On-line radionica “Budućnost javnog prijevoza – nove tehnologije, inovacije i planski razvoj”

Iskoristite priliku i poslušajte predavanja renomiranih inozemnih i domaćih stručnjaka iz područja održive mobilnosti i saznajte nešto više o temama kao što su intermodalnost, gradski prijevoz, SUMP, nove tehnologije, mikromobilnost i planiranje javnog prijevoza u doba krize. Radionicu organizira Grad Koprivnica u suradnji s ODRAZ-om, tajništvom mreže CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE u sklopu EU projekta LowCarb. Radionica će se održati na on-line platformi ZOOM 2. i 9. lipnja 2020. od 10 do 12. 30 sati. Rok za prijavu je 29. svibnja 2020.

U fokusu prometnih stručnjaka sve više se govori o novim tehnologijama, inovacijama u prometnim politikama, ulozi SUMP-a u planiranju javnog prijevoza, čistim vozilima, mikromobilnosti i mogućnostima vezanima uz javni promet. Ukoliko vas zanimaju ove teme, prijavite se i sudjelujte na besplatnoj on-line radionici o budućnosti javnog prijevoza na području Jugoistočne Europe, s posebnim osvrtom na planiranje u doba krize.

Radionica je namijenjena prometnim stručnjacima, predstavnicima lokalne i regionalne vlasti, predstavnicima poduzeća javnog prijevoza, studentima i organizacijama civilnoga društva.

Prva radionica – 2. lipnja

Sudjeluju Lasse Brand (Rupprecht Consult, Njemačka), Predrag Brlek, (Sveučilište Sjever, Koprivnica), Marko Slavulj (Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu), Tihomir Dakić (Centar za životnu sredinu, BiH) i predstavnik grada Zagreba.

Druga radionica – 9. lipnja

Sudjeluju Tom Rye (Molde University College, Norveška), Vuk Bogdanović (Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad), Wolfgang Backhaus (Rupprecht Consult, Njemačka) i Ante Klečina (Varaždinska županija) i Marko Stančec (ODRAZ / CIVINET SloHrJIE).

Radionica će se održati na hrvatskom i engleskom jeziku. Detaljan program rada pogledajte OVDJE.

PRIJAVA

Sudjelovanje na radionici prijavite putem on-line prijave najkasnije do 29. svibnja 2020. na sljedećoj poveznici: 

Aplikacija ZOOM može se besplatno skinuti na pametni telefon ili osobno računalo (https://zoom.us/download). Svim prijavljenima ćemo dan prije na e-mail adresu poslati poveznicu putem koje će moći pristupiti radionici. Preporučamo da pristupite 15-ak minuta ranije. Nije se potrebno registrirati u aplikaciju.

Radionica je organizirana u sklopu projekta LowCarb – Capacity building for integrated low-carbon mobility planning in functional urban areas. Cilj projekta LowCarb je poboljšati planiranje i upravljanje održivom urbanom mobilnošću integrirajući zaleđe i urbana područja u funkcionalna urbana područja, programa transnacionalne suradnje INTERREG Središnja Europa 2014. – 2020.

Slika: Nenad Martić – Vukovarska 6,13 (Foto natječaj “Kretanje mojim gradom”, 2016.)

Izvor: https://civinet-slohr.eu/

 

Priča Osvrt: Eko, eko – prestali smo brati kukurijeke.

Možda ne možete promjeniti čitav svijet,
ali kada počnete sebe, krenuli ste u to.

U rano proljeće raste kukurijek. Često smo brali to nježno cvijeće i odnosili ga u naše kuće, kao da je riječ o njegovu prirodnome staništu. Ubrzo bi sve uvenulo. Ljepota žuto-ružičasto-smećkastih tonova nestala bi, možda iz prkosa.

U Dubrovniku, u veljači, za proslave Svetog Vlaha, otkinuli smo rascvjetane grančice sa stabala mimoze. Plahe, žute, mekane loptice, usahle su za samo nekoliko sati.

Livadu, još pokrivenu snijegom, obojili su maleni nježnoljubičasti cvjetovi šafrana. Ubrali smo ih, pune rukoveti, za svaku djevojku u ulici po jedan buket. Sva je ta ljepota uvenula, rasula se, sasušila… Nešto veličanstveno, pretvorilo se u ništa.

Tko je jednom šetao uz obalu Limskog kanala u Istri u ožujku, cijeloga se života sjeća prizora s mnoštvom divljih anemona na zelenom sagu. Nismo ih brali, bilo nam ih je nekako žao.

