Osvrt: Odijevanje u kontekstu povijesti. S generacijom Z-mladih interes za modom poprilično splašnjava… Možda i Covid učini svoje?

Objavio
Odgovorno
-
Foto: wayhomestudio - www.freepik.com

Umjesto svakodnevnog sređivanja za posao, brige o tome što obući ili pripreme radne uniforme, mnogi zaposlenici proteklih su koroninih mjeseci dan provodili u trenirkama, majicama, puloverima, papučama. Životne okolnosti koje je nametnula pandemija općenito su modu i raskošan životni stil učinili gotovo neprimjerenim trenutku. U povijesti je poznato da su pojedini događaji ili pojave sa sobom nosili i revoluciju u odijevanju. Oni koji su preživjeli kugu u srednjem vijeku, primjerice, uzimali su odjeću manje sretnih bogatih sugrađana, što je potaknulo ekonomiju luksuza, ali i donošenje zakona kojim se ograničava razmetljivost. Također, tijekom prvog svjetskog rata, pak, žene su potaknute na nošenje hlača, a mijenjala se i njihova društvena pozicija. Kako će koronakriza utjecati na naše stavove i način odijevanja ostaje za vidjeti, ali već je izgledno da bi modna industrija mogla biti na gubitku.

Mnogo prije pojave koronakrize, već nakon 2015-e, zamijećeno je da ljudi postaju skloniji nošenju rabljene odjeće, recikliranju te promicanju jednostavnosti i minimalističkog stila. Jedan od razloga tome svakako je povećana briga o klimatskim promjenama i okolišu. Također, svijest o negativnom utjecaju modne industrije na okoliš mnoge je mlade ljude ponukala da više koriste usluge popravaka, najma i rabljenih proizvoda. Tome je zacijelo pridonio i utjecaj osoba kao što su Greta Thunberg i David Attenborough koji promiču brigu za planet, pa se čak uvriježio i termin “Greta efekt”.

Istraživanja. Što pokazuju velike brojke?

Istraživanje agencije Mintel među mladim Britancima pokazalo je: interes za modu prilično je splasnuo! Na prvome mjestu mladima je štedljivost i briga za okoliš.

KUPNJOM NOŠENE ODJEĆE ODJEĆA DULJE ŽIVI. Oko 52 posto mladih u dobi od 25 do 34 godine lani je kupilo nošenu odjeću. Ukoliko odjeću više ne žele nositi, mladi je ne bacaju već će nastoje unovčiti što je lani činilo njih 50 posto,

PREPRAVKE. A 50% mladih krpalo je ili prepravljalo iznošenu odjeću.

RAZMJENA. Jednako raširen trend među mladima postala je razmjena odjeće s prijateljima ili znancima. Čak 75 posto njih u dobi od 16 do 24 godine mijenjalo je modnu odjeću ili bi to rado činili u budućnosti.

NAJAM. Općenito, sklonosti i navike generacije Z (od 16 do 24 godine) usmjerene su prema uslugama najma pa nije iznenađujuće da to obuhvaća i odjeću. Njih 54 posto izjasnilo se da su zainteresirani za najam modne odjeće.

NOVA SVIJEST: MNOGO ODJEĆE ŠTETI SVIJETU! Otpad koji stvara modna industrija je golem pa ne iznenađuje da 57 posto Britanaca smatra da je kupnja previše odjeće loša za okoliš.

Studije pokazuju da se samo u Velikoj Britaniji godišnje baci 350 tisuća tona odjeće.

Odjevni komadi u prosjeku nose se (samo) sedam puta, a potom se bacaju.

Analitičari agencije Mintel zaključuju da bi trend ponovnog korištenja, smanjenja kupnje i recikliranja odjeće mogao predstavljati veliku prijetnju za tekstilnu industriju koja, uz naftu i promet, predstavlja vodećeg zagađivača planeta.

Što se iz svega da još zaključiti? Reciklaža je veoma važna, ali nije i jedini način odgovornog djelovanja odgovornog građanina. Sve važnije postaje zalaganje za produljenje vijeka korištenja odjeće te općenito susprezanje i kritički stav prije kupnje, kako je pokazalo i istraživanje među mladim Britancima.

I na kraju, tom postavljanju čvršćih zahtjeva prema zaštiti okoliša, mladi zauzimaju sve istaknutije mjesto.

Marina Klepo

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2020.

Kolumna Mirela Drkulec Miletić: Ljudi koji uživaju i poštuju prirodu grade održiv svijet. O Vladimiru Dimiću, čovjeku koji voli i sadi stabla.

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-

Njegova su ljubav – stabla. Priznat ćete, neobična je, premda lijepa i uzvišena. Posadio je u Zagrebu, u tajnosti, preko tisuću sadnica (sam i u akcijama koje je organizirao), a u prava visoka stabla izraslo je njih oko sedam stotina. Proizvode kisik, mašu granama, u krošnjama ugošćuju ptice, u hladu okrepljuju ljude…

Voli ih jako, bezgranično, ponekad mu se čini i više nego ljude. Osobito kada se prisjeti kako čovjek nemilice siječe i uništava ta plemenita živa bića, koja rastu polako, tiho, nikome ne smetajući, a nude toliko dobroga i ljudima i životinjama. Vladimir Dimić dugo je skrivao tu svoju ljubav.

Prije više desetljeća u Zagreb je stigao iz plodne Slavonije, iz Vinkovaca. I baš ondje u njemu se razvila strast prema prirodi, prema zelenilu i bujnim krošnjama koje se njišu na vjetru. U Zagrebu mu je sve to nedostajalo. Asfalt, zgrade, automobili i u cijeloj toj betonskoj džungli tek pokoji komadić zelene površine. A i on, često, bez ijednog drveta.

U 33-oj, snažan poriv da oživi stablima svijet oko sebe

Nakon nuklearne katastrofe u Černobilu 1986. Vladimir je osjetio neodoljivi poriv da prostor oko sebe oživi stablima. Imao je tada 33 godine i upravo je po drugi put postao otac.

„Shvatio sam da je potrebno nešto napraviti i vratiti dug planeti Zemlji. Svi dišemo, a zrak nije besplatan, proizvode ga upravo stabla“, kaže Vladimir.

Od tada drveće sadi neprestano. Dugo je to činio potajice. Zapravo, ilegalno. Za dozvole i birokraciju nije imao ni vremena ni živaca. Zato je o svojoj tajnoj ljubavi šutio godinama. Samo su njegovi najmiliji znali kakva dobročinstva Vladimir čini za sve nas.

Drveće sadi planirano, na uređenim zelenim površinama, te kaže da vodi računa o propisima i okolišu, položaju okolnih zgrada, alergenima i slično. Sadi ondje gdje su se posušila stabla koja su bili posadili radnici Zrinjevca. Priznaje, doduše, da ga ljubav prema stablima zanese pa ponekad pretjera – umjesto tri, posadi devet stabala.

dimic-vladimir-2

Pod čudnim stalnim pritiskom: je li to dozvoljeno?

I sam priznaje da je „duboko svjestan“ da to što radi „i nije baš dozvoljeno“. „Do svoje pedesete godine skrivao sam se, sadio sam sadnice krišom. Ponekad sam čak glumio radnike Zrinjevca“, povjerio se Vladimir novinarima.

Vladimir ih nikada ne prepušta na milost i nemilost sudbini, pa ih godinu dana, dok se dobro ne prime, obilazi i provjerava, zalijeva, stavi im kolac kao potporu, dobro zagnoji zemlju i s njima razgovara. I zato se njegova stabla gotovo uvijek prime i lijepo rastu. Iako, nesavjesni ih ljudi često oštećuju, čupaju i kradu.

U zadnje vrijeme Vladimir o svojoj ljubavi govori javno. Zaredali su se intervjui medijima, a o ovom neobičnom čovjeku, koji kao da je izašao iz alegorijske priče Čovjek koji je sadio drveće Jeana Gionoa, nedavno je Dalibor Platenik snimio i dokumentarni film Čovjek i drvo.

