Copernicus: 2025. je bila treća najtoplija godina u povijesti mjerenja

Objavio
Odgovorno
-
Copernicus: Globalni godišnji porast temperature površine iznad predindustrijske razine od 1940.
Porast globalne temperature zraka pri površini (u °C) iznad prosjeka za predindustrijsko referentno razdoblje 1850.–1900., temeljen na skupu podataka ERA5, prikazan kao godišnji prosjek od 1940. godine. Zasluge: C3S/ECMWF.

Globalne temperature u 2025. godini rangirane su kao treće najviše u povijesti mjerenja, prema podacima iz izvješća EU-a Copernicus Global Climate Highlights objavljenom 15. siječnja 2026.

Podaci Copernicusa pokazuju da je 2025. bila tek neznatno (0,01 °C) hladnija od 2023. te 0,13 °C hladnija od 2024. koja je bila najtoplija godine u povijesti mjerenja. Posljednjih 11 godina bile su 11 najtoplijih godina u povijesti mjerenja.

Činjenica da je posljednjih jedanaest godina bilo najtoplije u povijesti mjerenja pruža dodatne dokaze o nedvosmislenom trendu prema toplijoj klimi. Svijet se brzo približava dugoročnoj temperaturnoj granici utvrđenoj Pariškim sporazumom. Neizbježno ćemo je premašiti; izbor koji sada imamo jest kako najbolje upravljati neizbježnim prekoračenjem i njegovim posljedicama za društva i prirodne sustave.

Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene programa Copernicus

Dva glavna čimbenika

Posljednje tri godine, 2023.–2025., bile su iznimno tople iz dva glavna razloga.

Prvi je nakupljanje stakleničkih plinova u atmosferi, uzrokovano kontinuiranim emisijama i smanjenim upijanjem ugljikova dioksida od strane prirodnih ponora.

Rastuće koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi – ponajprije izravna posljedica ljudskih aktivnosti – glavni su pokretač uočenog dugoročnog porasta globalne srednje temperature. Praćenje emisija i koncentracija stakleničkih plinova koje provodi Služba za praćenje atmosfere programa Copernicus (CAMS) pruža informacije za potporu provedbi politika ublažavanja klimatskih promjena.

Drugo, temperature morske površine dosegnule su iznimno visoke razine diljem oceana, povezane s pojavom El Niña i drugim čimbenicima varijabilnosti oceana, dodatno pojačanima klimatskim promjenama.

Dodatni čimbenici uključuju promjene u količinama aerosola i niskih oblaka te varijacije u atmosferskoj cirkulaciji.

Tropska područja

Kao i 2023. i 2024. godine, značajan dio Zemlje bio je znatno topliji od prosjeka i u 2025. godini. Temperature zraka i morske površine u tropima bile su niže nego 2023. i 2024., ali su i dalje bile znatno iznad prosjeka u mnogim područjima izvan tropa. Niže temperature u tropima u usporedbi s razdobljem 2023.–2024. djelomično su bile posljedica zadržavanja gotovo prosječnih (u „neutralnoj ENSO fazi”) ili slabih uvjeta La Niñe u ekvatorijalnom Pacifiku tijekom cijele 2025. godine. Više temperature u prethodne dvije godine djelomično su bile pod utjecajem snažnog događaja El Niño. El Niño ima tendenciju zagrijavanja globalnih temperatura, nadovezujući se na dugoročno globalno zatopljenje uzrokovano ljudskim djelovanjem, dok La Niña ima suprotan učinak. Temperature nad tropskim Atlantikom i Indijskim oceanom također su bile manje ekstremne u 2025. nego u 2024. godini.

Polarna područja

Više temperature u polarnim područjima djelomično su nadoknadile niže temperature zabilježene u tropskim područjima tijekom 2025. godine. Godišnje prosječne temperature dosegnule su najvišu zabilježenu vrijednost na Antarktici, a drugu najvišu na Arktiku. Rekordno visoke godišnje temperature zabilježene su i u nekoliko drugih regija, osobito u sjeverozapadnom i jugozapadnom Pacifiku, sjeveroistočnom Atlantiku, dalekoj istočnoj i sjeverozapadnoj Europi te središnjoj Aziji.

Toplinski stres

U 2025. godini polovica globalne kopnene površine zabilježila je veći broj dana od prosjeka s barem jakim toplinskim stresom – definiranim kao osjetna temperatura od 32 °C ili viša. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznaje toplinski stres kao vodeći uzrok smrtnosti povezane s vremenskim prilikama na globalnoj razini. U područjima sa suhim i često vjetrovitim uvjetima, visoke temperature također su pridonijele širenju i intenziviranju iznimnih šumskih požara, koji proizvode ugljik, toksične onečišćivače zraka poput lebdećih čestica te ozon, što utječe na ljudsko zdravlje. Takva je bila situacija u dijelovima Europe – koja je zabilježila najveće godišnje ukupne emisije iz šumskih požara – kao i u Sjevernoj Americi, prema podacima CAMS-a. Te su emisije znatno narušile kvalitetu zraka i imale potencijalno štetne učinke na ljudsko zdravlje na lokalnoj, ali i široj razini.

Porast broja ekstremnih događaja

Iznimni uvjeti u 2025. godini dolaze u godini obilježenoj značajnim ekstremnim događajima u mnogim regijama, uključujući rekordne toplinske valove, snažne oluje u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi te šumske požare u Španjolskoj, Kanadi i južnoj Kaliforniji. Iako ti pojedinačni događaji nisu analizirani niti im se u izvješću pripisuje uzročnost, oni pružaju pravovremen kontekst za sve veći interes javnosti za klimatske rizike u 2025. godini.

Izvor: Copernicus – Priopćenje za medije

Nove EU mjere zaštite od vječnih kemikalija (PFAS) u vodi za piće

Objavio
Odgovorno
-
Nove EU mjere zaštite od vječnih kemikalija (PFAS) u vodi za piće
Foto: freepik

Nove EU mjere zaštite od vječnih kemikalija (PFAS) u vodi za piće stupile su na snagu 12. siječnja 2026. Države članice sada moraju pratiti razine per- i polifluoroalkilnih tvari (PFAS) u vodi za piće. Referentne nove granične vrijednosti definirane su u preinačenoj Direktivi o vodi za piće EU-a. Također je obvezno obaviještavati Komisiju o rezultatima ovog praćenja. To uključuje podatke o prekoračenjima graničnih vrijednosti, incidentima i svim odobrenim odstupanjima.

Zagađenje vječnim kemikalijama (PFAS) sve je veći problem za pitku vodu diljem Europe. S usklađenim ograničenjima i obveznim praćenjem koji su sada na snazi, države članice imaju pravila i alate za brzo otkrivanje i rješavanje problema PFAS-a radi zaštite javnog zdravlja.

Jessika Roswall, povjerenica za okoliš, otpornost na vode i konkurentno kružno gospodarstvo EU

Novi sustav izvješćivanja jednostavniji je nego u prethodnoj Direktivi o vodi za piće i smanjuje količinu podataka koje treba prijaviti. Ovo je prvi put da se u EU provodi sustavno praćenje ‘vječnih kemikalija‘ (PFAS-a) u vodi za piće.

Ako se prekorače granične vrijednosti, države članice moraju poduzeti mjere za smanjenje razine PFAS-a i zaštitu javnog zdravlja, uz istovremeno informiranje javnosti. Te mjere mogu uključivati ​​zatvaranje kontaminiranih bunara, dodavanje koraka obrade za uklanjanje PFAS-a ili ograničavanje korištenja zaliha pitke vode sve dok prekoračenje traje. 

To izravno doprinosi ključnom cilju Strategije otpornosti na vode – pravu na sigurnu pitku vodu. Također odgovara na poziv strategije za hitno djelovanje u borbi protiv onečišćujućih tvari koje ugrožavaju europske izvore pitke vode.  

Godine 2024., kako bi podržala dosljedno praćenje diljem EU-a, Komisija je izdala  tehničke smjernice o analitičkim metodama za mjerenje „ukupnih PFAS-a“ i „zbroja PFAS-a“ u vodi za piće.

Ove smjernice temelje se na tehničkoj i socioekonomskoj procjeni i razvijene su u bliskoj konzultaciji s državama članicama. One utvrđuju najprikladnije metode za praćenje PFAS-a u skladu s preinačenom direktivom.

Izvor: Europska komisija

Nove američke prehrambene smjernice preokrenule su prehrambenu piramidu

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Nova prehrambena piramida objavljena u siječnju 2026. - Nove američke prehrambene smjernice 2025. – 2030. / USDA

Nove američke prehrambene smjernice (DGA) za razdoblje 2025. – 2030. objavljene su 7. siječnja 2026. s motom ‘jedi pravu hranu‘ i snažnijim stavom o ograničavanju dodanih šećera i visoko prerađene hrane. 