Sada smo duhom odrasli. Više ne beremo cvijeće, već uživamo s njim i u njemu. Radosni jer nismo u gradu, u prostoriji, već u prirodi.

Ni jedan divlji cvijet nisam ubrala već godinama.

Divlji turski karanfilčić i zumbul, nisu naši. Oni su, poput nas, dio prirode.

Zamisli da cvijeće dođe i ubere nas.

Katja Perić

Kolumna Goran Tudor: Vrijedi pročitati ovaj EU dokument: „Održivo gospodarstvo kakvo trebamo“. Predstavlja se buduća Europa. Europa koja veseli.

Foto: S. Hermann & F. Richter / Pixabay

Nijedan trud i zalaganje, podrška, nisu preveliki za ostvarenje ove vizije. Svaki Europljanin i svaki Zemljanin tu će naći sebe, s više dobra života.

Na plenarnom zasjedanju održanom u siječnju 2020. Europski gospodarski i socijalni odbor usvojio je dokument „Održivo gospodarstvo kakvo trebamo“, vizionarsku sliku drugačije Europe, koja bi uskoro trebala biti na dobrobit svima, mladima posebno … održivosti, razumu, zajedništvu.

Dokument je predstavio Peter Schmidt, predsjednik Opservatorija za održivi razvoj EGSO-a. Koliko god ovaj dokumant danas bio daleko o realizacije, isti svakako veseli. Naime, očituje se ono veliko: netko promišlja o boljem društvu kakvo ćemo zajedno izgraditi, koje će služiti i čovjeku i zajednici, sreći najvećeg broja Zemljana, a ne (samo) velikim korporacijama, eliti i centrima moći, otuđenim vlastima, grupnim i sebičnim pojedinačnim interesima.

Toliko su posebna ta europska nastojanja, i drugačija od onih u drugim dijelovima svijeta, da se usporedba među istima nameće sama po sebi.

tudor

Goran Tudor
Autorski članak

Liderska pozicija Europe u gradnji boljeg, ODRŽIVOG društva

Dok su na drugoj strani oceana, u SAD, sve očitije i sve dominantije inicijative Trumpovskog kruga, „Amerika prije svih“ i „Kapital iznad svega“, u EU se razmatra – nova civilizacijska, humana platforma života Zemljana Mažda samo sanjamo, netko bi kazao – ali neka. Dok Europa, i to uz svoje ozbiljne interne nevolje, želi graditi, neki drugi nastoje svim silama rastakati. To sve s ciljem: da bi se moglo lakše i bolje vladati i ekslpoatirati druge. Veliki male, ponajprije. Razvijeni nerazvijene. Bijeli obojene. Visoki i lijepi male i neugledne. Uredni prljave.

Kako piše Željko Trkanjac / euroaktiv.hr,  u kolumni u Jutarnjem listu, „Trump je odlučio zaključiti svoj prvi mandat (nadamo se i posljednji) demontiranjem svega multilateralnog i povezujućeg u svijetu“. Prvo je istupio iz Transpacifičkog partnertstva (i zapravo time dao Kini trgovinski vjetar u leđa),  zatim iz Pariškog klimatskog sporazuma, pa iz Sporazuma u iranskom nuklearnom programu. Ovih dana pokrenuo je proces izlaska iz programa „Otvoreno nebo“ (zaključenog prije 28 godina) kojem je svrha sveobuhvatnim zračnim nadgladenjem teritorija ograničiti rast nuklearnog naoružanja u svijetu. A ovih dana sablažnjavao nas je uvredljivim i odričućim stavovima o Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji pri UN (WHO). Zna se da mu Organizacija UN nije nimalo mila (Paradoks: najsnažniju inicijativu za osnivanje Društva naroda, preteče UN, pionirski je iznio baš jedan davni američki predsjednik – legendarni Woodrow Wilson, 1918.). O 17 ciljeva održivog razvoja UN 2030., usvojenih 2015., Trump vjerojatnije misli kao o „mlakoj vodici“. Svi potezi koje poduzima govore o potpunom zanemarivanju i ugrožavanju istih.

Istovremeno, citiram dalje uvodni stav iz dokumenta „…Europska unija se u potpunosti obvezala na Program održivog razvoja do 2030. i njegovih 17 ciljeva održivog razvoja. Kako bi se zajamčila odgovarajuća provedba tog programa, EU hitno mora uspostaviti temelje održive i uključive ekonomije dobrobiti koja odgovara svima.

Imajući u vidu da se ovaj saziv Europskog parlemanta i Komisija nalazi tek u prvim mjesecima mandata, opravdano se nadamo da će dosta toga u godinama ispred postati i izvršno, realnost.

