Kako njegovati ravnotežu „posao/privatno“ i dobiti priznanje „Poslodavac prijatelj obitelji“!

Objavio
Odgovorno
-
Poslodavac prijatelj obitelji

Treću godinu za redom dodijelila su se priznanja „Poslodavac prijatelj obitelji“ za najkvalitetnija rješenja u postizanju prijateljskog ozračja prema zaposlenicima i njihovim obiteljima, a posebno uzimajući u obzir prilagodbu poduzeća obiteljima zaposlenika u izazovnim vremenima pandemije COVID-19.

Središnji državni ured za demografiju i mlade je nakon ocjene 49 pristiglih prijava, priznanje „Poslodavac prijatelj obitelji“ dodijelio:

1. u kategoriji mikro trgovačkih društava: TRAKOSTYAN TOURS d.o.o.
2. u kategoriji malih trgovačkih društava: TAKEDA PHARMACEUTICALS CROATIA d.o.o.
3. u kategoriji srednjih trgovačkih društava: BKS BANK AG, glavna podružnica Hrvatska
4. u kategoriji velikih trgovačkih društava: ZAGREBAČKA BANKA d.d.

U kategoriji mikro poduzeća (do 10 zaposlenika) Središnji državni ured za demografiju i mlade zaprimio je 10 prijava, 8 prijava u kategoriji malih poduzeća (od 11 do 50 zaposlenika), 14 prijava u kategoriji srednjih (od 51 do 250 zaposlenika) te 17 prijava u kategoriji velikih (od 251 i više zaposlenika).

Sve nominirane tvrtke su svojim primjerom pokazale kako mogu napredovati razvijajući potencijale svojih zaposlenika. Sve više ih razvija modele potpore roditeljima, potiče jednakost spolova te se brzo prilagođava novim okolnostima i zahtjevima sukladno potrebama zaposlenika.
Zbog zdravstvene krize koja je uzrokovala različita ograničenja i prepreke u poslovanju, u natječaju za dodjelu priznanja prepoznate su i uvažene posebne okolnosti koje se odnose na korištenje mjera za očuvanje radnih mjesta, fleksibilne uvjete rada za zaposlenike te potpore njihovim obiteljima u vrijeme pandemije Covid-19.

Neke od hvalevrijednih mjera koje nagrađena poduzeća provode su:

  • široki izbor fleksibilnih radnih aranžmana kako što su samostalno određivanje radnog vremena,
  • preraspodjela radnog vremena te
  • sabijanje radnog tjedna.
  • isplata potpora zaposlenicima koji su zaraženi COVID-19 virusom u iznosu od 3.500 kn,
  • isplata dnevne potpore u bruto iznosu 750 kuna za svaki dan proveden na hospitaliziranom liječenju,
  • plaćeni dopust za ugrožene skupine zaposlenika te besplatni antigenski testovi za zaposlenike.

Svečana dodjela Priznanja „Poslodavac prijatelj obitelji“ održat će se u terminu koji će se naknadno odrediti, sukladno epidemiološkim uvjetima i preporukama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Središnji državni ured za demografiju i mlade
https://demografijaimladi.gov.hr/
press@demografijaimladi.hr

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2021

Na poticaj dm osnovnoškolci spasili više od 3000 stabala u 2020.

Objavio
Odgovorno
-
dm

Više od 18 500 hrvatskih osnovnoškolaca u velikoj ekološkoj akciji dm Zeleni korak!

U devetoj po redu akciji – dm Zeleni korak 2020., ekološkoj akciji prikupljanja i recikliranja starog papira, sudjelovalo je više od 18 500 osnovnoškolaca iz osnovnih i područnih škola iz cijele Hrvatske. Najuspješnije među školama dm nagrađuje s ukupno 107 000 kuna. Učenici su u akciji zajedno prikupili i reciklirali više od 178 tona starog papira, čime su spasili više od 3000 stabala.

„Od 2012. godine, kada je dm prvi put nagradio najuspješnije male ekologe, cilj je Zelenog koraka potaknuti naše najmlađe da se uključe u zaštitu okoliša i pokazati im kako se briga o zajednici isplati. Raduje nas što se dm-ovu pozivu odazvalo 90 škola i što su nam njihovi učenici pomogli da i ove godine naše gradove i naselja učinimo ljepšima te pokažemo što se može postići uz malo truda i dobre volje“, izjavio je Ivan Horvat, menadžer marketinga i PR-a u dm-u.

dm MIKRO-GRAFIKA 1 - Zeleni Korak 2020

Nagrade se dodijeljene više kategorija:

Među deset škola koje su prikupile i reciklirale najviše papira, a koje će dm nagraditi priznanjem Zeleni korak i iznosom od 10 000 kuna, najuspješniji su bili mladi ekolozi Područne škole Plešce. Oni su prikupili nevjerojatnih – više od pola tone papira po učeniku.

Posebno priznanje Novi Zeleni korak i dodatnu nagradu u iznosu 3500 kuna jer su prikupili najviše starog papira među školama koje nisu sudjelovale u akciji prethodnih godina osvojili su opet Učenici PŠ Plešce.

Ove godine dm je dodijelio i posebno priznanje Najveći Zeleni korak koje je osvojila Područna škola Kutleše jer su ostvarili najveći porast količine prikupljenog papira u odnosu na 2019. godinu, čime su u sklopu Zelenog koraka zaslužili ukupno 13 500 kuna.

Najbolji mladi ekolozi 2020. godine, koji su, uz već navedene škole, osvojili dm-ovu nagradu za doprinos zaštiti okoliša, pohađaju:

  • Osnovnu školu Branimira Markovića (Ravna Gora),
  • Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar (Varaždin),
  • OŠ Petar Zrinski Šenkovec,
  • OŠ Banija (Karlovac),
  • OŠ Ludbreg, Područnu školu Ljupina (Nova Gradiška),
  • PŠ Glavina Donja (Imotski) te
  • PŠ Cirkvena (Sv. Ivan Žabno).

Od 2012. godine, kada su učenici prvi put prikupljali i reciklirali stari papir, u Zelenom koraku sudjelovalo je više od 200 000 osnovnoškolaca koji su prikupljanjem i recikliranjem starog papira tijekom devet godina spasili više od 49 500 stabala.

dm marketing

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2021.

OSVRT PRIČA: Kako sam brinuo o Južnom polu … Davor Rostuhar

Objavio
Goran Tudor
-
Davor Rostuhar

Tijekom ekspedicije preko zaleđene Antarktike do Južnog pola, veliki hrvatski ekspedicionist Davor Rostuhar je na kraju svakog dana, koji je svaki sličio jučerašnjem i onom sutrašnjem od njih 48 ukupno, nalazio odmor, mir i okrepu u svom malom i toplom šatoru… Nakon svakodnevnih 10 do 12 sati neprekinute bijele ravnice, čitao je i potom ispunjavao stranice dnevnika koji je kasnije, donekle nadopunjen i uređen, postao knjiga „Polarni san“, jedna od one dragocjene vrste zapisa za preporučiti svima.