Američke prehrambene smjernice svakih pet godina objavljuju Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravstva i socijalnih usluga SAD-a. Uspostavljene su 1980. godine kako bi pružile savjete o prehrani s ciljem poboljšanja zdravlja Amerikanaca i smanjenja rizika od kroničnih stanja, poput raka, ateroskleroze, hipertenzije, bolesti srca, moždanog udara i bolesti bubrega.
Smjernice o prehrani imaju za cilj usmjeravanje razvoja saveznih politika i programa vezanih uz hranu, prehranu i zdravlje. Osnova su za savezne programe prehrane, uključujući programe školskih obroka u javnim školama. Utječu i usmjeravaju kreatore politika za programe edukacije o hrani i prehrani koje financira savezna vlada. Također utječu na kliničare u SAD-u i drugim zemljama.

Sada su američke prehrambene smjernice doživjele temeljitu reviziju. Nova “preokrenuta” prehrambena piramida potiče Amerikance da konzumiraju više mesa i mliječnih proizvoda radi većeg unosa proteina, ignorirajući njihov veliki doprinos emisijama koje zagrijavaju planet i degradaciji okoliša. Smjernice stavljaju meso i punomasne mliječne proizvode, maslinovo ulje i povrće na široki vrh obrnutog trokuta. Dok su žitarice i voće pali na dno.

Objava označava zapanjujuće odstupanje od nacionalnih i međunarodnih smjernica, koje su dugo preporučivale ograničavanje konzumacije crvenog i prerađenog mesa te mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti iz zdravstvenih i ekoloških razloga.

Manje mesa, a više mahunarki! – Ažurirane prehrambene preporuke Švicarske

Prema mišljenju Istraživačke grupa za studije prehrane Istraživačkog centra za prevenciju Stanford nove prehrambene smjernice su kontroverzne. S jedne strane, one zadržavaju nekoliko dugogodišnjih preporuka utemeljenih na dokazima koje su široko podržane u zajednici nutricionista. S druge strane, odstupaju na važne i zabrinjavajuće načine od preporuka utemeljenih na dokazima koje je iznio Savjetodavni odbor za smjernice za prehranu (DGAC) iz 2025., panel od dvadeset neovisnih, svjetski poznatih istraživača prehrane.

Gdje postoji široki konsenzus 

Smjernice na odgovarajući način potvrđuju nekoliko temeljnih načela koja široko podržavaju znanstvenici u području prehrane i koja su bila uključena u prethodne smjernice. To uključuje sljedeće preporuke:

  • Jedite više povrća i voća
  • Birajte cjelovite žitarice umjesto rafiniranih
  • Ograničite dodane šećere i izbjegavajte višak natrija
  • Smanjite unos visoko prerađene hrane (npr. brze hrane s visokim udjelom dodanih šećera, natrija i zasićenih masti)

Ove poruke su u skladu s desetljećima istraživanja i ostaju temeljne za poboljšanje zdravlja.

Gdje se nove smjernice razlikuju od dokaza, činjenica i pravičnosti

Unatoč tome što se bave poznatim temama, smjernice ne uspijevaju prevesti znanost o prehrani u jasne, koherentne i pravedne smjernice.

  • Proteini su prenaglašeni, dok se vlakna umanjuju. – Smjernice stavljaju snažan naglasak na unos proteina, unatoč snažnim dokazima koji pokazuju da većina Amerikanaca već konzumira dovoljne količine. Predložene ciljeve unosa proteina teško je postići bez prekoračenja preporučenih ograničenja za zasićene masti i natrij. Istovremeno, vlakna, jedan od nutrijenata koje Amerikanci najčešće ne konzumiraju u dovoljnim količinama, a koji je ključan za dugoročno zdravlje, umanjuju se.
  • Preporuke o zasićenim mastima su nedosljedne. – Mnogim nutricionistima bilo je olakšanje što smjernice i dalje savjetuju ograničavanje zasićenih masti na manje od 10 posto ukupnih kalorija, unatoč mnogim prethodnim izjavama sadašnje administracije da će se ta gornja granica ukinuti (stav koji je zabrinuo mnoge zdravstvene djelatnike). Međutim, nove smjernice istovremeno promiču namirnice poput crvenog mesa, punomasnih mliječnih proizvoda, maslaca i goveđeg loja. Slijeđenje ovih preporuka temeljenih na hrani otežalo bi, ako ne i onemogućilo, mnogim Amerikancima da ostanu ispod preporučene gornje granice za zasićene masti, što ove smjernice čini interno nedosljednima.
  • Jeziku vezanom uz prerađenu hranu nedostaje jasnoće. – Iako priznaju zabrinutost zbog visoko prerađene hrane, smjernice uvode nejasnu terminologiju koja nudi neadekvatne praktične smjernice za škole, institucije i kreatore politika koji aktivno rade na poboljšanju prehrambenog okruženja. Ovaj nedostatak specifičnosti riskira potkopavanje napretka i učinkovito daje prehrambenoj industriji propusnicu.
  • Jednostavne činjenične pogreške. – Smjernice sugeriraju davanje prioriteta zdravim mastima koje osiguravaju esencijalne masne kiseline, no navedeni primjeri – maslinovo ulje, maslac i goveđi loj – sadrže zanemarive količine dviju vrsta esencijalnih masti. Osim toga, ksilitol je naveden kao nenutritivni sladilo, unatoč tome što je šećerni alkohol. Ove jednostavne činjenične pogreške dovode u pitanje adekvatnost stručne revizije novih smjernica.
  • Biološka i kulturna raznolikost nisu dovoljno obrađene. – Kontinuirani naglasak na mliječnim proizvodima posebno je zabrinjavajući s obzirom na to da otprilike 75 posto svjetske populacije ne podnosi laktozu. To postavlja ozbiljna pitanja o tome odražavaju li smjernice adekvatno potrebe raznolikih populacija, posebno onih koji nisu sjevernoeuropskog podrijetla.

Potpuna odsutnost razmatranja održivosti prehrambenog sustava

Smjernice za razdoblje 2025.-2030. ponovno ne uzimaju u obzir održivost, što je u suprotnosti sa znanstvenim dokazima i protivi se trenutnom trendu novih prehrambenih smjernica temeljenih na hrani diljem svijeta. Propuštena je prilika za boljitak ljudskom i planetarnom zdravlji. Jasni dokazi da naš prehrambeni sustav ima značajan utjecaj na klimu i okoliš u ovim smjernicama nisu uzeti u obzir. Naime proteini biljnog podrijetla imaju znatno manji utjecaj na okoliš u usporedbi s hranom životinjskog podrijetla, što doprinosi održivijem prehrambenom sustavu. To je također činjenica koja je potpuno zanemarena u novom DGA-u, koji ne ističe ulogu biljnih proteina u zdravoj održivoj prehrani.

  • Prema UN-u, lanci opskrbe stokom (meso, mliječni proizvodi i jaja) čine oko 14,5%  globalnih emisija stakleničkih plinova. Proizvodnja goveđeg i goveđeg mlijeka čini većinu tih emisija – 41% odnosno 20% – dok svinjsko i peradarsko meso i jaja doprinose 9% odnosno 8% emisijama sektora.
  • Institut za svjetske resurse (WRI) objavio je podatke koji pokazuju kako različiti izvori proteina imaju različit utjecaj na planet. Govedina i janjetina su među najštetnijim izvorima proteina za okoliš, jer zahtijevaju ogromne količine zemlje, vode i hrane, kao i pretvaranje prirodnih ekosustava u pašnjake. Krave i ovce također su ogroman izvor metana koji zagrijava planet, drugog najzastupljenijeg stakleničkog plina nakon ugljičnog dioksida.
  • Što se tiče mlijeka, kravlje mlijeko proizvodi otprilike tri puta više emisija od biljnih opcija bogatih proteinima poput graškovog i sojinog mlijeka, prema WRI-ju.

Nove smjernice također izravno proturječe preporukama o prehrani koje je prošle godine predstavila Komisija EAT-Lancet, a koje uzimaju u obzir utjecaj proizvodnje hrane na okoliš. One daju prednost povrću, voću, cjelovitim žitaricama, gomoljima i škrobnom korjenastom povrću, kao i orašastim plodovima i mahunarkama (uključujući grah, mahunarke i soju) kao glavnim izvorima proteina, umjesto toga ograničavajući tjednu konzumaciju crvenog mesa na jednu porciju, jaja, peradi i ribe na dvije porcije, a mliječnih proizvoda na najviše jednu porciju od 250 grama dnevno.