Veliki trud, ljubav i vrijeme, ali i novac!

U sadnju stabala Vladimir je uložio trud, ljubav i vrijeme, ali i novac. Jer, sadnice koštaju. Budući da radi u Vijeću gradske četvrti Trnje, naknadu koju dobije iskoristi za kupnju sadnica, a pomažu mu i donacije.

Poneka stabla Vladimir posveti poznatim i/li dragim ljudima. Za glumicu Enu Begović posadio je lipu, za glumca Predraga Vušovića drenak, a za slikara Aleksandra Srneca magnoliju, koju su mu, nažalost, ukrali, iščupali s korijenjem i odnijeli. Neka, odmahuje rukom Vladimir, važno je da je nisu polomili kao Vušovićev drenak, pa neka raste i cvate negdje drugdje.

dimic-vladimir-3

Kada vidite kako drvo cvjeta, sav trud vam se isplati, kaže Vladimir, dodajući da sve to za njega ima gotovo religiozni karakter. Ja moram u životu saditi. I to ću raditi do kraja života. Ne znam sve odgovore i zašto je tako. Jednostavno tako osjećam, poručuje Vladimir Dimić.

Drveće uglavnom sadi u Zagrebu, najviše u svojoj četvrti Trnje, ali i drugdje po Zagrebu, Vinkovcima, Istri…

Posadio je tisuću sadnica (sam i u akcijama koje je organizirao), a u prava visoka stabla izraslo je njih oko sedam stotina. Sedamsto zelenih krošnji koje pružaju dom i hranu pticama, a ljudima hladovinu, čist zrak i ljepotu. Od jednog čovjeka, koji se još morao i skrivati da ih posadi, više nego dosta.

Eh, kada bi svatko od nas skoro osam milijardi ljudi u svom životu posadio samo jedno drvo, Zemlja bi bila ljepše mjesto za život!

Mirela Drkulec Miletić

Preuzeto iz tradicionalne knjige – planera UM / Znanje i vrijednosti 2021, nakladnik M.E.P. d.o.o/
knjizaraum.hr – https://knjizaraum.hr/knjiga/um-ucinkovit-menadzer-2021-iz-tiska-10-11-2020/

Poslovna inicijativa DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2020.

Prijavite se na online konferenciju – Predstavljanje poslovnih praksi odgovornih prema djeci

Objavio
Odgovorno
-

U organizaciji UNICEF HRVATSKA- Inspirirajte se idejama za unaprjeđenje odnosa poslovnog sektora prema djeci. Saznajte o dokazanim praksama koje omogućuju bolju usklađenost obiteljskog i poslovnog života i kako su iste došle do izražaja tijekom pandemije koronavirusa. Sudjelujte u predstavljanju poslovnih praksi odgovornih prema djeci

Online konferencija:

Predstavljanje poslovnih praksi odgovornih prema djeci

Pridružite nam se 20. studenog od 10 do 11.30

Djeca su ključni dionici poslovanja – kao potrošači, članovi obitelji zaposlenih, mladi radnici ili kao budući zaposlenici i poslovni lideri. No usprkos tome, istraživanje UNICEF-a je pokazalo da je u Hrvatskoj svijest o tome relativno niska te da je potrebno povećati vidljivost postojećih poslovnih praksi koje uvažavaju prava i dobrobit djece.

Na Međunarodni dan djeteta Savjetodavni odbor za dječja prava i društveno odgovorno poslovanje organizira online konferenciju na kojoj će predstaviti primjere odgovornih poslovnih praksi hrvatskih poduzeća prema djeci, koje su mapirali studenti i studentice Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu vodeći se Načelima o pravima djece i poslovanju.

Na konferenciji Vas očekuje i panel-diskusija na kojoj će se raspravljati o prednostima poslovnih praksi koje omogućuju bolju usklađenost obiteljskog i poslovnog života te kako su takve prakse došle do izražaja tijekom pandemije koronavirusa.

U programu konferencije sudjeluju:

  • studenti i studentice Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
  • mentorice članice Savjetodavnog odbora za dječja prava i DOP
  • predstavnici poslovnog sektora i akademske zajednice
  • predstavnice UNICEF-a.

Pridružite nam se 20. studenog od 10 do 11.30 i inspirirajte se idejama za unaprjeđenje odnosa poslovnog sektora prema djeci – idejama koje ujedno doprinose boljim poslovnim rezultatima i održivom razvoju društva.

Prijavite se na online konferenciju putem LINKA

Prijave su otvorene do 16.11.2020. Podaci potrebni za pristupanje stići će u Vaš elektronički poštanski sandučić nekoliko dana prije konferencije.

UNICEF Ured za Hrvatsku,
Radnička cesta 41/7, 10 000 Zagreb, Hrvatska

——————-
Savjetodavni odbor za dječja prava i društveno odgovorno poslovanje je platforma za razmjenu znanja i dobrih praksi usmjerena k povećanju vidljivosti dječjih prava u poslovnoj zajednici. Članovi Savjetodavnog odbora: Hrvatska udruga poslodavaca, Global Compact Mreža Hrvatska, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj, Hrvatska gospodarska komora, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagrebačka burza d.d., IKEA Hrvatska d.o.o, Ericsson Nikola Tesla d.d., Hrvatska udruga banaka, Komunikacijski ured Colić, Laco i partneri, Telemach Hrvatska d.o.o., A1 Hrvatska, Hrvatska udruga društava za tržišno komuniciranje, Institut zaposlena mama, članovi Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu, Ured UNICEF-a u Hrvatskoj.

Kolumna Matija Hlebar: Ja, život, raj zemaljski i goleme promjene na planetu Zemlji. Zašto toliko brinem?

Objavio
Matija Hlebar
-

Zašto toliko brinem zbog klimatskih promjena u mom kraju? Da li će se ravnoteža vratiti? Što reći djeci? Što im poželjeti nego da uživaju prirodu i Zemlju kako smo i mi prije!

Već neko vrijeme želim podijeliti osobno iskustvo o klimatskim promjenama u mom kraju sa zainteresiranom javnošću i svima onima koje bih mogao potaknuti na razmišljanje i djelovanje. Na brže oživotvorenje ove ideje dodatno me potaknuo i novi dokumentarni film iznimnog čovjeka i istraživača prirode, 93-godišnjeg Sir Davida Attenborougha. Ukoliko još niste, pogledajte njegovo najnovije remek-djelo pod nazivom „Život na našem planetu“. Svakako preporučam da to učinite čim prije.

Klima nekad u mom kraju, u srednjoj Podravini. MOJE SVJEDOČANSTVO!

Ova današnja kolumna će biti i moje pismeno svjedočanstvo o klimatskim promjenama koje prepoznajem da su se već dogodile u mom kraju tijekom 40-godišnjeg vremenskog razdoblja, od 1980-tih. I dok ovo pišem, posljednjih dana listopada i prvih dana studenoga, uživamo vani još uvijek prekrasne sunčane dane,  a temperature zraka nerijetko su i više od jako toplih 20 °C.  A dok sam bio dijete, u ovo doba godine, temperature zraka su se već uobičajeno kretale oko točke smrzavanja (0 °C) i znao je pasti prvi snijeg.

Upravo te spoznaje me duboko brinu i straše. Pitam se je li nam je uopće više moguće ponovno vratiti na staru poznatu „dobru putanju“, prirodne procese,  koje smo mi ljudi negdje drugdje usmjerili. A kamo?? Ipak se nadam da je to nekako moguće i nikako ne želim prihvatiti da nije.

Od rođenja živim u nizinskom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, na području srednje Podravine. Riječ je o poljoprivredno bogatom kraju, koji je s jedne strane omeđen rijekom Dravom, a s druge strane je brdovita prelijepa Bilogora, s neizmjernim bogatstvom razasutih obronaka, živopisnih šuma, vinograda, voćnjaka, povrtnjaka i pašnjaka. Koliko sam samo puta sve to uživao? Koliko ću još dugo, i hoće li i moja djeca tako?