Čitajući „Polarni san“, na zadnjim stranicama tog dnevnika, naišao sam i na ovu fascinantnu i dirljivu priču. Ekološku, o velikom čovjeku i maloj stvari usred snježne bjeline.

Vrećica na Južnom polu

„Oduševljen sam i opijen tom čistoćom, koju ne samo da vidim, čujem, udišem i mirišem, nego je i pijem, kad otopim led da dobijem vodu. Zato me potpuno rasturilo to što mi se dogodilo danas. Za vrijeme pauze između dvije runde hodanja, prstima s tri sloja rukavica čeprkao sam komade slanine, sira i čvaraka iz male plastične vrećice u koju su zapakirani. Taman kad sam pojeo posljednji komad, vjetar mi je istrgnuo vrećicu iz ruku i ona je poletjela. Skočio sam za njom kao da nikad nisam poznavao umor, ali nakon nekoliko metara zaustavilo me uže kojim sam vezan za sanjke i srušilo na tlo. Dok sam se digao, vrećica je već odletjela daleko. Glava je izračunala da nemam šanse stići vrećicu, i da je bolje da i ne pokušavam.

Ostao sam stajati tako zamrznut, gledajući vrećicu kako skakuće i leti u smjeru sjevera.  Punih 18 dana prošlo je otkad sam zadnji put vidio nešto u prirodi oko sebe što ne pripada mom tijelu, mojim sanjkama ili mom šatoru, što je odvojeno od nas. Prvo sam ostao zatečen tom senzacijom, a onda sam shvatio da sam onečistio okoliš. Bilo mi je toliko žao da sam odjednom zaplakao kao malo dijete. Stajao sam tako ukipljen i suznih očiju gledao prema vrećici koja je nestajala iz vidokruga…

A onda sam isto tako nenadano prestao plakati i zapitao se dokle će ta vrećica dogurati. Nema za što zapeti. Hoće li doći do obale, završiti u moru i tamo ugušiti nekog pingvina? Hoće li je vjetrovi vrtjeti po kontinentu još godinama? Možda još desetljećima i stoljećima. Hoće li me njen let nadživjeti? Ili će je oluje rastrgati na komade i prizemljiti već ove zime? Hoće li je možda naći neka ekspedicija sljedeće sezone pa će u svojoj priči spominjati kako i na Antarktici ima sve više smeća.

Ako je itko nađe, hoće li pomisliti barem koliko mi se srce slomilo kad je poletjela od mene i krenula u svoj daleki slobodni let?“

Goran Tudor, prema knjizi / iz knjige „Polarni san“, autora Davor Rostuhara

Doprinos ekološke tvrtke TEHNIX svjetskom zalaganju za održivi svijet

Objavio
Odgovorno
-
TEHNIX

Tehnix je bio PRVI u 1991-oj i danas je PRVI. Utemeljen prije 28 godina, već je tada svojim prvim asortimanom bio među pionirima koji su predviđali kako ekologija mora postati briga svih. A godinu kasnije, 1992., održana je u Riu de Janeiru povijesna konferencija o klimatskim promjenama.

Danas je Tehnix u skupini vodećih industrija s ekološkim doprinosom poznatim u svijetu.

Ulogu u svjetskom pokretu za očuvanje Zemlje i blagodat čovječanstva očituje sposobnost tvrtke da sagleda i riješi i najsloženije probleme, ponudom od preko 300 proizvoda svrstanih u 23 asortimanske grupe. Okupljeno znanje stručnjaka, vrsni radnici, nas 500, u suradnji sa akademskom zajednicom, gradovima i internacionalnim kompanijama, uspjeh je sam za sebe, vrjedniji od svake materijalne imovine. Poznata radišnost našeg međimurskog kraja i naš duh entuzijasta i pobjednika, čini da možemo sve: savjetujemo, projektiramo, proizvodimo, održavamo, servisiramo. Iniciramo i predvodimo promjene u svijesti i strategijama razvoja ekonomije i društva. Govori o tome izvoz u preko 40 zemalja svijeta.

 

Naša tvornica TEHNIX proizvodi tvornice!

Uloživši velika vlastita sredstva, razvili smo najsloženiji proizvod: tvornicu pod nazivom MO-BO-TO za potpunu reciklažu komunalnog otpada koja mijenja okolicu naselja i gradova, oslobađa ih poznatih slika deponija. Ta suvremena tipska postrojenja za potpunu industrijsku reciklažu prikupljenog i dopremljenog predsortiranog ili miješanog komunalnog otpada, prilagođena su dnevnim kapacitetom broju stanovnika u gradu, općini ili zajedničkim korisnicima, s izračunom: 1 stanovnik/1 kg/1 dan. Znači, 25 tisuća stanovnika stvara cca 25 tona miješanog komunalnog otpada u danu – i tada treba postrojenje od 2,5 t/h. MO-BO-TO se nudi u 6 verzija, do mogućnosti prerade 80 tona na sat.

 

Tehnix + Mercedes = Ekomunal!

Naš najnoviji strateški proizvod! S kompanijom Mercedes je 2016. potpisan ugovor o suradnji koja je ubrzo obogatila ponudu Tehnixa specijalnim komunalnim vozilima za prikupljanje, sabijanje i istovar komunalnog vozila na dobrobit naselja i gradova. Ono što se do sada uvozilo 100%, sada se proizvodi u Hrvatskoj, po znatno nižoj cijeni i s funkcijama koje znače novi doprinos cirkularnoj ekonomiji. Jedna smo od rijetkih tvrtki koja se brine gdje i kako završava njezin proizvod nakon vijeka trajanja. Odlučili smo korisnicima Ekomunala pružiti novu pouzdanost poslovanja osiguravši servis i održavanje; i ne samo to – preuzimamo stara vozila po modelu „staro za novo“ (stara vozila reciklira partnerska tvrtka u ovom kraju). Devet tipova kamionskog vozila krenulo je u izvoz, šire od regije. Naši su ciljevi visoki, Zato je u 90 dana 2019-e izgrađena nova tvornica s kapacitetom 500 vozila na godinu.  Zaključio bih: Tehnix + Mercedes =  dobrobit za Hrvatsku, za ekologiju.

Poslovna filozofija Tehnixa je zadovoljstvo svih dionika i zato smo opredijeljeni za moralni kapitalizam. Volim kazati: Sudjelujemo u velikoj stvari. Ekologija je znanost koja se bavi zdravljem planete Zemlje!

Đuro Horvat, predsjednik Uprave i utemeljitelj Eko kompanije Tehnix d.o.o.

Čestitke za uspjeh! MAMFORCE metoda osvojila nagradu za promociju raznolikosti, ispred četiriju kompanija globalne konkurencije – British Telecommunications, HBLF, Citi i Tesco.