Izvor: Stanford Medicine i earth.org

Goran Tudor, dobitnik nagrade za promicanje humanizma NAZBILJ LJUDI – BAŠČOVJEK

Objavio
Odgovorno
-
Goran Tudor - baščovjek
Foto: Goran Tudor, dobitnik nagrade za promicanje humanizma

UZ SRETNU NOVU GODINU

Dijelimo sa vama veliku i radosnu vijest – Goran Tudor, dobitnik nagrade za promicanje humanizma…

Dana 31. prosinca 2025. dodijeljeno je godišnje republičko priznanje NAZBILJ LJUDI – BAŠČOVJEK, za promicanje i afirmaciju humanizma kroz medije i kulturu, koju dodjeljuje Baščovjek – organizacija za bolje društvo i promicanje duhovnih vrijednosti i to za kategorije: Portali/Tisak, Kazalište, Radio.

Nagradu u kategoriji portali dobio je 

GORAN TUDOR,

utemeljitelj, urednik i kolumnist stranice www.odgovorno.hr, temeljem ustrajnog zalaganja za svijet usmjeren na ljudsku dobrobit.  

Dva pobjednička Goranova članka su: 

Dakle, ima nas još, koji vjerujemo, znamo, da su vrednote, vrline i humanizam u temelju svakog dobrog društva i narodnog blagostanja.
Počašćen sam i veoma zadovoljan izborom BAŠMENE, za godišnje priznanje „NAZBILJ LJUDI – BAŠČOVJEK“.
Moje pisanje, biranje tema i način, uvijek je isto – jer proizlazi iz mog viđenja života, čvrsto formiranog identiteta. Pohvala godi i vrijedi, jer kad je iskrena i zaslužena, ona daje novu energiju, pomaže da stvari bujaju.
Smatram da je život u redu ovo izveo.
Zahvaljujem svima, osobama i organizacijama, koji su doprinijeli, onim svojim posebnim načinom, desetgodišnjem djelovanju portala orgovorno.hr i ovom priznanju kojeg upravo primih.
Radost je veća kad je podijeljena, zato ovo pišem, vama prijateljima.
Korak po korak, i to je veliki korak!
Do čitanja, pisanja, zalaganja, viđenja
Vaš Goran 
Goran Tudor uz planinarski dom na Kamenim svatima.
Foto: Goran Tudor uz planinarski dom na Kamenim svatima.

DOBRA HRVATSKA

Međunarodni dan obrazovanja 2026.: Moć mladih u sukreiranju obrazovanja

Objavio
Odgovorno
-
Mešunarodni dan obrazovanja
foto: © UNESCO/Weiwei Kang

Međunarodni dan obrazovanja obilježava se svake godine 24. siječnja. Naglašava ključnu ulogu obrazovanja u promicanju mira, održivog razvoja i globalnog jedinstva. Ovaj dan ističe transformativnu moć obrazovanja u oblikovanju otpornih društava, stvaranju prilika i podršci Ciljevima održivog razvoja (SDG).

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 24. siječnja kao Međunarodni dan obrazovanja u prosincu 2018., a dan je prvi put obilježen 2019. Od tada služi kao globalni poziv na djelovanje, naglašavajući ulogu obrazovanja u poticanju dobro informiranog, uključivog i mirnog društva.

Obrazovanje je ljudsko pravo, javno dobro i javna odgovornost. Obrazovanje djeci nudi izlaz iz siromaštva i put u obećavajuću budućnost. No statistika je još uvijek porazna:

  • 250 milijuna djece i mladih ne ide u školu.
  • 763 milijuna odraslih je nepismeno.
  • 617 milijuna djece i adolescenata ne zna čitati i rješavati osnovne matematičke zadatke.
  • Manje od 40% djevojčica u podsaharskoj Africi završava nižu srednju školu.
  • Oko četiri milijuna djece i mladih izbjeglica ne ide u školu.

Svima njima se pravo na obrazovanje krši i to je neprihvatljivo. Bez uključivog i pravednog kvalitetnog obrazovanja te cjeloživotnih prilika za sve, zemlje neće uspjeti postići rodnu ravnopravnost i prekinuti ciklus siromaštva koji ostavlja milijune djece, mladih i odraslih iza sebe.

Obrazovanje pojedincima pruža znanje, vještine i vrijednosti, pomažući im da aktivno sudjeluju u društvu i suočavaju se s globalnim izazovima. Ono je moćan alat za smanjenje siromaštva, promicanje rodne ravnopravnosti i poticanje socijalne uključenosti.

Podržavanjem obrazovnih inicijativa, vlade, organizacije i zajednice doprinose stabilnijem i prosperitetnijem svijetu, gdje su ljudi opremljeni za razumijevanje različitih perspektiva i mirno rješavanje sukoba.

Moć mladih u sukreiranju obrazovanja

Ovogodišnji Međunarodni dan obrazovanja slavi moć mladih kao sukreatora  obrazovanja. Mladi imaju posebnu ulogu u oblikovanju budućnosti obrazovanja: oni su korisnici obrazovnih programa i njihova budućnost ovisi o njoj. Stoga je smisleno uključivanje učenika i mladih u zajedničko stvaranje obrazovanja kakvo žele ključno za ostvarenje njihovih težnji i ambicija. To je posebno istinito u vrijeme radikalne transformacije uzrokovane tehnološkom revolucijom, koja poziva na preispitivanje svrhe i načina poučavanja i učenja.

Mladi mlađi od 30 godina čine više od polovice svjetske populacije. Oni su pokretačka snaga održivog razvoja, inovacija i društvene transformacije, no i dalje su nesrazmjerno pogođeni siromaštvom, nejednakošću i ograničenim pristupom kvalitetnom obrazovanju i pristojnim radnim mogućnostima.

Iako je postignut napredak u uključivanju mladih i učenika u globalno donošenje odluka u obrazovanju – uključujući osiguravanje stalnog mjesta uz globalne čelnike u Upravnom  odboru na visokoj razini za Cilj održivog razvoja 4 – potrebno je učiniti više kako bi se osiguralo da budu sukreatori obrazovnih sustava na svim razinama: u školi, na razini država, u programima međunarodne razvojne suradnje i tako dalje.

Deklaracija mladih o transformaciji obrazovanja je opipljiv rezultat spremnosti i sposobnosti mladih da doprinesu strateškim dijalozima u obrazovanju. Njihove inicijative na lokalnoj razini, gdje mladi ljudi igraju ključnu ulogu u podršci svojim vršnjacima u pružanju obrazovanja – posebno u kriznim situacijama – ključne su za donošenje informiranih odluka: potrebno ih je bolje istaknuti, uključiti i razmotriti.

Izvor: UNESCO

Trošiti manje, jesti zdravije, riješiti se nereda – novogodišnje odluke dobre i za vas i za planet

Objavio
Odgovorno
-
Novogodišnje odluke dobre i za vas i za planet
Foto: freepik

Želite li manje trošiti, riješiti se nereda ili jesti zdravije, evo nekoliko izbora koji bi mogli napraviti razliku i za vas i za klimu. Bonus: Svi su jednostavni za korištenje i jeftini.

Vrijeme je novogodišnjih odluka, a mnoge od njih ujedno su i klimatski prihvatljive navike. Počevši s barem jednom navikom koju ćete zapravo zadržati, možete napraviti razliku za svoj budžet, rutinu i klimu.

Ušteda novca

Ako želite uštedjeti novac, počnite kod kuće. Elektronika i kućanski aparati mogu nastaviti trošiti energiju čak i kada su isključeni. Fantomsku potrošnju energije možete smanjiti isključivanjem uređaja koje ne koristite, poput punjača i zabavnih sustava ili korištenjem produžnog kabela s prekidačem za uključivanje/isključivanje.

Podešavanje termostata za nekoliko stupnjeva niže kada niste kod kuće također može smanjiti potrošnju energije i uštedjeti novac. Smanjivanje termostata za 4-6 stupnjeva Celzija tijekom osam sati dnevno može uštedjeti do 10 posto godišnje na grijanju i hlađenju, prema podacima američkog Ministarstva energetike.

Još jedan jednostavan savjet: pranje odjeće na nižim temperaturama i sušenje na zraku kad god je to moguće može pomoći u smanjenju potrošnje energije i troškova komunalnih usluga. Grijanje vode najveći je potrošač energije u pranju rublja, a sušilice rublja spadaju među energetski najintenzivnije kućanske aparate. To također može smanjiti habanje odjeće.

