu diljem svijeta.
Od 9. do 19. ožujka svijet će se okupiti u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku na 70. sjednici Komisije za status žena – najvećem godišnjem forumu Ujedinjenih naroda posvećenom ravnopravnosti spolova i pravima žena. Ono što se događa na Komisiji za status žena utječe na zakone, politike, financiranje i odgovornost u svim zemljama i generacijama. Potpuni popis i raspored sesija možete pronaći na web stranici UN Women.
Predstojeća 70. sjednica Komisije za status žena je odlučujući test. Hoće li svijet odlučiti djelovati zajedno i osigurati jednakost pred zakonom za sve žene i djevojčice ili će dopustiti da nepravda i dalje traje nekažnjeno. UN Women poziva vlade, partnere, institucije i zajednice diljem svijeta da ustanu, pojave se i založe se za prava, pravdu i djelovanje. Kako bi sve žene i djevojčice mogle živjeti sigurno, slobodno govoriti i postojati ravnopravno.
Slavna povijest zalaganja za ženska prava u muškom svijetu datira vjerojatno oduvijek. No, organizirani pokret žena-radnica koji je izravno doveo do utemeljenja Međunarodnog dana žena seže do dana 8. ožujka 1857. godine, kad su žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila u New Yorku javno demonstrirale, protestirajući zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća.
Demonstracije je rastjerala policija. No, zakratko – te iste žene osnovale su svoj sindikat dva mjeseca kasnije.
Protesti 8. ožujka događali su se i narednih godina, od kojih je najpoznatiji bio onaj u 1908. godini, kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.
1909. u SAD po prvi put obilježen Dan žena – spomen na demonstracije, zalaganja, žrtvu žena
Deklaraciju o tome donijela je Socijalistička partija Amerike.
Između ostalih važnih povijesnih događaja, koji su poticali na razvoj ravnopravnosti i položaja žena, sjećamo se i požara u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada su poginule 123 žene i djevojčice.
Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta.
„Međunarodni dan žena“ ustanovljen je 1910., ali već sljedeće godine milijuni žena opet marširaju
Foto: Clara Zetkin i Rosa Luxemburg, 1910. / Wikimedia
Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila ‘Međunarodni dan žena’ na prijedlog slavne njemačke socijalistkinje Clare Zetkin. Sljedeće godine Međunarodni dan žena obilježilo je preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji koincidirali su s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku za čiji su veliki broj žrtava bile okrivljene slabe mjere sigurnosti na radu.
Početkom Prvog svjetskog rata žene širom Europe su 8. ožujka 1913. održale demonstracije za mir.
Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, boljševička feministkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik, te se tijekom sovjetskog razdoblja koristio za obilježavanje “herojstva radnica”.
Međutim, u mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni pandan Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.
U Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju, te je ukinut nakon baršunaste revolucije. U Mađarskoj se, pak, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma. U Italiji je grančica mimoze simbol Dana žena.
Dan žena u novije vrijeme
Na zapadnom svijetu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. Majčin dan se kao blagdan u čast majki i majčinstva obilježava u tim zemljama svake druge nedjelje u svibnju.
Dan žena je ostao državnim praznikom u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu, a obilježava se cvijećem i poklonima. Međutim, 1960-ih su ga ponovno počele slaviti feministkinje.
Pobjeda čovječnosti i pravde 1977. – UN pozvali svijet na slavljenje 8. ožujka kao svjetskog blagdana
Ujedinjeni narodi počeli su obilježavati Međunarodni dan žena 1975. godine, koja je bila proglašena Međunarodnom godinom žena. Godine 1977. Opća skupština Ujedinjenih naroda pozvala je države članice da 8. marta proglase službenim UN-ovim praznikom za ženska prava i svjetski mir. Od tada se Međunarodni dan žena obilježava svake godine i od strane UN-a i u brojnim zemljama, a svake godine obilježavanje je usredotočeno na određenu temu ili pitanje u okviru ženskih prava.
Svake godine, na dan 8. ožujka, čovječanstvo slavi Međunarodni dan žena, simbol jednakosti među ljudima.
Milijarde žena danas su zahvalne nekolicini
i događajima za postignuti status jednakih u društvu…
Milijarde se još bore i nadaju.
Milijarde žena slave taj Dan, zajedno s muškarcima.
I milijarde su onih koje o rodnoj jednakosti još sanjaju.
O značenju i značaju Međunarodnog dana žena, čitajte OVDJE ….
