Briga dm-a omogućuje djeci sigurnu igru na suncu

Objavio
Odgovorno
-

Četvrtu godinu za redom, dm je osigurao donaciju proizvoda za zaštitu od sunca za 18 dječjih domova, SOS sela, udruga i vjerskih zajednica koje brinu o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Donacija dm-a tako je omogućila sigurnu igru na suncu za više od 800 djece, štićenika ustanova koje djeluju u 16 hrvatskih naselja i gradova – od Vinkovaca, Osijeka i Selca do Pule, i Splita i Dubrovnika.

Uz kreme za zaštitu od sunca koje su ključne za zdravlje kože tijekom ljetnih mjeseci, dm je svakom djetetu osigurao i edukativni letak kako bi im približio važnost pravilne zaštite od sunca.

Ljetna svakodnevnica – UV zrake

Ključno je da zaštita od štetnog sunčevog zračenja bude dio ljetne svakodnevice, pogotovo kada su u pitanju djeca.

Učinak UV zraka kumulativan je, a od 50 posto do 80 posto ukupne količine UV zračenja koža primi u djetinjstvu – do 18. godine života. Uz to, dječja je koža osjetljiva na sunce i lakše zadobije opekline nego koža odraslih.

Cilj je dm-ove donacije osigurati da svako dijete bude zaštićeno od štetnog utjecaja UV zračenja te istovremeno potaknuti razvoj zdravih navika koje će utjecati na očuvanje zdravlja i kvalitetu njihovog života.

Društveno odgovorno poslovanje – kontinuitet u dm-u!

Društveno odgovorno poslovanje dm-a temelji se na kontinuiranoj suradnji s državnim i lokalnim institucijama te organizacijama civilnog društva s ciljem postizanja dugotrajnog pozitivnog učinka na zajednicu. Jasno definirani ciljevi i područja u kojima dm podržava pozitivne promjene omogućuju tvrtki da svake godine napravi nove iskorake te da društveno odgovornim aktivnostima obuhvati još veći broj ljudi.

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2020.

Društveno odgovorni JGL primio priznanje za Izvrsnost u izazovima

Objavio
Odgovorno
-

Uglednoj riječkoj – JGL-u, članici naše Poslovne inicijative za afirmaciju društvene odgovornosti i održivosti Dobra hrvatska, stiglo još jedno priznanje.

JGL je, naime, i tijekom pandemije zapošljavao nove ljude, pazio na sigurnost djelatnika, omogućio rad od kuće, osigurao preparate za prevenciju, higijenu i sigurnost djelatnicima i njihovim obiteljima, a isplaćene su i nagrade za uspješno poslovanje u krizi. JGL se pokazao društveno odgovornim kad je u društvu teško, kad nije lako.

JGL je dobio priznanje Izvrsnost u izazovima s nekolicinom drugih hrvatskih tvrtki na planu brige o svojim zaposlenicima i zajednici tijekom pandemije koronavirusa. Priznanje je dodijelila tvrtka SELECTIO, za savjetovanje u ljudskim resursima i to za kvalitetno upravljanje u nepredvidljivim okolnostima. Cilj priznanja je isticanje važnosti brige o zaposlenicima i zajednici u periodu krize te razmjena dobrih praksi i inicijativa koje su mnoge kompanije pokrenule u ovom izazovnom periodu.

JGL je, kao i ostale kompanije, prošao kroz nezavisnu evaluaciju svojih HR praksi, u područjima agilnosti i prilagodljivosti, načinu organizacije rada i komunikacije sa zaposlenicima tijekom krize, kao i inicijativama, pokrenutima za osiguranje fizičkog zdravlja, sigurnosti i dobrobiti zaposlenika te tehnološke spremnosti kompanije za nove načine rada. Nakon evaluacije, ustanovljeno je da su JGL-u zaposlenici zaista na najvišem mjestu i da su uvedene mjere i izmjene u organizaciji za dodatnu zaštitu zaposlenika, da se s njima otvoreno i transparentno komuniciralo o svim odlukama te im je omogućena podrška za psihičku dobrobit i osjećaj sigurnosti. Ujedno, zadržan je timski duh, zajedništvo i povjerenje, u neočekivanom periodu razdvojenosti.

„U JGL-u smo pokrenuli fokusiranu internu i eksternu komunikacijsku platformu s temom COVID-19 bolesti, kako bismo pružili podršku i razmijenili mišljenja među zaposlenicima s različitih tržišta, kao i educirali širu javnost o iskustvima i najboljim JGL praksama. Osim toga, JGL je čak i tijekom pandemije zapošljavao nove ljude i ulagao u zaposlenike, pazio na sigurnost svih svojih djelatnika u krizi, omogućio rad od kuće svima, čija su radna mjesta to dozvoljavala, osigurao preparate za dodatnu prevenciju, higijenu i sigurnost i svojim djelatnicima i njihovim obiteljima, a isplatili smo i posebne nagrade za angažman, trud, posvetu, kao i postignute rezultate“, ističe glavni izvršni direktor JGL-a, Mislav Vučić.

U JGL-u kažu i kako su tijekom pandemije imali povećanu proizvodnju, dijelom zbog velike potražnje tržišta za određenim preparatima za prevenciju širenja virusa, a dijelom i kako bi smanjili rizik poslovanja na izvoznim tržištima, na koje je utjecao pad cijena nafte, kao i pad kupovne moći stanovništva. Upravo zato je posvećenost svih djelatnika JGL-a da svojim dodatnim trudom i radom spriječe utjecaj krize bila veća nego ikad. Zato je ovo priznanje došlo kao priznanje cijeloj kompaniji, da se njihov trud i rad isplatio i da je prepoznat i od nezavisnih procjenitelja na tržištu.

Uz JGL, dobitnici su i Hrvatski Telekom, Addiko banka, CARNET, CEMEX Hrvatska, Luckia Hrvatska, McDonald’s, Philip Morris Zagreb, PLIVA i Poslovna inteligencija, kao i A1 Hrvatska, Erste&Steiermärkische Bank, Kaufland Hrvatska, Njuškalo i Trikoder.

O JGL-u

JGL je hrvatska farmaceutska kompanija s globalnim dosegom, inovativni lider u segmentu nazalnih dekongestiva na bazi morske vode i oftalmika u cijelom terapijskom spektru. Već 29 godina JGL organski raste i internacionalno razvija poslovanje, specijalizirajući se za razvoj i proizvodnju sterilnih proizvoda s dodanom vrijednošću u oftalmologiji i ORL-u, kao i za korištenje morske vode za zdravlje. JGL je među vodećim europskim proizvođačima sterilnih farmaceutskih oblika – kapi, sprejeva i BoV sustava, a kao kompanija posvećena zdravstvu i dobrobiti ljudi, aktivno radi na razvoju novih formulacija i varijacija proizvoda u svim segmentima.

 S 1.002 zaposlenika u JGL Grupi, danas kompanija posluje na ukupno 50 tržišta, izravno i posredstvom partnera. Portfelj JGL-a čini 160 brendova, 460 proizvoda, 1.360 varijacija i 6.000 artikala prilagođenih potrebama specifičnih tržišta.

Ukupni prihodi JGL Grupe u 2019. dosegnuli su 932 milijuna kuna, zabilježen je dvoznamenkasti rast prihoda od prodaje (14%), te dvoznamenkasta EBITDA marža (15%). Dobit poslije oporezivanja JGL Grupe, odnosno rezultat razdoblja, iznosi 78 milijuna kuna.

