Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina 2026.: Uložite u mir, uložite u protuminsko djelovanje

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina
UN - Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina 2026.: Uložite u mir, uložite u protuminsko djelovanje

Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina obilježava se od 2006. svake godine 4. travnja. UN teži svijetu bez nagaznih mina i eksplozivnih ostataka rata, gdje pojedinci i zajednice žive u sigurnom okruženju koje pogoduje razvoju i gdje su zadovoljene potrebe žrtava. 

Diljem svijeta, civili i dalje snose razorne posljedice tekućih sukoba – sukoba koji prečesto uključuju upotrebu nagaznih mina i drugog eksplozivnog oružja. Svakodnevno oko 15 ljudi pogine ili bude ozlijeđeno od nagaznih mina i neeksplodiranih bombi. U prosjeku, jedna osoba bude ubijena ili ozlijeđena takvim eksplozivnim napravama svakog sata. Prečesto je upravo dječji korak ono što izaziva eksploziju.

Jer čak i kada sukob završi, patnja se nastavlja. Zagađeno zemljište sprječava obitelji da se bave poljoprivredom i ribolovom, prisiljava zajednice da napuste svoje domove i prekida pristup školama, bolnicama i osnovnoj infrastrukturi. Tek kada se zemlja osigura, kada se mine uklone iz bunara, rijeka i cesta, zajednice se mogu početi oporavljati. Ljudi se mogu obnoviti. Obitelji mogu živjeti bez straha.

Iako se globalna pozornost često preusmjerava na nove krize, protuminsko djelovanje ipak napreduje. Posljednjih godina milijuni četvornih metara zemljišta osigurani su i vraćeni zajednicama za poljoprivredu, ribolov i gradnju. No, razmjeri krize i dalje ostaju golemi. Na mjestima poput Libanona, Mjanmara, Južnog Sudana, Ukrajine i šire, nagazne mine i neeksplodirana ubojna sredstva i dalje ugrožavaju živote, ometaju oporavak i sprječavaju ljude da se vrate kući.

Ovogodišnja tema obilježavanja “Uložite u mir, uložite u protuminsko djelovanje” stoga ističe temeljnu važnost čišćenja zemljišta od eksplozivnih prijetnji.

Protuminsko djelovanje spašava živote, pruža sigurnost, vraća dostojanstvo, oslobađa zemljište za produktivnu upotrebu i stvara uvjete za dugoročnu stabilnost. Ono pretvara opasno zemljište u sigurna, produktivna područja. Omogućuje humanitarni pristup, olakšava razvoj, podržava napore stabilizacije i postavlja temelje za trajni mir. Ulaganje u protuminsko djelovanje stoga nije samo tehnička nužnost – to je strateško ulaganje u izgradnju mira, oporavak i održivi razvoj.

Hrvatska je nakon 30 godina napokon slobodna od mina

Hrvatska je u ožujku 2026., nakon gotovo 30 godina, službeno postala zemlja slobodna od mina, ispunivši obveze iz Ottawske konvencije. Završetkom razminiranja posljednjih sumnjivih područja, uklonjene su oznake “Oprez, mine”. Time je završen dugotrajan proces sigurne obnove i povratka zemljišta u uporabu.

Razminiranje je počelo odmah nakon rata. U proteka tri desetljeća u minskim nesrećama stradalo je više od 650 osoba, a život je izgubilo 208 građana i 41 pirotehničar. Na razminiranje je potrošeno oko milijardu i 200 milijuna eura. Posljednja minski sumnjiva područja nalazila su se u Karlovačkoj, Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Posljednja mina je uklonjena početkom ove godine u Ličko-senjskoj županiji.

Hrvatska je u međunarodnom kontekstu postala primjer zemlje koja je izgradila sigurnost vlastitim snagama. Primjer je uspješne humanitarne i sigurnosne politike u Europi. Hrvatska iskustva i stručnost sada mogu pomoći drugim državama koje se suočavaju s istim izazovom.

Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina podsjeća nas na važnost edukacije, opreza i sjećanja na one koji su stradali.

Izvor: UN i HRT

Utjecaji klimatske tranzicije na javne financije

Objavio
Odgovorno
-
Utjecaji klimatske tranzicije na javne financije
Foto: freepik

Krajem ožujka ove godine objavljena je nova studija koja procjenjuje utjecaj klimatske i energetske tranzicije na javne financije. Naručila ju je Glavna uprava za klimatske akcije Komisije (DG CLIMA). Studija procjenjuje izravne utjecaje prijelaza na prihode, rashode i proračunske salde, uzimajući u obzir i neizravne učinke.

Klimatska i energetska tranzicija zahtijevat će značajna sredstva i podršku javnog sektora kako bi se potaknule i unaprijedile tehnologije s niskim udjelom ugljika te postigle promjene u ponašanju. Istodobno, odmak od fosilnih izvora energije znatno će utjecati na izvore javnih prihoda iz postojeće porezne osnovice. U ovom izvješću analiziraju se implikacije klimatske i energetske tranzicije na javne financije, uključujući utjecaje na prihode, rashode te dugoročni dug i njegovu održivost.

Utjecaji na državne prihode i rashode

Kao rezultat klimatske i energetske tranzicije, očekuje se pad državnih prihoda od fosilnih goriva, dok će se prihodi od cijena ugljika povećati u srednjoročnom razdoblju, sve dok ih dekarbonizacija gospodarstva ne postavi na silazni put.

EU je već počeo odmicati od fosilnih goriva i posvećen je postupnom ukidanju subvencija za fosilna goriva. Prihodi od oporezivanja fosilnih goriva trebali bi se smanjivati ​​kao udio BDP-a sve do 2050. godine, u skladu s elektrifikacijom gospodarstva i prelaskom na obnovljive i niskougljične izvore energije. Ovaj pad prihoda trebao bi se djelomično kompenzirati predviđenim postupnim ukidanjem subvencija za fosilna goriva do 2035. godine, koje su trenutno još uvijek značajne u mnogim državama članicama.

Istodobno, određivanje cijena ugljika središnji je dio klimatske politike EU-a već dva desetljeća te će se u nadolazećim godinama u okviru ETS2 proširiti na nove sektore – zgrade, cestovni promet i dodatne sektore (uglavnom malu industriju koja nije obuhvaćena postojećim sustavom trgovanja emisijama). To znači da se procjenjuje da će prihodi od određivanja cijena ugljika, putem ETS-a, ETS2 i Mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama, biti značajan izvor državnih prihoda, dosegnuvši vrhunac sredinom 2030-ih.