Učitelj povede razred u noćnu šetnju. Išli su šutke livadom, držeći se za ruke. Objasnio im je idući zadatak: „Noćas ćemo vježbati gledanje u nebo. Lezite na travu, utišajte misli i zagledajte se u nebeski svod. Jednog po jednog pitat ću što je vidio i dati mu ocjenu.“ Polijegaše, a on se obrati prvom: „Što vidiš?“ „Vidim Mjesec. Vidim Sjevernjaču.“ Drugi odgovori da vidi božansku planetu Jupiter i daleki Sirius te tri zvijezde Oriona. Učenik do njega javi se: „Ja vidim crvenu planetu boga rata, Mars. Velika Kola. Cijeli Mliječni put.“
Ali jedan je učenik šutio. Nije vidio ništa određeno da bi to mogao nabrojiti.
„Gledam beskraj iskričave tamne ljepote. Svaka zvijezda dio je te ljepote. I niže od toga, noćni obrisi predjela, isto. Pa niže… Gledam sebe i sve vas. Vidim i tebe, učitelju. Gledam velik čar Svemira. Sretan sam.“
***
Istovremeno na drugoj strani Velebita, onoj morskoj, zvjezdice su sjale al’ drugačije. Edo Popović i njegov drug Željko Žarak upravo su spremali logor za noćenje na planini tijekom višednevnog planinskog hodanja. Šator su podignuli na istom mjestu kao i prije dva dana. Zalazeće sunce snažno je bojilo dolinu u zlatnožuto, a po okolnim dolcima zgušnjavao se mrak. Tišina, potpuna. „To planina razmišlja“, objasnio je jednom kultni Ante Vukušić, dugogodišnji voditelj meteorološke stanice na Zavižanu.
„U međuvremenu je pala noć“, opisuje Popović u knjizi „U Velebitu“ iz 2013. „Sjedim uz logorsku vatru i iznenada začuh dozivanje – svoje ime. Brzo sam krenuo do čistine i shvatio zašto me planinski suputnik Žarak glasnim zovom tako uzbuđeno otrgnuo od sveopćeg mira. Gore, visoko iznad nas, svjetlucalo je bezbroj zvijezda, a dolje ispod nas bezbroj svjetala podvelebitskih naselja uz more. Nebo i kopno bili su crni, nije se moglo odrediti gdje završava nebo, a gdje započinje kopno. Nije se znalo: svijetle li ono tamo svjetiljke ili zvjezdice“. Što nego reći: hodači planinom imaju posebnu sreću, mogu gledati zvijezde spojene odozgo i odozdo.
A tko voli knjige, naučit će još jedan užitak o zvijezdama. Posljednjeg dana svog boravka na Zemlji Mali Princ poučavao je o noći i zvijezdama na nebu svog novog prijatelja-pilota, ovako: „Kad ja odem natrag na svoj asteroid, a ti pogledaš u milijarde treperećih zvjezdica, znaj, to se noćno nebo smije. Sutra ću ja biti na jednoj od tih zvijezda, onoj mojoj, i smijat ću ti se. Ti nećeš znati na kojoj sam i mislit ćeš: čitavo nebo se smije.“
Tih smo večeri bili zajedno: oni, Edo Popović, Mudri učitelj, Mali princ, i ja. Učio sam od njih kako gledati zvijezde. Odeš izvan grada, sjedneš negdje, zabaciš glavu i čuđenje počinje, koje kao da želi trajati kao i zvjezdice, a one su vječne i beskrajne.
„Zvjezdana neba kao i plemenita čovjeka nikad se nagledati“, podsjeća na se Ivo Andrić, naš nobelovac.
Nedavna velika carinska operacija EU-a otkrila je da većina robe kupljene putem interneta iz trećih zemalja, ne udovoljava pravilima EU o proizvodima i sigurnosnim standardima.
Carinske vlasti obrađuju ogroman i sve veći broj robe kupljene putem interneta i uvezene izravno potrošačima u EU. One igraju ključnu ulogu na granicama EU-a kontrolirajući robu koja dolazi iz trećih zemalja i osiguravajući da do potrošača dođu samo sigurni proizvodi te da konkurencija na jedinstvenom tržištu ostane poštena.
Ovaj posao postao je sve zahtjevniji jer carinske vlasti obrađuju brzo rastući broj malih paketa potaknut globalnom e-trgovinom. Od 2022. godine, količina malih paketa poslanih u EU udvostručuje se svake godine. U 2024. godini, 4,6 milijardi paketa preplavilo je tržište EU. Krajem 2025. godine, taj je volumen dosegao 5,8 milijardi, što je više od četvrtine povećanja u odnosu na prethodnu godinu.