Posljednjih tridesetak godina živim u gradu Koprivnici koja je gospodarski, kulturni i sportski centar srednje Podravine, a od Zagreba je udaljena svega 90 kilometara. Osim toga, grad Koprivnica je i sjedište Podravke, jedne od najvećih i najpoznatijih hrvatskih prehrambenih kompanija u kojoj sam zaposlen i u kojoj radim na poslovima održivog razvoja.

Opisano geografsko područje nalazi se u unutrašnjosti europskog kontinenta. Njega je tijekom mog djetinjstva karakterizirala umjerena kontinentalna klima s kratkim proljećima, toplim i vlažnim ljetima te oštrim i snijegom bogatim zimama.

No, nakon 2000.-te godine, prema mojim spoznajama, došlo je do značajnih promjena klime u mom kraju.

Odrastanje i život, uvijek u kontaktu s prirodom. JEDINSTVENO JEDNO – LJUDI I PRIRODA!

Kad se ponašamo kao dio prirode – sve teče sretno, to suglasje tonova i boja života!

Moram priznati da danas sve više znam cijeniti sreću odrastanja i života u bliskom kontaktu s prirodom i ugodnom klimom. Shvatio sam da je zapravo riječ o suglasju sa samim sobom. Naposljetku, svi smo mi ljudi samo sastavni dio te iste prirode od koje najveći dio čovječanstva sada živi odvojeno. Posljedično, većina ljudi koji su izgubili bliski kontakt s prirodom više uopće ne shvaća njezinu neprocjenjivu vrijednost i najveću važnost za naš život i opstanak na planetu Zemlji.

Od mog je djetinjstva prošlo neznatno malo vremena  u povijesnim relacijama. U to vrijeme smo svi iz moje družbe jako dobro znali lokacije sveg voća i povrća u cijelom našem mjestu i okolici te vrijeme i raspored njegovog dozrijevanja, od ranog proljeća sve do kasne jeseni. Osobito smo se veselili prvim trešnjama, jagodama i mladim krumpirima, ali smo znali cijeniti i uživati u blagodatima svih vrsta voća i povrća koje je redomice dozrijevalo kasnije. Uglavnom smo poznavali sve vrste biljaka i životinja koje su nas okruživale i koje smo s velikim interesom istraživali i proučavali. Doista smo se u djetinjstvu naigrali u prirodi i s prirodom.

Zato mi je svake godine osobito teško padao oproštaj od još jednog ljeta, cjelodnevnih igara i boravka u prirodi: na potoku, bari, rijeci, jezeru, vrtu i livadi. Često smo obiteljski ili s društvom odlazili u ribolov, u naš vinograd te u šume na obroncima Bilogore tražiti jestive gljive i šumske plodove poput kestena i divljih jagoda.

Sretan sam što i danas mogu živjeti u bliskom kontaktu s prirodom u kojoj počesto provodim svoje slobodno vrijeme. I što mogu uživati u većini dobrih navika iz djetinjstva koje mi pružaju bezbroj malih, neprocjenjivih zadovoljstava i osjećaj povezanosti sa samim sobom.

Do najbliže šume i planinarskog puta kojem se gubi trag među prekrasnim listopadnim drvećem imam svega 10-tak minuta vožnje automobilom, a do prvog izvora uvijek svježe izvorske vode svega 10-tak kilometara.

Meni je u prirodi uvijek zanimljivo i svaki trenutak proveden u njoj, za mene je poseban i jedinstven. Zato nastojim opisane navike prenijeti i na svoju obitelj, a posebice na djecu.

Dakako, nastavio sam pomno pratiti raspored zrenja neprskanog voća i povrća na imanjima svojih rođaka i prijatelja te ga prema njihovom pozivu i obiteljskim potrebama, osobno odlazim brati.

Osobno 40.-godišnje iskustvo s klimatskim promjenama u ovom kraju. VIDIM PROMJENE!

Moj bliski kontakt s prirodom i klimom daje mi sposobnost prepoznavanja klimatskih promjena u mom kraju. Stoga sam odlučio javno podijeliti svojih pet (5) životnih spoznaja na tom području.

Prva obilnija kiša nakon 15. kolovoza

Nekoć sam kao dijete jako dobro znao da prva obilnija kiša nakon 15. kolovoza donosi osjetan pad dnevnih temperatura zraka i novu jesen. Taj meteorološki događaj vezan uz katolički blagdan Velike Gospe označavao je svake godine pripremu za hladnije dane poput vađenja iz ormara toplije odjeće i obuće te početak nove sezone grijanja u domaćinstvu.

No, posljednjih godina prva obilnija kiša nakon 15. kolovoza više uopće u mom kraju ne donosi osjetan pad dnevnih temperatura i novu jesen, već samo kratkotrajna osvježenja. Nastavlja se razdoblje izrazito toplog, gotovo ljetnog vremena tijekom mjeseca rujna i sve dulje u listopad. Priprema za hladnije dane počinje sve kasnije u jesen, a sezona početka grijanja u našem domaćinstvu se pomiče sve dalje, čak prema polovici listopada.

Prve trešnje, krajem pa početkom svibnja

Od svih vrsta voća i povrća u mom kraju, kao djeca smo se najviše radovali prvim trešnjama i njihovim crvenim, slatkim, božanskim plodovima. Već polovicom mjeseca travnja nestrpljivo smo obilazili i promatrali krošnju rane trešnje, još od početka njezine cvatnje i oblikovanja prvih zelenih plodova. Potom je slijedio proces njenog dozrijevanja do prvih žuto-crvenkastih plodova koji je znao potrajati sve do sredine i čak do druge polovice mjeseca svibnja. Nama djeci se tada činilo kao da taj proces traje cijelu vječnost.

nasad-tresnje

Posljednjih desetak godina znam iz iskustva da prve trešnje u mom kraju dozrijevaju već početkom mjeseca svibnja!!! Srećom po nas, jako su rodne i donose pravo bogatstvo crvenih, slatkih plodova. Detaljno sam upoznat s njihovim lokacijama kod prijatelja i rođaka koji mi redovito javljaju kada trešnje dozore i pozivaju me u berbu. No, povrh svega toga, u prolasku, pješice ili na biciklu, uvijek škicnem u njihove krošnje. Moja djeca doslovce uživaju u trešnjama za doručak, ručak i večeru u željenim količinama, što mene ispunjava velikom radošću i srećom.

Smokva u Koprivnici? Dana 2. studenog?

Kao dijete nigdje i nikada u mom kraju nisam mogao vidjeti posađenu smokvu koja bi rasla poput tada udomaćenih, nebesko plavih šljiva bistrica. A kako bi je i mogao vidjeti, kad je smokva oduvijek nadaleko poznata voćka pod nazivom kraljica Mediterana! Stoga ne čudi što su jedine smokve koje sam vidio i jeo tijekom cijelog svog djetinjstva bile one sušene koje su nam ujesen tetecovi roditelji znali ponekad poslati iz Dalmacije.

Tijekom tinejdžerskih dana, u razdoblju između 1990. i 2000. godine, vidio sam tek nekoliko smokvi u mom kraju, eksperimentalno posađenih u zavjetrini velikih kuća ili gospodarskih objekata, uvijek okrenutih na južnu stranu koja je uobičajeno toplija zbog više sunca tijekom dana. Na žalost, gotovo uvijek su se prve zime pomrznule i nisu preživjele tadašnju hladnoću.