Neizravni učinci  na državne prihode i rashode vjerojatno će se pojaviti zbog promjena u zaposlenosti, privatnoj potrošnji i stopama ulaganja. Ti su učinci neizvjesniji od izravnih utjecaja, ali vjerojatno nisu jako veliki.  Na primjer, porast nezaposlenosti smanjio bi prihode od poreza na dohodak, a povećao rashode za socijalnu skrb. Nasuprot tome, pozitivan ukupni učinak na BDP povećao bi državne prihode i mogao bi smanjiti neke vrste rashoda. Osim toga, vlade će vjerojatno pružiti dodatnu javnu potporu kako bi potaknule ulaganja u tranziciji. 

Utjecaji klimatske tranzicije na javne financijeUsporedba dvaju scenarija

Kako bi se procijenili ukupni učinci klimatske tranzicije na javne financije, studija uspoređuje ekonomske putanje u scenariju klimatske neutralnosti  i scenariju ograničenih ambicija ublažavanja klimatskih promjena koristeći dva makroekonomska modela: izračunljivi model opće ravnoteže (GEM-E3) i makroekonometrijski model (E3ME). 

Prvi model predviđa da će prijelaz na klimatsku neutralnost dovesti do malog smanjenja BDP-a, privatne potrošnje i zaposlenosti, u usporedbi sa scenarijem s puno ograničenijim ambicijama ublažavanja. To bi rezultiralo ograničenim smanjenjem državnih prihoda od općeg oporezivanja i zahtijevalo bi malo povećanje poreznih stopa kako bi se izbjegao negativan utjecaj na saldo opće države i putanju duga prema BDP-u do 2050. godine.

Nasuprot tome, drugi model predviđa da će prijelaz na klimatsku neutralnost dovesti do malog povećanja BDP-a, privatne potrošnje i zaposlenosti, budući da povećana ulaganja potiču gospodarsku aktivnost. To bi dovelo do nižih socijalnih rashoda i ograničenog povećanja državnih prihoda od općeg oporezivanja, što bi zauzvrat moglo rezultirati financijskim transferima natrag kućanstvima ili blagim smanjenjem poreznih stopa .

U oba modela, neizravni utjecaji su neizvjesniji i relativno mali. Studija je također proučila dodatne scenarije politike kako bi procijenila osjetljivost rezultata na pretpostavke viših ili nižih cijena fosilnih goriva, pri čemu su oba modela pronašla samo ograničene utjecaje. 

Ključne poruke i preporuke

Studija zaključuje da prijelaz na klimatsku neutralnost neće biti odlučujući faktor održivosti javnih financija u nadolazećim desetljećima. Iako se dva modela razlikuju po pitanju neizravnih učinaka, slažu se da će utjecaji biti ograničenog opsega. 

Čak i u scenariju klimatske neutralnosti, sve potrebne prilagodbe poreznih stopa bile bi ograničenog opsega. Nakon što energetski prijelaz s fosilnih goriva na druge nositelje energije bude u punom jeku, povećano oporezivanje tih novih nositelja moglo bi djelomično riješiti utjecaj na prihode od postupnog ukidanja fosilnih goriva.

U oba modela, klimatska politika povezana je sa značajnim prihodima. Oni dosežu svoj maksimum u srednjoročnom razdoblju do 2035. godine, predstavljajući više od 1% BDP-a.

Važno je napomenuti da se studija usredotočuje samo na utjecaje prijelaza na klimatsku neutralnost na javne financije i ne uzima u obzir utjecaje opasnosti povezanih s klimom na gospodarsku aktivnost ili na javne rashode. Predviđa se da će ti utjecaji biti značajni, kao što je primjerice prikazano nedavnom studijom o potrebama za ulaganjima u prilagodbu EU.

Izvor: Europska komisija

IQAir: Samo 13 zemalja na svijetu, od čega 3 u Europi, ima nezagađeni zrak

Objavio
Odgovorno
-
IQAir: Samo 13 zemalja na svijetu, od čega 3 u Europi, ima nezagađeni zrak
Foto: IQAir

Švicarska tvrtka za praćenje onečišćenja zraka, IQAir, je danas (24.3.2026.) objavila svoje Izvješće o kvaliteti zraka u svijetu za 2025. Ovo je 8. godišnje Izviješće, a nudi sveobuhvatnu analizu podataka o globalnom onečišćenju zraka i ističe trajne zdravstvene rizike, nove regionalne trendove i kritične nedostatke u praćenju diljem svijeta.

Za ovogodišnje izvješće, IQAir je analizirao podatke s mjernih postaja iz 9446 grada u 143 zemlje, regije i teritorija. U odnosu na prošlu godinu dodano je 12 zemalja i teritorija, od kojih se sedam prvi put pojavljuje u skupu podataka. Povećanje doprinosa podataka iz zapadne Azije u 2025. godini, posebno uključivanje Irana, Sirije i Jordana, rezultiralo je povećanjem broja obuhvaćenih gradova za 33%. Iako je ova regija i dalje najmanje zastupljena i povijesno je nedovoljno praćena, ovaj rast označava ključan korak prema zatvaranju globalnih praznina u podacima.

Završetak globalnog programa praćenja kvalitete zraka američkog State Departmenta u veleposlanstvima i konzulatima u ožujku 2025. uzrokovao je da milijuni ljudi izgube pristup podacima o kvaliteti zraka. Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) izvijestio je da su napori praćenja u 44 zemlje oslabljeni, a šest ih je ostalo bez ikakvog praćenja.

Kako bi se istražili povijesni trendovi kvalitete zraka po gradovima, državama i regijama, web stranica IQAir sadrži interaktivnu kartu koja prikazuje godišnje koncentracije u gradovima i globalne rang-liste kvalitete zraka za 9446 gradova uključenih u Izvješće. IQAir je posvećen poticanju angažmana, razmjene znanja i kolektivnog djelovanja među vladama, edukatorima, istraživačima, neprofitnim organizacijama, tvrtkama i javnošću kako bi se promovirala svijest o kvaliteti zraka. Cilj je omogućiti informirane rasprave i pokrenuti akcije koje poboljšavaju kvalitetu zraka i štite dobrobit zajednica diljem svijeta.

Svijest o opasnosima onečišćenja zraka

Iako se onečišćenje zraka dugo prepoznavalo kao trajna opasnost, 2025. godina označila je prekretnicu jer su međunarodne institucije konačno uzdigle krizu u prvi plan globalnog dnevnog reda. Ovu promjenu naglasilo je Izvješće o globalnim rizicima Svjetskog ekonomskog foruma za 2025. godinu, koje je prvi put posvetilo poseban odjeljak onečišćujućim tvarima zraka i rangiralo to pitanje kao globalni rizik najviše razine. Uz ova ekonomska upozorenja, Opća skupština Ujedinjenih naroda formalno je kategorizirala onečišćenje zraka kao glavni faktor rizika za nezarazne bolesti, uključujući srčane bolesti, moždani udar i rak. Kako bi se operacionalizirali ovi ciljevi, Svjetska zdravstvena skupština odobrila je značajan plan za prepolovljenje broja smrtnih slučajeva od onečišćenja zraka do 2040. godine.