Većina te robe koja se izravno šalje potrošačima u EU iz trećih zemalja ne udovoljava pravilima EU o proizvodima i sigurnosnim standardima. To je utvrđeno novom velikom carinskom kontrolom diljem EU koja je provedena u suradnji s tijelima za nadzor tržišta (MSA) i tijelima za sigurnost hrane (FSA).
Ova trenutna akcije nastavak je prve faze prioritetnog područja kontrole, koja se provodila od travnja do lipnja 2025. i u kojoj je provjereno 20.000 igračaka i male elektronike. Tada je utvrđeno da više od polovice njih nije bilo u skladu s EU standardima proizvoda. Dio tih proizvoda također je laboratorijski testiran na sigurnost, a 84% testiranih proizvoda utvrđeno je opasnima.
U ovoj drugoj fazi tzv. područja prioritetne kontrole, 27 carinskih tijela, u suradnji s tijelima za nadzor tržišta i sigurnost hrane, provelo je intenzivne kontrole kako bi procijenilo sukladnost proizvoda uvezenih putem e-trgovine tijekom definiranog razdoblja od listopada do prosinca 2025.
Druga faza carinske kontrole
Tijekom određenih dana, odabrali su i kontrolirali kozmetičke proizvode (npr. šminku i kreme), osobnu zaštitnu opremu (npr. kacige i prsluke za spašavanje) i dodatke prehrani (npr. proteinski prah i vitamine) koji su dolazili od subjekata iz trećih zemalja izravno potrošačima u EU. Ukupno je provjereno 11.338 komada.
Države članice usmjerile su svoje kontrole (za kozmetiku i osobnu zaštitnu opremu) na četiri glavna tržišta koja predstavljaju više od 90 % pošiljki niske vrijednosti unesenih u EU.
Rezultati su zapanjujući. Većina tih proizvoda nije bila u skladu s pravilima EU-a i standardima proizvoda (netočno ili nedostajuće označavanje ili označavanje, nedostatak potrebne dokumentacije, uključivanje zabranjenih sastojaka itd.). Kada ti elementi nedostaju, proizvod ne sadrži potrebne poruke upozorenja, dokumentaciju o sigurnoj upotrebi proizvoda i druge standarde koje trgovci iz EU-a moraju poštivati ako žele prodavati svoje proizvode na tržištu EU-a.
Kozmetika
Pregledano je gotovo 6.000 kozmetičkih proizvoda, uključujući na primjer proizvode za njegu kože, paste za zube, šminku, proizvode za kosu i nokte. 65% tih proizvoda nije bilo u skladu sa standardima EU-a za proizvode. Najveći udio (63%) tih neusklađenih kozmetičkih proizvoda bio je kineskog podrijetla, a slijede Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države, što zajedno predstavlja 93% neusklađenih kozmetičkih proizvoda pronađenih tijekom kontrolne akcije.
Kozmetika – Globalna stopa neusklađenosti B2C pošiljki – diljem EU-a
Osobna zaštitna oprema
Također je provjereno više od 2.000 komada osobne zaštitne opreme. To uključuje, na primjer, biciklističke kacige, rukavice, zaštitu za uši, sunčane naočale, naočale za plivanje ili prsluke za spašavanje. Čak 60% tih proizvoda nije bilo u skladu sa standardima EU-a za proizvode. Utvrđeno je da je 91% neusklađene osobne zaštitne opreme kineskog podrijetla, a dodatnih 6% podrijetlom je iz Sjedinjenih Američkih Država.
Pregledano je gotovo 3.500 komada dodataka prehrani, uključujući na primjer proteinski prah, dodatke prehrani za pojačavanje, dodatke prehrani, biljne pripravke i vitamine. Sjedinjene Američke Države, Kina i Ujedinjeno Kraljevstvo bile su vodeće zemlje podrijetla neusklađenih dodataka prehrani, s neznatno većim udjelom u Sjedinjenim Državama. Indija, Hong Kong i Koreja činili su ostatak.
Dodaci prehrani prodaju se putem raznolikijeg raspona online platformi. To rezultira fragmentiranijim online tržištem, gdje su proizvodi raspršeni po mnogim različitim web stranicama. Međutim, podaci pokazuju da je neusklađenost problem na cijelom online tržištu dodataka prehrani, a čak 63% tih proizvoda nije bilo u skladu sa standardima EU-a.
Ovi rezultati jasno pokazuju potrebu za hitnijim djelovanjem u obrani potrošača i poštene konkurencije. Prikupljeni podaci pružaju ključne lekcije za poboljšanje i jačanje kontrola.