Druge jednostavne zamjene uključuju prelazak na LED žarulje, brtvljenje prozora koji propuštaju propuh i zamjenu prljavih filtera za zrak kako bi sustavi grijanja i hlađenja radili učinkovitije. Također se predlaže korištenje prirodnog svjetla tijekom dana, strateško otvaranje ili zatvaranje roleta, zavjesa i prozora za upravljanje toplinom te gašenje svjetala kada vam nisu potrebna.

Uštede se uvelike razlikuju ovisno o tome gdje netko živi, ​​koliko je star njegov dom i lokalnim cijenama energije. No kućanstva u područjima s visokim troškovima mogu ostvariti značajne uštede od malih promjena tijekom vremena.

Zdravija prehrana i manje rasipanja

Smanjenje otpada od hrane može koristiti vašem novčaniku, vašoj prehrani i okolišu.

Prema podacima Europske komisije, bacanje hrane Europu košta otprilike 132 milijarde eura godišnje i generira 250 milijuna tona stakleničkih plinova CO2 koji zagrijavaju planet.

Jedan od načina za početak je korištenje onoga što već imate u smočnici prije odlaska u supermarket, kaže autorica kuharica Anne-Marie Bonneau. „Ako imate masnoću, luk i par nasumičnih vrsta povrća – ili čak jedno nasumično povrće ili neke ostatke kuhanih proteina ili žitarica – pripremite juhu ili varivo“, kaže Bonneau.

Također preporučuje konzerviranje hrane prije nego što se pokvari, uključujući fermentiranje povrća, što je, kaže, lakše nego što se čini. Na primjer, kiseli kupus možete napraviti samo s kupusom, soli i staklenkom. Također možete napraviti umake od sezonskog povrća poput rajčica i zamrznuti ih za upotrebu kasnije tijekom godine.

Bonneau dodaje da je općenito pravilo konzumiranje manje ultraprerađene hrane – poput slatkih žitarica, hrenovki, pilećih nuggetsa i večera s televizije – koristiti i vašem zdravlju i okolišu. Ta je hrana često jako pakirana u plastiku, koja se može raspršiti u hrani i doprinijeti onečišćenju. „Poboljšat ćete svoju prehranu, smanjiti ćete otpad i vaša će hrana manje dolaziti u kontakt s plastikom“, kaže ona.

Pospremanje, organiziranje i manje kupovanja

Organiziranje ne mora značiti kupnju kutija za pohranu ili bacanje stvari. Često počinje s korištenjem onoga što već imate.

Čak i sat vremena proveden u organiziranju prostora, uočavanju duplikata i ponovnom otkrivanju zaboravljenih predmeta može smanjiti impulzivnu potrošnju pomažući ljudima da shvate što zapravo koriste, kaže Katrina Caspelich, direktorica komunikacija za Remake, zagovaračku skupinu za ljudska prava i klimatsku pravdu u modi.

Kaže da pravilo „jedna unutra, jedna van“ – gdje možete kupiti novu stvar samo ako zamjenjuje staru stvar – može biti učinkovito jer sprječava rast ormara i pomaže u sprječavanju nereda potičući namjernije kupnje.

Odjava s e-poruka brenda i obavijesti o rasprodajama također može pomoći. „Većina impulzivnih kupnji započinje obavijesti, a ne potrebom“, kaže Caspelich, dodajući da čekanje 24 sata prije kupnje nečeg novog često pretvara „must-have“ u propust.

Za strukturiraniji reset, možete isprobati izazov nekupovanja, pauzirajući nove kupnje na 30 ili 90 dana dok ponovno nosite, popravljate, mijenjate s prijateljima ili, ako se ne možete obvezati da nećete ništa kupiti, kupujete rabljeno umjesto novog. „Ključ je fleksibilnost“, kaže ona. „Ako to postavite kao eksperiment, a ne kao strogo pravilo, osjećat ćete se osnažujuće umjesto ograničavajuće.“

Remake procjenjuje da netko tko sudjeluje u 90-dnevnom izazovu bez nove odjeće može uštedjeti oko 3900 litara vode, izbjeći otprilike 300 kilograma emisija ugljičnog dioksida i spriječiti odlaganje oko 9 kilograma odjevnog otpada na odlagališta, a istovremeno uštedjeti u prosjeku preko 250 eura pauziranjem kupnje novih proizvoda.

Udaljite se i razmjeri postaju jasniji: Europljani godišnje generiraju oko 7 milijuna tona tekstilnog otpada, većinom odjeće.

Za svakoga tko je preplavljen savjetima, zaključak je jednostavan: ne morate učiniti sve, i ne morate to učiniti savršeno. Početak s jednom navikom koju ćete zapravo zadržati može napraviti razliku za vaš proračun, vašu rutinu i klimu.

Izvor: euronews.green

Skupovi, događanja i inicijative održivosti koje će obilježiti 2026. godinu

Objavio
Odgovorno
-
održivost
Foto: freepik

Nadolazeća 2026. godina bit će važna godina za održivost i zeleno gospodarstvo. Obilježiti će je brojni događaji i inicijative.

1. Održiva ispaša i stočarstvo

2026. bit će Međunarodna godina pašnjaka i stočarstva, koju su 2022. godine proglasili Ujedinjeni narodi na prijedlog Mongolije, a podržalo ju je 60 zemalja diljem svijeta. Cilj joj je podići svijest o ključnoj ulozi pašnjaka u održivosti okoliša, sigurnosti hrane te otpornosti i sredstvima za život ruralnih zajednica. U koordinaciji  FAO-a, godina će biti posvećena promicanju održivih praksi uzgoja zemljišta, zdravlju stoke, obnovi pastoralnih ekosustava, uspostavljanju jednakih uvjeta za pristup tržištu i ulaganju u odgovorne stočarske sustave.

2. Voda i oceani

Dana 17. siječnja 2026. stupit će na snagu Ugovor o otvorenom moru, nakon ratifikacije u rujnu 2024. Ovaj povijesni sporazum proširit će zaštićena morska područja, uspostaviti rezervate za zaštitu i regulirati održivo korištenje oceanskih resursa izvan nacionalnih jurisdikcija. To je ključan korak za zaštitu bioraznolikosti, ublažavanje utjecaja klimatske krize i osiguranje resursa hrane za obalno stanovništvo koje ovisi o moru.

3. Fosilna goriva

Dana 28. i 29. travnja 2026. Kolumbija će biti domaćin prve međunarodne konferencije Pravedan prijelaz s fosilnih goriva, u suradnji s Nizozemskom i uz podršku više od 80 država, potpisnica plana za postupno ukidanje fosilnih goriva i definiranje zajedničkih strategija za energetsku tranziciju. Važan, ali ne i odlučujući korak: plan odobren u Belému, na COP-u, sa zajedničkim ciljevima za 196 zemalja, mogao je dati jasniji signal financijama i sektoru nafte i plina.

4. Biološka raznolikost

Od 19. do 30. listopada 2026. u Erevanu u Armeniji održat će se COP17 o bioraznolikosti, glavni događaj UN-a posvećen zaštiti ekosustava. Konferencija će poslužiti kao testni slučaj za procjenu napretka u provedbi Globalnog okvira za bioraznolikost Kunming-Montreal i za usklađivanje nacionalnih obveza s novim potrebama za obnovom i očuvanjem.

5. Klimatske promjene 

Nekoliko tjedana kasnije, od 9. do 20. studenog 2026., na red dolazi COP31: klimatski summit održat će se u Turskoj, u Antaliji, a australski supredsjedatelj predstavljat će pacifičke otočne zemlje. Nakon napetosti i neispunjenih očekivanja COP30 u Brazilu, očekuje se povratak prijelaznim pregovorima, na logistički pristupačnijoj lokaciji.

Ako je COP30 preživio pregovarački kaos i katastrofalni neuspjeh summita u Kopenhagenu 2009., COP31 ima sve preduvjete za početak postavljanja temelja za obnovu procesa, baš kao što se dogodilo 2010. u Cancunu, na COP16, gdje su postavljeni temelji Pariškog sporazuma.

6. Tržište ugljika 

Od 1. siječnja 2026. sustav CBAM, koji je trenutno u prijelaznoj fazi, u potpunosti će stupiti na snagu. Uveden Uredbom (EU) 2023/956, to je europski alat osmišljen za usklađivanje cijene ugljika koju plaćaju proizvođači izvan EU s onom koju plaćaju europske tvrtke u okviru Sustava trgovanja emisijama (EU ETS). Uvoznici će morati kupiti certifikate za emisije CO2 ugrađene u određenu robu (čelik, aluminij, cement, gnojiva, vodik, električna energija), plaćajući tako cijenu povezanu s EU ETS-om. Glavni ciljevi su izbjegavanje istjecanja ugljika i poticanje usvajanja viših ekoloških standarda na globalnoj razini. 

