TEMA ZA I PROTIV: Činjenice o zalaganju UN za održivi razvoj: Agenda 21, Agenda 2030 („Da nitko ne bude ostavljen po strani!“)

Foto: Depositphotos

Napomena uredništva odgovorno.hr: U nastavku prenosimo formalno mišljenje o zalaganjima Organizacije ujedinjenih naroda za održivim razvojem svijeta budućnosti, prikazano na stranicama MVPRH. I dijelimo ga. No, smatramo dobrim kad čitatelji mogu na istom informativnom mediju (ovdje) naći više različitih mišljenja, s više strana, o svim silnicama koje čine dinamiku današnjeg suvremenog svijeta.

Čitajte povezane članke:

  • NEVJEROJATNI FAKE NEWS, br. 1, o Agendi 21 Ujedinjenih naroda  i zalaganju za održivi svijet … OVDJE
  • SAZNAJTE VIŠE: FAKE NEWS, br. 2, o Agendi 21 UN i zalaganju za održivi svijet  … OVDJE

***

Prenijeto sa stranica www.mvep.hr

GLOBANA TEMA – ODRŽIVI RAZVOJ!

„Da nitko ne bude ostavljen po strani!“

Svjetska komisija za okoliš i razvoj (Brundtland komisija) objavila je 1987. godine svoje izvješće i predstavila novi pojam održivog razvoja, kao „razvoja koji zadovoljava potrebe današnjice, a pritom ne ugrožava potrebe budućih generacija“.

Održivi razvoj

Ujedinjeni narodi (UN) glavno su globalno tijelo za kreiranje smjernica održivog razvoja, dok niz međunarodnih dokumenata zaključenih pod okriljem UN-a predstavljaju opći regulatorni okvir za pitanja održivog razvoja.

Na konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (United Nations Conference on Environment and Development – UNCED) u Rio de Janeiru 1992. pozornost svjetske javnosti bila je usmjerena na sve veće probleme vezane uz pitanja razvoja i okoliša na lokalnoj i globalnoj razini. Deklaracija i Akcijski program za 21. stoljeće (Agenda 21), usvojeni na Konferenciji, daju snažnu potporu načelu održivog razvoja. Opća skupština Ujedinjenih naroda 2000. usvojila je Milenijsku deklaraciju (United Nations Millennium Declaration), politički dokument Ujedinjenih naroda za 21. stoljeće, koji utvrđuje ciljeve razvoja na područjima od interesa za međunarodnu zajednicu te aktivnosti koje trebaju pridonijeti njihovu ostvarivanju. Riječ je od osam Milenijskih razvojnih ciljeva (Millennium Development Goals – MDGs) za koje su se države članice Ujedinjenih naroda obvezale da će ostvariti do 2015. godine. Načelo održivog razvoja potom dobiva snažnu političku potporu na Svjetskom sastanku na vrhu o održivom razvoju (World Summit on Sustainable Development – WSSD), održanom 2002. godine u Johannesburgu.

Konferencija Ujedinjenih naroda o održivom razvoju (United Nations Conference on Sustainable Development – UNCSD) „Rio+20“, održana 2012. godine u Rio de Janeiru, postavila je sveobuhvatni okvir za održivi razvoj. Jedna od najznačajnijih odluka Konferencije je definiranje budućih ciljeva održivog razvoja koji će uključivati tri dimenzije održivog razvoja – gospodarsku, socijalnu i okolišnu, te koji se trebaju nadovezati na razvojne politike sadržane u Milenijskim razvojnim ciljevima (MDGs) i predstavljati globalnu razvojnu agendu za razdoblje nakon 2015. godine.

EU i održivi razvoj

Održivi razvoj dugo je u samom središtu europskog projekta. U Ugovorima EU-a potvrđene su njegove gospodarske i socijalne dimenzije te dimenzije zaštite okoliša prema kojima je potrebno objedinjeno djelovati. Ugovorom iz Amsterdama promicanje održivog razvoja postaje jedan od temeljnih ciljeva Europske unije. Nakon revizije Gothenburške strategije održivog razvitka iz 2001., Europska unija je 2006. godine prihvatila revidiranu Strategiju održivog razvitka za proširenu Europu. Strategija je usmjerena na potrebu postupne promjene sadašnjega neodrživog načina proizvodnje i potrošnje te integriranog pristupa u izradi smjernica i politika, s naglaskom na potrebi za solidarnošću i jačanjem partnerstva.

RH i održivi razvoj

Republika Hrvatska je podržala Agendu 21 i Plan djelovanja koji su usvojeni 1992. na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju, te preuzela obveze koje proizlaze iz Milenijske deklaracije i Milenijske razvojne ciljeve usvojene na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 2000. Republika Hrvatska sudjelovala je i na Konferenciji UN-a o održivom razvoju 2012. godine i podržala je zaključni dokument Konferencije „Budućnost kakvu želimo“.

Jedan od prvih dokumenata koje je donio Hrvatski sabor, u kojem se spominje važnost održivog razvoja, jest Deklaracija o zaštiti okoliša Republike Hrvatske, koja je usvojena 1992. godine.

Uvažavajući postojeće stanje te preuzete međunarodne obveze, a na temelju Zakona o zaštiti okoliša, donesena je 2009. godine Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske kao ključni dokument kojim se usmjerava gospodarski i socijalni razvoj te zaštita okoliša prema održivom razvoju Hrvatske.

Kada je riječ o danas najvažnijem međunarodnom dokumentu na ovom području – UN-ovom Programu za održivi razvoj do 2030. – Hrvatska je tijekom pregovora za njegovo usvajanje, uključujući i rad u okviru Otvorene radne skupine za ciljeve održivog razvoja, bila u skupini država koje su se snažno zalagale da ciljevi održivog budu univerzalne naravi.

UN-ov Program održivog do 2030. i ciljevi održivog razvoja

Program Ujedinjenih naroda o održivom razvoju do 2030. godine (tzv. Agenda 2030) usvojen je na Sastanku na vrhu (Summitu) Ujedinjenih naroda o održivom razvoju u New Yorku u rujnu 2015., dok je završni dokument sastanka na vrhu formalno usvojen 21. listopada 2015. kao rezolucija Opće skupštine UN-a 70/1 pod naslovom „Promijenimo naš svijet: Agenda 2030 za održivi razvoj“. Pored navedenog, Agenda 2030 također uključuje i UN-ov Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015.-2030., Akcijski plan Treće Konferencije Ujedinjenih naroda o financiranju razvoja iz srpnja 2015., te Pariški sporazum o klimatskim promjenama iz travnja 2016. godine.

Glavnu okosnicu razvojne agende predstavlja 17 ciljeva održivog razvoja  (Sustainable Development Goals – SDGs)  detaljno razrađenih u 169 međusobno usko povezanih pod-ciljeva. Riječ je o ključnoj platformi za rješavanje najvažnijih izazova današnjice u njihovoj međusobno povezanoj gospodarskoj, socijalnoj, okolišnoj i političko-sigurnosnoj dimenziji.

Zbog svoje sveobuhvatnosti, uključivosti, univerzalnosti i transformativnog karaktera Agenda 2030 te njezina dosljedna provedba od prvorazrednog je značaja za cijelu međunarodnu zajednicu. Agenda 2030 svoje težište stavlja na ljude, planet, prosperitet, mir i partnerstvo (People, Planet, Prosperity, Peace, Partnership), očekujući od država da u skladu sa svojim nacionalnim kapacitetima učine sve da  „nitko ne bude ostavljen po strani“ („leaving no-one behind“).

Iako sama Agenda 2030, izuzme li se u njoj uključena poveznica na Pariški sporazum o klimatskim promjenama, nije pravno obvezujući dokument, već se može smatrati svojevrsnim „soft law“-om, odnosno tzv. „mekim pravom“, sve države članice UN-a preuzele su na sebe političku obvezu provedbe Agende 2030. Provedbom UN-ove Agende 2030 ujedno se jačaju načela dobre vladavine, te vladavine prava na nacionalnoj i svjetskoj razini, dok se istodobno umanjuju rizici odnosno uzročnici različitih kriza, sukoba i drugih prijetnji međunarodnom miru i sigurnosti.

Agenda 2030 poziva države da što prije razviju praktična i ambiciozna nacionalna rješenja za njezinu ukupnu provedbu. Pri tome se također mogu koristiti i postojeći instrumenti poput nacionalnih strategija održivog razvoja. Također se potiče države i na uspostavu redovnog i inkluzivnog procesa pregleda provedbe Agende 2030 na nacionalnoj ali i lokalnoj razini, a posebno se ukazuje na potrebu uključivanja svih dionika održivog razvoja, od državnih i lokalnih institucija, organizacija civilnog društva, akademske zajednice i privatnog sektora, kao i podrške parlamenta i drugih institucija u tom smislu.