Posljednja dva desetljeća smokve su se u potpunosti udomaćile u mom kraju. Nalazim ih posađene gotovo na svim mjestima bez obzira na stranu svijeta. Tako i dvije prekrasne smokve rastu stotinjak metara od našeg stana. Zadnjih godina obilato rode čak u nekoliko navrata, a prvi rod dozrijeva već u kolovozu. Redovito ih obilazim i odlazim brati tijekom kolovoza, rujna i početkom listopada jer ih supruga i ja volimo jesti svježe i slatke. Ove godine ih je bilo toliko puno da je baka prvi puta ispekla domaći džem od podravskih smokvi. I ono što je još nevjerojatnije, još uvijek ih jedemo svježe. Posljednje sam ubrao u srcu Podravine i u neposrednoj blizini centra Koprivnice, vjerovali ili ne, 2. studenoga 2020. godine!!!

Grožđe i divlji kesteni

Bratić i ja smo se kao djeca svake jeseni osobito veselili berbi vinograda kod djeda i bake koja je uobičajeno bila krajem mjeseca rujna ili početkom listopada. No, glavni razlog našem veselju nije bilo zrelo grožđe već slatki i orašasti, divlji kesteni. Strpljivo smo ih svuda naokolo tražili i sakupljali, kako bismo ih poslijepodne istoga dana pekli na otvorenoj vatri i do mile volje uživali u njima zajedno s našim obiteljima. Tada je na obroncima Bilogore bilo normalno preklapanje vremena dozrijevanja grožđa u vinogradima i divljih kestena.

Kroz proteklo desetljeće u vinogradima na obroncima Bilogore postalo je uobičajeno da grožđe dozrijeva polovicom ili čak početkom mjeseca rujna! Time je došlo do izrazite promjene sezone zrenja grožđa u vinogradima, dok prvi divlji kesteni i nadalje počinju padati iz svojih ježinki na stablima tek krajem mjeseca rujna i početkom listopada. Zato posljednjih godina nemamo ni teoretske šanse istovremeno brati zrelo grožđe u vinogradu i peći divlje kestene.

Grudanje i valjanje u snijegu

Osamdesetih i devedesetih godina 20.-tog stoljeća zime u mom kraju su bile hladne i obilovale su snijegom. Temperature zraka su se nerijetko spuštale sve do – 20 °C i razdoblja tako niskih temperatura zraka znala su potrajati po dva ili čak tri tjedna. Kao djeca beskrajno smo uživali u prekrasnim zimskim danima te u različitim snježnim radostima. Bacali smo se u duboki snijeg i u njemu radili svoje figure (otiske tijela), grudali se do mile volje, gradili snjegoviće i kule, klizali se i igrali hokej na zamrznutoj bari i jezeru. Često smo odlazili i na sanjkanje u vinograde na obližnjim obroncima Bilogore. Ponekad zbog napadalog snijega nismo išli nekoliko dana u školu.

zima na bilogori

Nakon 2000.-te godine zime u mom kraju postale su sve toplije i blaže i sa sve manje snijega. Posljednjih godina u 21. stoljeću sretni smo ukoliko snijeg uopće vidimo te ukoliko temperature zraka ispod 0 °C potraju nekoliko dana. Djeca su željna zimskih radosti pa me često znaju pitati hoće li ove zime biti snijega za grudanje i sanjkanje. S mojim iskustvom teško je zamisliti da smo tijekom ove zime imali najviše 3-4 centimetra snijega na tlu. I da je potom iznenada snijeg nešto malo padao polovicom ožujka te pomrzao sve marelice koje su već bile u punom cvatu.

Službeni podaci o promjeni klime u Podravini u zadnjih 40 godina. POTROŠILI SMO PREDVIĐENU ZALIHU!

Na žalost, moj doživljaj klimatskih promjena nije samo subjektivne naravi. Dokaz tome su službeni meteorološki podaci o temperaturama zraka izmjereni i prikupljeni na mjernoj stanici kod Koprivnice za 38-godišnje razdoblje od 1981. do 2018. godine.

Prateći i uspoređujući službene meteorološke podatke o temperaturama zraka u navedenom 38.-godišnjem razdoblju, jasno se uočava da je poslije 2000. godine na području Koprivnice i okolice zabilježen značajan porast prosječnih godišnjih temperatura zraka.

Opisani trend prikazuje grafikon “Prosječne godišnje temperature zraka u Koprivnici i okolici – PRIJE i POSLIJE 2000. godine”:

hlebar 11-20 graf

Ovako značajan porast prosječnih godišnjih temperatura zraka poslije 2000. rezultirao je, u usporedbi s jednako dugim vremenskim razdobljem prije 2000., porastom prosječne godišnje temperature zraka u mom kraju za čak 1,5 °C!

Što će biti s Rajem kojeg smo uživali?

Kratkoročno gledano nije sve tako crno, živi se, no dugoročno gledano, zastrašujuće je!

Koliko je velik i zastrašujući porast prosječne godišnje temperature zraka u mom kraju – za čak 1,5 °C u samo prvih devetnaest godina 21. stoljeća, puno objektivnije se sagledava kada se stavi u kontekst globalnog sporazuma o klimatskim promjenama, tzv. Pariškog klimatskog sporazuma. Glavni cilj tog sporazuma je globalnog ograničavanje klimatskog zatopljenja na razini „znatno manjoj od 2 °C“ i ulaganje svih mogućih napora da se taj porast ograniči na najviše 1,5 °C do kraja ovog stoljeća.  A kod nas u Podravini temperatura je porasla za  čak 1,5 stupnjeva C u samo 20-ak godina.

Planet-Earth-From-Space

Uzimajući u obzir sve navedeno, zasad sam iznimno sretan što živimo na području nekad umjerene kontinentalne klime jer globalno zagrijavanje i porast prosječnih godišnjih temperatura zraka još uvijek nemaju nepodnošljivo negativan utjecaj na masovno izumiranje biljnih i životinjskih vrsta te posljedično na kvalitetu naših života.

No, s druge strane sam duboko svjestan da dijelimo sudbinu cijelog čovječanstva jer svi mi živimo na istom plavom planetu koji predstavlja jedan i jedinstveni ekosustav. Raj kojeg smo uživali. Neopisivo lijepu kuglu u svemiru!! Stoga mogu jedino zaključiti da je vrijednost svake biljne i životinjske vrste neprocjenjiva za dugoročnu održivost našeg planetarnog sustava i opstanak ljudske vrste na njemu.

Nadam se ljudskom razboru i povijesnoj zajedničkoj – civilizacijskoj akciji.

Matija Hlebar
Stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko izvještavanje, voditelj održivog razvoja u Podravki d.d., predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske

DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2020.

Regeneracija i grad Zabok zajedno: reGARDEN – novi urbani vrtni prostor za sve Zabočane

Objavio
Odgovorno
-

Na zemljištu dijelom u vlasništvu zabočke Regeneracije, koje nije bilo pogodno za gradnju, tijekom godina izraslo je ilegalno odlagalište šute i drugog građevinskog i negrađevinskog materijala. Dok smo usput pogledavali na to, tu blizu nas, bili smo nezadovoljni; u očima i srcu tvrtke locirane gotovo u centru grada, koja svoje poslovanje temelji na načelima održivosti i društvene odgovornosti, to stanje jednostavno nije bilo prihvatljivo.

Što napraviti s neatraktivnom zonom?

Uskoro su pala prva razmišljanja o prenamjeni prosto?ra u svojevrstan park u korist građana – poticaj da se taj neugledni kut grada učini ljepšim, boljim i ugodnijim. Ideja o parku uskoro je dobila i naziv –  re-GARDEN, koji je kasnije prihvaćen kao službeni. U kratkom, simboličnom imenu, sadržana je sva punina ideje – Regeneracija će s gradom Zabokom napraviti urbani park i darovati ga građanima. Kasnije se pokazalo da je reGARDEN bio poticaj za puno veći zahvat.