Objavio
Odgovorno
-
MAMFORCE

„S ponosom objavljujemo kako smo osvojili nagradu Open Spotlight u kategoriji „Engine of Change“ za rezultate i utjecaj koji je postignut primjenom MAMFORCE metode u stvaranju otvorenog i podržavajućeg radnog okruženja u kojem se poštuje različitost koja doprinosi boljoj ravnoteži privatnog i poslovnog života, boljem položaju žena na radnom mjestu, te ujedno inovativnosti i produktivnosti poslovanja.“

Na konferenciji poslovnih lidera iz cijele Europe na temu raznolikosti i uključenja koja je zbog COVID19 pandemije održana online, dodijeljena je nagrada Open Spotlight za organizacije koje na svom primjeru pokazuju izazove s kojima su se nosili i utjecaj koji su napravili u kreiranju otvorenog, raznolikog i inkluzivnog radnog okruženja.

Ovogodišnja OPEN konferencija je posvećena utjecaju pandemije na ranjive skupine i na naš način života i rada. Cilj je pokazati zašto je i dalje važno zadržati raznolikost i uključenje visoko na listi poslovnih prioriteta, što se može napraviti za poticanje raznolikosti i uključenja u krizi i kako raznoliki timovi s različitim perspektivama mogu doprinijeti poslovanju u ovim teškim vremenima.

Nagrade su dodijeljenje temeljem procjene nezavisnog, stručnog žirija u četiri kategorije: Engine of Change, Innovation through Diversity, Excellence in Belonging i We See You Here.

U kategoriji Engine of Change, u konkurenciji s kompanijama British Telecommunications, Citi, HBLF i Tesco, nagrada je pripala hrvatskoj konzultantskoj tvrtki Spona Code za rezultate i utjecaj koji je postignut primjenom MAMFORCE metode u stvaranju otvorenog i podržavajućeg radnog okruženja u kojem se poštuje različitost koja doprinosi boljoj ravnoteži privatnog i poslovnog života, boljem položaju žena na radnom mjestu, te ujedno inovativnosti i produktivnosti poslovanja.

MAMFORCE© je inovativna metoda procjene i poslovne certifikacije koja objedinjuje korporativnu odgovornost prema obitelji i rodnu jednakost, provedena u 33 organizacije u ovom dijelu Europe.

„Uvođenjem fleksibilnih radnih angažmana, edukacijama zaposlenih i menadžmenta uz primjenu novih politika i pogodnosti za zaposlene i njihove obitelji u MAMFORCE kompanijama povećana je angažiranost zaposlenih, zadovoljstvo radom u organizaciji, ravnotežom privatnog i poslovnog života i jednakošću prilika. Povećan je i broj žena na svim razinama rukovođenja. „Dobiti međunarodnu nagradu u ovakvoj konkurenciji znak je da je naš osmogodišnji rad u stvaranju boljeg radnog okruženja s dosadašnjim rezultatima dobar pokazatelj što je potrebno raditi kako bi se kreiralo dobro radno mjesto koje poštuje obiteljske i privatne potrebe zaposlenih, a uz to kroz poštovanje različitosti čini kompanije produktivnijma i njihove zaposlenike sretnijima. Sve to ne bi bilo moguće bez kompanija koje su se usudile upustiti u ovo putovanje s nama i koje su svojim primjerom pokazale da je za promjenu ključna otvorenost i hrabrost“, rekla je autorica MAMFORCE metode i direktorica Spona Code Diana Kobas Dešković.

U Hrvatskoj je do sada 27 organizacija zaslužilo status MAMFORCE što ih čini odgovornim radnim mjestom s prijateljskim praksama za obitelj i žene. U red odgovornih kompanija su se svrstali A1, BKS Bank Glavna podružnica Hrvatska, Fiducia, Gradska plinara Zagreb, Hanžeković i partner, Hrvatski Telekom, INA, Janaf, Končar d.d., Privredna banka Zagreb, Poslovna inteligencija, Verso Altima i drugi.

INA, nositeljica MAMFORCE standarda u kategoriji GROW, također je osvojila nagradu u kategoriji We See You Here za aktivnosti koje je kompanija usmjerila prema zaposlenim tatama kroz projekt „Fathers friendly Company: Dads, We see You here!“, proveden upravo u skladu s MAMFORCE metodom.

Za više informacija o tome kako MAMFORCE mijenja način rada i poboljšava život svakakao posjetite www.mamforce.hr

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2021

DRUŠTVENA RASPRAVA: dr. sc. Ljubo Jurčić: „Rad nedjeljom je štetan. Razvoj tehnologije treba koristiti za skraćivanje radnog vremena!“

Objavio
Odgovorno
-
Ljubo Jurčić: rad nedjeljom

Radno vrijeme prodavaonica, izvan optimalnog radnog vremena, nikad se nije pojavilo ni kao ograničavajući ni kao poticajni faktor u odnosu na komponente nacionalne ekonomije.

… * Trgovina spada u uslužne (tercijarne) djelatnosti. Veličina trgovine, zarade poduzetnika i plaće radnika u trgovini određene su veličinom, efikasnošću i plaćama u primarnim i sekundarnim djelatnostima. Male zemlje kao što je Hrvatska prirodno su visoko uvozno ovisne, zbog čega veća potrošnja, odnosno promet u trgovini, u većoj mjeri povećava proizvodnju u stranim zemljama nego u Hrvatskoj. Za razliku od velikih i razvijenih, Hrvatska treba veći naglasak staviti na strategiju povećanja izvoza zbog kompenziranja uvoza nego na njegovo ograničavanje.

U najvećem broju zemalja, na osobnu potrošnju odlazi približno 60 posto nacionalnog dohotka, zbog čega rast osobne potrošnje ima najveći utjecaj na rast proizvodnje, odnosno BDP. Utjecaj osobne potrošnje na domaću proizvodnju smanjuje se s povećanjem ovisnosti o uvozu.

Zbog važnosti osobne potrošnje, mnogi su veliki ekonomisti istraživali faktore koji utječu na osobnu potrošnju i kako ona utječe na druge komponente nacionalne ekonomije: proizvodnju, zaposlenost, investicije, plaće, proračunske prihode, uvoz… Jedinstven je zaključak svih ekonomista, bili liberalni, konzervativni ili socijalisti: osobna potrošnja isključivo ovisi o dohotku potrošača.

Radno vrijeme prodavaonica, izvan optimalnog radnog vremena, nikad se nije pojavilo ni kao ograničavajući ni kao poticajni faktor u odnosu na komponente nacionalne ekonomije.

Razlika u analizama od Keynesa preko Kuznetsa do Friedmana je u utvrđivanju veličine i strukture dohotka stanovništva njegove vremenske dimenzije: ukupni, raspoloživi, apsolutni, relativni, permanentni, tranzitorni, kratkoročni, dugoročni… ili neki drugi dohodak. Produljenje radnog vremena trgovina iznad optimalno potrebnog ne povećava potrošnju, prihode trgovaca, plaće radnika, domaću proizvodnju, zaposlenost ni proračunske prihode…, nego samo iscrpljuje radnike.