Međutim, prevođenje ovog globalnog konsenzusa u mjerljiv utjecaj ostaje izazov jer se povećava nestabilnost okoliša. Šumski požari, potaknuti klimatskim promjenama, odigrali su glavnu ulogu u degradaciji globalne kvalitete zraka 2025. godine.

Ključni nalazi Izvješća o svjetskoj kvaliteti zraka za 2025.

Uspoređujući ovogodišnje izvješće s prethodnom godinom, 54 zemlje zabilježile su porast prosječne godišnje vrijednosti PM2.5, 75 ih je zabilježilo pad, dvije su ostale nepromijenjene, a 12 ih je novo predstavljeno u ovogodišnjem skupu podataka.

  • Samo 14% svjetskih gradova ispunilo je godišnju smjernicu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za PM2.5 od 5 µg/m³, što je pad u odnosu na 17% prethodne godine.
  • Samo trinaest zemalja/teritorija ispunilo je smjernice WHO-a za godišnji prosjek PM2.5: Francuska Polinezija, Portoriko, Američki Djevičanski otoci, Barbados, Nova Kaledonija, Island, Bermuda, Réunion, Andora, Australija, Grenada, Panama, Estonija.
  • 130 od 143 zemlje/teritorija (91%) premašilo je prosječnu godišnju preporučenu vrijednost PM2.5 WHO-a.
  • Pet najzagađenijih zemalja bile su Pakistan (67,3 µg/m³), Bangladeš (66,1 µg/m³), Tadžikistan (57,3 µg/m³), Čad (53,6 µg/m³) i Demokratska Republika Kongo (50,2 µg/m³).
  • Loni u Indiji bio je najzagađeniji grad, s prosječnom godišnjom koncentracijom PM2.5 od 112,5 µg/m³, što je povećanje od gotovo 23% u odnosu na 2024. godinu i više od 22 puta više od smjernica WHO-a.
  • Nieuwoudtville u Južnoj Africi bio je najčišći grad na svijetu, s prosječnom godišnjom koncentracijom PM2.5 od 1,0 µg/m³.
  • 25 najzagađenijih gradova na svijetu nalazi se u Indiji, Pakistanu i Kini, a u Indiji se nalaze tri od četiri najzagađenija grada.
  • Najzagađeniji veći američki grad bio je El Paso u Teksasu. Jugoistočni Los Angeles u Kaliforniji bio je najzagađenija regija u Sjedinjenim Državama. Seattle u Washingtonu bio je najčišći veći američki grad.
  • 2025. godina bila je druga godina zaredom u kojoj nijedan grad u istočnoj Aziji nije ispunio smjernice WHO-a za PM2.5. Obrasci onečišćenja u Kini ukazuju na pomak povišenih koncentracija prema zapadu.
  • Europa je 2025. godine zabilježila miješane trendove onečišćenja zraka, pri čemu je 23 zemlje zabilježilo više koncentracije PM2.5, a 18 ih je zabilježilo pad, dok su zimsko izgaranje drva, ljetni dim od kanadskih šumskih požara i saharska prašina pogoršali sezonsko onečišćenje.
  • U Latinskoj Americi i Karibima trendovi kvalitete zraka bili su uglavnom pozitivni: 208 gradova zabilježilo je smanjenje prosječnih godišnjih koncentracija PM2.5, 95 povećanje, devet je ostalo nepromijenjeno, a dodano je 13 novih gradova.
  • Oceanija je ostala jedna od najčišćih regija na svijetu, sa 61% gradova koji ispunjavaju smjernice WHO-a, iako je rekordna hladnoća u Novom Južnom Walesu u Australiji u lipnju 2025. dovela do sezonskih porasta PM2.5.

Šumski požari, pojačani klimatskim promjenama , odigrali su glavnu ulogu u pogoršanju globalne kvalitete zraka u 2025. Rekordne emisije biomase iz Europe i Kanade pridonijele su otprilike 1380 megatona ugljika. Diljem Europe, 23 zemlje zabilježile su porast prosječnih godišnjih koncentracija PM2.5, 18 ih je zabilježilo pad, a jedna je novododana. Švicarska i Grčka zabilježile su porast veći od 30% zbog prekograničnog dima od šumskih požara iz Sjeverne Amerike i saharske prašine iz Afrike. Malta je zabilježila najveći pad od gotovo 24%.

Podaci koje daje izviješće između ostalog su i podsjetnik da održavanje čistog zraka zahtijeva aktivno upravljanje i proaktivnu strategiju. Održavanje čistog zraka dugoročna je predanost postupnom poboljšanju, a ne postignuti pojedinačni politički cilj ili postignuta godišnja ciljana koncentracija.

Izvor: IQAir

Webinar – EU ekooznaka kao alat za poticanje kružnog gospodarstva i konkurentnosti

Objavio
Odgovorno
-
Webinar - EU ekooznaka kao alat za poticanje kružnog gospodarstva i konkurentnosti

Pridružite se webinaru koji organizira Europska komisija na temu EU ekooznaka kao alat za poticanje kružnog gospodarstva i konkurentnosti. Webinar se održava online 31. ožujka 2026. od 10:00 do 11:30 sati. Rok za prijave završava u četvrtak, 26. ožujka 2026., u 12:00 sati.

Kroz poslovne studije slučaja, uvide u politike i interaktivni okrugli stol, ova 90-minutna sesija pokazat će kako EU Ecolabel podržava tvrtke – uključujući mala i srednja poduzeća – u dizajnu proizvoda, usklađenosti, povjerenju u robnu marku i pristupu mogućnostima nabave. Poslušajte uvide Europske komisije o kontekstu politike, od stručnjaka za kružno gospodarstvo i od nositelja licence EU Ecolabel u sektorima kao što su podovi, papir i higijenski proizvodi. Otkrijte stvarne poslovne prednosti njihovih kružnih inovacija.

Webinar će se naročito baviti sljedećim temama:

  • Što kružnost znači u praksi za tvrtke,
  • Dokazana poslovna vrijednost: uštede troškova, smanjenje rizika, pristup novom tržištu,
  • Koraci koje vaša organizacija može poduzeti kako bi usvojila kružniji pristup,
  • Kako se oznaka EU za okoliš usklađuje s trenutnim i budućim zakonodavstvom.

Događaj organizira Europska komisija – EU Ecolabel, u suradnji s Europskom platformom dionika kružnog gospodarstva.