7. Kritične sirovine 

Opskrba kritičnim materijalima bit će u središtu globalne pozornosti. U tu svrhu, putem Akcijskog plana RESourceEU, kao potpora uredbi o Zakonu o kritičnim sirovinama, Europska komisija će uložiti 3 milijarde eura s ciljem smanjenja ovisnosti o Kini i zaštite europske industrije od volatilnosti cijena kritičnih sirovina i geopolitičkih napetosti. Među inicijativama, početkom 2026. bit će osnivanje Europskog centra za kritične sirovine, središta posvećenog praćenju tržišta, financiranju projekata i javno-privatnoj koordinaciji strateških lanaca opskrbe.  

8. Afrika 

S populacijom od 1,5 milijardi, izvanrednim bogatstvom biološke raznolikosti i jednim od najvećih potencijala obnovljive energije u svijetu, Afrika se sada pojavljuje kao jedan od ključnih igrača u zelenoj tranziciji. Stoga je to kontinent koji treba pratiti, tim više u izrazito nestabilnom geopolitičkom krajoliku. Među događajima koje treba pratiti je i Summit o zelenom gospodarstvu Afrike, 24.-27. veljače 2026. u Cape Townu, koji će povezati globalne prijestolnice i afričke projekte zelenog gospodarstva. 

9. Klimatski rizik 

Fizički klimatski rizik sve više opterećuje privatnu imovinu, posebno infrastrukturu, luke, logističke mreže i nekretnine. Prema analizi Morgan Stanley Capital Internationala, broj onih koji su potencijalno izloženi gubicima većim od 20% mogao bi se peterostruko povećati do 2050. Međutim, najveća šteta ne dolazi od fizičkog uništenja, već od prekida poslovanja i rezultirajućih utjecaja na novčani tok. Premije osiguranja od fizičkih rizika također bi trebale porasti do 50% do 2030. godine. Slijedom toga, središnje banke odlučile su ojačati nadzor nad kreditnim institucijama: odgovarajuće prakse upravljanja klimatskim rizicima, testovi otpornosti na stres i dovoljni kapitalni zahtjevi za suočavanje s mogućim klimatskim šokovima sve su više dio bonitetnih sustava.

10. Proizvod kao usluga

Model Proizvod kao usluga (PaaS), odnosno korištenje dobra bez njegovog vlasništva, brzo dobiva na značaju kao strateška poluga kružnog gospodarstva. Od mobilnosti do zdravstvene zaštite, od elektronike do industrijskih strojeva, vrijednost se prenosi s objekta na uslugu, s ekonomskim i ekološkim koristima. Postoji pet mogućih opcija: plaćanje po korištenju, leasing, najam, ugovor o učinku i promjena namjene. PaaS, kojemu je ekonomija dijeljenja bila preteča, omogućuje smanjenje otpada, optimizaciju resursa i usklađivanje troškova i koristi tijekom cijelog životnog ciklusa.

Izvor: Ecomondo

Trendovi održivosti u 2025. i predviđanja za 2026.

Objavio
Odgovorno
-
trendovi održivosti
Foto: rawpixel.com / Freepik

Kako se godina bliži kraju dolazi vrijeme rekapitulacija. Pitamo se koje su to ključne promjene oblikovale 2025. godinu i što očekivati u nadolazećoj 2026. godini.

Godina na izmaku, 2025. bila je godina obračuna za korporativnu održivost. Regulatorni zamah sudario se s političkim otporom. ESG se suočio s pojačanim nadzorom, a tvrtke su bile prisiljene rekalibrirati svoje strategije u sve složenijem, često polariziranom okruženju. Ono što je započelo kao desetljeće smjelih klimatskih ciljeva sada se nalazi u eri ostvarivanja i objavljivanja, gdje su povjerenje dionika, pristup tržištu i dugoročna vrijednost sve više na kocki.

Prema analitičarima, 2026. godinu oblikovat će sve veći jaz između ekonomskih temelja i klimatskih politika. Mnoge vlade, koje su prije bile u prvim redovima po pitanju klime i okoliša, prebacuju prioritete na druge aspekte, poput nacionalne sigurnosti, trgovine i tehnološkog vodstva, u sve složenijem geopolitičkom okruženju. Ulaganja u zelene tehnologije rastu, ali više ih pokreće komercijalna snaga nego politička podrška. Tržišta nagrađuju tranzicijska rješenja koja već funkcioniraju, dok ostaju opreznija prema manje zrelim tehnologijama, poput hvatanja CO₂ ili naprednih biogoriva.

U godini pred nama izazovi će postajati sve složeniji, ali i prilike. Najspremnije organizacije za budućnost bit će one koje ugrade održivost u donošenje odluka na svim razinama, izgrade međufunkcionalnu fluentnost te pristupe i riziku i inovacijama s jednakom jasnoćom.

Trendovi održivosti koji su obilježili 2025. godinu 

Od propisa o dubinskoj analizi do objavljivanja bioraznolikosti i izvještavanja o ESG-u temeljenog na umjetnoj inteligenciji, 2025. godina označila je veliku promjenu u načinu na koji organizacije upravljaju rizicima, grade otpornost i operacionaliziraju održivost u svim funkcijama. Evo detaljnijeg pogleda na trendove koji su definirali proteklu godinu.

1. Bioraznolikost i rizici povezani s prirodom zauzimaju središnje mjesto

U skladu s Globalnim okvirom za bioraznolikost i rastućim utjecajem Radne skupine za financijska izvješća povezana s prirodom (TNFD) , poduzeća su 2025. godine počela integrirati rizik za prirodu u ESG izvještavanje i strategiju poduzeća. Gubitak bioraznolikosti sada se smatra materijalnim rizikom za lance opskrbe, investicijske portfelje i kontinuitet poslovanja. Sektori poput poljoprivrede, hrane i građevinarstva prednjačili su u usvajanju strategija pozitivnih na prirodu i procjena utjecaja specifičnih za lokaciju.

2. Prilagodba klimatskim promjenama dobiva na značaju uz dekarbonizaciju

Iako je smanjenje ugljika i dalje ključno, 2025. godina naglasila je rastuću potrebu poduzeća da se pripreme za fizičke klimatske rizike, uključujući ekstremne vremenske uvjete, nestašicu vode i ranjivost infrastrukture. U toj je godini došlo do porasta modeliranja klimatskih scenarija, procjena rizika temeljenih na lokaciji i objavljivanja klimatskih podataka povezanih s osiguranjem. Investitori i osiguravatelji počeli su davati prioritet tvrtkama s jasnim planovima prilagodbe, koji nadilaze obećanja o neto nultoj emisiji.

3. Umjetna inteligencija postaje ugrađena u ESG poslovanje

2025. godina obilježila je porast ESG-a omogućenog umjetnom inteligencijom. Tvrtke su počele integrirati umjetnu inteligenciju u sve funkcije održivosti, od automatizacije provjere rizika dobavljača do poboljšanja optimizacije energije u poslovanju. U ESG izvještavanju, umjetna inteligencija korištena je za izdvajanje, standardizaciju i analizu podataka o održivosti iz različitih sustava, smanjujući ručni rad i poboljšavajući mogućnost revizije. Prediktivna analitika također je pomogla u identificiranju ranjivosti lanca opskrbe i predviđanju regulatorne izloženosti.

4. Zelene tvrdnje pod lupom kao nikada prije

Greenwashing je došao pod veću kontrolu 2025. godine, jer su regulatori diljem svijeta pojačali provedbu obmanjujućih tvrdnji o utjecaju na okoliš. Dok je Direktiva EU-a o zelenim tvrdnjama zastala sredinom godine, nacionalne vlasti u Ujedinjenom Kraljevstvu, Australiji i SAD-u poduzele su agresivnije mjere. Od pravnih istraga do povećane aktivnosti nadzora potrošača, tvrtke su bile prisiljene provjeriti sve javne poruke o održivosti. Marketinški, pravni i ESG timovi morali su raditi u bližoj suradnji, osiguravajući da tvrdnje nisu samo uvjerljive, već i točne i obranjive.

5. Dekarbonizacija iz područja 3 zauzima središnje mjesto

Kako su regulatori, investitori i kupci zahtijevali veću transparentnost, emisije Scope 3 (neizravne emisije u cijelom lancu vrijednosti) postale su glavni izazov dekarbonizacije 2025. godine. Porastao je pritisak na tvrtke da angažiraju dobavljače, usklade metodologije emisija i postave vjerodostojne ciljeve. Industrije sa složenim lancima opskrbe, poput mode, hrane i elektronike, bile su posebno pod lupom.