 DOBRA HRVATSKA
srpanj , 2020

HIPP Hrvatska: Raznolikost je prilika za razvoj i učenje

Objavio
Odgovorno
-

Poslovne politike raznolikosti u HIPP-u su prilika. Prilika za učenje, toleranciju, razumijevanje i poslovni napredak kroz originalne, jedinstvene i zanimljive poslovne ideje potaknute različitim odgojem, obrazovanjem i kulturnim zaleđem. U pandemiji koronavirusa zajednice, od one manje, obitelji zaposlenika pa do one veće, društva – u našoj su kompaniji stavljene na prvo mjesto.

Svakodnevni rad u multinacionalnoj kompaniji podrazumijeva ne samo raznolikost, nego i njeno stalno promicanje. Naše okruženje znači suradnju s ljudima iz različitih država, različitih nacionalnosti, jezika, vjeroispovijesti, političkih načela i ostalih sociodemografskih karakteristika. Mi u HIPP-u ne samo da smo kao djelatnici naučili međusobno komunicirati, već smo naučili i puno o sebi, svojim običajima i zemlji, upravo kroz podržavanje različitosti ostalih.

Raznolikost nam pomaže u radu

U svakodnevnom poslu, upravo zbog njegovanja poslovnih politika raznolikosti, razumijemo koliko smo otvoreniji prema novim idejama, izazovima i, općenito, koliko lakše prihvaćamo različitosti ili drugačije, neisprobane ideje. Iz tog razloga imamo i zajednički HiPP magazin u kojem saznajemo i o onim neobaveznim zajedničkim druženjima, akcijama i humanitarnim događajima.

Posebno smo ponosni što naši djelatnici imaju mogućnost da svoje vjerske blagdane proslave u krugu obitelji jer tvrtka osigurava slobodan dan upravo u tu svrhu, bez obzira o kojoj se vjeri radi. Naši djelatnici mogu raditi na bilo kojem radnom mjestu neovisno o spolu, a plaća na istom radnom mjestu je ista bez obzira da li posao obavlja žena ili muškarac.

HiPP_u_Hrvatskoj_1500x398

U središtu pandemije i uvijek je briga za najbliže

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je COVID-19 javnozdravstvenom prijetnjom svjetskih razmjera. U vremenu u kojem se suočavamo s novim rizicima i izazovima, zaštita zaposlenika HiPP-a i njihovih obitelji postala nam je prioritet. Uz implementaciju svih dodatnih mjera kojima je svrha zaštita zaposlenika koji ostaju u proizvodnom pogonu (odjel Proizvodnje, Održavanja, Kontrole kvalitete, Logistika), pred kompanijom se pojavio i izazov organizacije rada zaposlenika koji su roditelji, posebice zbog činjenice da je zaštita i briga o obitelji naših zaposlenika u fokusu tvrtke. HiPP nastoji poticati obitelj i koliko god je moguće podržati obiteljske potrebe zaposlenika. Zaposlenicima je omogućen rad od kuće te fleksibilno/skraćeno radno vrijeme. Obitelj i potreba odgoja djece je posebno uzeta u obzir, stoga je svim zaposlenicima koji imaju djecu starosti do deset godina dana mogućnost fleksibilnog radnog vremena, rada od kuće ili u dogovoru s rukovodećim kadrom neka treća opcija (npr. djelomično radno vrijeme), koja je prihvatljiva za obje strane. Brinimo se o najmlađima jer oni su naša budućnost.

Potpora zajednici

Nakon što smo se organizirali unutar kompanije, počeli smo pomagati izvan nje, najviše donacijama naših sredstava za pomoć i podršku medicinskom osoblju u suzbijanju pandemije COVID-19. Dobili smo zahvalnice za naš angažman i sretni smo da smo se mogli solidarizirati s onima na prvoj crti obrane od pandemije.

Ladislava Klasić-Stanković, voditeljica odjela za upravljanje kvalitetom i poticanje održivog razvoja 

Izvor: dop.hr

DOBRA HRVATSKA
srpanj, 2020.

Osvrt: Uspjeh pokreta „Stop mržnji zbog profita“ – masovni bojkot Facea u srpnju! Da li ćete se i vi, svi mi, pridružiti tome?

Objavio
Odgovorno
-

Kako graditi održivo društvo, ako ne na univerzalnom sustavu ljudskih vrijednosti? Kojeg nećete prepoznati u poslovanju Facea! Zato je #StopHateForProfit, masovna kampanja u SAD i svijetu, koja djeluje od kraja lipnja, sve uspješnija u vršenju snažnog pritiska na Facebook da promijeni svoju kontraverznu politiku. Kampanja ima sve više sljedbenika. Pretvara li se ono što svi nosimo u sebi – loš osjećaj i otpor – u građansku akciju? Čini se da DA …  

Moć Facebooka je prevelika, utjecaj koji ostvaruje na svijet svojim/našim novcem je neizmjerno velik.

Ogromna moć, uz našu privolu

A tvrtka i njezin vlasnik  Mark Zuckerberg  nisu se pokazali ozbiljnim ni doraslim velikoj odgovornosti koju imaju pred čovječanstvom. Sjetimo se afere kad se tvrtka uplela u političke igre i izbore u SAD i otuđila za lovu podatke 87 milijuna korisnika Face – dakle prodala je privatnost ljudi, zloupotrijebila povjerenje. Face je izuzetno financijski moćan, raspolaže stotinama milijardi dolara spremljene gotovine koje može trenutačno uložiti u što hoće. (kao i Amazon ili Google)

Ravnodušnost na govor nasilja

Kompanijsko vodstvo nije odgovarajuće aktivno u zaštiti od nasilja i dezinformacija koje s ekrana preplavljuju svijet posredstvom Facea.

Neplaćanje poreza je krađa. Kompanija izbjegava plaćanje poreza u zemljama u kojima djeluje. Dakle, špekulira. Facebook nema svoj ured u Hrvatskoj, ni u jednoj državi osim u Irskoj preko koje realizira sve svoje poslovne operacije. Naravno zato jer su u Irskoj porezi najniži. A od čega će zemlje koje Faceu pružaju poslovno gostoprimstvo plaćati svoje obrazovanje, policiju, socijalne službe, obrazovanje… Koliko će i kako samo naši domaći poduzetnici, ti koji su još živi, nositi taj teret?

Da li ćete, družeći se s Faceom , ili posmatrajući njegovo djelovanje, išta naučiti o vrijednostima na kojima bi morao počivati svijet koji teži svojoj održivosti.

Koje vrijednosti učite prateći Facebook

I konačno ono veliko pitanje: da li će naša djeca i ovo društvo išta naučiti o – poštenju, urednom plaćanju poreza, poštivanju privatnosti i sloboda, toleranciji na različitosti, građanskom otporu nasilju i govoru mržnje, solidarnosti, društvenoj odgovornosti, zalaganju za održivošću i vraćanju klime u normalu…?

Već i vrapci i kokoši znaju da nema promijene svijet na bolje, ako se ne uspostavi novo povjerenje prema univerzalnim civilizacijskim vrijednostima. Zbog toga kampanju #StopHateForProfit treba gledati i kao masovnu podršku upravo takvim zalaganjima.