Naravno da trgovac u želji da se više prilagodi potencijalnim kupcima od konkurencije nastoji postići što dulje radno vrijeme. Prema interesu profita (privatnom interesu), ako su dodatni prihod i zarada veći od dodatnog troška, radno vrijeme može biti i 24 sata? Takva politika ne bi imala nikakve financijske, ekonomske, porezne ni druge pozitivne makroekonomske učinke, a bila bi negativna za zdravlje radnika, za stabilnost i razvoj obitelji kao temeljne jedinke društva? Proizvodnja, trgovina i ekonomija nisu svrha same sebi i nisu jedini ciljevi čovjeka.

Cilj je čovjeka veći standard, zdraviji i ugodniji život, ravnoteža između poslovnog i privatnog života, više slobodnog vremena za osobne, familijarne i društvene aktivnosti.

Tehnološki napredak je kontinuirano povećavao produktivnost, odnosno, vrijednost proizvodnje po radniku, što je dovelo do smanjenja radnog vremena, uz istodobno povećanje proizvodnje i plaća. Keynes je 1930. godine pisao da će njihovi praunuci raditi tri sata dnevno. Međunarodnom konvencijom iz 1919. prvi je put radni tjedan ograničen na 48 sati, iako se tada masovno radilo i više od 60 sati tjedno. Nakon Drugog svjetskog rata standard je postao petodnevni radni tjedan s maksimalno 40 sati rada, s današnjom tendencijom daljnjeg smanjenja. Prosječno ukupno radno vrijeme palo je s 3000 sati godišnje početkom 1900- ih na 1500 sati godišnje početkom 2000-ih.

07.07.2017., Zagreb - SuperKonzum na Radnickoj cesti 1. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Gdje god to proizvodni proces dopušta, radni tjedan postao je standardan: ponedjeljak – petak, osam sati dnevno. Radno vrijeme maloprodaje usklađeno je s radnim vremenom drugih djelatnosti: ponedjeljak – petak u prosjeku od 8 do 20 sati, tj. 12 sati dnevno, tako da radnici iz drugih djelatnosti imaju dovoljno vremena za kupnju. Europski i američki potrošači troše prosječno pola sata dnevno na kupnju. Za kupnje za koje je potrebno više vremena, maloprodaja radi i subotom od 8 do 14 sati. Rad nedjeljom i praznicima ekonomski je potpuno nepotreban. Prema zakonu o radu kod kolonizatora samo se robovima (crncima) i okupiranima dopuštao rad nedjeljom i blagdanima. Nedjelja i blagdani kao neradni dani civilizacijski su doseg.

To je sastavni dio religije, tradicije, kulture, društvenog poretka i osobnog i nacionalnog identiteta. Hrvatska, nakon stjecanja neovisnosti, još uvijek je u potrazi za nacionalnim identitetom: kakva Hrvatska treba biti? Koje su nam vrijednosti zajedničke i što nas to razlikuje od drugih? Što je uopće nacionalni hrvatski identitet? Bez izgrađenog nacionalnog identiteta društvo nije dovoljno homogeno, a politika nema jasan smjer. Hrvatska treba sustavno izgrađivati nacionalni identitet, a ne prepustiti ga slučajnosti.

Prave vrijednosti, tradiciju, običaje i mnogo onoga što čini nacionalni identitet djeca dobivaju u najranijoj dobi od roditelja i obitelji. Danas, kroz radni tjedan teško je okupiti obitelj. Uzeti obitelji neradnu nedjelju i blagdane udar je ne samo na obitelj, nego i na nacionalni identitet.

U raspravi o radu trgovina nedjeljom navodi se njihov neravnopravan položaj prema kafićima i restoranima. Osim obitelji, i kafići i restorani prostori su druženja i socijalizacije, jednako kao i kulturne i sportske aktivnosti. Ta druženja čine život ugodnijim, ljudi su zadovoljniji, tolerantniji, društvena kohezija postaje čvršćom i pridonosi izgradnji nacionalnog identiteta.

Važnost druženja sve više uviđamo u ovoj koronaizolaciji. Hrvatski ljudi tradicionalno vole svježi kruh i čitati novine nedjeljom ujutro uz kavu, zbog toga – pekare i novinski kiosci trebali bi raditi nedjeljom do 10 sati. Ostalo sve zatvoreno. I benzinske pumpe u gradu. Uostalom, poštujući tradiciju i kulturu, i boljševici i komunisti imali su neradnu nedjelju i nisu ponovili pogrešku francuske revolucije. Koliko je god čovjek društveno biće, isto toliko, ako ne i više, čovjek je sastavni dio svemira i prirode.

Boravak u prirodi održava i poboljšava mentalno i fizičko zdravlje ljudi, zbog čega je nezdravo i nepotrebno produljenje radnog vremena.

Razvoj tehnologije treba koristiti za skraćivanje radnog vremena i zdraviji život, a ne samo za dizanje profita.

Dio rasprave o radu trgovina i njihov je rad u turističkim mjestima u turističkoj sezoni. U mnogim turističkim mjestima nekih zemalja uopće nema trgovina, osim onih koje prodaju opremu i rekvizite za aktivnosti turista. Hrana i piće poslužuju se u restoranima i kafićima jer tako posluženi pridonose najmanje tri puta većem bruto domaćem proizvodu nego da su nabavljeni u trgovini. Uostalom, jedan neradni dan trgovina turistu ništa ne znači. Koketiranje politike s trgovcima o nekoliko radnih nedjelja potpuno je nepotrebno i štetno za hrvatski duhovni, društveni i ekonomski poredak.

* Članak skraćen. Cijeli članak na izvoru:

Kolumna Ekonomska čitanka / Večernji list / Obzor / ovdje…

DRUŠTVENA RASPRAVA: HUP protiv ograničenja u radu trgovina: Prijeti gubitak radnih mjesta!

Objavio
Odgovorno
-
HUP protiv ograničenja u radu trgovina

Trgovci su ionako suočeni sa smanjenom poslovnom aktivnosti te nemogućnosti planiranja i neizvjesnostima koje donosi ova kriza. Potencijalni gubitak radnih mjesta uzrokovan ovakvim odlukama dodatno bi produbio razmjere postojeće krize – istaknuo je HUP. u studenom 2020.

HUP-Udruga trgovine poručila je da vrijeme krize uzrokovane pandemijom Covida-19 nije dobar trenutak za nametanje dodatnih ograničenja u radu trgovina, pa tako i za rad nedjeljom, a da se, ukoliko se ipak donese zakon koji bi ograničavalo taj rad, uvede prilagodba od najmanje godinu dana.

“Trgovci su ionako suočeni sa smanjenom poslovnom aktivnosti te nemogućnosti planiranja i neizvjesnostima koje donosi ova kriza. Potencijalni gubitak radnih mjesta uzrokovan ovakvim odlukama dodatno bi produbio razmjere postojeće krize”; istaknuto je u priopćenju Hrvatske udruge poslodavaca.

Poslodavci okupljeni u HUP-Udruzi trgovine istaknuli su i da je za očekivati nastavak trenda pada prodaje zbog smanjenog povjerenja potrošača, pogoršanja na tržištu rada te promijenjenih navika potrošača.