Glavno tijelo UN-a za evaluaciju i reviziju provedbe Agende 2030 i Ciljeva održivog razvoja na globalnoj razini je UN-ov Politički forum na visokoj razini – High Level Political Forum (HLPF), koji djeluje od 2013. godine.

Politički forum na visokoj razini održava godišnja zasjedanja pod okriljem Gospodarskog i socijalnog vijeća, a svake četvrte godine pod okriljem Opće skupštine Ujedinjenih naroda, kada se saziva pod nazivom Sastanak na vrhu o ciljevima održivog razvoja. Svako godišnje zasjedanje težište svoga rada stavlja na odgovarajuće, unaprijed najavljene teme, usko povezane s provedbom određenih ciljeva održivog razvoja. Napredak u provedbi Cilja 17. „Ojačati načine provedbe te učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj“ razmatra se svake godine.

Države svoja postignuća u provedbi Agende 2030 predstavljaju putem Dobrovoljnih nacionalnih pregleda o provedbi ciljeva održivog razvoja te je izvješćivanje o postignućima u provedbi UN-ove Agende 2030 važna sastavnica u djelovanju svake države članice UN-a u području održivog razvoja.

EU i Agenda 2030

EU je u pregovorima koji su rezultirali usvajanjem Agende 2030 imala vodeću ulogu, a ubrzo nakon njezinog usvajanja Europska komisija izradila je Komunikaciju pod nazivom: “Budući koraci za održivu europsku budućnost – europsko djelovanje za održivost“ (2016), kojom je postavljen okvir EU za postizanje ciljeva održivog razvoja i provedbu Agende 2030.

S obzirom na horizontalnu narav Agende 2030, za  njezinu je provedbu potreban međusektorski pristup EU-a i njegovih država članica. U tom je smislu Europska komisija u siječnju 2019. godine objavila dokument za razmatranje „Prema održivoj Europi do 2030.”, kojim je uputila na tri scenarija o tome kako potaknuti raspravu o provedbi ciljeva održivog razvoja unutar EU. Europski zeleni plan usvojen u prosincu 2019. godine sastavni je dio strategije EK za provedbu Programa Ujedinjenih naroda do 2030. i njegovih ciljeva održivog razvoja. Komisija će zelenim planom preusmjeriti proces makroekonomske koordinacije u okviru europskog semestra kako bi integrirala ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, smjestila održivost i dobrobit građana u središte ekonomske politike, a ciljeve održivog razvoja u središte donošenja politika i djelovanja EU-a.

Provedba Agende 2030 u RH

Imajući na umu svu kompleksnost provedbe Agende 2030, njezinu ovisnost o drugim sektorskim politikama, strategijama i mjerama kao i, konačno, neizbježan utjecaj na ukupni društveni i gospodarski život i razvoj u RH, odmah po njezinom usvajanju 2015. godine u RH se pristupilo raspravi o potrebi za uspostavom središnjeg nacionalnog koordinacijskog tijela na najvišoj razini izvršne vlasti RH.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske donesenom 18. siječnja 2018., osnovano je Nacionalno vijeće za održivi razvoj na čijem je čelu predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a članovi čelnici tijela državne uprave resorno nadležnih ministarstava i ureda VRH.

Temeljna zadaća Vijeća je Vladi Republike Hrvatske predložiti mjere i aktivnosti, prioritete, obveznike, dinamiku i sredstva potrebna za provedbu prvih 16 (od ukupno 17) ciljeva Agende 2030 te pratiti, analizirati  i koordinirati njihovu provedbu. Stručne i administrativne poslove za Vijeće obavlja Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Dobrovoljni nacionalni pregled o provedbi ciljeva održivog razvoja RH

Republika Hrvatska predstavila je svoj prvi Dobrovoljni nacionalni pregled o provedbi ciljeva održivog razvoja u srpnju 2019. godine u New Yorku, na zasjedanju Političkog foruma na visokoj razini.

Predstavljanje prvog Dobrovoljnog nacionalnog pregleda za Hrvatsku je bila prigoda za vrednovanje dosadašnjih postignuća u ispunjavanju ciljeva održivog razvoja. Izrada pregleda provedena je usporedno s izradom Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, kao temelja za provedbu UN-ove Agende 2030 u Republici Hrvatskoj.

Dobrovoljni nacionalni pregled postignuća u provedbi ciljeva održivog razvoja izradila je Vlada Republike Hrvatske temeljem doprinosa svih tijela državne uprave čiji su čelnici članovi Nacionalnog vijeća za održivi razvoj. U njegovu izradu bili su uključeni i predstavnici poslovne zajednice, čiji su primjeri dobre poslovne prakse objedinjeni od strane Hrvatske gospodarske komore, kao i predstavnici civilnog društva i ostalih nevladinih udruga.

Izvor: Ministarstvo vanjskih poslova RH … OVDJE

 

TEMA ZA I PROTIV: SAZNAJTE VIŠE: FAKE NEWS, br. 2, o Agendi 21 UN i zalaganju za održivi svijet

„AGENDU 21 – depopulaciju hrvatskog naroda – u tajnosti su potpisale HDZ-ova vlada 1992. i SDP-ova vlada 2012. godine!“

Napomena uredništva odgovorno.hr: Ne dijelimo mišljenja iznesena u donjem članku i navedene misaone konstrukcije držimo potpuno upitnim – kao neistinite i iskonstruirane s razlogom, dakle „fake news“ (engl. fake news: neistinite vijesti s ciljem prijevare). No, smatramo dobrim da čitatelji mogu na istom informativnom mediju (ovom) naći više različitih mišljenja, s više strana, o svim silnicama koje čine dinamiku današnjeg suvremenoga svijeta.

Čitajte povezane članke:

  • NEVJEROJATNI FAKE NEWS, br. 1, o Agendi 21 Ujedinjenih naroda  i zalaganju za održivi svijet … OVDJE 
  • Činjenice o zalaganju OUN za održivi razvoj – Agenda 21, Agenda 2030 („Da nitko ne ostane po strani.“) … OVDJE

***

Prenijeto s portala www.istinomprotivlazi.info

AGENDU 21 – DEPOPULACIJU HRVATSKOG NARODA – U TAJNOSTI SU POTPISALE HDZ-OVA VLADA 1992. I SDP-OVA VLADA 2012. GODINE!

Plan UN-a za preuzimanje svih resursa na zemlji, upravljanje njima, stvaranje svjetske vlade, svjetske banke i ostalih institucija preko kojih se mogu kontrolirati svi procesi u svijetu nazvan je AGENDA 21. Najgori dio AGENDE 21 je funkcioniranje Svjetske zdravstvene organizacije, koja može, u određenim momentima i pod određenim uvjetima, u potpunosti eliminirati vlade, zakone, uredbe, staviti cijele zemlje u karantenu i prisiliti cijele narode na poslušnost.

AGENDU 21, daleko od naše javnosti i u potpunoj tajnosti, potpisala je najprije HDZ-ova vlada 1992. na svjetskom samitu zemalja u Brazilu, a 2012.godine na samitu RIO+20, u ime Kukuriku koalicije je potpisao Neven Mimica.

Što je AGENDA 21?

Glavni cilj AGENDE 21 je uništenje ljudi, odnosno smanjivanje stanovništva za 50% jer njeni autori stanovništvo smatraju najvećim neprijateljima zemlje, odnosno ‘beskorisnim potrošačima resursa’. Taj cilj se ostvaruje ekonomijom u kojoj se koriste alati kao što s blokada Narodne banke (Vujčić je to priznao, a naš HNB su izvlastili Rohatinski, Škegro i Škreb), pljačkom banaka (opljačkali su ih Luković i ostali), kamatarenjem građana putem ovrha, nakon čega slijedi otimanje domova. Kada ostanemo bez doma i posla prepušteni smo doslovno ulici i skitnji (poput onih u američkim filmovima). Za skitnju će uvesti kazne koje se neće moći platiti nakon čega slijedi novi dom-sabirni centar ili logor, odnosno HOT SPOT!

Dakle, HDZSDP političari (vlast i lažna oporba) koji, zahvaljujući našoj gluposti i izbornim prijevarama, upravljaju našim životima i Hrvatskom punih 28 godina!

Što nam spremaju lažni domoljubi (HDZ) i lažni antifašisti (SDP)?

Sabirni logor (hot spot) je u AGENDI 21 naziv za vrstu zatvora za političke protivnike, pripadnike pojedinih etničkih ili religijskih grupa, civila iz kritičnog vojnog područja ili bilo koju veću ili manju grupu ljudi. Za planirani i izvršeni ekonomski kolaps, kako piše u AGENDI 21 neće biti krivi oni koji su ovo sve i osmislili, već izbjeglice. Strah kojeg tajne službe siju lažnim isplaniranim) napadima na stanovništvo (false flag) omogućiti će uvođenje još veće presije na stanovništvo pod okriljem ‘antiterorističkih zakona’.