U nastavku prenosimo dobar članak iz Jutarnjeg lista koji ukazuje na karaket Facea i potrebu našeg otpora .

DOBRA HRVATSKA
redakcijski članak
srpanj, 2020.

***

Jutarnji list

Kompanije i društvo ogorčeni jer Facebook ne zaustavlja govor mržnje. Mnogi se pridružuju pokretu #Stop Hate for Profit.

Kreće bojkot oglašavanja koji traje cijeli ovaj srpanj, možda i dalje. Bojkot bi mogao zadati financijski udarac tehnološkom divu, ali to je možda jedini način da se zaštite sami korisnici

Sve više globalnih kompanija okreću leđa Zuckerbergu: „Kod vas se više nećemo reklamirati!“

Američki teleoperater Verizon je u 25. lipnja prvi objavio da će povući svoje reklame s Instagrama i Facebooka kao dio sve većeg pokreta za bojkot te društvene mreže zbog toga što ne čini dovoljno da zaustave govor mržnje na svojim platformama.
Najveće je to ime među tvrtkama koje su dosad pokrenule bojkot Facebooka. North Face je bio prvi veliki brend koji se pridružio bojkotu i najavio da će zaustaviti sva oglašavanja na platformi. Ben & Jerry’s, Patagonia, Rei i mnoge druge tvrtke u lančanom odgovoru najavili su da neće raditi s tehnološkim gigantom dok se ne poduzmu “smislene akcije” u svrhu rješavanja dezinformacija i govora mržnje.

Nasilje

Facebook je prekršio sve granice zaštite korisničkih podataka i neuspješno sankcionirao poruke koje pozivaju na nasilje, poručio je i Rakuten Viber, jedna od vodećih svjetskih messaging aplikacija za besplatnu komunikaciju. Tvrtka je najavila prekid svih poslovnih odnosa.

“Viber će ukloniti Facebook Connect, Facebook SDK i GIPHY, a usto će u potpunosti prekinuti s oglašavanjem na toj društvenoj platformi, čime aktivno pridonosi pokretu #StopHateForProfit i bojkotiranju kontroverznog tehnološkog diva’’, najavila je tvrtka u priopćenju.

#StopHateForProfit je kampanja koja od srijede vrši sve veći pritisak na Facebook. Zbog proturasističkih prosvjeda, koji su proteklih nekoliko tjedana zahvatili SAD, skupina od šest organizacija, među kojima su i Antidifamacijska liga i NAACP (National Association for Advancement of Colored People), pozvala je sve oglašivače koji koriste Facebook da tijekom srpnja zaustave svoje kampanje.

“Vaši profiti nikada neće biti vrijedni promocije mržnje, netolerancije, rasizma, antisemitizma i nasilja”, navodi web stranica kampanje.

Pokret traži od Facebooka da uvede oštrije politike protiv rasističkih sadržaja i govora mržnje na svojim platformama kroz bojkot oglašavanja. Facebook zarađuje više od 70 milijardi dolara godišnjeg prihoda od oglašavanja dok “pojačava poruke bijelih supremacista” i “potiče nasilje”, prema navodima kampanje. Jonathan Greenblatt, izvršni direktor Antidifamacijske lige, rekao je da smo ‘’predugo dopuštali da Facebook donosi u naše domove neke od najgorih elemenata društva’’.

“Naše su organizacije pojedinačno i zajednički pokušale potaknuti Facebook da njihove platforme postanu sigurnije, ali više puta nisu poduzele smislene mjere. Nadamo se da će ova kampanja napokon pokazati Facebooku koliko njihovi korisnici i njihovi oglašivači žele napraviti ozbiljne promjene na bolje”, izjavio je Greenblatt.

Zloporabe

Kampanjom se podsjetilo na niz primjera u kojima Facebook nije uspio zaštititi korisnike od dezinformacija i zloupotrebe njihovih podataka. Primjeri loše zaštite korisničkih podataka su mnogi, no prisjetimo se samo skandala Cambridge Analytice tijekom kojega je konzultantska tvrtka prikupila podatke više od 87 milijuna korisnika Facebooka kako bi ih koristila u političke svrhe.

Što se tiče govora mržnje, prema anketi ADL-a iz 2019. godine, 55 posto Amerikanaca izjavilo je da je na platformi doživjelo neki oblik uznemiravanja. Zagovaračke grupe prigovaraju Facebooku da nije uspio odgovoriti na optužbe da je Breitbart News, desničarski medij koji ima povijest suradnje s neonacistima i potiče rasizam, uvrstio među ‘’pouzdane izvore vijesti”. Tvrtka se posljednjih mjeseci suočila s pritiskom da se pozabavi tim problemom, posebice nakon što je njezin konkurent Twitter počeo označavati lažne i zapaljive izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Facebook se suočava s rastućim kritikama jer nije poduzeo ništa u povodu Trumpovih objava koje su glorificirale smrt Afroamerikanca Georgea Floyda, događaja koji je potaknuo val nemira u SAD-u. Stotine zaposlenika Facebooka je u rijetkom javnom prosvjedu kritiziralo vlastitu kompaniju koja nije učinila ništa kako bi maknula Trumpove poruke koje šire rasističku mržnju na platformi.

Zbog pritiska Facebook je 18. lipnja odlučio povući poruke predsjednika uperene protiv krajnje ljevice, koje su prikazivale simbole obrnutog crvenog trokuta, znaka kojim su nacisti označavali političke zatvorenike u koncentracijskim logorima. Oglasi koje je izborni Trumpov stožer odlučio koristiti za nadolazeće izbore prvi je kritizirao Washington Post nakon čega ih je Facebook ocijenio neprimjerenima i povukao.

Stvarni odnos direktora Facebooka Marka Zuckerberga i Trumpa mnogi i dalje propituju jer tručnjaci smatraju da je tehnologija Facebookova oglašavanja pridonijela predsjedničkoj pobjedi 2016. godine.

Zaštita

Facebook je priznao da postoji “manjak povjerenja”. Voditelj Odjela za povjerenje i sigurnost Facebooka, Neil Potts, izjavio je da je kompanija pozvala više od 200 oglašivača kako bi radili na poboljšanju povjerenja.

Tvrtke su u oglašavanje na Facebooku uložile golem novac. Samo Verizon je od 22. svibnja do 20. lipnja potrošio gotovo 1,5 milijuna dolara za oglašavanje na Facebooku i 500.000 dolara na Instagramu. Bojkot bi mogao zadati financijski udarac tehnološkom divu, ali mnogi smatraju kako je to jedini način da kompanija poduzme odgovarajuće korake koji će zaštititi korisnike. Štoviše, dat će doprinos sve većim pozivima društva protiv diskriminacije, pokrenutim kampanjom #Blacklivesmatter

Reference: jutarnji list.hr, euroaktiv.hr
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/sve-vise-globalnih-divova-okrece-leda-zuckerbergu-kod-vas-se-vise-necemo-reklamirati-15004847

OSVRT PRIČA: Jedinstvena prisega neretvanskih učenika na Ptičji dan, 1925.

Objavio
Odgovorno
-

Prava svečanost i veliko veselje – tog dana nije bilo nastave u školi i svi su slavili samo prirodu – ptice!

U knjizi o školstvu u Metkoviću piše da je 15. prosinca 1925. godine obilježen PTIČJI DAN. Toga dana nije održana nastava. Na temelju odluke Velikoga župana, kotarski je prosvjetni inspektor dostavio učeničku prisegu svim školama kotara Metković.