Registrirajte se

Izvor: Europska komisija

Počela globalna konferencija na visokoj razini o zaštiti migratornih vrsta

Objavio
Odgovorno
-
Počela globalna konferencija na visokoj razini o zaštiti migratornih vrsta
Foto: Facebook

Ovaj tjedan, od 23. do 29. ožujka 2026. je u Brazilu se održava 15. sastanak Konferencije stranaka (CMS CoP15) Konvencije o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja. Globalna konferencija održava se pod sloganom ‘Povezivanje prirode za održavanje života’. Cilj je naglasiti ključnu važnost ekološke povezanosti za očuvanje ekosustava ključnih za migratorne vrste i dobrobit ljudi.

Migracijske vrste povezuju naš svijet. One su među najjasnijim simbolima kako priroda nadilazi granice. Od morskih ptica koje prelaze prostrane oceane do grabljivica koje lete između kontinenata. No prema nedavno objavljenom Izvješću Svjetskog centara za praćenje očuvanja prirode gotovo polovica svjetskih populacija migratornih vrsta zaštićenih CMS-om sada opada. Izvješće upozorava da 49 posto migratornih vrsta koje su svjetske vlade prepoznale kao one kojima je potrebna zaštita imaju opadajuće populacije, u odnosu na 44 posto prije dvije godine. Broj vrsta kojima prijeti izumiranje također je porastao, na 24 posto u odnosu na prethodnih 22 posto.

S obzirom na aktualne svjetske događaje, teško je osjećati optimizam u pogledu djelovanja po pitanju tri najhitnija problema našeg vremena: klimatskih promjena, gubitka prirode i zagađenja. No čak i sada svijet se još uvijek ujedinjuje kako bi pokušao pronaći rješenja.

Globalne akcije za migratorne vrste

Dok se vlade okupljaju u Brazilu, ulog ne može biti veći. Migracijske vrste se smanjuju, ekosustavi su pod pritiskom, a rok za 2030. godinu za globalne ciljeve bioraznolikosti brzo se približava. Sastanak na visokoj razini bavit će se ambicioznim nizom mjera za rješavanje trenutne globalne krize bioraznolikosti, kao što su:

  • Jačanje globalne i koordinirane zaštite migratornih vrsta
  • Stavljanje pod zaštitu dodatnih 44 riba, ptica i kopnenih životinja
  • Provedba ciljanih i novih mjera očuvanja za rješavanje hitnih potreba i prijetnji
  • Borba protiv nezakonitog ulova i rješavanje problema prekomjernog iskorištavanja vrsta, uključujući prekomjerno korištenje i prilov
  • Jačanje ekološke povezanosti radi zaštite vitalnih migracijskih koridora i mreža te povećanja otpornosti ekosustava
  • Unapređenje održive infrastrukture i minimiziranje negativnih utjecaja na migratorne vrste
  • Rješavanje izazova za migratorne vrste putem globalne suradnje jačanjem sinergija s drugim multilateralnim sporazumima o zaštiti okoliša

CMS CoP15 je odskočna daska za multilateralnu suradnju na putu do COP17 o biološkoj raznolikosti koji se održava u listopadu ove godine. Zaštita migratornih vrsta i smanjenje negativnih utjecaja na njih ključno je za postizanje međunarodnih obveza u pogledu biološke raznolikosti u okviru Globalnog okvira za biološku raznolikost Kunming-Montreal.

Zaštita vrsta i ekosustava nije samo ekološki imperativ, već i ekonomski i društveni jer treba znati da čak polovica svjetskog BDP-a izravno ili neizravno ovisi o prirodi.

Prioriteti EU na CMS CoP15

Na CMS CoP15, EU će ponovno potvrditi svoju predanost očuvanju migratornih vrsta i hitnu potrebu zaustavljanja njihova pada, kao i rješavanja izazova za njihov opstanak i dobrobit. EU će podržati sve prijedloge za dodjeljivanje vrstama najviše razine zaštite, što uključuje prijedloge o divovskoj vidri, nekoliko vrsta morskih ptica i morskih pasa, kao i rezolucije, odluke i akcijske planove o europskoj jegulji, morskom psu penjaču i euroazijskom risu, o mjerama protiv prilova i kontroli onečišćenja mora.

EU će se čvrsto zalagati za sprječavanje nezakonitog ubijanja, hvatanja i trgovine pticama selicama, sprječavanje trovanja ptica selica te za rješavanje problema nezakonitog i neodrživog hvatanja vrsta selica.

Uspjeh se u konačnici neće mjeriti riječima dogovorenim na sastancima, već oporavkom vrsta u divljini. Migratorne vrste su snažan pokazatelj zdravlja našeg planeta i naše sposobnosti suradnje.

Izvor: Europska komisija

Sat za planet Zemlju 2026. Pridružite se i vi u subotu, 28. ožujka!

Objavio
Odgovorno
-

Sat za planet Zemlju je trenutak jedinstva koji okuplja svijet. Baca svjetlo na gubitak prirode i klimatsku krizu te inspirira milijune ljudi da djeluju i zalažu se za hitne promjene. Ove se godine održava pod sloganom „Najveći sat za Zemlju“.

U subotu, 28. ožujka 2026., od 20:30 sati održat će se diljem svijeta Sat za planet Zemlju. Po jubilarni 20. put, ljudi, gradovi i zajednice diljem svijeta ugasit će svjetla na jedan sat kao snažan simbol za klimu i zaštitu našeg planeta. Pridružite se i vi!

Sat za planet Zemlju 2026.: Najveći sat za Zemlju

Svrha ove akcije je u podizanju svijesti o tome da zajedničkim snagama moramo svakodnevno činiti više kako bismo zaštitili prirodu. Naš odnos prema prirodi danas određuje kakav će svijet biti sutra, a ovaj sat što provodimo u mraku, samo je simbolično skretanje pozornosti na mrak u koji već godinama svojim ponašanjem guramo prirodu.

– direktorica komunikacija WWF Adrije, Petra Boić Petrač.

Kao i svake godine, WWF poziva gradove da simbolično zamrače svoje glavne trgove i prepoznatljive znamenitosti te tako pošalju snažnu poruku: ekosustavi su na rubu izdržljivosti, a naš odnos prema prirodi mora se hitno promijeniti.

Planet se suočava s dvostrukom krizom klimatskih promjena i gubitka prirode. Izvješće WWF-a o stanju planeta za 2024. bilježi smanjenje populacije divljih vrsta od čak 73% u posljednjih 50 godina. Amazona, koraljni grebeni i polarni ledeni pokrovi približavaju se prekretnicama koje bi mogle izazvati nepovratnu štetu. Klimatske promjene i gubitak prirode prijete našem opstanku. No još nismo prošli točku bez povratka. Zato je sada, više nego ikad, ova najveća volonterska globalna akcija podsjetnik na hitnost djelovanja.