Da je terorizam plan AGENDE 21 dovoljno je reći da teroristi napadaju samo muslimane i kršćane, a ne Židove.

Kao finale ekonomskog kolapsa osmišljeno je čipiranje. Emisari su već raspoređeni po svijetu kako bi ”educirali” građane o korisnosti čipiranja. Čipiranje ima jedinu svrhu kontroliranja ljudi uvođenjem digitalnog novca, ukidanjem gotovine, što predstavlja korak do cilja planiranog masovnog bankrota ljudi. Tko bude smetao samo mu se isključi čip!

Tko je osmislio ovaj pakleni scenarij?

Razvojem tehnologije smanjuje se potreba radnika u proizvodnim procesima, jer ljudski rad sve više zamjenjuje robotika, automatika i informatika. Bankar Rockefeller i njegovo društvo u Rimskom klubu zaključili su da ljudi tada postaju ‘beskorisni potrošači resursa’, a dokumenti Rimskog kluba postaju centralni dokument UN-a. Danas na svijetu živi oko 7,3 milijarde ljudi i vrlo brzo će taj broj preći 8 milijardi. Cilj AGENDE 21 je ekonomskim i drugim sredstvima uništiti ljude i smanjiti populaciju za 50 %, odnosno svesti je u prvoj fazi na 3,5 milijardi ljudi. U drugoj fazi i ostatak, odnosno ostaviti 500 milijuna održivih (termin koji masonski političari stalno upotrebljavaju) kako su i zapisali na 6 metarski visokim pločama u Georgii.

Zašto to rade kada broj ljudi nije problem i ima mjesta na zemlji za deset puta toliko stanovnika?

Zato što ne žele dijeliti bogatstvo s ljudima (dovoljan primjer su naši političari i tajkuni i njihovo bahato ponašanje prema narodu), već žele povratak na feudalno društvo (feudalci i kmetovi), kako je opisao dr. Quigley.

HDZ i SDP,  u ovisnosti tko je na vlasti, uredno ispunjavaju obveze koju su potpisale!

Tereni u Slavoniji i Vojvodini (srpska vlada je preslika hrvatske vlade) spremaju se za Monsanta koji će sijati sjeme s kojim planira nastaviti trovati hrvatski i ostale narode bivše Jugoslavije. Slijedi potpuna privatizacija zdravstva, voda, šuma, putnih koridora tako da će narod ostati bez ičega, odnosno ovisiti će isključivo od milosti budućih vlasnika koji su u privatizaciji opljačkali sve privredne resurse koje su godinama stvarali radnici.
Temeljni dohodak (stvarao se iz dobiti privrednih resursa) otvarao je nova radna mjesta, proizvodne pogone, bio je garancija da nitko neće biti gladan. Kako na globalnom planu tako i u državama potpisnica AGENDE 21, provodi se korporativni fašizam-odnosno stvaranje malog broja bogatih, budućih feudalaca i ostatka, kmetova ili robova. Toliko su se HDZSDP političari u to uživjeli da se ponašaju kao da je to nešto najnormalnije i da tako mora biti.
Sve zamisli političkih suučesnika ovih svjetskih bolesnika mogu se rastopiti kao mjehurići od sapunice ako građani u svojim državama konačno počnu razmišljati svojom glavom, a ne prihvaćati zdravo za gotovo ono što im serviraju režimski mediji, koji su u vlasništvu židobankara ili financirani od Soroša i sličnih bjelosvjetskih hohštaplera.

Agenda 2030, koju je potpisala Kolinda Grabar Kitarović, modificirana je Agenda 21! 

Čitajte nas na našem portalu: http://istinomprotivlazi.info/

Komentirajte na našoj fb stranici: https://www.facebook.com/istinomprotivlazi1/

Pišite nam na mail: negovorumrznje@hotmail.com

Dijelite objave Ipl-a – najcenzuriranijeg portala!

Opća deklaracija o ljudskim pravima: Član 19. „Svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, što obuhvaća i pravo da ne bude uznemiravan zbog svog mišljenja, kao i pravo da traži, prima i širi obavijesti i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice. Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti jedan je od temelja demokratskog društva. U svojoj vjerskoj dimenziji ona je jedan od najvitalnijih elemenata koji sačinjavaju identitet vjernika i njihovu koncepciju života, ali također je dragocjena za ateiste, agnostike, skeptike i neopredijeljene. Pluralizam, neodvojiv od demokratskog društva, koji se teškom mukom stjecao tijekom stoljeća, ovisi o njoj.“
Do smrti se bori za istinu i Gospod će se boriti za te (Knjiga Sirahova 4,28)

Hrvatski narode probudite se iz dubokog sna… niste medvjedi!

Izvor: www.istinomprotivlazi.info članak pogledajte  OVDJE

TEMA ZA I PROTIV: NEVJEROJATNI FAKE NEWS, br. 1, o Agendi 21 UN i zalaganju za održivi svijet

FAKE NEWS

„Agenda 21 Ujedinjenih naroda: manipulativan plan za pokoravanje vas i vaše djece“

Napomena uredništva odgovorno.hr: Ne dijelimo mišljenja iznesena u donjem članku i navedene misaone konstrukcije držimo potpuno upitnim – kao neistinite i iskonstruirane s razlogom, dakle „fake news“ (engl. fake news: neistinite vijesti s ciljem prijevare). No, smatramo dobrim da čitatelji mogu na istom informativnom mediju (ovom) naći više različitih mišljenja, s više strana, o svim silnicama koje čine dinamiku današnjeg suvremenoga svijeta.

Čitajte povezane članke:

  • SAZNAJTE VIŠE: FAKE NEWS, br. 2, o Agendi 21 UN i zalaganju za održivi svijet  … OVDJE 
  • Činjenice o zalaganju OUN za održivi razvoj – Agenda 21, Agenda 2030 („Da nitko ne ostane po strani.“) … OVDJE

***

Prenijeto sa stranica www.dnevno.hr

AGENDA 21 UJEDINJENIH NARODA: MANIPULATIVAN PLAN ZA POKORAVANJE VAS I VAŠE DJECE“

Po izvršnoj odredbi iz 1993. godine, Predsjednik Bill Clinton stvorio je Predsjedničko Vijeće za Održivi Razvoj kako bi približili UN-ovu Agendu 21 javnosti, preko federalne vlade…

Poznati američki autor i povjesničar dr. John Coleman, bivši operativac obavještajnih službi u svojoj knjizi ‘Komitet 300’ naveo je koje su to točke prema kojima se ide do uspostave Novog svjetskog poretka, kojemu je depopulacija, odnosno rješavanje viška stanovništva, primarni cilj.