Na Ptičji dan, učenici su prisegnuli sljedećim tekstom:

“Ja se zaklinjem i svečano obećajem, da neću nikada uništavati ptičja gnijezda, niti ću loviti ptice pjevice bilo to na kojigod način, niti ih tamaniti penjanjem pločica i drugim sredstvima, jer znam i uvjeren sam da su nam ptice pjevice od velike koristi pošto iste uništavaju crve, mušice i štetočine, koje napadaju kulturno bilje i naše voćke. Isto se tako zaklinjem i obećajem da ću uvijek štititi korisne biljke, voćke i ostala ukrasna stabla i da neću nikada svoju obećanu zakletvu pogaziti skidajući gumice sa zelenih navrtaka loze.

Tako mi Bog pomogao!”

(Državni arhiv u Dubrovniku, Fond Velikoga župana Dubrovačke oblasti,
Prosvjetno odjeljenje, br. 4847)

Dokument je pronašao dr.sc. Ivan Jurić iz Metkovića u Dubrovačkom arhivu i kao faksimil priložio svojoj knjizi „Osnovna škola Stjepana Radića u Metkoviću, 1845. do 2007.“, 2010.

Meni je taj dokument iz Dubrovačkog arhiva nešto izuzetno vrijedno. Takvo što, vjerujem, nije imala niti jedna zemlja Europe 1925. godine, a mala neretvanska djeca su polagala PRISEGU, brinući o zaštiti svog Kraja.

Nešto usput, na kraju. Ovo mi se čini neizmjerno važnim, a kako sam dugo godina imala po tridesetak učenika u našoj Udruzi, ovaj je tekst dobivao svaki učenik na dar pri učlanjenju u Udrugu Lijepa Naša, Dubrovačko Neretvanske županije. Da znaju. A pokazala sam je i na velikom godišnjem susretu Neretvana u Zagrebu – Danima Neretve, 28. listopada 2016. Neka ovo svi znaju, ovo tako lijepo.

Ana Musa,
predsjednica Udruge Lijepa Naša 

Foto: Bariša Ilić / Udruga Brkata sjenica

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2020.

Kolumna Senka Klarić*: STELA – skrivena zvijezda pod hrvatskim nebom

Objavio
Senka Klarić
-

Humanitarni aspekti aktualne migracijske krize u središtu su zanimanja međunarodne i hrvatske javnosti te opredjeljenja Europske unije. Potresne ljudske priče „beskonačne“ su; no, neke nekad imaju i sretan ishod. Jednoj takvoj svjedoče, i njome se ponose, svi sudionici ove priče i čitava naša Hrvatska.

Osim pandemijske pošasti, vrijeme u kojem živimo svjetska povijest će upamtiti po velikoj migrantskoj krizi naroda iz ratom i siromaštvom zahvaćenih zemalja s drugih kontinenata, o kojoj putem mnogih medija svakodnevno slušamo o stotinama tisuća nesretnih ljudi koji su morali napustiti svoje domove i potražiti mjesto pod suncem u nekom drugom, mirnijem dijelu svijeta.

Upravo taj svijet migracija, nedavno sam imala prilike doživjeti iz bliza i to na jedan poseban način. Naime, kao upraviteljica zaklade Vaša pošta bavim se ugovaranjem polica osiguranja za djecu koja nažalost odrastaju bez podrške svojih obitelji te sam zaprimila tri zamolbe od strane Stručnog tima jednog Dječjeg doma na području kontinentalne Hrvatske. Kao kandidati za životno osiguranje u sklopu projekta „Dobri ljudi – djeci Hrvatske“ predloženi  su  Ena, Stela i Tino te je tako stvorena prilika da se i upoznam s njima. Za Enu smo već imali riješenu donaciju, ali za Stelu i Tina rješenja se tek imalo iznaći.

Senka Klaric
Senka Klarić
Autorski članak

Prije polaska na put radi prethodno dogovorenog posjeta dječjem domu,  životopis  osamnaestogodišnje Stele pročitala sam nekoliko puta, jer je izgledao toliko nevjerojatan da je više sličio nekom dobro izrežiranom filmu nego stvarnom životu osobe koja trenutno živi u dječjem domu i koju ću ovom prilikom upoznati. Nakon sastanka sa psihologinjom Dajanom uslijedilo je upoznavanje s Stelom, i to u njenom životnom prostoru koji mi je odmah „rekao“ mnogo o toj hrabroj, pametnoj i iznimno vrijednoj djevojci.

Stela je još kao  beba, odmah po rođenju, ostavljena u jednom sirotištu u Nigeriji i nikada nije upoznala roditelje i niti bilo kojeg drugog člana svoje obitelji. Ne znajući ni za koga, odrastala je među drugom napuštenom djecom u siromašnom domu u kojem su životni uvjeti bili izrazito loši.

S obzirom na to da je bila dijete bez ikoga svoga, bila je uočljiva i laka meta otmičarima te postala žrtva organiziranog kriminala – mafije koja se bavila međunarodnom trgovinom djece namijenjene europskom crnom tržištu. Na sreću, taj mračni plan nije ostvaren. Zahvaljujući dobro provedenoj međunarodnoj akciji policije u kojoj je sudjelovala i hrvatska policija, krijumčarska grupa je razbijena, a  Stela je ostala tu Hrvatskoj u kojoj se zatekla u trenutku međunarodne akcije. Smještena je u Dječji dom te se vrlo brzo  uklopila s drugom djecom koja su je lijepo prihvatila. Naučila je hrvatski jezik  i u samo četiri godine uspješno završila osnovnu školu – po dvije godine u jednoj. Potom je upisala tečaj za slastičara,  nakon toga i tečaj šivanja, a sada još strpljivo čeka da prođe ovo krizno vrijeme kako bi završila i tečaj za njegovateljicu. Stela je postala ekspert i u pripravljanju slavonskih delicija kao i u izradi poznatog slavonskog zlatoveza te nakita i prekrasnih torbi koje šije za različite svrhe i namjene. Izuzetno pedantna i  spretna sa smislom za estetiku i kreaciju – doista posebna.

Stela kaže da su joj njezine četiri godine života u Dječjem domu u Hrvatskoj  najljepše godine njenog života uopće. Iako joj se sve više otvaraju razne mogućnosti odlaska u inozemstvo, u zapadnoeuropske zemlje koje su želja mnogih mladih ljudi, njoj to nije ni na kraj pameti – želi ostati tu u Hrvatskoj. Prije godinu dana zatražila je azil, a kada ga je nedavno i dobila – njenoj sreći nije bilo kraja. Ostat će u Hrvatskoj.

Tijekom razgovora Stela ne skida osmijeh sa svog lica, tako da nitko ni izdaleka se ne može naslutiti kako je zapravo proživjela najveće strahote koje dijete može doživjeti. Pitamo se odakle u nje izvire ta vedrina, optimizam i ljubav prema životu? I, onda shvatim da je upravo ona sama po sebi ljubav i vedrina, ta koja čini svijet boljim, šireći optimizam i dobrotu oko sebe.