6. Obveze kružnog gospodarstva dobivaju regulatornu snagu

Kružnost je 2025. godine prešla iz korporativne težnje u provedivu stvarnost. Vlade diljem EU-a i Azije uvele su nove standarde za proizvode, ciljeve smanjenja otpada i programe proširene odgovornosti proizvođača (EPR). Tvrtke su počele ugrađivati ​​načela kružnog dizajna u razvoj proizvoda i preuzimati odgovornost za otpad nakon potrošnje. Ambalaža, elektronika i građevinarstvo bili su ključni sektori fokusa.

Predviđanja trendova održivosti za 2026. godinu 

Kako se regulatorni rokovi pooštravaju, a očekivanja dionika se mijenjaju, 2026. godina će biti godina izvršenja, u kojoj se testiraju obveze održivosti, a vodstvo definira djelovanjem. 

1. Regulacija doseže prekretnicu 

Naredna 2026. godina bit će prepuna regulatornih prekretnica, s obzirom na to da će se Direktiva EU o dubinskoj analizi korporativne održivosti (CSDDD) početi primjenjivati ​​za najveće tvrtke, a Direktiva o izvještavanju o korporativnoj održivosti (CSRD) proširuje zahtjeve za objavljivanjem podataka diljem Europe. Digitalne putovnice proizvoda također će se početi uvoditi u sektorima poput tekstila i elektronike. 

Ove promjene neće utjecati samo na velike organizacije. Mala i srednja poduzeća i dobavljači, posebno oni unutar reguliranih lanaca vrijednosti, sve će više morati prikupljati i otkrivati ​​ESG podatke. Rezultat je efekt regulatornog zamašnjaka: kako se velike tvrtke pridržavaju propisa, one sa sobom povlače i ostatak tržišta.

2. Umjetna inteligencija prelazi iz pompe u stratešku optimizaciju 

Nakon faze brzog usvajanja 2025. godine, tvrtke će ući u eru optimizacije umjetne inteligencije 2026. godine. Fokus će se premjestiti s eksperimentiranja na strateško korištenje – korištenje umjetne inteligencije tamo gdje ona dodaje stvarnu vrijednost naporima održivosti, kao što je automatizacija ESG izvještavanja, poboljšanje energetske učinkovitosti ili povećanje transparentnosti lanca opskrbe. 

Tvrtke će dati prednost alatima koji pojednostavljuju, a ne kompliciraju, uz sve veću pozornost na utjecaj velikih jezičnih modela i podatkovne infrastrukture na okoliš. Odgovorno korištenje umjetne inteligencije postat će ključni dio održivog digitalnog upravljanja.

3. Održiva IT tehnologija postaje strateška poluga

Digitalna održivost će se s margina pomaknuti u temeljne operacije. Organizacije će posvetiti više pažnje utjecaju svojih IT sustava na okoliš – ne samo s energetske perspektive, već kroz cijeli životni ciklus korištenja hardvera, softvera i oblaka. 

To uključuje optimizaciju infrastrukture, primjenu kružnih IT praksi i ugradnju etičkih okvira u razvoj digitalnih proizvoda. Kako sve više tvrtki usklađuje ciljeve neto nulte emisije s digitalnim poslovanjem, održiva IT tehnologija će se tretirati kao mjerljiva klimatska poluga, a ne kao nišna briga.

4. Nedostatak ESG vještina postaje prepreka napretku

Unatoč rastućem pritisku za postizanje ciljeva održivosti, mnoge organizacije su ograničene nedostatkom interne stručnosti. U 2026. godini nedostatak vještina bit će više od problema ljudskih resursa; to će biti poslovni rizik. 

Tvrtke će ulagati velika sredstva u usavršavanje, stvaranje internih akademija za obuku i pronalaženje praktičnih, akreditiranih mogućnosti učenja kako bi smanjile ovisnost o vanjskim konzultantima. Međufunkcionalno poznavanje ESG principa, posebno u financijama, nabavi i operacijama, postat će strateška prednost.

5. Odgovornost za rizik ide dalje od otkrivanja

Izvještavanje o rizicima povezanim s klimom i prirodom više nije dovoljno. U 2026. godini dionici će očekivati ​​dokaze o vlasništvu, uključujući planiranje scenarija, nadzor odbora i integraciju u okvire za upravljanje rizicima poduzeća. 

To znači identificiranje fizičkih i tranzicijskih rizika u svim operacijama i lancima opskrbe, njihovo povezivanje s planovima ublažavanja i dodjeljivanje interne odgovornosti. Tvrtke koje ne uspiju prijeći s otkrivanja na djelovanje mogu se suočiti s pritiskom investitora, sudskim sporovima ili štetom na ugledu.

6. Regenerativno razmišljanje dobiva na zamahu 

Kako održivost sazrijeva, učvršćuje se novi način razmišljanja: regeneracija. Umjesto pukog smanjenja štete, regenerativni pristupi imaju za cilj obnovu ekosustava, poboljšanje bioraznolikosti i stvaranje pozitivnih neto učinaka. 

U 2026. godini očekujte da će više tvrtki prihvatiti regenerativnu poljoprivredu, kružni dizajn proizvoda i zgrade koje generiraju više resursa nego što ih troše. Ova promjena odražava šire prepoznavanje da dugoročna otpornost ne dolazi samo od upravljanja rizicima, već i od aktivnog doprinosa okolišnim i društvenim sustavima.

7. Voda postaje sljedeći materijalni ESG problem

Stres zbog vode sve je veći na globalnoj agendi rizika, a 2026. godina donijet će povećanu regulatornu, investitorsku i potrošačku kontrolu nad korištenjem vode. Sektori s velikim utjecajem poput hrane, mode i proizvodnje bit će pod pritiskom da mjere, smanje i objave svoj vodni otisak, ne samo operativno, već i u svim svojim lancima vrijednosti. 

Upravljanje vodom postat će dio ključnih ESG metrika, a od tvrtki se očekuje da pokažu odgovorno nabavljanje, pročišćavanje otpadnih voda i otpornost na rizike povezane s vodom.

8. Digitalne putovnice proizvoda mijenjaju lance vrijednosti

Digitalne putovnice proizvoda (DPP), koje će postati obvezne u nekoliko sektora EU-a do 2026. godine, transformirat će način na koji tvrtke prate, upravljaju i komuniciraju informacije o svojim proizvodima. 

Ove će putovnice sadržavati detaljne podatke o nabavi, materijalima, emisijama i rukovanju na kraju životnog vijeka, podržavajući ciljeve kružnog gospodarstva i povećavajući transparentnost za potrošače. DPP-ovi će pokretati operativne promjene u dizajnu, sljedivosti i angažmanu dobavljača, što će zahtijevati nove podatkovne sustave i međuodjelnu suradnju.

9. Jezik ESG-a se razvija

S obzirom na to da se ESG suočava s politiziranim otporom na nekim tržištima, tvrtke će prilagoditi svoje poruke bez odustajanja od ciljeva održivosti. U 2026. godini sve će više tvrtki svoje napore usmjeriti na otpornost, stvaranje vrijednosti i upravljanje rizicima, fokusirajući se na sadržaj, a ne na slogane. 

Iako se jezik može promijeniti, temeljni imperativi vezani uz klimu, jednakost i transparentnost i dalje će pokretati strateške promjene. Jasna i vjerodostojna komunikacija bit će ključna za održavanje povjerenja dionika.

10. Mjerenje utjecaja postaje robusnije i standardiziranije

Kako očekivanja u vezi s transparentnošću i odgovornošću rastu, tvrtke će se suočiti s pritiskom da odmaknu od nejasnih ciljeva i proizvedu visokokvalitetne ESG podatke korisne za donošenje odluka. U 2026. godini vidjet ćemo veću usklađenost među globalnim okvirima (ISSB, GRI, EFRAG, TNFD), što će pomoći u standardizaciji metrika utjecaja. 

To će također podržati integrirano izvještavanje, povezujući financijske rezultate s ekološkim i društvenim ishodima. Tvrtke koje mogu pokazati mjerljiv i vjerodostojan napredak isticat će se u okruženju održivosti koje je sve više utemeljeno na podacima.

Izvor: Institute of sustainability studies

Kristina u zahvalnosti, ljubavi i oprostu: Božićna udomiteljska, velika priča!