Ljeti 2017. sjeli smo s predstavnicima Grada radi zajedničkog iznalaženja prihvatljivih rješenja. Krenulo se u projektnu razradu i uskoro je projekt, u tijesnoj suradnji Pučkog otvorenog učilišta, Regeneracije i Grada Zaboka, prijavljen na natječaje. Ideja se dalje razrađivala i arhitektonski studij Mikelić-Vreš je napravio prijedlog izgleda vrta, koji se sastoji od niza ploha, koji zapravo predstavljaju tepihe – svojevrsni omaž tekstilnoj industriji grada Zaboka. Prostor bi se pretvorio u urbani park u kojem učenici obližnje srednje škole za umjetnost, dizajn i grafiku mogu držati nastavu, građani i obitelji predahnuti nakon vožnje biciklom, prošetati, sjesti te popiti vode na česmi koja se afirmira kao javno dobro i nudi pitku vodu svima, što je danas inicijativa modernih gradova širom svijeta

 

reGARDEN postoji!

Dana 18. rujna 2020., tri godine od prvotne ideje, re-GARDEN je i službeno otvoren manifestacijom „Zlatna jesen zabočka“, kojom Zabok već 27 godina potiče uređenje okućnica, vrtova i dvorišta u gradu. Urbani vrt je krenuo živjeti u svojoj punini. S početkom školske godine u re-GARDENU se za lijepog vremena redovito održava na otvorenom nastava tjelesnog odgoja. Pa se u ova izazovna pandemijska vremena i narasle potrebe što većeg boravka na otvorenom projekt pokazao vizionarskim.

Direktor Regeneracije, Anđelko Švaljek i gradonačelnik Ivan Hanžek i njegova zamjenica Valentina Đurek izrazili su tog rujanskog dana veliko zadovoljstvo projektom, koji je još jednom pokazao da suradnja privatnog sektora s lokalnom zajednicom može biti itekako uspješna.

 

reGARDEN & reKREATOR – nove zamisli, širenje ideje

A povrh svega, na ovaj će se projekt nadograditi i novi: re-KREATOR koji podrazumijeva izgradnju pješačko-biciklističke staze te raznih sadržaja poput street workouta, dječjih igrališta, zona za odmor i sl. s kojima će re-GARDEN činiti jednu društveno korisnu cjelinu.

Zaokruženu dobru priču u kojoj svi uživamo.

regeneracija 2018 knjiga tekstilni otpad 1 Linija za proizvodnju netkanog tekstila_2 (2)

Goran Mikac, direktor marketinga i odnosa s javnošću, Regeneracija d.o.o.

DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2020.

Najava novog smjera! Kako će za tri, pet godina poljoprivreda u EU biti zelenija, zdravija, održiva…

Objavio
Odgovorno
-
Foto: PierreGilbert / Pixabay

… što znači održivija, zdravlju bliža, privržena autohtonom životu, flori i fauni, krajobrazima, sigurnosti hrane i načelima pravednosti, razboritosti i transparentnost? Počinju li velike promjene najavom novog smjera kojeg su Europarlamentarci usvojili sredinom listopada 2020.?

Europski parlament je usvojio stajalište o reformi poljoprivredne politike nakon 2022. godine te je njegov pregovarački tim sad spreman započeti pregovore s ministrima država članica. Buduća poljoprivredna politika Unije trebala bi biti fleksibilnija, održivija i otpornija na krize kako bi se zajamčila sigurnost hrane diljem EU-a

Poticat će se, osiguravati potpora za:

  • razvoj veće otpornosti na krize, povećanje sigurnosti prehrane u EU…
  • ciljane i cjelovite ekološke programe,
  • projekte poljoprivrednika koji dokažu da vode računa (i) o okolišu
  • zaštitu bioraznolikosti npr. prenamjenom dijela zemljišta u krajobraz koristan za bioraznolikost (živice, neproduktivno drveće i ribnjaci).
  • lakše nošenje s klimatskim promjenama
  • mala i srednje te mlade poljoprivredne poduzetnike
  • više standarde u području zaštite okoliša, zdravlja ili dobrobiti životinja….

Europarlamentarci za zeleniju, pravedniju i otporniju poljoprivrednu politiku!

Zastupnici u Europskom parlamentu prihvatili su promjenu smjera kako bi se poljoprivredna politika EU-a bolje prilagodila potrebama država članica, ali su inzistirali na očuvanju ravnopravnih uvjeta diljem Unije. Nacionalne vlade trebale bi izrađivati strateške planove u kojima će navesti kako namjeravaju provesti ciljeve EU-a na terenu i podnositi ih Komisiji na odobrenje. Komisija bi trebala provjeravati njihovu uspješnost, a ne samo usklađenost s pravilima EU-a.

 

Promicanje veće okolišne učinkovitosti poljoprivrednih gospodarstava

Europarlamentarci su upozorili kako bi ciljeve strateških planova trebalo ostvarivati u skladu s Pariškim sporazumom. Naime, Parlament je pojačao zahtjeve za tzv. uvjetovanost, odnosno prakse kojima se pazi na klimu i okoliš, a koje svaki poljoprivrednik mora primijeniti da bi primio izravnu potporu.

Uz to, zastupnici žele da se najmanje 35 % sredstava za ruralni razvoj odvoji za razne mjere povezane s okolišem i klimom. Nadalje, najmanje 30 % sredstava za izravna plaćanja trebalo bi biti namijenjeno ekološkim programima koji bi povećati dohotke poljoprivrednika, a trebali biti dobrovoljni.

Zastupnici su inzistirali i na osnivanju savjetodavnih službi za poljoprivredna gospodarstva u svim državama članicama i odvajanju najmanje 30 % sredstava koja su dobile od EU-a za pomoć poljoprivrednicima u suzbijanju klimatskih promjena, održivom upravljanju prirodnim resursima i zaštiti bioraznolikosti. Od država članica zatražili su i da potaknu poljoprivrednike da 10 % svojeg zemljišta odvoje za krajobraz koristan za bioraznolikost, kao što su živice, neproduktivno drveće i ribnjaci.

 

Smanjenje isplata velikim gospodarstvima, potpora za male i mlade poljoprivrednike

Zastupnici su glasali za to da se progresivno smanjujui godišnja izravna plaćanja poljoprivrednicima koji primaju 60.000 eura ili više. Isto tako, traže da se najviši mogući iznos tih plaćanja ograniči na 100.000 eura. Međutim, poljoprivrednici bi imali mogućnost odbiti 50 % plaća povezanih s poljoprivrednom djelatnošću od ukupnog iznosa prije smanjenja. Malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima trebalo bi biti namijenjeno najmanje 6 % nacionalnih izravnih plaćanja, no ako je taj postotak viši od 12 % pragovi bi trebali biti dobrovoljni.

Također, države članice mogle bi upotrijebiti najmanje 4 % svojih dodijeljenih sredstava za izravna plaćanja za potporu mladim poljoprivrednicima. Dodatna potpora mogla bi se osigurati iz sredstava za ruralni razvoj, pri čemu bi se prednost mogla dati ulaganjima mladih poljoprivrednika.

Zastupnici su naglasili da bi potpore EU-a trebale biti namijenjene samo fizičkim i pravim osobama koje obavljaju barem minimalne poljoprivredne aktivnosti. Neke javne i komercijalne subjekte trebalo bi automatski isključiti, kao one koji upravljaju zračnim lukama, željezničkim poduzećima, vodoopskrbnim poduzećima, agencijama za nekretnine, trajnim sportskim i rekreativnim terenima.

Nema promjena u obilježavanju proizvoda na biljnoj bazi.