No, optimistična po prirodi kaže – ako se ne bude mogla zaposliti u Osijeku da je to samo znak da treba krenuti dalje, u neki veći grad – Zagreb, Split…i sl. Ne boji se posla, zna lijepo kuhati i pripremati slastice, sve je vještija u šivanju i već sada se bavi dizajnom i kreira svoje uratke koji lako nađu kupca. Tamnoputa je i to je nešto što je čini drugačijom. Katkada, u nekim sredinama to je još uvijek otegotna okolnost.

Policu osiguranja za Stelu odobrila je Uprava Croatia osiguranja i  bila je to najbrže donirana polica uopće. Ovakav postupak vodstva Croatia osiguranja – partnera Zaklade,  shvatila sam kao opetovanu potvrdu da zajedno radimo nešto uistinu dobro. I bila sam doista sretna iz dva razloga. Prvi je taj što je Stela na vrijeme financijski zbrinuta te imamo dovoljno vremena da joj po izlasku iz Doma pomognemo organizirati život na najbolji mogući način. Drugi razlog  je način na koji su postupili donatori police – bez dodatnih upita i traženja pojašnjenja odgovor je bio potvrdan uz kratak komentar: „Tu smo za svako potrebito dijete i sretni smo ako možemo pomoći!“

Sutradan sam nazvala Stelu da joj priopćim ovu lijepu vijest. Nakon kratkog uvoda, s druge strane uslijedila je najprije tišina, a onda topli izrazi zahvalnosti. Malo „iskrivljen“ hrvatski i pobrkani padeži zvučali su predivno. Jedna od najljepših zahvala koje sam čula u ovih deset godina rada u Zakladi Hrvatske pošte „Vaša pošta“.

Na kraju Stela me još jednom iznenadila. S puno pažnje, pripremila je Stela i poklone za svoje donatore. To su njeni uradci iz dijela radne terapije koji samo čekaju da prođe ovo krizno vrijeme pandemije,  da se dostave na pravu adresu – u Croatia osiguranje!

Ovo je tek jedna u nizu od 433 sudbine djece i mladih čije živote smo dotakli kroz društveno odgovorno poslovanje Hrvatske pošte i Croatia osiguranja.

Svojim djelovanjem u zajedništvu sa drugim donatorima svjesno potičemo dobre promjene u svijetu pri tom gradeći i  vlastitu svijest o tome što život jest.

Senka Klarić
Upraviteljica Zaklade „Vaša pošta“

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2020.

 

HEP će u suradnji s 11 općina i gradova izgraditi 120 MW sunčanih elektrana

Objavio
Odgovorno
-

Na temelju poziva partnerima iz 2019. HEP je s 11 općina i gradova potpisao sporazume o razvoju projekata SE, ukupne snage 120 MW, proveo akviziciju projekata OIE u razvoju od ukupno 60 MW, a dodatnih je 100 MW sunčanih elektrana počeo razvijati samostalno

  • U izgradnju sunčanih elektrana u razdoblju od 2019. do 2023. HEP ulaže 750 milijuna kuna
  • HEP je s 3,4 milijarde kuna u 2019. ostvario godišnji rast investicija za više od 40 posto, a plan za 2020. iznosi rekordnih 4,9 milijardi kuna
  • Upravo je objavljen i novi poziv partnerima za razvoj i prodaju projekata OIE za 2020.

Na temelju rezultata javnog poziva za 2019. godinu, HEP je s 11 jedinica lokalne samouprave potpisao sporazume o razvoju projekata sunčanih elektrana ukupne snage 120 MW.

Hrvatska elektroprivreda objavila je novi javni poziv zainteresiranim partnerima za iskazivanjem interesa za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije na području Republike Hrvatske. Javni poziv je otvoren do 31. prosinca 2020. Poziv je upućen jedinicama lokalne samouprave radi zajedničke pripreme razvojne dokumentacije za projekte sunčanih elektrana (SE) te pravnim ili fizičkim osobama zainteresiranima za prodaju projekata neintegriranih (samostojećih) SE u razvoju snage veće ili jednake 2 MW, vjetroelektrana u razvoju ili u pogonu te hidroelektrana u razvoju ili u pogonu snage veće i jednake 1 MW.

„Čestitao bih HEP-u na vizionarstvu i proaktivnoj politici koju je pokazao surađujući s jedinicama lokalne samouprave pri realizaciji ovih projekata. Kompatibilnost strategija HEP-a  i Vlade RH pokazatelj je da HEP zaslužuje biti kompanija koja će biti nositelj tranzicije Hrvatske u niskougljučno gospodarstvo. Nadam se da će ovaj primjer dobre prakse poslužiti i privatnim investitorima kao vodilja smjera u kojem se trebamo kretati“, izjavio je izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Na objavu novog javnog poziva, HEP se odlučio na temelju dobrog iskustva s odzivom na prethodni poziv iz 2019. godine. Na temelju analize zaprimljenih iskaza interesa i komunikacije s jedinicama lokalne samouprave kao potencijalnim partnerima, HEP je od rujna 2019. do travnja 2020. s 11 općina i gradova potpisao sporazume o razvoju projekata sunčanih elektrana, ukupne snage 120 MW. Dodatnih 60 megavata HEP je na temelju poziva osigurao ugovorenim akvizicijama projekata u razvoju, dok je 100 megavata potencijalna ukupna snaga sunčanih elektrana koje je HEP počeo samostalno razvijati na nekoliko drugih lokacija.

Prema potpisanim sporazumima, dio jedinica lokalne samouprave projektnu dokumentaciju priprema do ishođenja lokacijske dozvole. To su općine Kršan, Lipovljani, Sućuraj i Viljevo te Grad Mali Lošinj. Ostale jedinice lokalne samouprave projektnu dokumentaciju pripremaju do ishođenja građevinske dozvole, a to su gradovi Lipik, Novska, Križevci i Ludbreg te općine Bedekovčina i Marijanci.

„Suradnja s lokalnom zajednicom pomaže nam ubrzati realizaciju našeg obnovljivog scenarija razvoja. S druge strane, općine i gradovi imaju priliku da se jače angažiraju na razvoju održive energetske infrastrukture na svom području što će doprinijeti njihovom gospodarskom i ukupnom razvoju. Mi u HEP-u shvaćamo svoju ulogu jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj i pokretača gospodarstva. Zato smo bez oklijevanja nastavili s realizacijom plana investicija i ulaganjima u kojima je snažno zastupljena domaća komponenta. Ne samo da investicijski ciklus HEP grupe nije zaustavljen ili usporen, već smo plan investicija za 2020. godinu utvrdili u do sada najvećem iznosu u povijesti Hrvatske elektroprivrede, na 4,9 milijardi kuna. Već smo prošle godine, s 3,4 milijarde kuna ostvarili rast investicija na godišnjoj razini za više od 40 posto, a planom za ovu godinu postavili smo još ambicioznije ciljeve. S jednakim ćemo intenzitetom nastaviti investicijski ciklus s planiranim ulaganjima od 14,5 milijardi kuna u razdoblju od 2021. do 2024. godine. U ovom trenutku u izgradnji imamo hidroenergetski sustav Kosinj/Senj2, najveći projekt HEP-a u samostalnoj Hrvatskoj, vrijednosti 3,4 milijarde kuna, novi visokoučinkoviti blok u Elektrani-toplani Zagreb, u koji ulažemo 900 milijuna kuna, vjetroelektranu Korlat vrijednosti 500 milijuna kuna, i šest sunčanih elektrana. Naš je plan do 2030. godine u proizvodnim kapacitetima imati novih 1.500 megavata, od čega 350 megavata u vjetroelektranama, a jednako toliko i u sunčanim elektranama“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede.