Glavne točke Agende 21
1. Stvaranje Novog svjetskog poretka s jednom svjetskom vladom i novom crkvom odnosno religijom koja bi trebala poslužiti zbog lakše manipulacije ljudima i njihovom slobodnom voljom koja se razvija ponajviše kroz duhovnost.
2. Uništavanje nacionalnog identiteta, običaja, vrijednosti a ponajviše nacionalnog ponosa. To je jedan od glavnih ciljeva kojim će se lakše promicati globalizacija.
3. Uništenje vjere, poglavito katolika – uz širenje New Agea.
4. Transhumanizam – čipiranje i prebacivanje svijeta u virtualu preko čega će čovječanstvo biti podvrgnuto neviđenoj manipulaciji i mentalnom programiranju.
5. Uništenje industrije. Stvorit će se nova računalno pokretna industrija s robotiziranim radnicima s tim da se teška proizvodnja seli u siromašne zemlje što treba rezultirati povećanjem ovisnosti i smanjenjem broja stanovnika na zemlji.
6. Dekriminalizacija i legalizacija svih droga uz pornografiju koja će se predstaviti čovječanstvu kao ‘umjetnost’. Ovo će se proširiti na sve društvene razine. Cilj ove točke je ljude navesti na samouništenje po principu:’Ako je dovoljno glup da se uništi drogom, neka se uništi’.
7. Depopulacija u velikim gradovima – po uzoru na Pol Potovu politiku u Kambodži, koja je kao skica nastala iz pera Rimskog kluba godinama ranije.
8. Suzbijanje nezavisnih znanstvenih istraživanja – onemogućavanje bilo kakvih nekontroliranih znanstvenih istraživanja putem totalne diskreditacije pomoću plaćenih znanstvenika s ciljem da samo i isključivo profitabilana rješenja ostanu u opciji.
9. Smanjenje globalnog stanovništva za tri milijarde do 2050. – izvještaj ‘Global 2000’ govorio je o smanjenju broja stanovništva u SAD-u tijekom istog vremenskog razdoblja za trećinu, a isti plan se nastoji provesti i šire, putem manjih ratova, gladi i bolesti, abortusa i kontracepcije.
10. Nezaposlenost – uništavanje radničkog sloja čime se razara obitelj i zajedništvo, s ciljem pobune mladih koja će omogućiti lakši nadzor i kontrolu stanovništva.
11. Onemogućavanje stanovništva u donošenju vlastitih odluka – stvaranje sustavnih kriza zbunjuje i demotivira ljude do točke masovne apatije i ignorancije vlastitih problema.
12. Stvaranje novih ‘kultova ličnosti i idola’ – nastavak trenda započetog s Beatlesima kojim se i danas stvaraju nove ‘zvijezde’ i zatim se putem njih odgaja mlade i uvodi nove bitne stvari za NWO projekt.
13. Jačanje religijskog radikalizma koji je suprotan ljubavi – sve snažniji ekstremni elementi u Islamu, Judaizmu i Kršćanstvu dobiti će financijsku potporu, te se na taj način ide na raspad religija kakve do sada znamo i uspostavu jedne nove a koja će širiti samo “ljubav”.
14. Širenje religijskih kultova i ulazak u politiku – stranke Muslimansko bratstvo, muslimanski fundamentalisti i ostale stranke s religijskim prizvukom ulaze u visoku politiku. (Podržavaju ih CIA, MI6, Google, Facebook i slični obavještajni aparati, s ciljem dodatnog radikalizma.)
15. Ideja ‘religijskog oslobođenja’ i ‘znanstvenog ateizma’ – stvaranje nereligijskih vlasti i stalni sukobi s njihovim religijskim oponentima čime se proizvode krize i ratovi po uzoru na političke eksperimente iz Srednje Amerike i Afrike.
16. Stvaranje globalnog ekonomskog kolapsa u kojem će doći do potpunog uništenje svjetske ekonomije, odnosno resetiranja kako bi se lakše uvela nova valuta i monopol.
17. Potpuna kontrola nad geopolitičkom scenom, nad svim državama svijeta koje će svjesno svojom slobodnom voljom na to pristati.
18. Sve veća promocija nadnacionalnih institucija poput UN-a, MMF-a, Svjetskog suda, EU ili bonitetnih organizacija, Svjetske policije itd. Uništavanje lokalnih i gradskih institucija (decentralizacija koja služi upravo tome, jednom kontrolnom centru).
19. Poništavanje suverenosti država odnosno omalovažavanje Ustava, tradicije i zakona putem vladajućih struktura koje će razbiti suverenitete država iznutra.
20. Širenje panike zbog konstantnih svjetskih prijetnji u obliku terorizma iako te “teroriste” plaćaju Vlade poput one u SAD-u. Cilje je stvaranje policijske države.
21. Potpuna kontrola čovječanstva može se sprovesti samo kroz indoktrinaciju i manipulaciju ljudi od namanjih nogu tako da je kontrola obrazovnog sustava jedan od primarnih ciljeva Agende 21.

Izvor: dnevno.hr … OVDJE

OSVRT: Istina probija! Nema održivog svijeta dok globalni tehnološki divovi svojim egoizmom nameću siromaštvo milijardama stanovnika Zemlje!

globalni tehnološki divovi

Kad bi samo njih troje:  Google, Facebook i Microsoft, plaćali pravedan porez, najsiromašnijim zemljama gdje posluju osigurao bi se novac koji bi mogao dostajati za plaće: 729.010 medicinskih sestara, 770.649 primalja odnosno 879.899 osnovnoškolskih učitelja. Za cijelu godinu u 20 zemalja u Africi, Aziji i Južnoj Americi!

Privilegirani položaj globalnih tehnoloških divova – Googlea, Facebooka, Microsofta i sličnih, kojeg su si sami priskrbili temeljem liderstva u novim tehnologijama i svoje financijske i poslovne golemosti, postaje teško održiv i podnošljiv. Oni plaćaju minimalne poreze, izbjegavaju plaćanje poreza u zemljama gdje se koriste njihove usluge (praktično čitav svijet), ne obeštećuju stvaraoce naknadom za autorska djela (fotografije, tekstovi), trguju osobnim podacima „na veliko“, ponašaju se monopolistički, zgrću neshvatljivo velika bogatstva – bogate i u vrijeme dok svijet grca pod teretom pandemijskog načina života i borbe za živote, do toga da danas monopolistički ucjenjuju i vlade onih država koje su krenule zaustaviti to neprirodno stanje. Kao u, na primjer, u aktualnom sukobu s Australcima čiji im je predsjednik poručio: „Dosta je ovoga… U našoj državi radit ćete po našim zakonima.“  I Francuzi i Europska unija bave se istom temom.

Ugledna Zaklada Action Aid svojim je nedavnim istupom na poseban način upozorila svjetsku javnost na problem. Kažu: „Svi vi trebali biste plaćati veće korporativne poreze u zemljama u razvoju. Uskraćujete im gotovo tri milijarde dolara poreznih prihoda, i time siromašite njihov život. Onemogućujete im i uspostavu boljih usluga u javnom sektoru“, upozorava zaklada.

Iz Facebooka su odbili komentirati, dok iz Microsofta i Googlea nisu odmah odgovorili na BBC-jev zahtjev za komentarom. Jer – multinacionalne tvrtke trenutačno nisu zakonski obvezne javno objavljivati koliko poreza plaćaju u pojedinim zemljama u razvoju, podsjeća BBC. I to je izlobirano i nametnuto!

Stotine milijardi dolara zarade naspram siromaštva milijardi ljudi

Zaklada se zalaže da velike kompanije budu zakonski obvezne plaćati minimalnu globalnu stopu korporativnih poreza.

Prema Action  Aidu, možda se radi o „milijardama” koje bi se mogle iskoristiti za preobrazbu nedovoljno financiranih zdravstvenih i obrazovnih sustava u nekim od najsiromašnijih zemalja u svijetu. Dotle, saznajemo „novu normalno nenormalnu“ vijest: mnogi tehnološki divovi izvijestili su javnost o iznimnom skoku svojih prihoda i vrijednosti dionica u pandemijskoj 2020.

U Action Aidu procjenjuju da su siromašne zemlje, samo po osnovi neplaćanja poreza od strane trojice najpoznatijih – Googlea, Facebooka i Microsofta, lišene i do 2,8 milijardi dolara poreznih prihoda koji bi se mogli iskoristiti za suzbijanje nevolja, od pandemije do stanja svojeg obrazovanja, zdravstva, socijale.

OUN treba ustanoviti novi globalni porezni sustav

Zaklada zagovara uspostavu novog globalnog poreznog sustava, po mogućnosti pod dirigentskom palicom Ujedinjenih naroda, koji bi velikim kompanijama nalagao da plate minimalnu globalnu stopu korporativnog poreza, razmjerno njihovoj stvarnoj prisutnosti u gospodarstvu.

Najpogođeniji – Indija, Indonezija, Brazil, Nigerija i Bangladeš! … Žene i mladi!

Njihova su istraživanju, kažu, pokazala da Google , Facebook i Microsoft najviše lišavaju poreznih prihoda zemlje u razvoju Indiju, Indoneziju, Brazil, Nigeriju i Bangladeš.

Cijenu zastarjelog poreznog sustava plaćaju žene i mladi, ističe David Archer, glasnogovornik za globalno oporezivanje u ActionAid Internationalu.

„Taj sustav omogućuje velikim tehnološkim kompanijama da ostvaruju golemu zaradu i u pandemiji, uz malen ili nikakav doprinos javnim uslugama u zemljama na globalnom jugu“, naglašava Archer. “Manjak poreznih prihoda od 2,8 milijardi dolara tek je vrh ledenog brijega, budući da je istraživanje obuhvatilo svega tri tehnološka diva“, dodaje.

“Novac kojeg bi po pravednijim poreznim propisima plaćali tek oni najveći, mogao iz temelja promijeniti usluge iz domene javnog sektora za milijune ljudi”, završava glasnogovornik.

Organizacija OECD i EU u akciji…

O globalnom korporativnom porezu i prilagodbi poreznih propisa digitalnom dobu trenutno se pregovara pod egidom Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Čelnici Europske unije naznačili su: Europa bi mogla sama regulirati to pitanje ako pregovori ne urode plodom.

Ipak, pod pritiskom mnoštva iz svijeta oglasio se sada i čelnik Facebooka Mark Zuckerberg. U veljači 2021. poručio je da razumije frustriranost javnosti zbog iznosa poreza koji plaćaju tvrtke poput njegove.

Facebook se pomirio sa činjenicom da će u Europi možda morati plaćati veće poreze, prema novom regulatornom okviru i podržao je planove OECD-a da se pronađe globalno rješenje, dodao je Zuckerberg.

Reference, izvor: Glas Istre/ Hina / AOP: OVDJE 

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2021.

INA i Grad Zagreb – suradnja od 2018. na uvođenju vodika u javni gradski prijevoz unapređuje se! Vodikova energija može biti energija budućnosti.