„Održivo gospodarstvo kakvo trebamo“ je doista posebna slika. Riječ o promjeni paradigme, epohalnim zaokretima, što ćete i sami lako uočiti u ovih nekoliko stavova koje sam dolje posebno izdvojio.

Današnja globalizacija zasnovana na liberalnom kapitalizmu i prepuštanju razvojnih inicijativa samo tržištu i samo privatnom kapitalu, doveli su svijet u krizu, s očekivanim pogoršanjima u svakom – političkom, gospdarskom, ekološkom – pogledu.

Europska unija 2020 se očitovala da želi biti svjetski lider u zalaganju za održivi svijet. I takva je potrebna svijetu.

Neki važni naglasci iz dokumenta

  •  Predlaže da se osim BDP-a razviju i novi pokazatelji gospodarske uspješnosti i društvenog napretka.
  • Gospodarstvo se mora temeljiti na jasnim načelima koja odražavaju i naše težnje za boljim svijetom i naše znanstveno razumijevanje planeta o kojem ovisimo. Na uništenom planetu neće biti ni života ni radnih mjesta ni poduzeća. (Mišljenje EGSO-a „Sibiu i šire“, SL C 228, 5.7.2019., str. 37.)
  • … gospodarske razlike i drugi izazovi doveli su do gubitka povjerenja građana u europski projekt i porasta nacionalizma i populizma
  • Blagostanje danas malo znači ako se postiže po cijeni preživljavanja u budućnosti. Uspjeh mjeren BDP-om varljiv je jer učinci rasta dovode do nepovratnih i katastrofalnih promjena u kvaliteti naše klime, tla, šuma, rijeka i oceana.
  • Sada 5 % najbogatijih Europljana posjeduje gotovo 40 % ukupnog privatnog bogatstva. Gotovo četvrtina naše djece i mladih u opasnosti je od siromaštva ili živi u siromaštvu, a milijuni mladih ne mogu pronaći pristojno radno…
  • Ekonomija dobrobiti mora biti u stanju ispuniti ciljeve održivog razvoja i osigurati blagostanje čak i u slučaju niskog ili nikakvog rasta,
  • Posebne politike za detaljno razmatranje i daljnji rad EGSO-a mogle bi uključivati: povećanje zastupljenosti radnika u upravama trgovačkih društava, usvajanje prava na rad ili „jamstvo za posao”, univerzalni osnovni dohodak, univerzalne osnovne usluge i maksimalni dohodak.
  • Okolišni stup odnosi se na ekološka i resursna ograničenja („siguran prostor djelovanja”) unutar kojih ljudi smiju djelovati.
  • Na razini EU-a potrebno je usvojiti „proračun za dobrobit” po uzoru na novozelandski okvir za životne standarde.

Treba nam Europa, prije svega! Unatoč svemu.

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA, svibanj 2020.
Svibanj, 2020.

——————-

Pogledajte cjeloviti dokument, s podcrtanim dijelovima koji se čine posebno vrijednim (subjektivni izbor autora kolumne).

Kolumna Nada Podnar: Pandemija koja traje, a o kojoj se ne govori

Foto: Engin Akyurt / Pixabay

Održivi razvoj je utemeljen iz potrebe, da bude onaj optimalni, najbolji, sveobuhvatan, da vodi napretku bez ugroze pojedinih aspekata cjeline svijeta i prirode; tako bi trebalo biti. A održiv život ljudi? Nije li to onaj koji podrazumijeva najveću sreću i zadovoljstvo za većinu Zemljana? S najmanje negativnih utjecaja po cjelinu bića i života čovjeka. Eto, mislim da o održivom životu trebamo razgovarati.

Ispraćajući 2019. godinu, moje suradnice odlučile su napraviti tematsko druženje zaposlenika s ciljem unapređenja međusobnih odnosa. Iz dosadašnjeg iskustva znali smo da ovakva organizirana događanja nisu uvijek nailazila na najveće odobravanje većine. No, na ovo druženje, zanimljivo, odaziv je bio gotovo sto posto. Čak ni naslovnu temu događanja nije bilo teško pronaći – naprosto se nametnula sama po sebi. Ulazimo u 2020. i suradnice su odmah povukle paralelu: „Lude dvadesete!“ Prebacit ćemo se svi u neke svoje 20-e.

Obučeni u lepršave crne haljinice s resama, puno perlica, perja, šešira, leptir mašni i  hozentregera,  uz ponešto zlatnih dodatka, pravih krupijea, kockarskih stolova i uz vrhunsku glazbu, glamur je bio zagarantiran. Zabava je potrajala do jutarnjih sati, a više od osamdeset ljudi otišlo je doma s dojmom kako je to bilo druženje za pamćenje.