U ciklus izgradnje sunčanih elektrana u razdoblju od 2019. do 2023. HEP će uložiti 750 milijuna kuna. Te i ostale novoizgrađene HEP-ove elektrane pomoći će ispunjenju obveza Hrvatske u provedbi ambicioznih energetsko-klimatskih ciljeva Europske unije, a koji su nedavno dobili svoj okvir u obliku Europskog zelenog plana. Za financiranje obnovljivog scenarija razvoja HEP koristi i europska sredstva te je u posljednje tri godine iz fondova EU povukao sredstva u iznosu od oko milijardu kuna.

Istaknimo na kraju, još jednom, jedinice lokalne samouprave koje su s HEP-om potpisale sporazume o suradnji s na razvoju sunčanih elektrana:

  • Općina Kršan u Istarskoj županiji za projekt Sunčane elektrane Nova Vas, očekivane priključne snage 40 MW
  • Općina Lipovljani u Sisačko-moslavačkoj županiji za projekt Sunčane elektrane Lipovljani, 25 MW
  • Općina Sućuraj u Splitsko-dalmatinskoj županiji, za projekt Sunčane elektrane Bogomolje, 8 MW
  • Općina Viljevo u Osječko-baranjskoj županiji za projekt Sunčane elektrane Krnjak, 10 MW
  • Grad Mali Lošinj u Primorsko -goranskoj županiji za projekt Sunčane elektrana Ustrine, 9,99 MW (Potpisnik ovog sporazumu je i Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko goranske županije)
  • Grad Lipik u Požeško-slavonskoj županiji za projekt Sunčane elektrane Lipik, 5 MW
  • Općina Bedekovčina u ‎Krapinsko-zagorskoj županiji za projekt Sunčane elektrane Poznanovec, 2,5 MW
  • Grad Novska u Sisačko-moslavačkoj županiji za projekt Sunčana elektrana Novska, 6 MW
  • Općina Marijanci u Osječko-baranjskoj županiji za projekt Sunčane elektrana Črnkovci, 4,5 MW
  • Grad Križevci u Koprivničko-križevačkoj županiji za projekt Sunčane elektrane Križevci, 5 MW
  • Grad Ludbreg u Varaždinskoj županiji za projekt Sunčane elektrane Slokovec, 5 MW

HEP – odnosi s javnošću

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2020.

Kolumna Matija Hlebar*: Zašto je poduzećima izuzetno važno upravljati vlastitim okolišnim utjecajima?

Objavio
Matija Hlebar
-
Menadžer i DOP
Fotro: jannoon028 - www.freepik.com

„Ono što se prati i mjeri, to se i razvija“, jedno od najvažnijih upravljačkih pravila, izrekao je je još prije 40-ak godina Peter Drucker, svjetski guru menadžmenta, jedan od najutjecajnijih i najcjenjenijih intelektualaca 20. stoljeća.

Prije dosta godina počeli su me jako interesirati okolišni utjecaji poduzeća. S obzirom da poduzeća smatram neodvojivim dijelom zajednica u kojima posluju, zanimala me puno šira slika nego je „obično“ interno mjerenje i praćenje njihovih učinaka na okoliš (tek apsolutnih brojki). Obično pod time mislimo na nekoliko okolišnih aspekata poslovanja kao što su:

  • potrošnja materijala za proizvodnju i pakiranje proizvoda
  • stvaranje otpada i odlaganje miješanog komunalnog otpada na odlagališta otpada
  • potrošnja energije
  • emisije stakleničkih plinova
  • potrošnja vode i
  • ispuštanje otpadnih voda.

Želio sam sagledati i razumjeti okolišne utjecaje poduzeća u interakciji s njihovim okruženjem tj. u različitim kontekstima poslovanja poduzeća, primjerice u lokalnom, regionalnom, nacionalnom, sektorskom i/ili industrijskom kontekstu. Interesiralo me kakve su uzročno-posljedične veze između okolišnih utjecaja poduzeća i njegovog okruženja (relativni odnosi varijabli) te kakva je dinamika okolišnih utjecaja poduzeća (kretanje relativnih odnosa kroz vrijeme).

HLEBAR MATIJA 2
Matija Hlebar
Autorski članak

Svakako sam želio saznati odgovore i na sljedeća pitanja:

  • Jesu li pojedini okolišni utjecaji velikih poduzeća presudno značajni na stanja u manjim lokalnim zajednicama (u kojima takva poduzeća imaju značajne poslovne aktivnosti)?
  • Utječe li smanjenje negativnih okolišnih utjecaja poduzeća pozitivno na smanjenje troškova, porast profitabilnosti i održivosti poslovanja?
  • Koji je optimalan način upravljanja okolišnim utjecajima poduzeća?

Stoga sam, za početak, odlučio usmjeriti svoju pažnju na okolišne utjecaje poduzeća koja u lokalnom kontekstu poslovanja imaju značajne poslovne aktivnosti, poput proizvodnje, logistike, distribucije i/ili prodaje.

Obzirom da se u Grupi Podravka dulji niz godina bavim održivim razvojem iz različitih perspektiva, zaključio sam da je upravo kompanija u kojem radim odlična baza za početna istraživanja okolišnih utjecaja poduzeća i potragu za željenim odgovorima.

Grupa Podravka, kao model mom izučavanju

Početkom 2016. godine odlučno sam se upustio u polazno istraživanje okolišnog utjecaja Grupe Podravka na odlaganje otpada u lokalnoj zajednici. Lokalni kontekst poslovanja Grupe Podravka je grad Koprivnica sa svojih oko 33.000 stanovnika, u kojem se nalazi i sjedište i većina proizvodnih kapaciteta kompanije.

Svakako sam želio razumjeti i dinamiku kretanja okolišnog utjecaja kompanije kroz vrijeme.

Za tu svrhu važno je bilo uzeti u obzir da je tada Grupa Podravka u lokalnoj zajednici djelovala kroz tri samostalna poslovna subjekta odnosno tri trgovačka društva: Podravku d.d. (prehrambena industrija), Belupo d.d. (farmaceutska industrija) i Danicu d.o.o. (mesna industrija).

Nastavno, za ostvarenje željenog cilja bilo je neophodno:

  • Obuhvatiti sva tri poslovna subjekta Grupe Podravka u lokalnoj zajednici i sve njihove količine odloženog otpada na gradsko odlagalište otpada – izračunati prvu varijablu.
  • Obuhvatiti cijelu lokalnu zajednicu (grad Koprivnicu) i sve njezine količine odloženog otpada na gradsko odlagalište otpada – izračunati drugu varijablu.

Praćenje odlaganja otpada (kao najlošijeg oblika gospodarenja otpadom)

Skočio sam s „litice mogućnosti“ te krenuo prikupljati podatke o odloženom otpadu iz Grupe Podravka i iz lokalne zajednice. Budući da odlaganje otpada predstavlja negativan okolišni utjecaj i najgori oblik gospodarenja otpadom u hijerarhiji gospodarenja otpadom, očekivao sam da i kompanija i lokalna zajednica otprilike jednakim intenzitetom smanjuju svoj negativni utjecaj na okoliš. No, pokazalo se da u stvarnosti to ne mora uvijek biti tako.