Kako možete doprinijeti?

Sat za planet Zemlju poziva pojedince, zajednice i tvrtke diljem svijeta da ugase svjetla i daju sat vremena za Zemlju, provodeći 60 minuta čineći nešto – bilo što – pozitivno za naš planet.

Bilo da vas zanima hrana, fitness, umjetnost ili boravak u prirodi – svatko može dati sat vremena za Zemlju tako što će se ponovno povezati s našim planetom, obnoviti ga, naučiti više o njemu ili inspirirati druge da brinu o njemu – sve dok radite stvari koje volite!

Stoga WWF poziva sve gradove i tvrtke da se pridurže gašenjem rasvjete! Pridružite se i vi kako bi ovaj jedan sat pretvorili u tisuće i milijune sati akcije za naš zajednički dom.

Izvor: earthhour.org

Zemlje koje su uložile u obnovljive izvore energije proteklih godina sada bolje podnose krizu goriva uzrokovanu ratom u Iranu

Objavio
Odgovorno
-
Foto: freepik

Rat u Iranu otkriva ovisnost svijeta o krhkim rutama fosilnih goriva, što daje hitnost pozivima za ubrzanje prelaska na obnovljive izvore energije. Stručnjaci ističu da zemlje koje su uložile u obnovljive izvore energije prethodnih godina sada bolje podnose trenutnu krizu goriva.

Rat je gotovo zaustavilo izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, uski plovni put kojim se prevozi oko petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG). Poremećaji su uzdrmali energetska tržišta, povećali cijene i opteretili gospodarstva ovisna o uvozu. Azija, kamo je usmjerena većina nafte, najteže je pogođena , ali poremećaji su također teret za Europu, gdje kreatori politike traže načine za smanjenje potražnje za energijom, te za Afriku , koja se priprema za rastuće cijene goriva i inflaciju.

Za razliku od prethodnih naftnih šokova, obnovljivi izvori energije sada su konkurentni fosilnim gorivima na mnogim mjestima. Prema Međunarodnoj agenciji za obnovljivu energiju, više od 90 posto novih projekata obnovljivih izvora energije diljem svijeta u 2024. godini bilo je jeftinije od alternativa fosilnim gorivima.

Nafta se koristi u mnogim drugim industrijama osim proizvodnje električne energije, npr. proizvodnji gnojiva i plastike. Stoga većina zemalja osjeća utjecaj, dok su one s više obnovljive energije izoliranije jer se obnovljivi izvori oslanjaju na domaće resurse poput sunca i vjetra, a ne na uvozna goriva.

„Ove se krize redovito događaju“, kaže James Bowen iz australske konzultantske tvrtke ReMap Research. „One su značajka, a ne greška, energetskog sustava temeljenog na fosilnim gorivima.“

Kina i Indija izgradile su obnovljive međuspremnike

Kina i Indija, dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta, suočavaju se s istim izazovom proizvodnje dovoljno električne energije za napajanje rasta za više od milijardu ljudi. Obje su proširile obnovljive izvore energije, ali Kina je to učinila u daleko većem opsegu unatoč kontinuiranoj ovisnosti o energiji iz ugljena.

Kina danas prednjači u svijetu po obnovljivim izvorima energije. Otprilike svaki deseti automobil u Kini je električni, utvrdila je Međunarodna agencija za energiju. Kina je i dalje najveći svjetski uvoznik sirove nafte i najveći kupac iranske nafte. No, elektrifikacija dijelova gospodarstva obnovljivim izvorima energije smanjila je njezinu ovisnost o uvozu.

Bez te promjene, Kina bi bila „daleko ranjivija na šokove ponude i cijena“, kaže Lauri Myllyvirta iz Centra za istraživanje energije i čistog zraka. Kina se također može osloniti na rezerve izgrađene kada su cijene bile niske i prebacivati ​​se s korištenja ugljena na naftu kao goriva u tvornicama, kaže on.

Indija je također proširila korištenje čiste energije, posebno solarne energije, ali sporije i uz manju državnu potporu za proizvodnju opreme za obnovljive izvore energije i spajanje solarne energije na svoju elektroenergetsku mrežu.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Indija je dala prioritet energetskoj sigurnosti kupnjom ruske nafte po sniženim cijenama i povećanjem proizvodnje ugljena. Također je povećala solarnu i vjetroelektranu, pomažući u ublažavanju poremećaja u opskrbi, ali ne i u potpunosti izbjegavajući ih, kaže Duttatreya Das iz think tanka Ember.

Bogate zemlje se oslanjaju na fosilna goriva

Energetski šok je poznat bogatim zemljama u Europi i Istočnoj Aziji.

Neke su europske vlade 2022. godine pokušale smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima. No, mnoge su se ubrzo usredotočile na pronalaženje novih dobavljača fosilnih goriva, kaže Pauline Heinrichs, koja studira klimu i energiju na King’s Collegeu u Londonu. Njemačka je požurila s izgradnjom LNG terminala kako bi zamijenila ruski plin uglavnom američkim gorivom dok se energetska tranzicija, uključujući napore za smanjenje potražnje, usporavala, kaže ona.

Prema studiji iz 2023., višak potrošnje Europe na fosilna goriva od rusko-ukrajinskog rata iznosio je oko 40 posto ulaganja potrebnih za prelazak energetskog sustava na čistu energiju. „U Europi smo naučili krivu lekciju“, kaže Heinrichs.

U Japanu ovisnom o uvozu, politički odgovori na prošle šokove usredotočili su se na diverzifikaciju uvoza fosilnih goriva, a ne na ulaganje u domaće obnovljive izvore energije, kaže Ayumi Fukakusa iz udruge Prijatelji Zemlje Japan. Prema Emberu, solarna i vjetroelektrana čine samo 11 posto japanske proizvodnje energije, što je na razini Indije, ali ispod kineskih 18 posto. Potrošnja energije u Japanu znatno je niža nego u objema zemljama.

Iranski rat bio je glavna tema razgovora tijekom sastanka japanskog premijera Sanae Takaichija s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom ovog tjedna. Trump, koji već dugo potiče Japan da kupuje više američkog LNG-a, nedavno je pozvao savezničke zemlje poput Japana da “pojačaju” pomoć u osiguranju Hormuškog tjesnaca.

Južnokorejski predsjednik Lee Jae-myung rekao je da bi kriza mogla biti “dobra prilika” za brži prelazak na obnovljive izvore energije.

Hoće li Trumpov prezir prema obnovljivim izvorima energije učinit SAD ‘najvećim kratkoročnim gubitnikom’ rata s Iranom?