Zastupnici su odbili sve prijedloge za zabranu korištenja naziva koji asociraju na meso za proizvode koji ne sadrže meso. Ništa se neće promijeniti u vezi s proizvodima na biljnoj bazi i nazivima koja su trenutačno u upotrebi. ​

Pomoć poljoprivrednicima za suočavanje s rizicima i krizama

Parlament je zatražio i dodatne mjere za pomoć poljoprivrednicima za suočavanje s rizicima i mogućim krizama u budućnosti. Zastupnici žele transparentnije tržište, strategiju intervencije za sve poljoprivredne proizvode i da prakse kojima se nastoje uvesti viši standardi u području zaštite okoliša, zdravlja ili dobrobiti životinja budu izuzete od pravila o tržišnom natjecanju. Traže i da pričuva za krize, namijenjena poljoprivrednicima u slučaju nestabilnosti cijena ili tržišta, umjesto ad hoc rješenja postane trajni instrument s namjenskim proračunom.

Foto: gpointstudio – www.freepik.com

 

Strože sankcije za opetovane prekršaje i pritužbeni mehanizam EU-a

Parlament želi postrožiti sankcije za opetovane kršitelje zahtjeva EU-a, na primjer u pogledu okoliša i dobrobiti životinja. To bi poljoprivrednike moglo stajati 10 % iznosa potpore (umjesto trenutačnih 5 %).

Zastupnici traže i uspostavu ad hoc pritužbenog mehanizma EU-a. Njemu bi se mogli obratiti poljoprivrednici i ruralni korisnici suočeni s nepravednim postupanjem ili postupanjem koje ih dovodi u nepovoljan položaj u pogledu poticaja EU-a ako nacionalna tijela ne riješe njihove pritužbe.

Uredbe o strateškim planovima, zajedničkoj organizaciji tržišta te financiranju i nadzoru ZPP-a i upravljanju ZPP-om usvojene su s većinom glasova zastupnika u Europskom parlamentu.

Podsjetimo, zadnja reforma zajedničke poljoprivredne politike, koja datira iz 1962., provedena je 2013. godine. Pravila koja su trenutačno na snazi istječu 31. prosinca 2020., a njih bi trebala zamijeniti prijelazna pravila, koja će vrijediti sve dok Parlament i Vijeće ne dogovore i odobre reformu ZPP-a. Na ZPP otpada 34,5 % proračuna Unije za 2020. (58,12 milijardi eura). Otprilike 70 % sredstava ZPP-a koristi se za podupiranje šest do sedam milijuna poljoprivrednih gospodarstava u EU-u.

Izvori:
Europski parlament/ Ekovjesnik
https://www.ekovjesnik.hr/clanak/3415/europarlamentarci-za-zeleniju-pravedniju-i-otporniju-poljoprivrednu-politiku

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2020.

 

INA Akademija – interno dijeljenje znanja u stalnom razvoju

Objavio
Odgovorno
-

INA Akademija je interna platforma za dijeljenje znanja koja obuhvaća cijelu INA Grupu. Pokrenuta je u listopadu 2016. godine kako bi se radnicima dodatno povećala dostupnost edukacija, a u svrhu promidžbe kulture učenja, razvoja kompetencija i dijeljenja znanja. Od svojeg početka, funkcioniranje platforme osmišljeno je na način da interni treneri, a zaposlenici INA Grupe, drže interne edukacije u koje se radnici uključuju putem interno razvijene IT aplikacije, odnosno „u živo“ u kompanijskim prostorima. Teme pokrivaju razvoj poslovnih, tehničkih i tzv. mekih vještina, kako bi ciljano razvijale potrebne kompanijske kompetencije.

INA 2020 2 akademija-logo_2017

Interno dijeljenje znanja, nova praksa, važni ciljevi

S vremenom se povećavao broj tema, broj internih trenera te je rastao i interes samih polaznika. Definirane su i nove kompanijske potrebe, vrijednosti i strateške smjernice pa su u skladu s tim dodana i nova područja, primjerice teme vezane uz dobrobit radnika (tzv. wellbeing). U pripremi je i cijelo jedno novo područje pod nazivom Inovacije koje će obuhvatiti niz edukacija iz te tematike, a u svrhu jačanja kompanijskih vrijednosti.

INA Akademija edukacije se održavaju diljem čitave Hrvatske kako bi pokrili što veći broj radnika, pa su shodno tome radionice održane u Zagrebu, Sisku, Ivanić-Gradu, Vinkovcima, Rijeci i Solinu.

Od 2016. do danas (listopad 2020.) , ove edukacije dale su vrlo dobre rezultate:

  • sudjelovalo je više od 4.200 polaznika.
  • održano je više od 280 predavanja i radionica,
  • bilo je pokriveno je više od 50 različitih tema.

Sam projekt je prepoznat i na razini MOL Grupe te je odabran i nagrađen prvim mjestom među mnoštvom prijavljenih projekata u kategoriji Uključenost (People engagement).

 

Kontinuirana unaprjeđenja

Usavršavanje i promjene INA Akademije uvode sekontinuirano na osnovama osluškivanih povratnih informacije radnika i poslovodstva. U 2019. godini, kao nadogradnja postojeće INA Akademije, uvedena je dodatna digitalna platforma pod nazivom e-INA Akademija čija je funkcija pokriti onaj edukacijski sadržaj koji zahtjeva provjeru znanja nakon usvajanja sadržaja. Kroz ovu platformu je omogućeno da klasične interne edukacije budu obogaćene digitalnim iskustvom u formi anketa i testova prije ili poslije samih edukacija.

Dolazak epidemije COVID-19 uzrokovao je iznenadne potrebe za uvođenjem promjena u postojeću praksu interne razmjene znanja.

„Novo normalno“, razvoj virtualnih oblika dijeljenja znanja

Kako bi se INA Akademija prilagodila novonastalim okolnostima i agilno odgovorila izazovima fizičkog distanciranja i ekonomske krize, u potpunosti je prebačena u virtualni oblik. Misao vodilja je bila i dalje radnicima pružati mogućnost učenja i razvoja te međusobnu interakciju kroz interne edukacije, neovisno o njihovoj lokaciji i rasporedu rada. Stoga je INA Akademija u suradnji s internim trenerima, radnicima ponudila neke od najzanimljivijih i najkorisnijih edukacija, ali ovaj put u vremenski kraćem, virtualnom, ali i dalje interaktivnom i „uživo“ formatu. Virtualne edukacije provodile su se putem virtualnih sastanaka i aplikacije koja to omogućuje. Tako je i samo upoznavanje načina rada aplikacije za virtualne sastanke postala, također, jedna od virtualnih edukacija koje se mogu pronaći u ponudi INA Akademije.

Moglo bi se reći da je transformacija INA Akademije na virtualni oblik rada prošla vrlo uspješno, čemu svjedoče i dobre brojke.

ina 2020 4 akademija virtualno nastava Osnove Rock Physics-a1

Virtualna edukacija, od svibnja do rujna 2020.:

  • održane su 54 virtualne edukacije
  • koje su pokrile 20 različitih tema,
  • a u njima je sudjelovalo 500 radnika.

Kako bi edukacije bile zanimljivije, pristupačnije i prilagođene radu na daljinu, uveli smo nedavno nekoliko novih smjernica za izvođenje virtualnog dijeljenja znanja.

Preporuka je da edukacije ne traju dulje od 4h u jednom danu. Sjediti pred računalom, fokusirano pratiti i aktivno sudjelovati u edukaciji je vrlo izazovno kroz dulji period vremena. Pogotovo kada za istim računalom radnik prima e-mailove vezane za aktualne zadatke ili drugu poslovnu komunikaciju. Ograničavanjem maksimalnog trajanja edukacije unutar jednog dana pospješuje se ishod učenja jer radnici mogu posvetiti više pažnje samoj edukaciji znajući da će kasnije još uvijek imati dovoljno vremena za obavljanje hitnih zadataka. Ukoliko postoji potreba da edukacija traje dulje od 4h, organizira se više termina podijeljenih u više dana.

Obavezna povratna informacija – digitalni evaluacijski obrazac. . Kako bi upravljali kvalitetom pruženih edukacija nakon svake edukacije polaznici popunjavaju obrazac za povratnu informaciju. Budući da više nije bilo moguće osigurati popunjavanje fizičkih obrazaca, razvijen je anonimni digitalni obrazac koji trener na kraju svake edukacije pošalje polaznicima i objasni potrebu za popunjavanjem obrasca. Na temelju prikupljenih odgovora, planiraju se unaprjeđenja same edukacije, ali i INA Akademije.