Stoga, ukoliko Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja namjerava ići sa zakonskim rješenjem koje bi ograničavalo rad nedjeljom, prijedlog Izvršnog odbora HUP-Udruge trgovine je da se u tom slučaju uvede razmjerna prilagodba, odnosno rok za primjenu od najmanje godine dana nakon stupanja na snagu novog zakona, zaključuje se u priopćenju.

Premijer Andrej Plenković nedavno je najavio da će Vlada tijekom ovoga mandata predložiti zakon o radu trgovina nedjeljom, koji će tražiti balans između onoga da se u načelu ne radi, a da se omogući, osobito zbog turizma i gospodarstva, jedan broj nedjelja koji bi bio radni.

Prema posljednjim podacima DZS-a, u Hrvatskoj je u kolovozu potrošnja u maloprodaji pala 8,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je već šesti mjesec zaredom kako je potrošnja pod utjecajem koronakrize pala na godišnjoj razini.

Izvor: Večernji list   – ovdje…

DRUŠTVENA RASPRAVA Kolumna Mirela Drkulec Miletić: „Nedjelja bez rada doprinos je održivosti društva! Obiteljska sreća i dobrobit zaposlenika bar su jednako važni kao i zarada.

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-
Nedjelja bez rada

Još se živo sjećam vremena kada bih se u tiho nedjeljno jutro spremala za posao dok bi moji ukućani, ali i susjedi još blaženo spavali. Kao novinarka, bila sam dijelom „vojske“ onih koji rade nedjeljom. Moja nedjeljna dežurstva trajala su godinama i, priznajem, kada je ta noćna mora završila, osjećala sam se sjajno. Stoga raspravi o radu, odnosno o zabrani rada nedjeljom pristupam pomalo subjektivno, iako se ona odnosi samo na radne nedjelje u trgovinama.

Za nedjeljni odmor, slobodne aktivnosti i okrjepu zaposlenika i obitelji ogromna je većina građana i zaposlenih 

Rad ili ne nedjeljom jedna je od vječnih tema u našem društvu o kojoj se svako malo razbuktaju strasti. U posljednje se vrijeme rasprava, potaknuta najavama Vlade o regulaciji ovog pitanja, ponovno zahuktala. O toj temi svi imaju nešto za reći – političari, trgovci, sindikati, kupci, Crkva… Najmanje se pita upravo one koji svoje nedjelje umjesto s obitelji provode slažući robu na police trgovina ili radeći na blagajni. Blagajnice u trgovinama postale su, a da ih nitko ništa nije pitao, simbolom mnogočega lošeg u našem društvu – izrabljivanja radnika, malih plaća, obespravljenosti i sl., pa tako i rada nedjeljom. 

A evo što je, prema pisanju Večernjeg lista, rekla jedna od njih, zaposlena u križevačkom trgovačkom divu KTC-u, zajedno s drugim radnicama zaplakavši od sreće kada je potkraj prošle godine doznala da će njezin poslodavac od 1. siječnja ove godine ukinuti rad nedjeljom.

Majka dvoje male djece Jasmina Rušak ovako je opisala svoju sreću: „Djeca su nedjeljom doma, ne idu u školu i iskreno se radujemo što će cijela obitelj taj dan provesti zajedno“.

I njezina kolegica Sanja Ledinski poručila je: „Znamo biti slobodni u tjednu, ali nijedan dan ne može nam zamijeniti nedjelju. To je dan koji treba biti posvećen obitelji”.

Čini se da tako misle i građani, sudeći prema anketi koju je u siječnju na 3000 ispitanika proveo portal Mojposao. Iako su trgovački centri nedjeljom krcati ljudima, čak 84% ispitanika u ovoj se anketi izjasnilo da bi, kad bi se njih pitalo, ukinuli ili ograničili rad trgovina nedjeljom. Većina koja podržava zabranu rada nedjeljom kaže da je to „dan za odmor i obitelj“, a usput s pravom otvaraju i drugu temu: gdje je ta granica kad je rad nedjeljom doista nužan da bi društvo funkcioniralo. Može li se to pitanje proširiti i na ugostitelje i hotelijere kao i druga zanimanja u kojima je rad nedjeljom uobičajen.

Valja znati da je u trgovini zaposleno više od 200 tisuća ljudi, od kojeg broja njih oko 135 tisuća radi u trgovini na malo. Radna nedjelja najviše pogađa žene jer one prevladavaju u toj djelatnosti, a time pogađa i njihove obitelji, osobito djecu. I upravo to je ono najvažnije. Jer, obiteljska sreća i dobrobit zaposlenika jednako su važni kao i zarada, u idealnom društvu i važniji. Znanstveno je dokazano da obitelji s više zajedništva u tjednu i vikendom bolje funkcioniraju, u njima rastu sretnija i uspješnija djeca.

Trgovci razmišljaju različito – imaju svoje argumente

Dok prehrambeni lanci čak i nisu neskloni odluci o potpunoj ili djelomičnoj zabrani rada nedjeljom, jer hrana i kućne potrepštine kupuju se svakodnevno, veliki trgovački centri oštro se protive takvim najavama. Kažu da, primjerice, kupnja namještaja ili bijele tehnike zahtijeva više vremena, a kupci nedjeljom mogu bez pritiska detaljno pregledati ponudu. Njihovi argumenti idu od toga da se način života promijenio pa su ljudi prisiljeni kupovati nedjeljom do toga da će zabrana dovesti do pada prometa i ozbiljno ugroziti čitavo gospodarstvo. Navode da je zatvaranje vrata trgovačkih centara u nekim zemljama dovelo do velikog porasta online kupnje koja zbog nižeg PDV-a ide putem centrala izvan zemlje. Tako član uprave Westgatea Denis Ćupić za Jutarnji list navodi da bi to moglo odnijeti oko 8% ukupnih prihoda koje država ostvari kroz PDV iz maloprodaje. Predstavnici velikih trgovačkih centara u svoju argumentaciju uključuju čak i to ljudi vole nedjeljom provoditi vrijeme u trgovačkim centrima koji im pružaju sve, od cijenom dostupne hrane, igraonica za djecu do brojnih trgovina. Zapravo opisuju kako se šopingiranje (konzumerizam) pretvara u cjelodnevni doživljaj.

Ipak, čak i neki trgovci sve su skloniji zabrani, i to ponajprije stoga što ih kronična nestašica radne snage prisiljava da radnicima ponude bolje uvjete rada kako ne bi sreću potražili preko granice. K tome, sve su glasniji i zahtjevi da se, ako se već mora raditi nedjeljom, onda se treba i radnike pošteno i stimulativno platiti za njihov rad.