Predsjednik SAD-a dosljedno je osuđivao prijelaz na zelenu energiju. Prošle godine, tijekom posjeta Škotskoj, Trump je pozvao Europu da “zaustavi vjetrenjače” – opisujući vjetroelektrane kao prijevaru i pozivajući Ujedinjeno Kraljevstvo da otvori licence za bušenje u Sjevernom moru. Na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) u Davosu 21. siječnja, Trump je lažno tvrdio da Kina prodaje vjetroturbine „glupim ljudima“, a da zapravo sama ne koristi tehnologiju.

No kako se energetska infrastruktura uvlači u sukob na Bliskom istoku, stručnjaci upozoravaju da SAD-u ostaje sve manje alternativnih izvora energije, što naciju čini ranjivijom na šokove u opskrbi.

U pokušaju ublažavanja pritiska na cijene, Trump je oslobodio milijune barela nafte iz američkih strateških naftnih rezervi i imao je za cilj privremeno ukinuti sankcije na ruske pošiljke nafte koje su već na moru. Prema AP-u, dužnosnici također razmatraju korištenje američke mornarice za pratnju tankera s naftom kroz Hormuški tjesnac. To zahtijeva pregovore sa zemljama koje uvelike ovise o sirovoj nafti s Bliskog istoka kako bi se formirala koalicija za nadzor plovnog puta.

Unatoč tim naporima, cijene ostaju visoke. Gregory Brew, viši analitičar u Eurasia Groupu, kaže da svijet trenutno doživljava „najveći poremećaj u opskrbi naftom u povijesti“ koji će troškove energije održati naglo rastu u doglednoj budućnosti.

Siromašne zemlje su najizloženije

Siromašnije nacije u Aziji i Africi natječu se s bogatim europskim i azijskim zemljama i velikim kupcima poput Indije i Kine za ograničene zalihe plina, što povećava cijene. Gospodarstva ovisna o uvozu – poput Benina i Zambije u Africi te Bangladeša i Tajlanda u Aziji – mogla bi se suočiti s nekim od najvećih šokova. Skupo gorivo poskupljuje prijevoz i hranu, a mnoge zemlje imaju ograničene devizne rezerve, što ograničava njihovu sposobnost plaćanja uvoza ako cijene ostanu visoke.

Afrika bi mogla biti posebno izložena jer se mnoge zemlje oslanjaju na uvoznu naftu za vođenje svojih transportnih i opskrbnih lanaca. Za afričke zemlje ima strateškog smisla izgraditi svoju dugoročnu energetsku sigurnost ulaganjem u čistiju energiju, kaže Kennedy Mbeva, istraživački suradnik u Centru za proučavanje egzistencijalnog rizika Sveučilišta u Cambridgeu.

Ali ne odlučuju se svi za obnovljive izvore energije: Južna Afrika razmatra izgradnju terminala za uvoz LNG-a i novih plinskih elektrana.

Drugi, poput Etiopije koja je 2024. zabranila automobile na benzin i dizel kako bi promovirala električna vozila , udvostručuju ulaganja u obnovljive izvore energije.

Pravi izazov nije samo izdržati sljedeći šok, već osigurati da on ne “skrene s putanje razvoja zemlje”, kaže Hanan Hassen, analitičarka u etiopskom think tanku povezanom s vladom, Institutu za vanjske poslove.

Obnovljivi izvori energije pomažu

Povećana upotreba obnovljivih izvora energije pomogla je u zaštiti nekih azijskih zemalja od energetskog šoka.

Pakistanski solarni bum spriječio je uvoz fosilnih goriva u vrijednosti većoj od 12 milijardi dolara (10,3 milijarde eura) od 2020. godine i mogao bi uštedjeti dodatnih 6,3 milijarde dolara (5,45 milijardi eura) u 2026. godini po trenutnim cijenama, prema istraživačkim centrima Renewables First i Centru za istraživanje energije i čistog zraka.

Trenutna vijetnamska solarna proizvodnja pomoći će zemlji da uštedi stotine milijuna eura na potencijalnom uvozu ugljena i plina u sljedećoj godini, na temelju trenutno visokih cijena, prema istraživačkoj skupini Zero Carbon Analytics.

Izvor: euronews.green

Svjetski dan meteorologije 2026.: Promatranje danas, štiti sutrašnjicu

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan meteorologije 2026

Svjetski dan meteorologije obilježava se svake godine 23. ožujka u spomen na stupanje na snagu konvencije kojom je osnovana Svjetska meteorološka organizacija 1950. godine. Dan ističe doprinos koji nacionalne meteorološke i hidrološke službe daju sigurnosti i dobrobiti društva.

Kao specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda, Svjetska meteorološka organizacija (WMO) se unutar svog mandata u područjima vremena, klime i vode, usredotočuje na mnoge različite aspekte i pitanja. Od promatranja, razmjene informacija i istraživanja do vremenskih prognoza i ranih upozorenja. Od razvoja kapaciteta i praćenja stakleničkih plinova do usluga primjene i mnogo više. Ima 193 države članice/teritorija i radi u koordinaciji s mrežom nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi diljem svijeta.

Osim toga, Svjetska meteorološka organizacija igra vodeću ulogu u međunarodnim naporima za praćenje i zaštitu okoliša putem svojih različitih programa. U suradnji s drugim agencijama Ujedinjenih naroda i nacionalnim meteorološkim i hidrološkim službama, WMO podržava provedbu niza konvencija o zaštiti okoliša i igra ključnu ulogu u pružanju savjeta i procjena vladama o srodnim pitanjima. Ove aktivnosti doprinose osiguravanju održivog razvoja i dobrobiti nacija.

Od 1961. godine Svjetska meteorološka organizacija obilježava Svjetski meteorološki dan s drugom temom odabranom za svaku godinu. Ovogodišnja tema je Promatranje danas, štiti sutrašnjicu. Cilj je istaknuti činjenicu da predviđanje spašava živote. Svjetska meteorološka organizacija i nacionalne službe pomažu u očuvanju sigurnosti tako što stvaraju globalnu mrežu podataka s kopna, mora, zraka i svemira. Tako pretvaraju mjerenja u prognoze, a prognoze u rana upozorenja. Ipak, globalni sustav promatranja je pod opterećenjem, s kritičnim nedostacima, posebno u manje razvijenim zemljama i državama u razvoju.

Sve prisutniji klimatski kaos sada na očigled mijenja pravila vremena. Sve se učestalije bilježe rekordne vrućine, dulje suše, porast razine mora i sve češće i ekstremnije katastrofe. Točna i pouzdana znanost stoga je prva linija obrane.