Uvažavajući činjenicu da je tada Gradsko komunalno poduzeće Komunalac d.o.o. mjerilo, pratilo i obračunavalo sve količine sakupljenog i odloženog miješanog komunalnog otpada prema njegovom volumenu, svi izračuni su napravljeni na temelju volumena odloženog otpada iz Grupe Podravka i ukupno odloženog otpada iz lokalne zajednice.

Izračunati okolišni utjecaji Grupe Podravka na odlaganje otpada u lokalnoj zajednici (volumni udjeli) i njihova dinamika kroz promatrano trogodišnje razdoblje prikazani su na sljedećem grafikonu:

graf - otpad Podravka
* Ukupno odloženi otpad iz lokalne zajednice obuhvaća sav odloženi otpad stanovništva i svih pravnih (gospodarskih) subjekata.

Temeljem raspoloživih volumena otpada, izračunatih okolišnih utjecaja Grupe Podravka na odlaganje otpada u lokalnoj zajednici i njihove dinamike kroz trogodišnje razdoblje može se zaključiti da kompanija Podravka:

  • Ima značajan okolišni utjecaj na odlaganje otpada u lokalnoj zajednici u 2016., s volumnim udjelom od 8,1 % u ukupno odloženom otpadu iz lokalne zajednice.
  • U 2016. odložena količina otpada čak je za 14,4 % manja nego je bila u 2014. (dotle je lokalna zajednica imala za 3,2 % više odloženog otpada)!
  • Sustavno smanjuje svoj negativan okolišni utjecaj na odlaganje otpada u lokalnoj zajednici – s udjela 9,7 % u 2014. ide na udjel od 8,1 % u 2016., što je dobar nefinancijski pokazatelj uspješnosti na tom području!

Paralelno sa smanjenjem negativnog okolišnog utjecaja Grupe Podravka na odlaganje otpada u lokalnoj zajednici evidentno je i pozitivno kretanje indeksa troška odloženog otpada kompanije kroz promatrano trogodišnje razdoblje, što prikazuje sljedeći grafikon:

graf - otpad Podravka1

Zaključak – grupa Podravka i grad Koprivnica 

Temeljem raspoloživih podataka o troškovima odlaganja otpada Grupe Podravka u lokalnoj zajednici i njihovoj dinamici kroz trogodišnje razdoblje može se zaključiti da:

  • Kompanija u 2016. ima za čak 14,3 % manji trošak odloženog otpada u lokalnoj zajednici nego što ga je imala u 2014.!
  • Smanjenje negativnog okolišnog utjecaja kompanije na odlaganje otpada u lokalnoj zajednici pozitivno utječe na smanjenje troškova, porast profitabilnosti i održivosti poslovanja!

Slijedom rezultata dobivenih istraživanjem primjera okolišnog utjecaja Grupe Podravka na odlaganje otpada u lokalnoj zajednici kroz promatrano trogodišnje razdoblje, dolazimo do sljedećih odgovora na pitanja iz uvoda:

  • Pojedini okolišni utjecaji velikih poduzeća koja imaju značajne poslovne aktivnosti u manjim lokalnim zajednicama, jesu značajni.
  • Smanjenje negativnih okolišnih utjecaja poduzeća pozitivno utječe na smanjenje troškova, porast profitabilnosti i održivosti poslovanja.
  • Za upravljanje okolišnim utjecajima poduzeća optimalan je korporativni način upravljanja – na razini grupe poduzeća.

Dobrobiti od mjerenja okolišnog utjecaja – zaključci EU

Pored svega dosad navedenog, a slijedom zaključaka Europskog parlamenta i Europske komisije, velikim poduzećima je važno mjeriti, pratiti i upravljati njihovim okolišnim utjecajima zbog:

  • identificiranja rizika za održivost
  • povećanja povjerenja ulagača i potrošača
  • rastućih zahtjeva ulagača i drugih dionika za transparentnim objavljivanjem nefinancijskih informacija te
  • ispunjenja zakonske obveze objavljivanja nefinancijskih informacija koja proizlazi iz europskog zakonodavstva i Direktive o nefinancijskom izvještavanju (Direktiva 2014/95/EU).

Matija Hlebar
stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko izvještavanje, voditelj održivog razvoja u Podravki d.d., predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske

DOBRA HRVATSKA
Srpanj 2020.

Tele2: Ulaganja u razvoj i zadovoljstvo zaposlenika preduvjet je uspjeha i razvoja kompanije

Objavio
Odgovorno
-

Sve češće slušamo i čitamo o mladim zaposlenicima – milenijalcima, generaciji Z, njihovim navikama i sustavu vrijednosti. Mnoge recentne studije pokazuju kako su ove generacije veoma sklone kompanijama koje su odgovorne prema zajednici, okolišu i zaposlenicima.

Istraživanja pokazuju:

  • Čak 93% mladih želi kupovati brendove kompanije koja ima purpose svrhu u društvu, kao i to da je 70% milenijalaca spremno dati više za proizvod ili uslugu kompanije koja brine o zaposlenicima važnim pitanjima.
  • Jedna studija utvrdila je da oko 56% od 7.700 milenijalaca iz 29 zemalja isključilo mogućnost rada u organizaciji koja ne posluje u skladu s njihovim osobnim vrijednostima.

Svjesni činjenice koliko je odgovornost prema zajednici, okolišu i zaposlenicima važna milenijalcima te da će upravo milenijalci, kojima su ova pitanja gotovo presudna pri odabiruposlodavca, već i prije 2025. godine činiti čak oko 75% radne snage, sve više kompanija počinje shvaćati onu izuzetnu istinu:

Načelo društvene odgovornosti ključ je zadržavanja zaposlenika!

  • Jedna od studija koja se provodi na godišnjoj razini pokazala je kako sve više milenijalaca, njih čak 49 posto želi promijeniti sadašnjeg poslodavca u razdoblju od naredne dvije godine, što je više nego ikada do sada.
  • Istovremeno, ohrabruju vijesti iz te studije da je udjel milenijalacakoji će nastaviti raditi kod sadašnjeg poslodavaca na istoj razini kao i protekle godine, oko 28%. Motivi za ostanak u kompaniji koje su ovi ispitanici istaknuli su pored financijske kompenzacije i utjecaja, razvoj talenata, raznolikost i uključivost .

To je odavno prepoznao Tele2 kojemu je odgovornost prema društvu pa i prema zaposlenicima utkana u strategiju i povezana sa gotovo svim razinama organizacijske aktivnosti.

jf3

Suvremeni Tele2 – razvoj, motiviranje i zadržavanje zaposlenika

Svjestan kako su zadovoljni zaposlenici preduvjet uspješne kompanije i zadovoljnih korisnika, Tele2 kontinuirano o njima vodi brigu kako bi zadržao visoku stopu njihove angažiranosti, što potvrđuje i Indeks angažiranost zaposlenika koji je iznad prosjeka. Posebna pažnja se posvećuje upravo razvoju zaposlenika i to principom 70-20-10.

  • 70% odnosi na učenje na poslu (tzv. learning by doing) i rad na izazovnim zadacima.
  • 20% dolazi od coachinga, mentorstva, konferencija i sl.,
  • 10% su treninzi, seminari i edukacije.

Uz to, zaposlenicima su omogućene brojne pogodnosti kao što je slobodan dan na prvi dan osnovne škole za roditelje prvašića, polica za sistematski pregled, jednokratna naknada za rođenje djeteta svim zaposlenicima koji su postali roditelji, paket dobrodošlice pri povratku s rodiljnog dopusta i slično.