Carina će kontinuirano pratiti usklađenost uvoza e-trgovine, u suradnji s tijelima za nadzor tržišta i sigurnost hrane. Nadalje, mogu se odlučiti o dodatnim mjerama upravljanja rizikom, poput pojačanih ciljanih kontrola, u odnosu na proizvode i subjekte za koje je utvrđeno da je rizik od neusklađenosti posebno visok. Ti se podaci mogli dalje koristiti za mjerenje razine usklađenosti platformi koje su označene kao vrlo velika internetska tržišta (VLOP) s njihovim obvezama prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA). Osim toga, financiranje carinskih laboratorija i određivanje prioriteta prema Instrumentu za opremu za carinsku kontrolu (CCEI) već je povećano kako bi se ojačala njihova sposobnost analize i otkrivanja proizvoda koji nisu usklađeni.
Carinske mjere provedbe u potpunosti su usklađene i djeluju zajedno s inicijativama Europske komisije u okviru Zakona o digitalnim uslugama, osiguravajući da proizvodi koji se prodaju putem interneta budu u skladu s pravilima EU-a i da su potrošači učinkovito zaštićeni na cijelom jedinstvenom tržištu.
Službe Komisije dovršavaju sveobuhvatno izvješće s nalazima PCA-a, uključujući naučene lekcije i prijedloge za pojačano praćenje i kontrolu usklađenosti uvoza e-trgovine, koje će biti javno objavljeno.
Carinska reforma EU-a: stvaranje jednakih uvjeta i sigurnije online kupovine
Pravila EU-a i standardi proizvoda štite građane i okoliš. Proizvođači koji ih se pridržavaju ne bi smjeli biti u nepovoljnom položaju.
Carinska reforma EU-a, koja je u završnoj fazi pregovora s Vijećem i Europskim parlamentom, bit će ključna za stvaranje jednakih uvjeta i poštene konkurencije pod istim uvjetima. Reforma će zaštititi veleprodaju i maloprodaju u EU-u te njezine radnike. S tim ciljem, države članice već su se složile ukinuti izuzeće od carina za pakete ispod 150 €, zamjenjujući ga jedinstvenom carinom od 3 € po artiklu koja će se primjenjivati od 1. srpnja 2026.
Odredbe carinske reforme također štite potrošače EU-a i doprinose osiguravanju da na tržište EU-a i do naših građana ulaze samo usklađeni i sigurni proizvodi. Reformom će se platforme i prodavači smatrati „smatranim uvoznicima“. To znači da će online platforme i prodavači biti ključni akteri u osiguravanju da roba koja se prodaje online u EU-u ispunjava sve carinske obveze. Ovo je veliko odstupanje od trenutnog carinskog sustava, koji odgovornost stavlja na pojedinačnog potrošača i prijevoznike. S online platformama i prodavačima kao službenim uvoznicima, potrošači EU-a mogu biti sigurni da su svi porezi i carine plaćeni te da su njihove kupnje sigurne i u skladu s ekološkim, sigurnosnim i etičkim standardima EU-a.
Štoviše, carina EU-a nastavit će pratiti usklađenost uvoza putem e-trgovine u suradnji s tijelima za nadzor tržišta i drugim nadležnim tijelima, uključujući tijela za sigurnost hrane.
Svjetski dan divljih vrsta 2026.: Ljekovito i aromatično bilje: očuvanje zdravlja, baštine i sredstava za život
Svjetski dan divljih vrsta, 3. ožujka, prilika je za uvažavanje mnogobrojnih prekrasnih i raznolikih oblika divlje faune i flore. Cilj je podizanje svijesti o njihovom značaju za ljude i prirodu. Prilika je to i za podsjećanje na hitnu potrebu za pojačanom borbom protiv kriminala u području divljih vrsta. Upozorava nas da smanjenje broja vrsta uzrokovano ljudskim djelovanjem ima široke ekonomske, ekološke i društvene posljedice.
Ljudi diljem svijeta oslanjaju se na divlje vrste i prirodne resurse kako bi zadovoljili svoje potrebe – od hrane, preko goriva, lijekova, stanovanja i odjeće. Kako bismo uživali u blagodatima i ljepoti koju priroda donosi nama i našem planetu, ljudi trebaju surađivati. Jedino tako možemo osigurali da ekosustavi napreduju te da biljne i životinjske vrste opstanu za buduće generacije.