INA i Grad Zagreb
Zagreb, 040321. Potpisivanje Sporazuma o zajednickoj suradnji Ine i Grada Zagreba na uvodjenju vodika u javni gradski prijevoz koje se odrzalo u Autobusnom pogonu Podsused. Na fotografiji: Darko Markotic, Niko Dalic, Jelena Pavicic Vukicevic, Ljuba Zgela. Foto: Boris Kovacev / CROPIX

INA i Grad Zagreb potpisom Sporazuma o zajedničkoj suradnji formalizirali su partnerski odnos koji traje od 2018. godine na projektu uvođenja vodika kao ekološki prihvatljivog goriva za čista i energetski učinkovita vozila u prometnom sektoru na području Grada Zagreba te poticanju razvoja tržišta vodika u Republici Hrvatskoj.

Uz potporu Ine, Grad Zagreb je lani uspješno prijavio projekt „Vodik“ na otvoreni poziv Zajedničkog poduzeća Gorive ćelije i vodik (FCH JU – Fuel Cell Hydrogen Joint Undertaking), udruženja koje ima potporu Europske Komisije na uvođenju vodikovih tehnologija u europska gospodarstva. Time je osigurana tehnička pomoć konzultantskih tvrtki Element Energy i Tresors u daljnjem razvoju projekta što u potpunosti financira FCH JU-a. Napravit će se detaljna analiza postojećeg stanja te sveobuhvatna priprema za uvođenje autobusa na vodik u javni gradski prijevoz što podrazumijeva razradu poslovnog modela te potrebne infrastrukture poput dobave, punionica i spremišta za vodik.

Partner na projektu je i Zagrebački električni tramvaj (ZET) na čijem autobusnom terminalu u Zagrebu je i potpisan Sporazum koji za cilj ima uređenje međusobnih odnosa tijekom razdoblja provedbe projekta.

Ispred Grada Zagreba Sporazum je potpisala Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica Gradonačelnika, koja obnaša dužnost Gradonačelnika Grada Zagreb,  i pritom je izjavila:

“S ponosom mogu reći da, zajedno s našim kolegama i partnerima, radimo na sveobuhvatnoj pripremi uvođenja čistih i održivih tehnologija bez emisija stakleničkih plinova u naš ZET – jednu od ključnih karika zagrebačke infrastrukture. Ovaj projekt je početak snažnog investicijskog i modernizacijskog ciklusa za ZET u kontekstu promicanja čistih i održivih tehnologija bez emisija – u potpunosti u skladu sa svim lokalnim i nacionalnim strategijama i odrednicama na temu.”, te je podsjetila kako je Grad Zagreb nedavno pokrenuo proces sveobuhvatne revizije i usklađenja svih energetskih i klimatskih politika Grada s nadolazećim Europskim klimatskim zakonom.

U ime Ine Sporazum su potpisali članovi Uprave Darko Markotić te Niko Dalić koji je naglasio:

„INA je snažno posvećena očuvanju okoliša i energetskoj tranziciji te kontinuirano ispituje sve isplative poslovne prilike koje nisu nužno dio tradicionalnih djelatnosti, a koje mogu nadograditi postojeći lanac vrijednosti kompanije. Vodik zasigurno može biti jedna od takvih prilika i zato zahvaljujem Gradu Zagrebu i ZET-u što zajedno sa nama postaju pioniri vodikove ekonomije u Hrvatskoj. Vjerujem da će uskoro i drugi gradovi krenuti u smjeru za koji se odlučio Zagreb.“

Projektom će se definirati potrebne investicije za uvođenje vodika u javni gradski prijevoz, a njihovo pokretanje očekuje se narednom razdoblju nakon čega bi se Grad Zagreb trebao pridružiti rijetkim gradovima u Europi poput Aberdeena, Kölna ili Wiesbadena koje su već uveli vodik kao pogonsko gorivo u javnom prijevozu.

ZANIMLJIVE ČINJENICE O VODIKOVOJ ENERGIJI*

  • Vodik i vodikova ekonomija jedan su od temelja zelene tranzicije i dekarbonizacije koju snažno zagovara Europska unija, prvenstveno u prometnom sektoru.
  • Zbog mogućnosti proizvodnje vodika iz obnovljivih izvora energije te da prilikom korištenja nema emisija smatra se zelenim gorivom.
  • Vodik može biti gorivo, energent, sirovina i skladište energije.
  • Kao gorivo vodik se koristi u električnim vozilima s gorivnim člancima. Vodik u doticaju s kisikom proizvodi električnu energiju za pogon vozila pri čemu nema sagorijevanja, stvaranja emisija stakleničkih plinova i drugih čestica te buke. Jedini nusproizvod je voda.
  • Vodik pokazuje prednost u odnosu na baterijska električna vozila u teškom transportu i na dugim relacijama.
  • 1 kg vodika ima puta veću energetsku vrijednost od iste količine naftnih goriva. Spremnik od 5 kg vodika vozilu daje autonomiju od 500 do 600 km što je prosječna autonomija današnjih vozila na klasični benzin ili dizel.
  • INA već sada proizvodi tzv. „sivi vodik“ u Rafineriji nafte Rijeka iz prirodnog plina, a kompanija razvija i projekt proizvodnje „zelenog vodika“ kao i mogućnost prevođenja „sivog“ vodika u „plavi“ tehnologijom sakupljanja i utiskivanja CO₂ ( CCS, tzv. Carbon Capture and Storage)
  • Cilj Grada Zagreba je prebaciti 20 % vozila u javnom gradskom prijevozu na vodik do 2025. godine

*Izvor: https://www.hydrogeneurope.eu/; https://www.fch.europa.eu/

FOTO: Boris Kovačev, CROPIX 

INA PR
Avenija Većeslava Holjevca 10, Zagreb
Telefon:  01 6450 552|Fax: 01 6452 406| @: pr@ina.hr

CEMEX nagradio najbolje vozače i tvrtke u protekloj godini – vozili sigurno i pridržavali se svih zahtjevnih mjera u 2020.!

CEMEX nagradio najbolje vozače

Biti vozač, zahtjevan je posao. Između više od 220 vozača kamiona iz 47 tvrtki partnera i ugovornih prijevoznika za prijevoz cementa, betona i agregata, CEMEX je i ove godine odabrao i nagradio najbolje vozače i tvrtke u 2020. godini.

Više od 220 vozača kamiona tvrtki partnera svakodnevno provede gotovo cijeli radni dan na cesti, a među njima je najsigurnijim vozačem prijevozu cementa proglašen Vinko Barač iz prijevozničke tvrtke Marko Tešija. Titulu najsigurnijeg vozača u prijevozu betona odnio je Stipe Miličević iz tvrtke Gruda. Najboljom tvrtkom u diviziji cementa proglašena je tvrtka Autoprijevoznik Mario Punda, dok je titulu najbolje u diviziji betona ponio Obrt za prijevoz, usluge i trgovinu Majetić.

CEMEX-ovi partneri prijevoznici su u 2020. godini prešli više od 8,2 milijuna kilometara, od toga su vozila Obrta za prijevoz, usluge i trgovinu Majetić prešla više od 115.000 kilometara, kako bi dostavila CEMEX-ove proizvode do kupaca. Vozeći sigurno i pridržavajući se svih posebnih pravila i mjera donesenih uslijed posebnih okolnosti pod kojima se odvijao prijevoz proizvoda u 2020. godini, Vinko Barač je prešao 46.500 kilometara, pri tome prevezavši gotovo 8.900 tona cementa, dok je Stipe Miličević svojom miješalicom za prijevoz betona prevezao više od ­­­­­­­­­­­­­­­­3.600 m3 betona.

U ime CEMEX-a Hrvatska dobitnicima su nagrade uručili Alen Voloder, direktor lanca opskrbe, Ivan Novokmet, voditelj transporta, Fabjan Ruščić, voditelj zaštite na radu te Ivan Ivanović, voditelj prodaje materijala. Samoj dodjeli je prisustvovao i predstavnik Službe za sigurnost cestovnog prometa PU Splitsko-dalmatinske, Perica Orešković, koji je predstavio županijske rezultate iz područja sigurnosti na prometnicama.

„Naši vozači i partneri koji svoj cijeli radni dan provode na cesti zaista su savjesni i odgovorni vozači i ljudi. Iako smo se prošle godine morali prilagoditi novim načinima otpreme i dostave materijala kao i novim načinima komunikacije kako bi zaštitili zdravlje i sigurnost svih naših partnera, zahvaljujući njima poslovanje se odvijalo neometano i svi naši materijali su stigli na svoje odredište sigurno i na vrijeme“, rekao je Alen Voloder, direktor lanca opskrbe prilikom dodjele nagrada.