Također, zaposlenicima je omogućen i povremeni rad od kuće, do četiri dana u mjesecu. Tako zaposlenici mogu uštedjeti na vremenu dolaska ured, a to vrijeme koristiti za privatan život.

Uz to, prije dvije godine zaposlenicima je, uz postojeću mogućnost fleksibilnog vremena dolaska i odlaska s posla, omogućeno i skraćeno radno vrijeme petkom.

Jedno važno područje na koje je Tele2 također usmjeren je i poticanje ravnopravnosti, raznolikosti i uključivosti pa se tako Tele2 može pohvaliti visokim udjelom žena na upravljačkim pozicijama.

Tele2 će nastaviti s praksom pozitivnih primjera u cilju dodatnog poboljšanja korporativne kulture i zadovoljstva zaposlenika.

*Reference: The Deloitte Global Millennial Survey 2019

Marijana Grubešić, Koordinatorica društveno odgovornog poslovanja

Sektor komunikacija Tele2 Hrvatska d.o.o.

 

DOBRA HRVATSKA

Napomena: Članak je objavljen u godišnjoj knjizi-planeru UM 2020

Osvrt: Klimatske promjene teže je vizualizirati i percipirati od koronavirusa. A jesu li manje opasne? Ili više? Buduće smrti 250.000 ljudi svake godine…

Objavio
Goran Tudor
-
Foto:jcomp - www.freepik.com

Zemlje u razvoju će osjetiti prve i najgore posljedice – što je strašna nepravda, s obzirom na to da su najmanje odgovorne za ono što ih je izazvalo. Jednako kao i kriza uzrokovana koronavirusom, klimatska kriza zahtijeva temeljnu promjenu našeg društva. Možda nas ona može naučiti da to ne mora značiti gubitke, nego donosi i nove mogućnosti da djelujemo odgovorno, jedni za druge i za našu planetu.

Novi virus –  koronavirus – do sada je uzrokovao skoro 500.000 smrti u čitavom svijetu. To su crne brojke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), ali stvarna ljudska patnja ne može se izmjeriti.

Usporedbe radi, WHO predviđa da će klimatske promjene od 2030. do 2050. svake godine uzrokovati smrt 250.000 ljudi. Ukupno pet milijuna ljudi. Počevši deset godina od danas.

S obzirom na brojke, zašto globalni odgovor na klimatsku krizu u usporedbi s onim na koronavirus izgleda kao utrka kornjače i zeca?

Jedna od ključnih razlika je ta da je koronavirus s nama tek oko dvjesto dana. Klimatske promjene postale su vijest s naslovnih stranica prije više od 30 godina.

greenpeace1
© Greenpeace / Timothy A. Baker

S vremenom su klimatske promjene postale visoko politizirane.

Sadašnji naftni, tekstilni, prometni sektor mogu najviše izgubiti prelaskom na svijet s nultom stopom emisija ugljika.

Imali su mnogo vremena da izgrade mnogostruke razine PR zaštite u pokušaju zbunjivanja ljudi vezano uz znanost o klimatskim promjenama.

Naftni moćnici poput braće Koch u SAD-u, na primjer, trošenjem više od 70 milijuna $ za financiranje desnih skupina i održavanje mitova temeljenih na poricanju klimatskih promjena.

 

Psihologija ovdje također ima svoju ulogu.

Ljudski mozak nije kreiran tako da  brzo i lako reagira na velike prijetnje koje sporo napreduju.

Kako je rekao profesor Daniel Gilbert s Harvardskog sveučilišta, „Naš mozak je u osnovi stroj koji radi po načelu ‘skloni se’.“

Daleko je vjerojatnije da ćemo se skloniti ako je opasnost jasna i neposredno prisutna.

Pisac Jonathan Safran Foer naglašava da smo „svjesni egzistencijalnih rizika i hitnosti, ali iako znamo da je u tijeku rat o kojem ovisi naše preživljavanje, mi se ne osjećamo uronjenima u taj rat.“

Mnogo je lakše vidjeti i vizualizirati pandemiju. Ona na nas ne utječe, nego nas inficira. Promatranje groznih scena mrtvačkih sanduka koji se gomilaju u Italiji i masovnih grobnica u SAD-u, ne zahtijeva mnogo mašte da bi se razumjela prijetnja vama i vašoj obitelji.

Suprotno tome, možda imamo osjećaj kako nije vjerojatno da će nas klimatske promjene ubiti. To je opasna zabluda. Iako to možda nikad nećete vidjeti na bolničkim grafovima, svakodnevne klimatske promjene stvaraju okolnosti za nove velike, masovne ljudske žrtve.

Požari, suše, snažne oluje. Smanjene zalihe vode i hrane koje će pogoršati glad, bolesti, nasilje i migracije. To su nekada bili dugoročni rizici, ali više nije tako.

UN kaže da ako sve zemlje ne učine značajne promjene u sljedećih deset godina, sustići će nas klimatska noćna mora. 

Časopis Columbia Journalism Review piše, „Bizarno je da klimatskoj krizi nikada nije dana primjerena važnost, iako ona može preokrenuti, osiromašiti pa i prekinuti živote bezbrojnih ljudi u cijelom svijetu.“

Klimatske promjene možda se čine dalekima ako ste u samoizolaciji u Splitu ili Osijeku, ali su vrlo stvarne za milijune ljudi u zemljama u razvoju.

S pozitivne strane, iskustvo odgovaranja na globalnu prijetnju može u svijetu stvoriti nešto kao „mišićno pamćenje“ koje će biti korisno kad se s punom koncentracijom uhvatimo u koštac s klimatskim promjenama.

Usred vrlo stvarnog užasa koronavirus nas nečemu uči. Pokazao je kako narodi i vlade, ako to doista žele, mogu djelovati zajedno. Da ništa nije zauvijek zadano i da u svijetu koji je često okrutan, kolektivna volja ipak može prevladati. Da je moć običnih ljudi stvarna.

Kad se premosti kriza uzrokovana koronavirusom, odnosno kad se spustimo s razine uzbune, bit će mnogo iskustava, lekcija pa i jezičnih fraza koje će se pokazati korisnima.

Možemo početi govoriti o „izravnavanju“ klimatske krivulje i „iskorjenjivanju“ porasta emisija stakleničkih plinova.

Možemo samopouzdano zatražiti od svojih vlada da razmišljaju odvažno i široko kako bi zaštitili našu budućnost.

Neoliberalno protivljenje tome da društva djeluju kolektivno preko svojih vlada sada je nestalo. Kako je u svom uvodniku nedavno napisao Financial Times: „Radikalne reforme – promjena smjera politika koje su prevladavale u zadnja četiri desetljeća – trebat će se staviti na stol.“

Vlade će morati prihvatiti aktivniju ulogu u održivoj ekonomiji.

Svaka kriza ujedno je i prilika za promjenu smjera i kritičko razmatranje naših navika i struktura koje smo izgradili.

Russel Norman

Fotografije: Greeenpeace

Izvor: https://www.greenpeace.org/croatia/klimatske-promjene-teze-je-vizualizirati/

Oprema naslova i naglašavanje u ovom članku – naši redakcijski.

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2020

1...105106107...182Stranica 106 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z