Promatranje danas, štiti sutrašnjicu

Kakvo će biti vrijeme? To je jedno od najčešće postavljanih pitanja. Uzimamo zdravo za gotovo da odgovor možemo pronaći u nekoliko sekundi dodirom zaslona mobitela ili pritiskom na prekidač na televizoru. Ali iza svake prognoze stoje milijuni opažanja, obrađenih kroz tisuće procesora u izvanrednoj i jedinstvenoj globalnoj mreži koju koordinira Svjetska meteorološka organizacija.

Gdje god se nalazili – na kopnu, na moru ili u zraku – prognoze koje koristite ovise o slobodnoj i otvorenoj razmjeni podataka promatranja koju organizira WMO. Od satelita koji kruže oko Zemlje, preko meteoroloških balona ispuštenih u atmosferu, oceanskih plutača i brodova koji jašu valove, do udaljenih postaja, meteorološka promatranja temelj su svega, od naših svakodnevnih rutina do odluka vrijednih više milijardi dolara.

Ogroman i često nevidljiv sustav promatranja i predviđanja koji koordinira WMO je okosnica naših gospodarstava. To je središnji živčani sustav za rana upozorenja, koji su spasili milijune života. Ovogodišnji Svjetski dan meteorologije stoga slavi rad zajednice WMO-a u promatranju naše Zemlje kako bi se zaštitile zajednice danas i izgradila otpornost za sutra.

U svojoj poruci povodom Svjetskog dana meteorologije glavni tajnik UN-a, António Guterres, ističe kako je ovogodišnja tema prije svega poziv na djelovanje. – “Vlade, razvojne banke i privatni sektor moraju povećati podršku našoj globalnoj mreži za promatranje, od površinskih stanica do satelita, te osigurati otvorenu i pravednu razmjenu podataka. Također moramo ubrzati program Rana upozorenja za sve kako bi do 2027. svaka osoba bila zaštićena upozorenjima koja spašavaju živote. Ulaganje u promatranje višestruko se isplati – jačanjem mira, sigurnosti, otpornosti i održivog razvoja.”

Izvor: WMO

Svjetski dan voda 2026.: Voda i rod – Gdje voda teče, raste jednakost

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan voda 2026
Foto: UNICEF/Vinay Panjwani

Svjetski dan voda obilježava se 22. ožujka još od 1993. godine. Cilj obilježavanja je podizanje globalne svijesti o izazovima u području slatke vode i sanitacije.

Svjetski dan voda slavi vodu i podiže svijest o 2,1 milijardi ljudi koji žive bez pristupa zdravstveno ispravnoj vodi. Riječ je o poduzimanju mjera za rješavanje globalne krize s vodom. Glavni fokus Svjetskog dana voda je podrška postizanju Cilja održivog razvoja 6: voda i sanitacija za sve do 2030. godine.

Svake godine, UN-Water — koordinacijski mehanizam UN-a za vodu i sanitaciju — određuje temu Svjetskog dana voda. Godine 2024. fokus je bio na Iskorištavanju vode za mir; 2025. na očuvanju ledenjaka. Godine 2026. tema je Voda i rod, s naglaskom na sigurnu vodu i sanitaciju kao ljudska prava i ključne čimbenike rodne ravnopravnosti.

S obzirom na temu ovogodišnju kampanju vode UNICEF i UN Women, koji sukoordiniraju namjensku Radnu skupinu od preko 30 članica i partnera UN-Water.

Gdje voda teče, raste jednakost

Ovogodišnja tema i kampanja ističe da globalna kriza s vodom utječe na sve, ali ne podjednako. Tamo gdje ljudi nemaju ljudska prava na sigurnu pitku vodu i sanitaciju, cvjetaju nejednakosti. Žene i djevojčice tada snose najveći teret.

Unatoč napretku, žene i djevojčice i dalje snose nesrazmjeran teret odgovornosti za vodu i sanitaciju. One su osim toga i dalje nedovoljno zastupljene u upravljanju vodama i vodstvu.

  • Globalno, više od milijardu žena – više od četvrtine svih žena (27,1%) – nema pristup sigurno upravljanim uslugama opskrbe pitkom vodom. – UN Women/UNDESA, 2023.
  • 1,8 milijardi ljudi još uvijek nema pitku vodu u svojim kućanstvima, a u dva od tri kućanstva žene su prvenstveno odgovorne za prikupljanje vode. – WHO/UNICEF, 2023.
  • U 53 zemlje za koje su dostupni podaci, žene i djevojčice provode 250 milijuna sati dnevno na prikupljanju vode – više od tri puta više od muškaraca i dječaka. – UN Women/UNDESA, 2024.
  • Globalno, nesigurna voda, sanitacija i higijena odgovorni su za smrt oko 1000 djece mlađe od pet godina svaki dan. – WHO, 2023.
  • Oko 14% zemalja još uvijek nema mehanizme koji bi osigurali da žene mogu ravnopravno sudjelovati u donošenju odluka i upravljanju vodama. – UNEP-DHI, GWP, UN Women, 2025.
Izvješće UN-a o razvoju svjetskih voda za 2026. godinu
Izvješće UN-a o razvoju svjetskih voda za 2026. godinu

Svjetski dan voda 2026. posvećen je stavljanju žena i djevojčica u središte rješavanja problema s vodom – pozivajući na transformativan, na pravima utemeljen pristup rješavanju vodne krize, gdje se glasovi, vodstvo i djelovanje žena i djevojčica u potpunosti prepoznaju.

Jer kada žene i djevojke imaju jednak glas i vodstvo u odlukama o vodi, usluge postaju uključivije, održivije i učinkovitije – čineći vodu snagom za zdraviju, prosperitetniju i rodno ravnopravniju budućnost koja će koristiti svima nama.

Izvješće UN-a o razvoju svjetskih voda za 2026. godinu objavljeno je uz Svjetski dan voda pod temom Voda za sve ljude: Jednaka prava i mogućnosti. Ovo izvješće svake godine objavljuje UNESCO u ime UN-Water, a njegovu izradu koordinira UNESCO-ov Program za procjenu svjetskih voda. Izvješće se svake godine usredotočuje na drugu temu i daje preporuke politika donositeljima odluka nudeći najbolje prakse i dubinske analize.

Izvješće ispituje kako klimatske promjene, nestašica vode i katastrofe pojačavaju nejednakosti u pristupu vodi i odvodnji te poziva na snažnije djelovanje kako bi se osigurala jednaka prava, sudjelovanje i mogućnosti u upravljanju vodama.

Promicanjem uključivog upravljanja vodama, rodno osjetljivih politika i poboljšanih podataka, izvješće ocrtava praktične korake za smanjenje rodnih razlika i unapređenje napretka prema održivom upravljanju vodama i Ciljevima održivog razvoja.