„Vrijeme koje provodimo na cesti i velika vozila kojima upravljamo pred nas stavljaju odgovornost da stalno budemo primjeri sigurne vožnje, a CEMEX kao partner zaista brine o tome da se poštuje svaki aspekt sigurnosti, za našu zaštitu i zaštitu svih sudionika u prometu.  Obuke sigurne vožnje pripremile su nas za brojne nepredvidive situacije i naučile kako se ponašati u njima. Našim partnerima u CEMEX-u možemo samo zahvaliti na trudu koji ulažu u ovo važno područje,“ rekao je Stipe Miličević u ime nagrađenih vozača.

***

CEMEX u svom programu društveno odgovornog poslovanja posvećuje posebnu pozornost sigurnoj vožnji i sigurnosti svih sudionika u prometu te provodi obuke sigurne vožnje koje moraju proći svi vozači ugovornih prijevoznika. Svi kamioni koji prevoze proizvode tvrtke CEMEX označeni su naljepnicom „Kako vozim“ i istaknutim besplatnim brojem telefona na kojeg ostali sudionici u prometu mogu dojaviti nepridržavanje prometnih pravila ili bilo koje druge propuste u prometu vozača ugovornih prijevoznika.

Prilikom odabira najboljeg vozača CEMEX kao metodu koristi matematički izračun svojih jasno utvrđenih pokazatelja sigurne vožnje. Kako bi se ponijela titula najboljeg vozača nije dovoljno samo prijeći najviše kilometara bez nezgode ili prometnih prekršaja, već i zadovoljiti te unaprijed postavljene kriterije.

Tvrtka također svake godine uoči početka školske godine provodi i kampanju sigurnosti na cestama usmjerenu na vozače i školarce, naročito prvašiće.

CEMEX je 2020. godine drugu godinu zaredom dobitnik Hrvatske velike nagrade sigurnosti za implementaciju tehničkih sustava podizanja sigurnosti cestovnog prometa, a vozač Obrta za prijevoz, usluge i trgovinu Majetić, Vjekoslav Pavlović, je također dobitnik Hrvatske velike nagrade sigurnosti za hrabri čin građanina.

Cemex

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2021.

Odgovoran građanin: Možete li pridonijeti zaustavljanju ovog?! Trgovina divljim vrstama je 4. aktivnost organiziranog kriminala, nakon trgovine ljudima, drogom i oružjem!

Trgovina divljim vrstama

Znate li da u svijetu živi manje od 3900 tigrova ili 1800 pandi? Znate li više o razornim posljedicama koje za sobom ostavlja trgovina divljim vrstama? Ne; malo tko zna! Ali, znamo, generalno, da neodrživ odnos prema (posebno rijetkoj) fauni i flori na svijetu itekako utječe na stanje Zemlje, ali i na naše zdravlje. Na budućnost flore, faune, predjela i čovječanstva.

Možemo li i mi „obični“ ljudi početi djelovati?! Ne kupujmo!!!

Ako ne kupujemo, ne kanzumiramo, proizvode od onog nečeg što je pripadalo nekoj životinji ili biljki, zbog čega je i ugašen njezin život, možemo! 

Ako ne kupujemo proizvode od:

  • krokodilske kože, zmijske kože…
  • kljova slonova i kandži zvijeri…
  • krzna tigrova, bijelih lisica…
  • perja paunova i nojeva iz divljine …
  • koralja, spužvi, školjki …
  • rijetkog drva ….
  • i svega drugog bez čega se može

– počinjemo djelovati u korist prirode, sebe i čovječanstva!

U ožujku obilježavamo Svjetski dan divljih vrsta (3. ožujka 2021)

Ovih dana kad obilježavamo Svjetski dan divljih vrsta (3. ožujka), pod sloganom „Šume i egzistencija: održivost ljudi i planeta“, čime se želi naglasiti središnja uloga šuma, šumskih vrsta i njihovih ekosustava za održavanje egzistencije stotina milijuna ljudi diljem svijeta, skrećemo svoju pažnju na ugoržavajuće stanje i procese. Ovogodišnji Svjetski dan daje osobiti naglasak na lokalne zajednice koje imaju snažne povijesne veze sa šumskim područjima, kao i onima u blizini šuma.

Obilježavanje ovog dana dobra je prilika i za promišljanje o uspostavljanju održivog modela suživota ljudi i prirode u skladu s ciljevima održivog razvoja UN-a. Trgovina divljim vrstama spominje se u više ciljeva i zato je potrebno utjecati na donositelje odluka da usvoje participativne pristupe utemeljene na dokazima. Tako bi se osiguralo da buduća uporaba i trgovina divljim vrstama bude sigurna, ekološki održiva i socijalno pravedna.

 „Surađujući s državnim odvjetnicima, inspektorima, čuvarima prirode, policijom, carinom i predstavnicima nadležnih tijela, želimo stati na kraj nezakonitoj trgovini divljim vrstama i suzbiti kriminalne aktivnosti vezane za divlju faunu i floru. Legalna i ilegalna trgovina živim divljim, ali i domaćim životinjama stvara nove prilike za bolesti koje se prenose sa životinja na ljude (zoonoze) te povećava rizik od pandemija, čemu i sami svjedočimo posljednjih godinu dana“, ističe Andrea Solić, voditeljica programa koji brine o divljim vrstama u WWF Adriji. Solić dodaje kako je WWF prošle godine pokrenuo projekt LIFE SWiPE čiji je cilj povećati broj uspješno procesuiranih kaznenih djela.

wwd

Čime se najviše bave kriminalci, njihove organizacije

Kaznena djela protiv okoliša i prirode danas su četvrta najunosnija aktivnost organiziranog kriminala u svijetu, nakon trgovanja ljudima, drogom i oružjem. Nedavno izvješće Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i Interpola (iz 2014.) utvrdilo je štetu od počinjenih kaznenih djela protiv okoliša i prirode u iznosu od 214 milijardi EUR, uključujući i neprocjenjivu štetu našem planetu uz značajno smanjenje biološke raznolikosti te potpuno istrebljenje pojedinih biljnih i životinjskih vrsta.

Brojke koje tužno govore i zazivaju na akciju

Prema posljednjem WWF-ovom Izvješću o stanju planeta 2020., OVDJE  veličina populacija sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova smanjena je od 1970. godine za zabrinjavajućih 68%, uglavnom kao posljedica neodrživog korištenja zemljišta i uništavanja šuma koje su pretvorene u nova urbana područja ili neodržive poljoprivredne površine za veliku industrijsku proizvodnju hrane.
 „Dok na svijetu živi manje od 3900 tigrova ili 1800 pandi, važno je globalno djelovati koordinirano i bez presedana. Jedino tako možemo do kraja desetljeća preokrenuti trend gubitka biološke raznolikosti i populacija divljih vrsta“, naglašava Solić uz poziv da potaknemo donositelje odluka za zajedničku akciju dajući svoj glas za prirodu na WWF-ovoj platformi.

Svjetski dan divljih vrsta poziva institucije države, civilni sektor, znanstvenike ali i sve obične male ljude – djelujmo, učinimo svako ono što možemo! 

Referenca: WWF Adria (World Wilde Fond Adria) – OVDJE 

DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2021.

Serijal PREKARNI RAD: Znate li što je prekarni rad? Suprotno od dostojanstvenog rada! I što nam u tom kontekstu danas znače 17 ciljeva održivog razvoja?

Foto: rawpixel.com

Po prvi put u svijetu, netko se sudski suprostavio globalnim tvrtkama u njihovu iskorištavaju siromaštvo mase, tvrtkama koje to (siromaštvo!) masovno i stvaraju! Učinio je to jedan sud u Italiji, nastojeći zaštititi na desetine tisuća raznosača pica, odjeće… Prateći taj proces, moramo se sjetiti onih velikih 17 ciljeva održivog razvoja OUN – kako ti ciljevi u svemu ovome prolaze?

Poznato je da je status dostavljača na biciklima i mopedima ponižavajući; rade na određeno, sigurnost pri radu je niska, bore se sa minimumom radnih prava i slabim nadnicama. Oni su suvremeni najamni radnici 21. stoljeća – tipični – na najnižem stupnju ljestvice tržišta rada, kako se plastično vidi u članku iznimnog kolumniste Inoslava Beškera – link dolje. Ono što je nekad u vrijeme naglog razvoja industrije – od sredine 19. do sredine 20. stoljeća – bio proleterijat koji je zbog svog užasnog polažaja kretao i dizao besciljne revolucije, danas se po stručnjacima naziva PREKARIJAT.

Prekarijat je po jednom određenju teška opstojnost na poslu bez predvidljivosti ili sigurnosti, koji utječe na materijalno i psihičko stanje radnika. To je neologizam nastao kombinacijom latinske riječi „precarius“, što znači nesiguran i završetka -ijat iz pojma proleterijat.