O CITES-u
Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES) potpisana je 3. ožujka 1973. i stupila je na snagu 1. srpnja 1975. Sa 185 stranaka (184 zemlje + Europska unija), ostaje jedan od najmoćnijih svjetskih alata za očuvanje divljih vrsta kroz regulaciju međunarodne trgovine s više od 40.900 vrsta divljih životinja i biljaka. Vrste s CITES-a koriste ljudi diljem svijeta u svakodnevnom životu za hranu, zdravstvenu skrb, namještaj, stanovanje, turističke suvenire, kozmetiku ili modu. CITES nastoji osigurati da je međunarodna trgovina takvim vrstama održiva, legalna i sljediva te da doprinosi i egzistenciji zajednica koje žive najbliže njima i nacionalnim gospodarstvima za zdrav planet i prosperitet ljudi u podršci Ciljevima održivog razvoja UN-a.
Ove će godine Svjetski dan divljih vrsta posebno istaknut ključnu ulogu ljekovitog i aromatičnog bilja pod temom: „Ljekovito i aromatično bilje: očuvanje zdravlja, baštine i sredstava za život“. Želi se istaknuti vitalna uloga ovih biljaka u održavanju ljudskog zdravlja, kulturne baštine i lokalnih sredstava za život. Pri tom se nastoji ukazati i na rastuće pritiske s kojima se ovo bilje suočava zbog gubitka staništa, prekomjerne sječe i klimatskih promjena.
Ljekovito i aromatično bilje: očuvanje zdravlja, baštine i sredstava za život
Ljekovito i aromatično bilje ključno je za ljudsko zdravlje i dobrobit te ekološku ravnotežu. Ove biljke čine temelj mnogih tradicionalnih zdravstvenih sustava, doprinose modernoj medicini i podržavaju raznolike industrije, od kozmetike i hrane do poljoprivrede i luksuzne robe.
Diljem svijeta se otprilike 50.000-70.000 vrsta ljekovitog bilja bere zbog njihovih ljekovitih svojstava, kulturnog značaja i ekonomske vrijednosti. Procjenjuje se da je od njih gotovo 1.300 navedeno u Dodacima Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES), uključujući preko 800 u Dodatku II.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da se 70-95 posto ljudske populacije u zemljama u razvoju oslanja na tradicionalnu medicinu za primarnu zdravstvenu zaštitu. Uzgoj i berba ljekovitog bilja osiguravaju vitalne resurse za mnoga kućanstva diljem svijeta. Jedna od pet osoba oslanja se na divlje biljke, alge i gljive za hranu i prihod.
Ipak, unatoč njihovoj važnosti, mnoge vrste ljekovitog bilja suočavaju se s rastućim prijetnjama gubitka staništa, prekomjernog branja i ilegalne trgovine. Znanstveni podaci o ljekovitom bilju često su ograničeni. Znanje autohtonog i lokalnog stanovništva nedovoljno se koristi u političkim i konzervacijskim naporima. Nadalje, otprilike 9 posto vrsta ljekovitog bilja globalno se smatra ugroženima izumiranjem na Crvenom popisu IUCN-a. To njihovo očuvanje čini globalnim prioritetom. Podizanje svijesti, jačanje propisa i osiguravanje održivosti branja i trgovine ključni su za preživljavanje ovih neprocjenjivih biljnih resursa u divljini.
Slaviti napore u očuvanju prirode – Istaknuti inicijative održivog upravljanja kroz kreativne izraze poput umjetničkih djela mladih, fotografije i filma.
Jačanje znanja i svijesti – Dijeliti uvide o ljekovitom bilju, istaknuti njihovu vitalnu ulogu u našem svakodnevnom životu, kao i izazove njihovog očuvanja i odredbe CITES-a koje reguliraju međunarodnu trgovinu.
Poticati istraživanje, inovacije i partnerstva – Poticati suradnju među dionicima kako bi se promovirala održiva upotreba ljekovitog bilja i dijelile lekcije naučene iz uspješnih modela očuvanja.
Europski dani oceana su godišnja manifestacija koja se održava u Briselu i okuplja ključne dionike morske i pomorske politike Europske unije. Dani služe kao platforma za raspravu o održivom plavom gospodarstvu, zaštiti morskih ekosustava i inovacijama.
Europski dani oceana traju tjedan dana tijekom kojeg se odvija niz dinamičnih i međusobno povezanih sesija usmjerenih na ključne teme vezane uz oceane. Sesije su osmišljene kako bi potaknule sudionike na angažman u različitim temama i doprinos zajedničkoj viziji prosperiteta, konkurentnosti, sigurnosti i održivosti našeg oceana.