Edukacija internih trenera. Kako bi se osigurala kvaliteta internih edukacija te internim trenerima pružili potrebni alati, vještine i znanja za izvođenje edukacija, svi treneri u sklopu INA Akademije prolaze kroz edukaciju trenerskih vještina. To je praksa koja postoji od osnutka platforme. No, s obzirom na „novo normalno“ te prebacivanje u virtualni oblik, edukacija trenera održava se virtualnim putem, s naglaskom na vođenje virtualnih oblika treninga.

Ivan Marasović
Vodeći specijalist za razvoj karijere i talenata
Ljudski resursi, INA d.d.

DOBRA HRVATSKA
listopad, 2020.

OTP Zaokruži, za kvalitetniju zdravstvenu skrb djeci diljem Hrvatske!

Objavio
Odgovorno
-

Vođeni važnim ciljem da podupru što kvalitetniju zdravstvenu skrb na dječjim odjelima u bolnicama diljem Hrvatske, OTP banka d.d. i Mastercard potakli su i predstavili donacijski program OTP ZAOKRUŽI.

Početni iznos donacije od milijun kuna, koji su već uplatili OTP banka d.d. i Mastercard, uvećavat će se zaokruživanjem iznosa računa na sljedeću punu kunu prilikom svakog plaćanja onih korisnika koji aktiviraju ovu digitalnu uslugu.

Donacijski program OTP Zaokruži nastavlja se na dugogodišnje društveno odgovorno poslovanje i ulaganje u zajednice OTP banke d.d., a sada pruža mogućnost i klijentima banke, korisnicima Mastercard® kartica, da na jednostavan način i malim iznosima postanu donatori zdravstvenog sustava koji skrbi za najmlađe članove našeg društva.  Aktivacijom usluge OTP Zaokruži klijentima se prilikom plaćanja Mastercard karticama iznos zaokružuje na sljedeću punu kunu. Primjerice, račun u iznosu od 18,50 kuna se zaokružuje na 19,00 kuna pri čemu se razlika od 50 lipa izravno uplaćuje na donacijski račun otvoren u banci isključivo za ovu namjenu. Dakle, najveći iznos koji se može zaokružiti tijekom jedne transakcije iznosi 99 lipa. Brojčanik na web stranici OTP banke d.d., uz početnu donaciju od milijun kuna,  redovito će biti ažuriran svakim pojedinačnim doprinosom klijenata.  Kako bi ovaj iznos postao još značajniji potrebno je da se što više klijenata uključi i svojim malim pojedinačnim doprinosima zajednički postignu nešto veliko.

OTP Zaokruzi_Fantela

Godišnje (od)jednom, radost u bolnicama

Jednom godišnje cijeli će se prikupljeni iznos donirati dvjema bolnicama u Hrvatskoj za nabavku neophodne opreme za dječje odjele tih bolnica. Prve donacije već u siječnju iduće godine bit će uručene Odjelu pedijatrije Opće bolnice Šibensko-kninske županije i Zavodu za neonatologiju Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb.

„ZAOKRUŽI je, možemo to tako reći, zaokružena priča o društvenoj odgovornosti OTP banke koju potičemo i razvijamo više od desetljeća. Ova godina je stavila fokus na važnost zdravstvenog sustava i ponosan sam što smo kao banka brzim odlukama u ovoj godini donirali 3 milijuna kuna bolnicama diljem Hrvatske. Svjesni smo naše uloge kao poslodavca u zajednicama u kojima živimo i radimo te smatramo da naš doprinos može i mora biti još i veći. Zato smo pokrenuli OTP Zaokruži kojim i našim klijentima želimo omogućiti da na jednostavan način budu donatori zdravstvenog sustava za boljitak djece diljem Hrvatske. Vjerujem da će vrijednost ovog programa biti prepoznata i da će nas se što više uključiti“, izjavio je Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke d.d.

OTP Zakruzi_Gibonni

„U Mastercardu vjerujemo da male stvari mogu imati veliki utjecaj, a partnerstvo s OTP bankom d.d. je izvrstan primjer kako kreativna suradnja može rezultirati konkretnom pomoći lokalnoj zajednici. Sretni smo što predstavljamo ovaj program jer na taj način i u Hrvatskoj implementiramo Mastercardov globalni smjer pomaganja najranjivijima – djeci. Zato ovim putem pozivam korisnike naših kartica da pokažu svoje veliko srce i podrže program OTP Zaokruži”, naglasio je Cosmin Vladimirescu, direktor kompanije Mastercard u Hrvatskoj i Rumunjskoj. „I nemojmo zaboraviti da nešto što se nama čini malo nekome uistinu može biti sve.”

Za više informacija o donacijskom programu OTP Zaokruži posjetite https://www.otpbanka.hr/hr/otp-zaokruzi

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2020.

Ericsson Nikola Tesla zalaže se za poštivanje raznolikosti i uključivost

Objavio
Odgovorno
-

Primjer Ericssona Nikole Tesle zorno prikazuje koliko nas poštivanje različitosti i uključivost mogu obogatiti te koje dobrobiti donose za pojedince i kompanije kao i za cijelu zajednicu.

Svake godine globalna korporacija Ericsson posvećuje mjesec listopad poštivanju različitosti i inkluziji te kroz mnoge aktivnosti potiče zaposlenike na još bolje međusobno razumijevanje i prihvaćanje različitosti i uključivost.

Naslovna slika: Detalj s radionice koja promiče digitalnu inkluziju održane u Domu za starije Trešnjevka 2016.

Bogatstvo različitosti

Ova hrvatska kompanija, koja je prošle godine proslavila 70-u godišnjicu rada, odoljevši tijekom godina brojnim tehnološkim, ali i društvenim transformacijama te nastavila konkurentno poslovati, doista živi različitost i uključivost. Tvrtka sve svoje aktivnosti temelji na poštivanju vrijednosti koje su zajedničke svim zaposlenicima, a koje kompanija svojim djelovanjem promiče i u široj društvenoj zajednici.

Različitost i uključivost nisu novost u Ericssonu Nikoli Tesli. Već pedesetih godina prošlog stoljeća, dok je pojam globalizacije bio gotovo nepoznat, zaposlenici hrvatske kompanije susretali su s različitom kulturom, poslovnom i kulturom življenja, kada je sklopljeno strateško partnerstvo sa švedskim Ericssonom. Odnos dviju kompanija kroz godine se uspješno razvijao tako da je u procesu privatizacije devedesetih godina prošlog stoljeća švedski tehnološki lider ušao u vlasničku strukturu. Danas kompanijski stručnjaci zaposleni u Hrvatskoj imaju priliku raditi na globalnim projektima razvoja suvremene tehnologije.

Znanje, stručnost i profesionalnost zaposlenika, ali i poštivanje različitosti i uključivosti razlozi su zbog kojih su stručnjaci Ericssona Nikole Tesle cijenjeni članovi globalnih Ericssonovih timova. Njihove se odgovornosti u globalnoj Ericssonovoj znanstveno-istraživačkoj mreži iz godine u godinu proširuju zbog kvalitetnog doprinosa razvoju tehnologije. Na taj način, mladi stručnjaci imaju priliku ostvariti atraktivnu globalnu karijeru radeći za hrvatsku kompaniju.