Glavna karakteristika prekarnosti je nesigurnost, rad na određeno vrijeme, povremeni i privremeni rad i niska ili nikakva radna prava i zaštita. Prekarni radnici se najčešće sreću među ovim kategorijama: sezonski radnici, radnici na crno, slobodnjaci koji žive od povremenih honorara, ugovorni radnici, oni koji povremeno rade preko raznih agencija, ali u nekim slučajevima i stručnjaci koji rade po projektima.

Za razliku od generacija iz razdoblja socijalne države u Europi, koje su mogle računati na stečena radnička prava i socijalne ugodnosti kao što je stalno zaposlenje koje im je osiguralo mirovinsko i zdravstveno osiguranje, definirano osmosatno radno vrijeme, godišnje odmore, slobodne vikende i sindikalno organiziranje, mnogi današnji radnik postindustrijskog globalnoga kapitalizma, pokrenutog u vrijeme vladavine Margaret Thatcher (UK) i Ronalda Reagana, više ne može računati na to. Imamo prekarni rad koji se doista raširio zemaljskom kuglom, pogotovu u nekim njezinim dijelovima. Je li to povratak u kasni feudalizam?!

Imamo prekarni rad i prekarne radnike

Građane bez nade u zaposlenje koje će im omogućiti egzistenciju i razvoj obitelji, bez teoretskih mogućnosti na dostojanstven rad, onaj za koji se zalaže Organizacija ujedinjenih naroda putem Agende 2030 (iz 2015.), promoviranjem civilizacijski važnog sustava „17 ciljeva održivog razvoja (COR)“.

Svojim načinima poslovanja mnogi poznati globalnih igrači (zapravo, naši lokalni), izravno ugrožavaju ciljevi održivosti, koji bi ih se trebali itekako ticati. Prednjače u tome tvrtke koje tako vješto uspijevaju spojiti digitalne platforme i jeftini fizički rad milijuna nezaposlenih, i time ostvarivati enormne profite. Ignoriraju zahtjeve odgovornog svijeta, koji se želi razvijati na osnovama vječnih civilizacijskih vrijednosti: slobode, mira, ravnopravnosti, dostojanstva… Pa sjetimo se i Amazona, čiji zaposlenici rade u bezbroj pakirnih hala, s minimumom plaća i prava. Kojima se štopericom mjeri odlazak na WC. Koji rade bolesni jer se boje uzeti bolovanje. I obično su to obojeni građani s tri kontinenta – Azija, Afrika i Amerika.

Poznato je da tvrtke koje rade na digitalnim platformama masovno izbjegavaju plaćanje poreza u zemljama u kojima djeluju i zarađuju bogatstvo, a neke se ne libe od utaja.

Sjetimo se i Googla i Facea koji na sve moguće načine izbjegavaju plaćanje poreza u domicilnim zemljama u kojima posluju. Nemaju otvorene urede ni zaposlenike tamo gdje stvarno posluju. Većinu svojih financijskih-poslovnih operacija realiziraju negdje gore „u oblaku“. Pogledajmo gore, možda i ugledamo baš „njih“ – kako na oblacima sjede vlasnici i menadžeri tih i sličnih tvrtki i cerekaju se nama naivnima. U Hrvatskoj oni plaćaju manji porez negoli jedna obična domaća majušna mikro tvrtka sa dva ili pet zaposlenih. Zahtjevima koje im je ove veljače oštro ispostavila Australija, a uskoro će i Francuska, to da moraju pridonijeti društvima u kojima djeluju, opiru se na sve načine. Čak i blokadama i isključenjem pristupa svojim platformama, što se Australcima djelomično sad i dogodilo.

Kako i koje ciljeve održivog razvoja (COR) zanemaruju globalne tvrtke – dostavljači hrane?

Načinom svog poslovanja globalni igrači – dostavljači hrane , industrija koja je u vrijeme pandemije iznimno narasla, ugrožavaju, zanemaruju više ciljeva OR, kao:

Cilj 1: SVIJET BEZ SIROMAŠTVA.
(Jeftino plaćenim radom, siromaštvo se samo umnaža i potvrđuje.)

Cilj3: ZDRAVLJE I BLAGOSTANJE
(Rad bez mjera zaštite na radu, opasni uvjeti, pogibje i ozljede tijekom rada)

Cilj 8: DOSTOJANSTVEN RAD I EKONOMSKI RAST.
(Rad na određeno, neravnopravni ugovori, nesigurnost u radno mjesto, nemanje mogućnosti ispoljavanja klasnih interesa i zalaganja za svoja prava)

Cilj 16: MIR, PRAVDA I SNAŽNE INSTITUCIJE.
(Države uglavnom kaskaju za „inventivnim poslodavcima“ ovog tipa; regulative nema, većina zemalja u svijetu ne usuđuje se ni pitati – Zašto nam ne plaćate poreze? Odakle vama toliko bogatstvo, 50, 100 ili 200 milijardi gotovine na računima, nego od našeg novca?)

Cilj 10: SMANJENJE NEJEDNAKOSTI.
(Nejednakosti se produbljuju. Sredinom prošlog deteljeća netko je rekao: „Ne možemo ni zamisliti kolika će bogatstva i kolika siromaštva donijeti digitalna era!“)

Završimo ipak s optimističnim nečim: Ipak je ovo u Italiji važan korak za svijet!

Svijet i život sastoji se od uspjeha i gubitaka, radosti i tuge. Jer, kazao je Goethe: „Trebamo uvijek biti svjesni dviju stvari: i prolaznosti života i  radosti života.“ Sve je – i stanje i proces. Pa ako je proces pozitivan u svom smjeru, mora na bojiti nadom. Saživjet će jednom 17 ciljeva; uz teške žrtve i muke svijeta, mnogih ljudi.

Povezani članak: Glovo, Foodinho, Uber-eats i drugi zbog prekarnog rada dobili naredbu : „Zaposlite dostavljace na neodredeno!“

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2021.

Natječaj dm-a {ZAJEDNO} za Petrinju, Glinu i Sisak dm će podržati projekte, inicijative, kampanje i ideje za obnovu i razvoj potresom pogođenih područja

Natječaj dm-a {ZAJEDNO}

U ponedjeljak 1. veljače dm je otvorio natječaj {ZAJEDNO} za Petrinju, Glinu i Sisak na koji se mogu prijaviti projekti, inicijative, kampanje i ideje čiji je cilj podržati obnovu i razvoj potresom pogođenih mjesta s područja Sisačko-moslavačke županije.

Nevladine udruge s područja Republike Hrvatske te ustanove, jedinice lokalne, područne i regionalne samouprave i hrvatski proizvođači s područja pogođenih potresom mogu prijaviti svoje projekte, kampanje, inicijative i ideje do 15. ožujka putem online-prijavnice na internetskoj stranici www.jednizadrugezajedno.hr, nakon čega će dm odabrati projekte čiju će realizaciju podržati.

„U dm-u vjerujemo kako je za što brži oporavak potresom pogođenih područja ključna dugoročna i sustavna podrška koja će odgovoriti na potrebe ljudi koje je potres najviše pogodio. Zato smo za pomoć potresom pogođenih područja osigurali ukupno 7 milijuna kuna, a dio iznosa namijenili smo za provedbu natječaja {ZAJEDNO} za Petrinju, Glinu i Sisak. Povodom 25. obljetnice poslovanja dm-a u Hrvatskoj, ovim natječajem želimo pružiti priliku svim projektima, inicijativama, kampanjama i idejama koje za cilj imaju obnovu te gospodarski i društveni razvoj potresom pogođenih područja“, izjavio je Mirko Mrakužić, direktor dm-a.

dm će osigurati podršku potrebnu za realizaciju odabranih prijedloga u kategorijama Društveno korisno djelovanje, Održivost i zaštita okoliša, Kultura, znanost i sport te Poticaj poduzetništvu.

Pravila i uvjeti natječaja {ZAJEDNO} za Petrinju, Glinu i Sisak te kriteriji za odabir dostupni su na internetskoj stranici www.jednizadrugezajedno.hr, a sva pitanja o natječaju moguće je uputiti na e-mail adresu natjecaji@dm.hr.

dm 900x600_pr_naslovna

“Nitko gladan, nitko bez krova nad glavom i nitko bez podrške!”. Hrvatska mreža za beskućnike dobitnica europske nagrade EGSO-a za građansku solidarnost.

Hrvatska mreža za beskućnike

U Hrvatskoj živi približno 2000 beskućnika. Njihovu se oporu stvarnost pokušava ublažiti – država, udruge, zaklade, filantropi pojedinci – pa je i njihov status i život drugačiji nego u mnogim razvijenim zemljama. Hrvatska je (ipak) socijalna država, čime se trebamo ponositi i to njegovati.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) 15. veljače 2021. dodijelio je Hrvatskoj mreži za beskućnike svoju prestižnu Nagradu za građansku solidarnost, odavši priznanje njezinom  projektu pomaganja beskućnicima i osobama u riziku od beskućništva tijekom pandemije koronovirusa.