O argumentima „za“ i „protiv“ rada nedjeljom svi zainteresirani moći će reći svoje mišljenje na javnoj raspravi koju je ministar gospodarstva, obrtništva i poduzetništva Darko Horvat najavio za travanj. Vlada, pak, nastoji pomiriti nepomirljiva stajališta te je najbliža kompromisnoj, djelomičnoj zabrani rada nedjeljom po uzoru na, kako kažu, austrijski model gdje bi se trgovcima omogućilo da rade 12, 14 ili 15 nedjelja godišnje. Tako je već i u Sloveniji, s time da tamo u slučaju rada nedjeljom uz zaposlenike moraju raditi i vlasnici. O nordijskim zemljama da se i ne govori.

Ako težimo izgradnji održivog društva zadovoljnih ljudi, treba dobro razmisliti jesu li kompromisna rješenja dobra. Čini nam se da kad nedjeljni rad nije nužan za redovno funkcioniranje zajednice, onda nije ni opravdan i trebalo bi ga ograničiti ili zabraniti. A u slučajevima kada je rad nedjeljom opravdan i potreban društvu (a ne samo poslodavcima), trebalo bi ga regulirati, a one koji rade nedjeljom pravedno platiti.

Mirela Drkulec Miletić
DOBRA HRVATSKA

Uspješni u godini Covida – Fondacija WWF ADRIA! Pogled unazad u 2020. otkriva što se sve uspjelo učiniti u zaštiti voda i mora, prirode u regiji.

Objavio
Odgovorno
-

Kakva je to godina bila! Umjesto da kažemo nezaboravna, za mnoge je to godina koju žele čim prije zaboraviti. Unatoč nedaćama, 2020. godina je rezultirala i s nekoliko velikih pobjeda kada je priroda u pitanju, a nama je iznimno drago da smo i mi tome doprinijeli!

Želimo započeti ovu godinu prisjećajući se nekih od najuspješnijih priča iz 2020., s nadom da će ih u 2021. biti još više.

WWF ADRIA 2

Znaš li za našu prekrasnu Europsku Amazonu – područje sliva MURA-DRAVA-DUNAV? Prošlog proljeća, nakon više od 20 godina WWF-ovog rada, UNESCO-u je predana nominacija za prvi u svijetu petodržavni rezervat biosfere “Mura-Drava-Dunav”. S površinom od 930.000 hektara i protežući se kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju, ovo će biti najveće riječno zaštićeno područje u Europi. Nadamo se velikoj proslavi ove godine!

Kad već govorimo o rijekama, želimo uredništvu portala www.odgovorno.hr još jednom zahvaliti na sudjelovanju u našoj kampanji #LosingRivers usmjerenoj ka zaustavljanju poticaja za male hidroelektrane u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji. Nakon svega tri tjedna prikupili smo više od 20.000 vaših potpisa i dosegnuli osam milijuna ljudi. Podrška online zajednice zaštiti naših rijeka bila je nevjerojatna i značajan je doprinos našem radu u pojedinim zemljama gdje donosioce odluka tražimo da zaustave poticaje i izgradnju malih hidroelektrana.

Ali pomoć ne dolazi samo od online zajednica: diljem regije, pojedinci i pojedinke te organizacije civilnog društva ustaju protiv malih hidroelektrana i uništavanja naših rijeka. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je donijela odluku o zaustavljanju poticaja za male hidroelektrane koja je već na snazi. Osim toga, obvezali su se izmijeniti postojeće zakone i pravilnike kako bi trajno zabranili izgradnju malih hidroelektrana. U susjednoj Crnoj Gori, nakon što se javno obvezala riješiti problem izgradnje malih hidroelektrana, novoizabrana je Vlada krajem godine raskinula nekoliko ugovora za male hidroelektrane, čime je spašeno šest rijeka.

Dok se nastavljamo boriti protiv projekata malih hidroelektrana u cijeloj regiji i poticati nacionalnu i međunarodnu javnost na djelovanje kako bismo zaustavili ove besmislene projekte, imamo dobre vijesti vezane za naše Jadransko more. Stupio je na snagu novi Pravilnik o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova za hrvatske parkove prirode Telašćicu i Lastovo. To postignuće nije značajno samo za prirodu nego i za ljude koji na tim prostorima žive. Pravilnikom su uspostavljene zone bez ribolova na Telašćici, koje su prvi put donesene u suradnji s ribarima, kao i cijeli niz drugih mjera koje smanjuju ribolovni napor u našim morskim parkovima prirode.

WWF ADRIA 3

Sve za mora puna života! Naši heroji ribolovnog turizma s Lastova, Ivica i Helena, dio su grupe ljudi koje podržavamo kroz naš Plavi poslovni inkubator. Njihove priče se mogu pronaći na globalnoj platformi Ocean Witness koja donosi priče iz srca ribara, ribarica i njihovih zajednica. Nakon što se upoznaš s njihovom pričom, pozivamo te da napraviš kratku stanku od čitanja. Pogledaj dva kratka videa o našim malim ribarima i njihovoj velikoj važnosti za oporavak morskih resursa: Ribolov za turiste i Škampioni iz Velebitskog kanala. Uživat ćeš!

Kad već spominjemo Velebitski kanal, znaš li da su škampi koji tamo žive jedinstveni? Hrvatska znanstvenica Marina Mašanović je provela genetsko istraživanje škampa (Nephrops norvegicus) u Jadranu i otkrila da, suprotno postojećem stajalištu i razumijevanju, ne postoji jedna jadranska populacija, već se sastoji od nekoliko karakterističnih populacija, od kojih je ona u Velebitskom kanalu najstarija. To je važno za naš rad na ribolovu vrsta u Velebitskom kanalu kao i budućnosti njegovog očuvanja.

Vrste… Mi smo WWF, najveća svjetska organizacija za zaštitu prirode, a kada smo prije točno 60 godina nastali, sav je naš rad bio usmjeren na zaštitu divljih vrsta. Naravno da trebamo pričati o vrstama! Dok globalno štitimo pande i tigrove, čiji su brojevi posljednjih godina srećom u porastu, polarne medvjede koji su svakim danom sve bliži ljudima ili slonove koji su sve ugroženiji zbog ljudskih aktivnosti, u regiji je naš rad usmjeren na risove, vukove, smeđe medvjede i jesetre. Nedavno smo prihvatili novi izazov – aktivno ćemo raditi na suzbijanju kriminalnih aktivnosti vezanih za divlje vrste, ovog puta u suradnji s tužiteljima, istražiteljima i predstavnicima vlasti. Novim projektom ćemo pokušati obeshrabriti i u konačnici smanjiti kriminal protiv divljih vrsta.

WWF ADRIA 4

Smanjili smo konzumaciju jesetri u Srbiji! Je li ti poznata naša prva virtualna izložba o jesetrama? Nemoj je propustiti! Iako smo upravo završili naš projekt koji je bio usmjeren na očuvanje jesetri, sretni smo jer znamo da lokalnu zajednicu u Negotinu, s kojom smo blisko surađivali, ostavljamo s poslovnim planom koji će im pomoći da stvore alternativne izvore prihoda koji će pomoći očuvanju jesetarskih vrsta.