Objavio
Odgovorno
-

Priča kazuje o djevojčici i ženi Kristini. Priča o djetinjstvu koje nikada nije bilo bajkovito, priča o maloj curici suočenoj sa životom punim pregolemih borbi, o tuzi, sreći i ustrajnosti da ostvari svoj cilj. Želji da i ona jednom voli, stvori topli dom za svoju obitelj, i da oprosti.

Danas je ona 43-godišnja majka, ponosna na svoju Saru i Mateu, na supruga Sašu s kojim gradi toplinu doma. No, do svoga cilja Kristina je prolazila trnovitim stazama, pregazila ih poput prave žene ratnice, s ranama koje peku, ranama na tabanima i na srcu. 

Djetinjstvo stisnutih oči, nesigurnosti

Njezin život započet je u jednom malom slavonskom mjestu početkom osamdesetih. Bilo je to vrijeme kada su slavonska ljeta mirisala na lipu i prašinu s makadama, a zime bile duge, snježne i tihe. U njezinoj kući nikada nije bilo prave obiteljske topline, niti prave tišine – stalno su se, nekad šaptom, ponekad bukom, prostorijama vukle nekakve brige, prepirke i nesigurnost. No, to je bio Kristinin dom, jedini koji je poznavala i takvog ga je prihvaćala i voljela, kao i svoju malu petogodišnju sestru. Kaže da se ne sjeća konkretnih događaja. Već kao mala znala je prepoznati raspoloženja odraslih i znala da im o njihovom raspoloženju ovisi sigurnost. Radovala se onim rijetkim trenucima mira i vjerovala iz svoje dječje perspektive da dolaze ljepši dani. Uskoro je stigao rat, onaj pravi, rat u kome se ozbiljno gine i gdje dječja sreća dolazi u nekakav sporedan plan. Otac je ubrzo otišao na front, a majka preopterećena svojim strahovima i brigama nije više znala brinuti ni o sebi. Već odavno stvorene pukotine u braku postali su krateri, tako da razvod koji je uslijedio nije bio iznenađenje – ali je jako boljelo…

Hladnoća je zavladala kućom. Obavijala sve pa i Kristinu. Hladnoća nije dolazila samo od zime, dolazila je od straha, iz srca, izbijala je iz zidova. 

Samopredaja. I odjednom je sve postalo svejedno. Otići u školu ili ne? Zar je uopće bilo bitno? Kao da je važno kada imaš bezbroj važnijih briga i većih problema…

Jednoga se dana jednostavno prestala pojavljivati u učionici, prestala odlaziti među vršnjake, svoje školske prijatelje kako nikome ne bi morala objašnjavati ništa. Tako je bilo lakše, puno lakše. Njezin put gubio se u dalekoj nizbrdici pokrivenoj maglom…

I tada je sustav zakucao na vrata njihove kuće. Socijalne radnice bile su ljubazne, ali odlučne! Morala je poći s njima, trebalo je hitno rješenje. Rekli su joj da ide u udomiteljsku obitelj, da će joj tamo biti lijepo, toplo i da će imati dvorište u kojemu ima puno voća. Ne znajući to tada, ali sada zna, zapravo se toga trenutka Kristinin život podijelio na u dvije slike – suprostavljene do nevjerojatnog. 

Ono prije i ono poslije, ovo sada

Dolaskom u novu obitelj osjećala se izgubljeno, sve oko nje bilo je strano i tuđe. Sve oko sebe je gledala kao da je samo zalutala u tuđi život, čak su i fotografije koje su je gledale sa zidova bile čudne, osobe koje nije poznavala, sve je izgledalo čudno, drugačije, izazivalo strah i nelagodu. Sa svojih jedanaest godina nije mogla niti slutiti da će upravo tih dvoje starijih ljudi, kao i ljudi sa fotografija, sve više oblikovati njezin novi, pravi život. Oni će stvoriti ono poslije? Udomiteljica je bila krupna žena koja joj je po godinama mogla biti baka. Pramenovi sijede kose bježali su joj ispod marame, ruke ispucale od rada u dvorištu, no tople i ispružene prema njoj. Njezin suprug – sitan muškarac toplog osmjeha. Strah prvih dana, strah od nepoznatog bio je ogroman, no …. toplina te kuće osjećala se  i nije dolazila samo iz peći koja je tiho pucketala. Dolazila je iz raznih sitnica, dolazila je od brige koju je osjećala. Nije se ništa tražilo zauzvrat. Ništa od toga prije nije poznavala. Ubrzo su i osobe sa fotografije iz albuma i sa zidova (članovi bakine obitelji) postajali živi ljudi koji su jedan po jedan ulazili u njezin život, postajali podrška, osobito kćerke i unuka s kojom se družila i dijelila tajne za koje nitko pa ni baka nije znala. Normalno, upisala je propušteni razred i uspješno nastavila školovanje; okružena podrškom i brigom, osjećajući se zaštićenom i sigurnom.

Nakon pola godine, kada se već počela privikavati na novi ritam u životu, stigla je vijest da im dolazi i njezina mlađa sestra, petogodišnja Sanela. Bojala se povjerovati! Tolike je noći zaspala misleći na nju, pitajući se je li gladna, da li plače…

Veliki teret pada s leđa 11-godišnje, jer dolazi i ona.

Sada će biti ovdje, pod istim krovom, zajedno u sigurnosti. Udomitelji su je nježno primili, posebno djed, koji ju je često, onako sitnu nježno ljuljao u krilu. Za Kristinu je to bilo ogromno olakšanje. Jedna briga manje, još jedan veliki teret skinut s leđa jedanaestogodišnjeg djeteta. Po prvi put nakon dugo vremena usudila se disati punim plućima i počela vjerovati da postoji svijet u kojemu djeca mogu biti sretna, gdje se mogu igrati, gdje jednostavno mogu biti djeca. Nakon uspješno završene osnovne škole, nastavlja svoje srednjoškolsko obrazovanje-trgovački smjer u Našicama, najbližem gradu u koji je svakodnevno putovala iz sela Razbojišta u kojemu je sada imala svoj novi dom. Već odavno je shvatila da je obrazovanje važno, željela je postati učiteljica, no vrlo skromno kaže; nije bilo moguće sve snove ispuniti. U tom selu upoznala je i svoju prvu ljubav, svoju sadašnju podršku, svoga muža.

Zaljubila se. Željela je voljeti, biti voljena, kao odrasla. Izlaziti, izlaziti do ranih jutarnjih sati, no to se baki nije svidjelo. Kristina je imala dečka, onu prvu pravu ljubav od koje ruke drhte, a srce brže lupa. Željeli su puno vremena za sebe, imala je nepunih sedamnaest godina, vrijeme kada misliš da si već odavno odrastao, kada te mami bezuvjetna sloboda, a to kod bake nije dobila. Baka se brinula da ne pogriješi, da na pragu života ne doživi bol i razočaranje , da ne uništi šansu za budućnost. U kući se sve češće osjećala napetost, jaz između mladosti i životnog iskustva postajao je sve veći ponor, željela je otići i živjeti slobodu i ljubav. Naravno, tada nije shvaćala da se baka samo bojala da bi ju ta sloboda mogla povrijediti i više od svega što je do tada prošla. Nije mogla dočekati da napuni 18 godina, završi školu i ode živjeti s dečkom i njegovom obitelji. S prvom prilikom, kupi svoje stvari i otvara novo životno poglavlje.

Ona leti! Napušta udomitelje, sestru, i ispunjava tu svoju veliku želju.

Njezinom srećom, Sašina obitelj dočekala ju je raširenih ruku. Kuća puna sinova (tri sina) dobila je svoje četvrto, željeno žensko dijete. Bili su željni nježne i tople ženske energije što je ona odmah osjetila i znala da je u ovoj obitelji dobrodošla. I dok se njezin život kretao u drugom smjeru, seka Sanela ostala je živjeti s udomiteljima. Iz njihovog doma, kao i Kristina, jednog je dana i ona uzletjela i sagradila svoje prvo gnijezdo, svoju obitelj. Vrijeme je prolazilo. Kristina je odrasla brže nego što je mislila i željela, učila je nove odgovornosti, stvarala svoj dom i svoju malu sigurnu oazu. No, kako život zna zakomplicirati i podmetnuti nogu, odjednom shvatiš velike istine – ono kakav je zapravo pravi život. Doista, postoji kolo sreće: gore, dolje, gore… I kada misliš da si stigao do zlatnih vrata sreće, tako su i Kristinina leđa dobila novi križ, opet težak i bolan – dijete s invaliditetom. 