EGSO, savjetodavno tijelo koje na razini EU-a predstavlja europsko civilno društvo, proglasio  je inicijativu HMB-a “Podrška beskućnicima i koronavirus” najboljim prijavljenim projektom  iz Hrvatske.

“Nitko gladan, nitko bez krova nad glavom i nitko bez podrške”, plemenita poruka iz Hrvatske

Poticanjem građana na davanje najisključenijim i najranjivijim pojedincima u društvu kao i na volontiranje, ova nevladina udruga čija je vizija sadržana u plemenitoj poruci koja kruži Hrvatskom: “Nitko gladan, nitko bez krova nad glavom i nitko bez podrške” istaknula se kao svijetli primjer iznimne solidarnosti i  građanske odgovornosti tijekom krize izazvane COVID-om 19, ocijenio je EGSO.

HMB je aktivno pružao podršku beskućnicima od samih početaka pandemije, uputivši apel za pomoć putem svoje Facebook stranice. Poziv je naišao na velik odjek javnosti i HMB je uspio sakupiti velik broj donacija u hrani, higijenskim potrepštinama i novcu, te mobilizirati velik broj volontera.

Nakon razornog ožujskog potresa u Zagrebu, u kojem živi polovica od ukupno 2000 ljudi bez krova nad glavom u Hrvatskoj i koji su se tada našli u vrlo teškoj situaciji, HMB se intenzivno zalagao za njihovo zbrinjavanje, osiguravanje hrane i pronalaženje primjerenog smještaja kao i za njihovu zaštitu od zaraze koronavirusom.

HMB-u i ostalim dobitnicima EGSO je ovo priznanje dodijelio na virtualnoj svečanosti dodjele nagrada održanoj 15. veljače. Svaki je dobitnik primio nagradu u iznosu od 10 000 EUR.
Nagrade je uručio Cillian Lohan, potpredsjednik EGSO-a za komunikaciju, koji je tom prigodom rekao:

„EGSO stalno naglašava da su solidarnost i ciljano brzo, odlučno i zajedničko djelovanje ključni da prebrodimo ovakvu pandemiju. Iz ove situacije možemo izvući pouke za rješavanje drugih kriza, bile one socijalne, gospodarske ili ekološke.

Civilno društvo predvodilo je sve akcije solidarnosti, a bez njegove pomoći na terenu cijena ove pandemije bila bi mnogo viša. Svi projekti koje smo primili dokaz su nesebičnog angažmana građana i lokalnih organizacija, što pokazuje da je doprinos civilnog društva toj borbi golem. Ovom nagradom odajemo priznanje ljudima i organizacijama koji su se iskazali u ovim još neviđenim vremenima. Čast mi je da ovaj trenutak možemo zajedno obilježiti.”

Nagrade su dodijeljene pobjednicima iz 21 zemlje Europske unije. Jedna nagrada pripala je projektu s naglaskom na prekograničnoj suradnji, a jedna organizaciji iz Ujedinjene Kraljevine, čime je EGSO htio pokazati da želi nastaviti održavati bliske veze s civilnim društvom te zemlje unatoč činjenici da je napustila EU.
Iako je EGSO nastojao pronaći pobjednika u svakoj državi članici EU-a i u Ujedinjenoj Kraljevini, iz šest zemalja nije primio prihvatljive prijave za projekte.
Popis svih dobitnika dostupan je u nastavku i na internetskoj stranici https://ec.europa.eu

Dobitnici su odabrani među ukupno 250 prijava koje su podnijele organizacije civilnog društva, pojedinci i privatna poduzeća. Svim je projektima solidarnost bila pokretačka snaga i svi su našli kreativne i djelotvorne načine za suočavanje s često zastrašujućim izazovima krize. Većina ih je bila usmjerena na ranjive skupine ili osobe koje su najteže pogođene krizom, kao što su starije osobe, mladi, djeca, žene, manjine, migranti, beskućnici, medicinsko osoblje ili zaposlenici i poslodavci.
Kad je riječ o sadržaju projekata, fokus je na pet glavnih tema: opskrba hranom i pomoć ugroženim skupinama, medicinska oprema, savjetodavne usluge, obrazovne usluge i informacije o pandemiji, te kultura.

Dobitnik nagrade i nominacije iz Hrvatske

Inicijativa Hrvatske mreže za beskućnike nagrađena je kao jedan od projekata s temom “opskrba hranom i pomoć najugroženijim skupinama”. Projekti s ovom temom bavili su se dostavljanjem svježe pripremljenih obroka, voća i povrća, često u kombinaciji s drugim oblicima pomoći kao što je distribucija medicinske opreme ili pružanje dodatnih usluga podrške u svakodnevnom životu.

Inicijativom “Podrška beskućnicima i koronavirus” između ožujka i kraja svibnja, tijekom kojih su pučke kuhinje mnogim potrebitim osobama bile nedostupne  zbog vladinih mjera zatvaranja i obustave javnog prijevoza, osigurano je na tisuće donacija i paketa s hranom za beskućnike u nekoliko hrvatskih gradova. Volonteri HMB-a dijelili su i letke s uputama za zaštitu od koronavirusa. HMB procjenjuje kako je svojim humanitarnim akcijama izravno pomogao više od 700 beskućnika.

”Ganuti smo i ponosni što smo dobitnici ove vrijedne nagrade kojom se odaje priznanje nama, našim članovima, donatorima, zaposlenicima i volonterima koji nesebično pomažu našim korisnicima, makar su često i sami u teškoj situaciji. Ova  će nam nagrada pomoći da podignemo svijest o beskućnicima i beskućništvu i da potaknemo druge da sustavnije podupiru naš rad i ljude o kojima brinemo,” izjavila je glasnogovornica Sanja Blažeković.

Ostali prijavljeni projekti iz Hrvatske također su bili visoke kvalitete. Među njima je inicijativa “Web učionica 2.0” koja je pripremala nastavnike za nastavu na daljinu, web stranica “OPG-ovi Hrvatske” na kojoj se obiteljskim poljoprivrednim poduzećima omogućilo predstavljanje njihovih proizvoda kupcima dok su na snazi bile mjere zatvaranja, kao i mnoge druge.

Detaljne informacije o svim dobitnicima i kandidatima mogu se pronaći u našoj brošuri dostupnoj na zahtjev. EGSO se nada da će se Nagradom za građansku solidarnost povećati vidljivost i podići svijest ne samo o pobjedničkim projektima nego i o mnogim drugim kreativnim građanskim inicijativama koje se provode u EU-u.

„Danas ne čestitamo samo našim pobjednicima već i cjelokupnom europskom civilnom društvu i mnogim njegovim organizacijama, poduzećima i pojedincima koji su pokazali i koji i dalje pokazuju nezapamćenu solidarnost, hrabrost i građansku odgovornost u ovim teškim i zahtjevnim vremenima”, rekao je Cillian Lohan.

Projekti i inicijative građana i civilnog društva na brojne načine nadopunjavaju napore koje države članice poduzimaju kako bi ublažile posljedice krize, a u nekim su područjima bile čak i ispred njih, kao što je proizvodnja maski za lice na lokalnoj i regionalnoj razini, poručio je EGSO.

U usporedbi s prijavama za Nagradu EGSO-a za civilno društvo zaprimljenima prethodnih godina, uočen je povećan broj prijava neformalnih ili manje poznatih organizacija, što jasno pokazuje pozitivno stanje duha na terenu. Zabilježen je i manji broj prijava iz nekih zemalja koje su bile manje pogođene u prvom valu pandemije ili iz zemalja s jačim sustavima socijalne skrbi.

Kriteriji prijave za nagradu

EGSO je nagradu pokrenuo u srpnju 2020. pod motom „Civilno društvo protiv COVID-a 19”, najavivši da je riječ o izvanrednoj i jednokratnoj nagradi koja zamjenjuje Nagradu EGSO-a za civilno društvo. Cilj je odati priznanje europskom civilnom društvu koje se aktivno i nesebično angažiralo u aktivnostima solidarnosti od prvih dana pandemije.
Natječaj je bio otvoren pojedincima, organizacijama civilnog društva i poduzećima, uz uvjet da su projekti strogo neprofitni i da se financiraju s najviše 50 % javnih sredstava. Morali su biti izravno povezani s COVIDOM-19, odnosno s borbom protiv virusa ili prevladavanjem njegovih posljedica.
Nagradom EGSO-a za civilno društvo svake se godine odaje priznanje organizacijama civilnog društva odnosno pojedincima čiji projekti ističu europski identitet i zajedničke vrijednosti u određenom području rada. Nagrada se dodjeljuje od 2006. godine.

Preneseno iz izvora: https://ec.europa.eu

DOBRA HRVATSKA
Veljača , 2021.

NAJČITANIJE