Lokalne zajednice su nam, kao što možeš vidjeti, vrlo važne! Radimo s mnogima, a s nekima od njih smo u kontaktu kroz WWF-ovu Akademiju za prirodu. Prošla godina nije bila godina u kojoj se moglo raditi kao inače pa smo morali usvojiti novi uspješan model. Sve u svemu, surađivali smo s deset škola iz sedam različitih zaštićenih područja u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Bili su naša treća generacija „ambasadora zaštićenih područja“, prva su generacija naše online Akademije. Radili smo s njima održavajući predavanja svaki mjesec, dijeleći materijale za čitanje, detaljne vodiče koji objašnjavaju korak po korak, dajući specijalizirane zadatke učenicima i učiteljima. Tako su, iako daleko od prirode, učili o njoj!

U 2020. smo naučili kako živjeti i raditi online. Čak smo organizirali i svoj prvi online Sat za planet Zemlju! Taj događaj poznat je kao najveći volonterski događaj na svijetu koji se bori protiv klimatskih promjena, a ove se godine morao premjestiti s krcatih ulica i trgova na Zoom i slične platforme. I uspjeli smo – pozivali smo ljude da ostanu kod kuće, ugase svijetla  i snime svoju poruku.

I to nije bilo sve što smo prebacili na mrežne platforme. Otišli smo korak dalje s klimatskim programom!

WWF ADRIA 5

Uspješno smo uključili klimatske promjene u nacionalni kurikulum za treće i četvrte razrede prirodnih i matematičkih srednjih škola u Srbiji te u kurikulum preddiplomskih studija na Biološkom fakultetu Sveučilišta u Beogradu gdje će se temama ekologije i klimatskih promjena baviti i na diplomskim studijima. Kao dodatna podrška toj aktivnosti prilagođen je i preveden na srpski jezik masovni, otvoreni internetski tečaj (MOOC) Klimatske promjene, rizici i izazovi koji se koristi u obrazovanju na nacionalnoj razini.

Na WWF-ovoj internetskoj stranici imamo i novi Klimatski kutak za male pande. On sadrži edukativne interaktivne aktivnosti koje djeca i roditelji mogu raditi sami kod kuće. Moramo živjeti u skladu s vremenom – vremenom koje nas je naučilo da svi ovisimo o zdravoj prirodi, vremenu koje nas je naučilo da moramo živjeti u harmoniji s prirodom. Zapravo, imamo i dodatni materijal za djecu. Pogledaj što smo sve osmislili!

Ovdje smo da bismo zaštitili prirodu, a to ne možemo sami. Sretni smo zbog dobre suradnje s brojnim udrugama civilnog društva! S nekima od njih smo dio „Partnerstva 27“ u Bosni i Hercegovini. Zajedno smo stvorili prvi Izvještaj iz sjene za Poglavlje 27, koji je pokazao stvarno stanje usklađivanja i primjene okolišnih zakona u BiH u procesu europskih integracija s fokusom na okoliš i klimatske promjene. Rezultati, nažalost, baš nisu najbolji.

Pred sam kraj godine pokrenuli smo Program podrške za organizacije civilnog društva. Program je namijenjen organizacijama iz Bosne i Hercegovine, Kosova*, Sjeverne Makedonije i Srbije za projekte zaštite prirode i očuvanja zaštićenih područja. Dostupna sredstva za financijsku podršku projekata iznose 30.000 eura, a podijelit će ih deset organizacija koje se mogu prijaviti do 29. siječnja!

WWF ADRIA 6

Nakon svega možemo reći da je 2020. ipak bila uspješna godina, zar ne? Osim toga, svakako je bila godina koja nas je naučila da moramo još više cijeniti prirodu! Prirodu koju brzo gubimo.

Prema posljednjem Izvještaju o stanju planeta veličina populacija sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova smanjena je za zabrinjavajućih 68% od 1970. godine. Okrenimo krivulju i promijenimo tu nezahvalnu situaciju. Moramo to učiniti, za naše dobro i za dobro našeg planeta. A to možemo jedino zajedno.

Hvala što podržavaš naš rad! U znak zahvale, preuzmi naš kalendar koji ovog mjeseca može krasiti tvoje računalo! Svaki mjesec predstavit ćemo po jednu šarenu vrstu teško izgovorljiva imena. Radi se o puževima stražnjoškržnjacima koji su zbog žarke obojenosti i mnogobrojnih oblika tijela među spektakularnijim morskim organizmima.

Želimo ti mirnu i lijepu 2021. godinu, punu smijeha i zagrljaja, u predivnoj prirodi koja nas okružuje!

PODRŽI NAŠ RAD!

WWF ADRIA
Gundulićeva 63
10000 Zagreb
CROATIA
Print

Mirjana Matešić: Nacionalna razvojna strategija – još jedan neprovediv, razočaravajući dokument, bez oslonca na COR-a UN 2030.

Objavio
Odgovorno
-

Nacionalna razvojna strategija rađena je tri godine, temelji se na 16 podloga koje je za potrebe izrade Strategije izradila Svjetska banka te je na njenu izradu ukupno potrošeno 32 milijuna kuna. Kada čujete informacije, zaključit ćete kako se radi o, u najmanju ruku, solidnom dokumentu. Iako zbog prethodnih iskustva, nove strateške dokumente RH čitam niskih očekivanja, ipak me nacrt Nacionalne razvojne strategije 2030 uvelike razočarao.

Mirjana Matesic1
Dr. sc. Mirjana Matešić
autorski članak

Kako sam u posljednjih nekoliko godina, u vrijeme trajanja izrade Strategije, bila u kontaktu s njenim izrađivačima, u više navrata sam uvjeravana da će se razvojna strategija temeljiti na Ciljevima održivog razvoja UN-a (COR). Kao organizacija, HR PSOR se već gotovo 25 godina zalaže za razvoj temeljen na načelima održivosti jer jedino to i ima smisla u svijetlu svjetskih trendova, važnosti borbe protiv klimatskih promjena, Europskog zelenog plana. Bilo kakav razvoj koji u sebi nema sadržane kriterije održivosti, ugljične neutralnosti i resursne učinkovitosti ne može se niti smatrati razvojem već pukim nazadovanjem. No Strategija je sukladno mojim strahovima propustila razumjeti i integrirati Ciljeve održivog razvoja.

Umjesto toga COR se prvi puta spominju na str. 96 da bi se još jednom pojavili na slici Dodatka 3 na 135. od 143 stranica Strategije gdje su samo načelno, grafički prikazane veze između strateških ciljeva Strategije i ostvarenja COR.

Pri tome se ni na koji način autori nisu potrudili objasniti kako će Strategija doprinijeti ostvarenju 17 COR te koji su pokazatelji kojima će se pratiti ta provedba.