Prihvatila je novu borbu i to da joj njezina Matea, uz drugorođenu Saru, postanu svjetlost, ona istinska, gdje se ne odustaje i gdje borba nikad ne prestaje. I nije to više križ koji joj pritišće leđa, to je postala snaga, ljubav, odluka da će svojim dvjema princezama dati sve ono što nije dobila. I tada joj postaje jasno zašto je baka brinula, zašto je postavljala granice. Tad joj se činilo da pretjeruje, a danas često ponavlja njezine riječi. Odgovornost i briga za djecu, koje je sad ona osjećala danonoćno, objašnjavali su svaki bakin postupak. Iz svakog križa kojeg život prinese, rasla je nova snaga. Shvatila je da život treba i podnositi, breme imaš, ali na tebi je da sama biraš kako ćeš se sa time nositi. Naučila je kako stvoriti i obraniti dom, iz dana u dan živjeti ispravan život. Kako se pobrinuti za obitelj pa čak i za brata invalida kojemu je postala skrbnicom. I da borba za obitelj nikad ne prestaje. Negdje duboko u njoj, mada ju je dugo ignorirala, pekla ju je još jedna rana – rana zbog roditelja. Dugo je mislila da tu snagu nema – snagu za oprost. Smatrala je da bi praštanjem pokazala svoju slabost, no uz nagovor i podršku svoga supruga, učinila je i to! 

Oprostila je svima; i ušla u zasluženi mir i oslobađanje od svih rana prošlosti. Pustila ih je u svoj život, tiho, bez ljutnje, bez gorčine i optuživanja. 

Udomiteljima je ostala zahvalna cijeloga života. Cijeloj toj zajednici čije je slike gledala onoga dana kada je prekoračila prag njihove kuće u kojoj je odrasla. Svaka dobra odluka koju je donijela, svaka snaga koju je u sebi pronašla – dio toga pripadao je njima. Kristinin dom je prepun topline, kuća koju je sa suprugom godinama vrijedno i strpljivo uređivala. Svaki detalj nosi trag njihovih vrijednih ruku i njihove želje da djeci stvore mjesto gdje će se osjećati voljeno i sigurno.  Odavno je postala svjesna svega. I to da njezina tvrđava ljubavi i sreće ima temelje u onom naučenom tamo negdje, u Razbojištu, u onom slavonskom sokaku u blizini stare vodenice i rijeke Vuke. Tamo se lijevao temelj njezinog života. Zahvaljujući njima, mnogima, našla je putokaz u život . 

Zato, kao zrela žena i majka, šalje poruku snage i nade:

SVIM UDOMITELJIMA, U SPOMEN NA SVOJU BAKU DRAGU I DJEDA STJEPANA
„Ne gubite snagu! Nemojte misliti da vaš trud ikad propada u ništa. Bez rezultata! 
Možda ga ne vidite odmah i sada… Svaka topla riječ, svaki zagrljaj, svaki dan vašeg strpljenja i borbe, sve će to jednoga dana postati dio nečijeg bića. Dok pružate dom i sigurnost jednom djetetu, stvarate temelje za njegov cijeli život, za više života; vaša ljubav se širi i prelijeva u obitelj koje će to dijete s nekim uskoro stvoriti.“

Vaša ljubav i trud mogu promijeniti svijet – jer mijenjate čitav svijet jednog djeteta!

Zorica Radonić
Slavonija, Bijela Loza kod Našica

Dvije priče: Budite ekolog uz Božić, datume prigode. Darujete rabljeno, uz geslo: „Neka stvari traju“.

Objavio
Goran Tudor
-
darujte rabljeno
Foto: freepik

Na dan Božića, poslije zajedničkog ručka, onda kad završi „obična“ predaja i odmatanje darova, međusobno u našoj široj obitelji, tada nastupam ja! U općem veselju skidam na pod s leđa osrednju vreću u kojoj je 95% darova stiglo iz second hand dućana, buvljaka, narodnih sajmova. Dakle, sve rabljeno (pravilo 1). Prisutni s nestrpljenjem i veseljem čekaju taj tradicionalni desetminutni ritual, kojeg njegujem desetljeće. Vadim predmete uz neki komentar – dijelim po redu darove, no ni jedan nije umotan u ukrasni papir (pravilo 2). Možda ima tek tanku vrpcu, kao aluziju i sprdnju na nepotrebnu, raskošnu ambalažu. Dvije moje priče jače paraju umjetni celofan naših života.

LOPTA „PIROTICA“

Unuku koji trenira košarku našao sam tamo čuvenu loptu marke „Tigar-Pirot“, onu s kojom je igrano Europsko prvenstvo u košarci, Zagreb, 1989., kad je repka Jugoslavije osvojila zlato. Osvojila je zlato i dvije godine kasnije na prvenstvu u Rimu. Te lopte su dio te velike priče o našim košarkašima koji su prednjačili i svijetlili svijetom od 1970. do 1990-ih., osvojili najveći broj medalja na svijetu iza SSSR-a. Da li znate da Hrvatska ima u Svjetskoj košarkaškoj kući slavnih uklesana imena 5 slavnih naših – Ćosić, Petrović, Rađa i Kukoč te trener Novosel po čemu smo treću u svijetu.

Buvljak Hrelić, sreća. Najekologičniji šoping-centar u državi. Najveći muzej u regiji.

KRLEŽA, VELIKAN – O NJEMU KNJIGE, NJEGOVE KNJIGE

Krajem prosinca 2024. na tom buvljaku  sam našao iznimno važan dar za suprugu – knjigu „S Krležom iz dana u dan / Balade o životu koji teče“ (I. dio), poznatog novinara, publiciste, kulturnjaka, Enesa Čengića. Kasnije u siječnju nađoh još toga od Krleže i o Krleži: „Eseji i zapisi za srednje škole“ i „Krleža za osnovne škole“ pa naredne knjige svjedočanstva Enesa Ćengića o Krleži 1956 – 1981. (Čudo knjige, ukupno 4 toma). Onda i nekoliko zbirki poezije. Onda sam, iz znatiželje, otišao u gradsku knjižnicu malog grada u Gorskom kotaru: „Imate li nešto od Krleže, o Krleži?“ „Imamo 58 naslova“, bijaše odgovor koji me razveselio. Kakav je to čovjek bio, taj Krleža, tek smo sada  moja obitelj i ja spoznali, čitanjem, studiranjem. Koliko je taj o svemu znao i svoj sud izrekao. Divno pisao. I zalagao se, borio, učinio, život riskirao i zamalo izgubio… dosljedan u zalaganju za ideale humanog demokratskog  (socijalističkog) društva. Više puta na korak do fizičkog nestajanja, u progonu s desna i lijeva, u fašističkom teroru. Uz njegov odlazak, netko je rekao: „Kad veliki čovjek ode, šteta je. Veliki ljudi više trebaju Zemlji nego Nebu“. Dakle, godina 2025., u našoj obitelji bila je godina izučavanja Krleže, a bit će tako i 2026/27… Krleže čovjeka prije svega, a po ulogama u životu: pjesnika, esejiste, romanopisca, lučonoše, humanog komuniste, kulturnog stvaraoca, graditelja. 

***

To je priča o Hreliću i darovima, sjećanje na moj udjel očuvanju Zemlje, klime i društva. 

Kad se zbroje rođendani i „službeni“ blagdani darivanja, Božić, Nova godina, Valentinovo i 8. Mart, Uskrs, rođendani pa onda i ono obično darivanje, onako mimo prozivke „službenim datumom darivanja – prozivkom“, imam zadaću obaviti 15-ak darivanja godišnje. Kako bih ja to riješio bez buvljaka, u mom slučaju Hrelića na ističnom rubu Novog Zagreba!?

Rado darujem. Dobro odaberem. Maramu, šah garnituru, rijetku knjigu, stolni nogomet, kristalne tanjuriće za kolače, veliku kristalnu okruglu vazu, čuvene naslove za djecu: Šegrt Hlapić, Družba Pere Kvržice, Junaci Pavlove ulice… sve iz 60-ih, stolnu lampu sa abažurom, oslikanu limenu zdjelu ili kutije, one rijetke predmete Vintage i 70, 80-ih… 

Eto, po mome to tako treba biti! Stvar ideala o sretnoj Zemlji.

Dajem šansu sadašnjim predmetima na dulji, novi život na Zemlji. Podržavam konkretno  najprogresivnija društvena opredjeljenja: ekologiju, društveno odgovorno ponašanje, održivi svijet, zaštitu Prirode i borbu za kontrolu klime. A razvedrim i moje bliske. 

I na kraju da dodam. Ne kupujem rabljeno iz ekonomske nužde. Imam dostatno novca. Ali ne volim trošiti u krivo, i krive pameti, štetno, dugoročno po sve.

Goran Tudor

1...8910...182Stranica 9 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z