Fokus ovogodišnjeg 3. izdanja Europskih dana oceana je na provedbi Europskog pakta za oceane (European Ocean Pact), s temama poput pomorske sigurnosti, održivog ribarstva i Digital Twin Ocean-a. Okupit će lidere industrije, startupove, investitore, kreatore politika, znanstvenike, mala i srednja poduzeća, predstavnike ribarstva i akvakulture, otoka i obalnih zajednica, zajednicu Misije Ocean and Waters te civilno društvo, uključujući glasove mladih. Sudionici će sudjelovati u konzultacijama, panel raspravama, radionicama i događajima u zajednici kako bi razmijenili ideje, raspravljali o nadolazećim izazovima, proširili inovativna rješenja i zajednički utrli put konkretnim akcijama koje podržavaju provedbu Europskog pakta o oceanima.
S više od 25 milijuna km², mora Europske Unije predstavljaju najveće morsko područje na svijetu. Oko 70.000 km prekrasne obale i 40% Europljana koji žive unutar 50 km od mora, čini ih vitalnim EU resursom. Ta su mora naša hrana, naš posao, naša kultura i naša pluća – ali ti resursi nisu beskrajni.
Danas se ocean suočava s ozbiljnim prijetnjama klimatskih promjena, zagađenja i prekomjernog izlova ribe. Zagrijavanje oceana, zakiseljavanje i invazivne vrste narušavaju morski život i ugrožavaju bioraznolikost. Rastuća razina mora ugrožava obalne zajednice, dok zagađenje šteti ekosustavima i prijeti sigurnosti hrane. Ilegalni i neregulirani ribolov dodatno iscrpljuje riblje zalihe. Zaštita oceana znači zajednički rad na očuvanju morskog života i osiguravanju egzistencije obalnih zajednica.
Zašto je važno da EU zaštiti ocean?
Ocean ne poznaje granice. Ribe slobodno plivaju morima, a plastična boca odbačena na jednom mjestu može se isprati stotinama kilometara dalje. Zato nijedna zemlja ne može sama zaštititi ocean – moramo surađivati.
EU osigurava da svi poštuju zajednička pravila održivog ribolova kako bi se osigurala regeneracija ribljih stokova, zaštitile ranjive vrste i spriječila šteta po okoliš u vodama EU-a. Također surađuje sa zemljama izvan EU-a kako bi uskladila njihove napore u zaštiti oceana i ojačala međunarodna pravila. Ova suradnja održava ocean zdravim, tako da se svi mogu osloniti na njega i uživati u njemu.
Održivo plavo gospodarstvo
Plavo gospodarstvo obuhvaća sva radna mjesta i industrije koje ovise o oceanu. To su ribarstvo i turizam, ali i pomorski promet, obnovljivi izvori energije i istraživanje. To je glavni pokretač gospodarskog rasta i inovacija EU-a koji podržava gotovo 5 milijuna radnih mjesta.
EU radi na proizvodnji čiste, obnovljive energije iz svojih prostranih mora. Do 2050. godine, energija vjetra na moru, kao i energija valova, plime i čak algi, mogli bi postati glavni izvori energije u EU.
Ribarske zajednice i održivo ribarstvo
Ribarstvo je dugo bila tradicija duž europskih obala. Ribarske zajednice ovise o oceanu za svoju egzistenciju, donoseći ribu na naše stolove. Ali ocean je krhki živi ekosustav. Ako ulovimo previše ribe ili zagadimo vodu, neke vrste riba mogle bi se smanjiti ili čak izumrijeti. Zato EU regulira ribolovne prakse.
EU postavlja pravila o kvotama – koliko se ribe može uloviti na nekom mjestu ili tijekom određenog razdoblja, korištenju ribarskih plovila i alata te zaštićenim ribolovnim zonama. Bori se protiv ilegalnog ribolova i promiče održive prakse u sektoru ribarstva i akvakulture. Akvakultura, uzgoj ribe, školjaka, pa čak i algi u vodi, postaje važan izvor održive hrane. Zahvaljujući pravilima EU-a, etikete na ambalaži morskih plodova govore vam odakle proizvod dolazi i kako je proizveden.
Zdrav i raznolik morski život
Ocean je dom mnogim različitim stvorenjima. Zaštita morske bioraznolikosti ne odnosi se samo na zaštitu samih životinja, već i na osiguravanje zdravlja cijelog ekosustava. Pravila EU-a štite ranjive vrste poput morskih pasa, jegulja, morskih kornjača i dupina od štetnih praksi poput prekomjernog izlova i prilova.