Na žalost, upravo zbog nedostatka uvažavanja i razumijevanja utjecaja planiranog razvoja na održivi razvoj, ova Strategija je manjkava i nije dorasla vremenu u kojem živimo i razvojnim izazovima koji nas očekuju u narednom desetljeću. Strategija, kao i mnogi strateški dokumenti prije nje, definira razvoj gospodarstva po načelu business-as-usual, da bi, sukladno trendovima dodala nekoliko zasebnih poglavlja u kojima su nasumično nabacani termini održivosti, ne povezavši ih sa stvarnim procesima, aktivnostima ili projektima gospodarskog razvoja, što ukazuje da autori u stvari ne znaju što bi s njima niti razumiju kako razvoj temeljiti na održivosti.

Odnos rasta i razvoja

U uvodnom dijelu, Strategija govori o razvojnim potrebama i razvojnim potencijalima te o produktivnosti faktora proizvodnje kao temelju za održiv rast. Autori ne prepoznaju razliku termina rasta i razvoja, ne razumiju prednost kvalitativnog razvoja u odnosu na kvantitativni rast, potrebu za razdvajanjem procesa stvaranja vrijednosti od procesa potrošnje resursa i energije, kao paradigme održivog razvoja u odnosu na klasičan gospodarski rast.

Istovremeno se koriste pojmovi koji bi nas trebali uvjeriti da je Strategija u skladu sa Europskim zelenim planom. Spominje se zelena infrastruktura, biogospodarstvo, zeleno ruralno gospodarstvo, pametno i održivo gospodarstvo… Pojmovi nisu nigdje pojašnjeni tako da niti onim čitateljima koji se ovim temama stručno bave, nije u potpunosti jasno na što se misli. Primjerice, iz objašnjenja zelene infrastrukture u kontekstu urbanog razvoja, može se zaključiti da se radi o sadnji zelenih površina u gradovima.

Strategija obiluje nedovoljno dobro promišljenim rečenicama. Primjerice u jednom se trenutku izjavljuje da „Hrvatska mora ojačati svoj izvozni sektor jer iskustva drugih zemalja pokazuju da upravo sektori koji sudjeluju u međunarodnoj razmjeni robe imaju najveću produktivnost.“ Nije li stvar upravo obrnuta? Oni sektori koji su najproduktivniji sudjeluju u međunarodnoj razmjeni budući da su dovoljno konkurentni. Iz toga proizlazi da treba jačati produktivnost, a izvoz će onda doći kao posljedica. Na to Strategija nastavlja: „Rastući izvozni sektor i promjena njegove strukture prema proizvodima više dodane vrijednosti predstavljaju najveći potencijal hrvatskog gospodarstva za brži rast u narednom desetljeću.“ Mislim da je svaki komentar suvišan.

Razvojni smjerovi i ciljevi

Razvojni smjerovi Hrvatske dijele se u 4 smjera. Čini se prema autorima Strategije da ćemo posebno razvijati održivo gospodarstvo i društvo, a neovisno o njemu razvijati zelenu i digitalnu tranziciju te da ova dva razvojna puta nisu povezani odnosno jedina im je poveznica „ulaganje u ljude“.

Strateški razvojni ciljevi pri tome su samo dijelom razvojni. Primjerice, strateški cilj broj 3, bavi se stavljanjem državne imovine u funkciju. Očekivala bih da Strategija razvoja nudi nove, inovativne načine stvaranja vrijednosti i nove ideje za razvoj. Upravljanje imovinom nešto je što bi se samo po sebi trebalo razumijevati. Otprilike kao što se zamjena crijepa na krovu za glavu obitelji podrazumijeva i ne može se uspoređivati s novim radnim mjestom s ciljem višeg osobnog dohotka. Slično je s izrađivanjem međunarodnog identiteta Hrvatske. Identitet se gradi određivanjem razvojnog smjera. Naravno da kada se isti ostvari, potrebno ga je i komunicirati, no to samo po sebi ne čini razvoj i nije očekivan sadržaj Strategije razvoja. Slijede strateški ciljevi 6, Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji te 7, Sigurnost za stabilan razvoj. Demografija može biti samo posljedica pametnog razvoja. Odnosno pametnim razvojem, promijenit će se i demografska slika. Sva pažnja Strategije trebala bi biti usmjerena prema gospodarskom razvoju temeljenom na održivom razvoju. Niti pitanje sigurnosti nije razvojna tema. Naglasak Strategije treba biti na temama koje stvaraju vrijednost, a ne koje predstavljaju centre troška odnosno troše sredstva proračuna.

Općenito je tekst preopširan te objašnjava već više puta utvrđene činjenice što opterećuje Strategiju nudeći stranice bez sadržaja, čime se gubi bit. Tekst je trebao biti uskraćen nepotrebnih rečenica. Možemo zamisliti da bi tekst Strategije bez izjava kao npr. „aktiviranje većeg broja ljudi na tržištu rada omogućava značajan izvor mogućeg povećanja radne snage..“ bio puno jasniji i čitljiviji.

Nedostatan održivi razvoj razvojne strategije

Najvažniji odgovor koji bi Strategija trebala ponuditi jest način kako Republika Hrvatska planira razvijati gospodarstvo na načelima održivosti te ostvariti Ciljeve održivog razvoja i Europski zeleni plan. Najbliže odgovoru ponuđeno je rečenicom: „Ispunjavajući ciljeve tranzicije na niskougljični razvoj, zaštite okoliša i smanjivanja rizika od klimatskih promjena na način koji je sukladan provedbi Europskog zelenog plana, pridonijet će se postizanju klimatske neutralnosti i ispunjavanju ciljeva održivog razvoja iz Programa Ujedinjenih naroda za održiv razvoj 2030.“ Na žalost, bojim se da ovako načelan pristup neće ostvariti održivi razvoj Hrvatske. Na isti način pokrivene su i druge teme. Naime niti u jednom trenutku nije odgovoreno na pitanje kako, već su planirane aktivnosti objašnjene glagolima: poticati, jačati, razvijati, stvorit će se uvjeti…Tako su prioriteti na području energetske politike: promicanje energetske tranzicije; povećanje energetske samodostatnosti; uvođenje naprednih energetskih sustava; dekarbonizacija, uklanjanje, skladištenje i oporaba ugljikovog dioksida; istraživanje, razvoj i primjena novih tehnologija; ulaganja u čiste tehnologije povezane s vodikom; energetska obnova zgrada i suzbijanje energetskog siromaštva.

Naravno da će nam biti tumačeno kako se radi o strateškom okviru te da će on biti detaljno definiran putem operativnih programa. U Dodatku 4 dan nam je: „Indikativni popis akata strateškog planiranja kojima se podupire provedba strateškog okvira NRS-a“ koji se sastoji od 67 dokumenata koji bi trebali raspisati sektorske strategije, o operativnim planovima da ne govorimo. Procjenjujemo da će izrada ovih dokumenata u najmanju ruku trajati do 2030. godine.

Sve u svemu, neinventivan i sterilan dokument kojem nedostaje hrabrosti i odlučnosti da jasno utvrdi prioritete, podilazi mnogima, a ne određuje smjer, posebice, kako smo se nadali, prema održivom razvoju.

Dr. sc. Mirjana Matešić

Izvor – preuzeto s www.dop.hr

1...101102103...185Stranica 102 od 185

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z