Izvor: UN

Svjetski dan šuma 2026.: Šume i gospodarstva

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan šuma 2026.

Svjetski dan šuma, koji se obilježava svake godine 21. ožujka, proglasila je Opća skupština Ujedinjenih naroda 2012. godine kako bi se podigla svijest o važnosti svih vrsta šuma i drveća izvan šuma. Od prvog obilježavanja 2013. godine, Dan se obilježava diljem svijeta pod godišnjim temama. Teme odabire Suradničko partnerstvo za šume – ističući doprinos šuma održivom razvoju, uključujući bioraznolikost, klimatske akcije, sigurnost hrane i egzistenciju.

Ove se godine Svjetski dan šuma obilježava temom Šume i gospodarstva. Time se ističe ključna uloga šuma u poticanju gospodarskog prosperiteta. Te uloge nadilaze prihode i radna mjesta od šumske proizvodnje i trgovine obnovljivim sirovinama i hranom. Šume također održavaju obiteljsku i zajedničku poljoprivredu, povećavaju poljoprivrednu produktivnost i štite zdrave slivove.

Danas mnoge zemlje žele prijeći na održivo biogospodarstvo. Šumski proizvodi nude rješenja temeljena na prirodi kao zamjenu za materijale s visokim udjelom ugljika, a istovremeno stvaraju nove gospodarske prilike. Šume su nezamjenjive za zdrava gospodarstva – danas i za buduće generacije.

Šume pokreću gospodarstva i podržavaju dobrobit ljudi

Šume su temelj održivih i uključivih gospodarstava. One su temelj egzistencije, stvaraju radna mjesta, smanjuju siromaštvo i jačaju prehrambene sustave za milijarde ljudi diljem svijeta. Za mnoge ruralne i o šumama ovisne zajednice, šume su primarni izvor prihoda, prehrane, energije i otpornosti, posebno u vremenima ekonomske ili ekološke krize.

Osim radnih mjesta i sredstava za život, šume funkcioniraju i kao gospodarska infrastruktura. One pružaju bitne ekosustavne usluge – uključujući regulaciju klime, sigurnost vode, zaštitu tla i smanjenje rizika od katastrofa – koje podržavaju produktivnost u poljoprivredi, energetici, industriji i urbanim sustavima. Ti doprinosi pomažu u održavanju gospodarskog rasta, a istovremeno čuvaju prirodni kapital za sadašnje i buduće generacije.

Ipak, unatoč njihovom punom rasponu ekonomskih, društvenih i ekoloških doprinosa, šume su i dalje uvelike podcijenjene u ekonomskom odlučivanju i kronično nedovoljno financirane. Trenutne razine ulaganja daleko su manje od onoga što je potrebno za zaustavljanje deforestacije i degradacije šuma te za oslobađanje punog potencijala šuma za održivi razvoj.

Na Svjetski dan šuma ističe se potreba za boljim prepoznavanjem šuma kao pokretača uključivog rasta i dobrobiti te za povećanjem politika, partnerstava i ulaganja koja šume stavljaju u središte otpornih i održivih gospodarstava.

Ključne poruke

  • Šume pokreću gospodarstva i podržavaju dobrobit ljudi.
    • Šume nisu periferne za gospodarstva – one su temelj egzistencije, smanjuju siromaštvo, jačaju prehrambene sustave i zaslužuju veća ulaganja.
    • Više od 1,6 milijardi ljudi ovisi o šumama za egzistenciju, prihod ili zaposlenje. No ulaganja u šume i dalje su daleko ispod onoga što je potrebno za oslobađanje njihovog punog gospodarskog potencijala.
  • Šume održavaju egzistenciju, radna mjesta i lokalna gospodarstva diljem svijeta
    • Šumarski sektor osigurava oko 13 milijuna formalnih radnih mjesta. Uz 40-50 milijuna dodatnih radnih mjesta u neformalnim i malim šumarskim poduzećima. U mnogim zemljama s niskim prihodima šume doprinose većim udjelom BDP-a nego u gospodarstvima s visokim prihodima, što odražava njihovu važnost za uključiv rast.
  • Šume su gospodarska infrastruktura – ali i dalje su kritično nedovoljno financirane
    • Globalna ulaganja u šume iznosila su oko 84 milijarde američkih dolara u 2023. godini, dok se godišnje potrebe za ulaganjima moraju više nego utrostručiti do 2030. godine kako bi se ostvarili ciljevi u području klime, bioraznolikosti i razvoja. Ovaj financijski jaz ograničava sposobnost šuma da ostvare radna mjesta, otpornost i dugoročne ekonomske prinose.
  • Šume su spas za ljude koji žive u siromaštvu
    • Šume djeluju kao sigurnosne mreže tijekom ekonomskih šokova, sukoba i klimatskih kriza. Pružaju hranu, gorivo, sklonište i prihod kada su druge mogućnosti ograničene. Procjenjuje se da su nenovčane koristi od šuma dva do tri puta veće od prijavljenih novčanih doprinosa, no u nacionalnim računima ostaju uglavnom nevidljive.
  • Šume kao put do rodne ravnopravnosti
    • Žene su ključne za egzistenciju u šumama i sigurnost hrane. No nejednak pristup zemljištu, financijama i donošenju odluka i dalje ograničava i ženska prava i ekonomski potencijal šuma.
    • U mnogim područjima ovisnim o šumama, žene čine do polovice šumske radne snage. Primarni su sakupljači i korisnici ogrjevnog drva, hrane i nedrvnih šumskih proizvoda. Ipak, žene se i dalje suočavaju sa sustavnim preprekama u vlasništvu nad zemljištem, donošenju odluka i pristupu financiranju. To ograničava i rodnu ravnopravnost i ekonomski potencijal šuma.

Svjetski dan šuma 2026. - Uzgojeno prirodom: 360° online putovanje od drveća do nebodera

Uzgojeno prirodom: 360° online putovanje od drveća do nebodera

Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) ovogodišnji Svjetski dan šuma obilježava globalnim okupljanjem. Tema okupljanja je Uzgojeno prirodom: 360° online putovanje od drveća do nebodera. Ovogodišnja proslava okuplja globalne vizionarske stručnjake, od arhitekata i modnih dizajnera do pionira biotehnologije. Cilj je pokazati kako održivo gospodarenje šumama osigurava da ekonomske ambicije nikada ne premaše ekološke granice. Kroz demonstracije visoke energije i “razbijanje mitova” temeljeno na podacima, otkrit će se kako je regija UNECE-a uspješno povećala svoju šumsku površinu tijekom posljednjih trideset godina, istovremeno povećavajući proizvodnju.

Izvor: UN i FAO

1...8910...187Stranica 9 od 187

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z