Također se bave širenjem neautohtonih invazivnih vrsta, potaknutim klimatskim promjenama, kako bi se održala ravnoteža oceanskih ekosustava, što je važno za sektore poput ribarstva ili turizma.
Čiste plaže i napredne obalne zajednice
Obalni turizam glavna je industrija za mnoge europske zemlje. Bilo da se radi o ljetnom odmoru uz more ili samo danu na plaži, milijuni ljudi svake godine uživaju u europskim obalama. No onečišćenje, posebno plastični otpad, šteti našim plažama i obalnim gospodarstvima.
EU provodi stroga pravila za smanjenje onečišćenja mora, tako da plaže ostaju čiste i sigurne za kupanje i turizam. To također pomaže u očuvanju europskih prirodnih ljepota i podržava lokalne zajednice.
Ocean je naša budućnost, čuvajmo ga sigurnim
Ocean je neprocjenjiv resurs koji nam daje kisik, hranu, poslove i mjesto za uživanje i povezivanje s prirodom. Zajedničkim radom i donošenjem informiranih odluka možemo oceane održati zdravima i punima života za buduće generacije.
Svatko može pomoći u zaštiti oceana smanjenjem upotrebe plastike, odabirom održivih morskih plodova i sudjelovanjem u lokalnim aktivnostima čišćenja.
Europski tjedan civilnog društva organizira Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO). Jednom godišnje okuplja organizacije civilnog društva (OCD), aktiviste, predstavnike mladih i kreatore politika EU-a kako bi raspravljali o gorućim društvenim pitanjima i jačali demokraciju. Ove godine to je od 2. do 5. ožujka.
Primarni cilj tjedna je poticanje smislenog angažmana s civilnim društvom. I to kroz dubinske rasprave, razmjenu najboljih praksi i stvaranje prilika za rješavanje gorućih društvenih izazova.
Svake se godine organizatori usredotočuju na određeni skup hitnih pitanja koja duboko rezoniraju s civilnim društvom. Kroz raznolik niz sesija – uključujući radionice, panel rasprave i druge interaktivne formate – sudionici zajednički izrađuju preporuke za kreatore politika. O tim se prijedlozima raspravlja na završnoj sjednici s visokorangiranim predstavnicima institucija. Potom se upućuju institucijama EU-a kako bi se osiguralo učinkovito praćenje.
Ljudi, demokracija, otpornost – naša budućnost!
Ovogodišnji treći Tjedan civilnog društva fokusiran je na temu Ljudi, demokracija, otpornost – naša budućnost! Program će uključivati osam sesija koje će voditi Vezna skupina s europskim organizacijama i mrežama civilnog društva. Ukljčuje Dan europske građanske inicijative te doprinose nacionalnih ekonomskih i socijalnih vijeća kao i ostalih ključnih dionika koji rade na jačanju sudjelovanja, socijalne pravde, jednakosti i demokratske otpornosti.
Europa se suočava s ključnim izazovima. Društvene i ekonomske nejednakosti, brze tehnološke promjene, antidemokratske snage i geopolitička nestabilnost narušavaju temelje europskog projekta. S rastućim pritiskom na demokraciju i građanski prostor, organizacije civilnog društva, branitelji ljudskih prava i slobodni mediji suočavaju se s rastućim ograničenjima. I to od restriktivnih zakona i kampanja dezinformiranja do nedovoljnog financiranja i javnog nepovjerenja. Produbljivanje polarizacije i smanjenje povjerenja u institucije dodatno potkopavaju europski demokratski model.
Stoga će se ovogodišnji Tjedan civilnog društva usredotočiti na promicanje raznolikosti, građanskog angažmana, jednakosti i uključivosti kao ključnih putova za obnovu europskog socijalnog i demokratskog obećanja za buduće generacije. To znači borbu protiv siromaštva, smanjenje socijalne isključenosti, uključivanje građana i premošćivanje razlika među regijama i generacijama kako bi se obnovilo povjerenje i potaknula trajna socijalna kohezija.
Planirane aktivnosti okupit će širok raspon glasova, od aktivista na lokalnoj razini i predstavnika mladih do kreatora politika EU-a, novinara i organiziranog civilnog društva diljem Europe, uključujući zemlje kandidatkinje.
Godinu dana nakon objave Akcijskog plana EU-a za pristupačnu energiju, problemi povezani s visokim i nestabilnim cijenama energije nisu nestali, a niz vanjskih čimbenika utjecao je na veleprodajne cijene energije u 2025. godini, među kojima su globalni obrasci opskrbe, vremenske anomalije koje utječu na proizvodnju energije vjetra i vode te hladna razdoblja u zimskoj sezoni. Međutim, poduzet je niz važnih koraka za njihovo rješavanje.