Nulta stopa tolerancije na diskriminaciju

Jedan od temelja snažne kompanijske kulture upravo je poštivanje različitosti i uključivost, odnosno poštivanje i uvažavanje međusobnih razlika te prihvaćanje vrijednosti koju svaki pojedinac donosi u radnu okolinu. Kompanijski poslovni ekosustav povezuje ljude različitih osobina i talenata te daje svakoj osobi priliku da u svom radu pruži najbolje od sebe čime se stvaraju preduvjeti za dugoročni održivi razvoj poslovanja.
Kompanija ima nultu stopu tolerancije prema diskriminaciji što znači da nitko u organizaciji ne smije biti diskriminiran zbog rase, boje kože, spola, spolne orijentacije, rodnog identiteta, bračnog stanja, trudnoće, roditeljskog statusa, vjeroispovijesti, političkog nazora, nacionalnosti, etničkog podrijetla, socijalnog i društvenog statusa, invaliditeta, dobi, članstva u sindikatu ili bilo kojeg drugog obilježja zaštićenog zakonom.

Pozitivno u radnoj okolini, pozitivno u najširoj zajednici

To potiče i pozitivnu radnu atmosferu, koju uočavaju i posjetitelji već pri ulasku u prostorije kompanije, ali i zdravu kompanijsku konkurentnost. Naime, najbolji rezultati i inovacije postižu se upravo uključivanjem različitih talenata, vještina i perspektiva koje komplementarno djeluju u ostvarivanju zajedničkog cilja.


Učenice u posjetu kompaniji povodom Girls in ICT na kraju godine 2016.

Osim toga, u kompaniji vjeruju da je poštivanje različitosti i uključivost dobro za cijelo društvo pa kompanija već niz godina sudjeluje u brojnim širim inicijativama promicanja uključivosti i različitosti. Jedna od tih inicijativa je godišnje obilježavanje međunarodnog dana Girls in ICT kojim se želi skrenuti pažnja na nedostatak žena u sektoru te potaknuti djevojčice da odaberu zanimanja u kojima je još uvijek više muškaraca.

Kad je uključivost u pitanju, kompanija svojim poslovnim djelovanjem, ali i kroz aktivnosti u zajednici promiče inkluziju svih društvenih skupina.


Detalj s radionice za starije sugrađane održane 2017. u suradnji s Hrvatskim Crvenim križem

Kompanija je, na primjer, prepoznala potrebu za promicanjem digitalne uključenosti populacije starije životne dobi. Tako su samostalno i u suradnji s Hrvatskim Crvenim križem prethodnih godina održali seriju radionica na temu digitalne pismenosti sa starijim građanima u Zagrebu.

Zaposlenici kao najbolji veleposlanici

Kako kompanija živi poštivanje različitosti i uključivost te koje su dobrobiti takvog djelovanja, najbolje ilustriraju izjave nekih od zaposlenica.

Mnogostruke dobrobiti ovakve snažne kompanijske kulture primjećuje Ivana Stupar (djevojka u crvenom, na donjoj slici), softverska inženjerka zaposlena u kompanijskom znanstveno-istraživačkom centru:

ENT Ivona_Stupar

„Smatram da je kultura različitosti u Ericssonu Nikoli Tesli znatno doprinijela razvoju inovativnosti u našem radnom okruženju, ali i mom osobnom razvoju. Naime, u svakodnevnom sam radu, kroz sudjelovanje na međunarodnim projektima i projektima koji uključuju različite dobne skupine, od rada sa studentima do razvoja rješenja za pomoć starijim osobama koje žive same, bila izložena drugačijim pogledima na svijet, raznim izazovima s kojima se pojedinci susreću, te različitim načinima razmišljanja vezanim uz te izazove. Ovakve okolnosti značajno doprinose razvoju kreativnosti i omogućavaju nam da sagledamo probleme iz nove perspektive, što zatim uvelike olakšava i pronalaženje adekvatnog rješenja.“

Poštivanje različitosti i uključivost u kompaniji su vrijednosti uključene u svakodnevni način djelovanja bez kojeg je funkcioniranje u ovoj članici globalne zajednice kompanija nezamislivo. Potvrđuje to i Nikolina Grgić, koja radi na razvoju softvera u različitim lokalnim i globalnim timovima.

ENT Nikolina-Grgic-03

„Sretna sam što imam priliku raditi u raznim timovima s ljudima koji imaju različite životne priče i okolnosti te koji dolaze iz različitih kultura. Rad u multikulturalnim timovima s kolegama iz različitih dijelova svijeta uvijek je zanimljiv jer daje prilike za proširivanje vidika, učenje o drugim kulturama te time i za bolje međusobno razumijevanje. Bez obzira na različitosti među članovima tima, suradnja je uvijek dobra jer je utemeljena na poštivanju različitosti i uključivanju različitih pogleda usmjerenih prema istom, zajedničkom cilju. Također, na jednom od projekata na kojem radim (EVA) imam priliku raditi s kolegom koji je vrhunski stručnjak, a kao osoba s oštećenjem vida najbolje razumije potrebe i izazove s kojima se osobe s oštećenjem vida svakodnevno susreću. Suradnja s njim svima nama pomaže u razvoju softverskih rješenja koji će velikom broju ljudi biti od pomoći. Rad u takvom okruženju me inspirira jer mi otvara nove poglede i obogaćuje me na profesionalnoj i ljudskoj razini.“

Zaposlenica kompanijskog R & D centra Davorka Petrinović, koja ima ulogu tehničkog koordinatora za jedno od područja, također naglašava važnost poštivanja različitosti u svakodnevnom poslu:

 

„Koordinacija vrlo često ne podrazumijeva samo tehničke stvari, nego traži i snalaženje u tzv. “soft skills” te prepoznavanju i prihvaćanju različitosti među ljudima koji rade zajedno kao i traženju najboljeg načina da se ostvari zajednički cilj.“

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2020.

OBJAVLJENI TOP 5 POSLODAVCI PARTNERI ZA 2020. GODINU – ČESTITAMO!

Objavio
Odgovorno
-

OBJAVLJENI TOP 5 POSLODAVCI PARTNERI ZA 2020. GODINU – ČESTITAMO!

SELECTIO je objavio listu TOP 5 Poslodavaca Partnera za 2020. godinu. Riječ je o listi organizacija koje su u protekloj godini postigle najviše ocjene prilikom certifikacije njihovih HR procesa u sklopu projekta Certifikat Poslodavac Partner. Na prvom mjestu liste nalazi se INA, drugo mjesto dijele Atlantic Grupa, Erste banka i Zagrebačka pivovara, a listu zaključuje JGL.

Konzultantska kuća SELECTIO 2005. godine je pokrenula projekt Certifikat Poslodavac Partner s misijom promoviranja izvrsnosti u upravljanju ljudskim resursima. Sam projekt uključuje analizu i ocjenjivanje HR sustava organizacija prema najboljim svjetskim praksama u 5 opsežnih područja te je dosad u projektu sudjelovalo preko 120 organizacija, dok status Poslodavca Partnera nose samo one organizacije koje u svakom području ostvare minimalno 70%, a ukupno 75% bodova.

Od 2008. godine, SELECTIO objavljuje i godišnju listu TOP 5 Poslodavaca Partnera, odnosno, listu onih 5 organizacija koje su u protekloj godini od svih certificiranih organizacija ostvarile najviše rezultate i tako pokazale iznimnu razvijenost svojih HR sustava. Iz tvrtke SELECTIO naglašavaju kako je 2020. godina bila je izazovna za sve, a kako je upravo u ovakvim neizvjesnim i izazovnim vremenima kvalitetno upravljanje zaposlenicima i briga za njih od presudne važnosti za uspješno poslovanje tvrtki, što su nagrađene tvrtke i prepoznale.

Ovogodišnju listu TOP 5 Poslodavaca Partnera čine:

  • INA
  • Atlantic Grupa
  • Erste banka
  • Zagrebačka pivovara
  • JGL

Čestitamo!

Hrvatska ima uzor-tvrtke koje postavljaju putokaze u razvoju HR struke, na korist svih – tvrtki, zaposlenih, hrvatskog gospodarstva i društva.

DOBRA HRVATSKA
listopad, 2020.

1...101102103...182Stranica 102 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z