Akcijski plan, objavljen 26. veljače 2025., ima za cilj rješavanje kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih aspekata troškova energije. To se posebno odnosi na kombinirane izazove velikog oslanjanja na skupa fosilna goriva, neučinkovitosti na tržištu energije i nedostatka potpune integracije elektroenergetskog sustava. Predstavlja niz mjera za smanjenje računa za energiju s vrlo brzim učinkom, poput smanjenja poreza i pristojbi na električnu energiju, što već pokazuje rezultate u nekim zemljama EU-a, korištenja novog Okvira državnih potpora za čistu industriju ili uvođenja mjera za zaštitu ranjivih potrošača od energetskog siromaštva. Nadalje, cilj mu je strukturnije mjere za modernizaciju europskog energetskog sustava ulaganjem u mreže, industrijsku fleksibilnost i međusobne veze, poboljšanjem uvjeta koji to omogućuju, poput izdavanja dozvola i upravljanja, te poticanjem proizvodnje, skladištenja i energetske učinkovitosti obnovljive energije.
U zakonodavnom smislu, Komisija je u prosincu predstavila Europski paket mreža kako bi osigurala da energetska infrastruktura dobije potreban poticaj za podršku čistoj transformaciji energetskog sustava.
Također je pokrenula konzultacije o drugim nadolazećim mjerama, poput okvira za upravljanje energetskom unijom, kojim se definira trenutna arhitektura ciljeva za stakleničke plinove, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost.
Osim zakonodavnih procesa, niz preporuka i smjernica informirao je različite aktere o načinima daljnjeg promicanja korištenja obnovljivih izvora energije i promicanja energetske učinkovitosti.
Komisija je također osnovala Radnu skupinu za energetsku uniju, platformu za raspravu i koordinaciju akcija sa zemljama EU-a o ključnim temama, kao što su oporezivanje energije, mreže i metan. Komisija je spremna podržati zemlje EU-a, posebno u prilagodbama koje je bolje osmisliti na nacionalnoj ili lokalnoj razini, nego na razini EU-a.
Ne, ne pucaju one blesave petarde i rakete, vatrometa radi.
Izađite na terasu i u dvorište, i na livadu, svakako malo dalje od ulične lampe. Pogledajte uvis, i vidjet ćete, kao i mi, ZVIJEZDE, ZVIJEZDE, PRAVE… PRAVE.
Nakon 100 dana noći maglenih i oblačnih, umornih, zagrebačkih, kontinentalnih, ove jeseni i zime 2025/2026.
Radosni mjesec visi s neba, kao blještava kugla okačena o svemirsku božićnu jelku.
Eto, ovaj tjedan uživat ćemo zvjezdane noći, pišu nam meteorolozi. Možda je to neki znak, znamen. O skorom proljeću u prirodi, o skorom ljudskom proljeću. Danas, 24. veljače 2026.
Ili snažno podsjećanje: Ima zvijezda, bijele mjesečine, potoka, vrba i ptica, sutona i zora… Mira i mirnog, nakon primirja, jer ljudima, nažalost, treba primirje da bi bio mir.
A možda vam se sutra posreći i negdje pronađete na papiru otisnutu pjesmu od Jesenjina – „ZVJEZDICE“ (na papiru ispisana poezija se ljepše čita!).
ZVIJEZDICE (Sergej Jesenjin)
Zvjezdice jasne, zvjezdice visoke!
Kakvom ste to tajnom opčinjene?
Zvijezde što tajite misli visoke,
Kakvom nam snagom dušu plijenite?
Zvjezdice brojne, zvjezdice prečeste!
Što vas čini lijepim, silnim od postojanja?
Čime zanosite, o, zvijezde nebeske,
Veliku silu gorućeg znanja.
I zato tako, zvjezdice, dok sijate,
Mamite k nebu, u prostore široke?
Zato pogled nježno nam na dušu svijate,
O, zvijezde nebeske, zvjezdice daleke!
Tko zna naći raj, svugdje mu je raj. Odvojimo vrijeme za raj! I čekamo novi tjedan zvjezdanih noći.
Dio II.
O UŽITCIMA PROMATRANJA SVEMIRSKE NOĆI
Fotografije dalekog, dubokog, svemira, snimljene teleskopom i astro kamerom, autorsko su djelo Davora Flikera iz Zagreba, svjedočanstva njegovih užitaka.
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.