Nada Podnar

Nada Podnar *
Autorski članak

Nakon tog događanja ušli smo u 2020. nekako zbliženi, s velikim očekivanjima od godine koja je pred nama. Nije bilo nikakve sumnje da ta godina i neće biti baš takva: puna velikih planova i projekata, olimpijska, evropska, milenijska, okruglih i inih brojeva. Sve je bilo na našoj strani , osim jednog malog detalja, koji se zove opasni, prijeteći, novi, neistraženi, nepredvidivi… virus.

Proglašena je pandemija.
Svijet je stao.
Svi smo odjednom završili u izolaciji.

Zaustavljena su putovanja, druženja, okupljanja, pozdravljanja, dodiri i zagrljaji. Ostali smo zatvoreni u svojim obiteljima i domovima. Svi o epidemiji gotovo da znamo sve, još samo da svijet pronađe cjepivo i da i to stavimo  pod kontrolu.

Pojavom ove epidemije svi danima pričamo o izolaciji, a da niti jednog trenutka nismo svjesni činjenice da veliki broj ljudi u cijelom svijetu već duže vrijeme, svjesno ili nesvjesno, živi u svojevrsnoj izolaciji.

Život u izolaciji – pandemija koja traje

Pandemija novog doba o kojoj nitko ne govori zove se OSAMLJENOST. Tempo života, nove tehnologije, životne borbe i želja za zaradom, prestiž, potrošačke navike, društvene mreže, radno vrijeme, neizvjesnost,  strah,  nametnuti kriteriji i obrasci ponašanja, sve to gura u izolaciju. I dovelo nas je do osamljenosti! Pandemija novog vremena je nešto o čemu se ne govori previše. To je nešto o čemu niti osobno ne pričamo jer vrijeme u kojem živimo ne prihvaća osobne slabosti, samo uspjeh. U virtualnom svijetu prijatelje brojimo u stotinama, uzor su nam instant zvijezde koje popularnost i slavu stječu sjajnim novim krpicama, glamuroznim izlascima i druženjima s poznatima. Sve izvan toga nije dovoljno atraktivno, pametni i vrijedni ljudi su nam dosadni, ne potičemo marljivost i rad, samo uspjeh, sad i odmah. Posljedica svega je naše zatvaranje, gubitak stvarne i istinske komunikacije s prijateljima, suradnicima pa čak i obiteljima. Informacije i slike o sebi dijelimo fotošopirane do te mjere da i sami počinjemo vjerovati u stvarnost koja je obojana u ružičasto. Probleme sakrivamo pod tepih, živimo iznad svojih mogućnosti, a vrijeme koje provodimo u četiri zida postaje sve više ispunjeno tjeskobnom, anksioznošću i depresijom. Zatvaramo se sve više u sebe, ne pričamo o stvarnim i realnim stvarima, druženje s prijateljima organiziramo virtualno, a sve manje vremena provodimo u stvarnom, istinskom kontaktu i razgovoru.

Osamljenost je ozbiljan problem s kojim se nosimo u ovom vremenu, a da o tome pričaju samo svjetski eksperti koji shvaćaju ozbiljnost problema s kojim se suočava svijet. Ova pandemija bitno je različita od svega što svijet poznaje. Ovdje se ne broje mrtvi i zaraženi na dnevnoj razini, nema kriznih stožera da iznesu krivulju rasta. Teško je izbrojati bolesne duše pa samim time i problem postaje teško mjerljiv. Uvijek je tako kada je riječ o osjećajima. Tu su. Imaju veliki utjecaj na naš život, ali ih je teško izmjeriti i brojčano prikazati.

Koliko god da nam je danas teško zbog virusa koji je za trenutak zaustavio svijet, budimo sigurni da je jedna puno teža prijetnja već tu i da je krajnje vrijeme pokrenuti borbu protiv pandemije našeg doba, protiv osamljenosti!

Nije li i ova pandemija znak da smo krenuli u krivom smjeru?

Može li čovjek izaći iz života u izolaciji? Što društvo mora činiti? A što mi kao pojedinci – još i prije? Što god bilo, neće biti lako. Prvo ide osvješćenje pa djelovanje. Povezivanje naših bića, da sve bude održivo.

Nada Podnar
Direktorica Sektora za operativni marketing HEP Opskrba; Promotorica održivog razvoja i eko-Neretve

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2020.

Stigla poruka od naših knjižničarki: „Evo Liste, potaknimo zajednički djecu na čitanje i razvoj u sretne osobe…

Foto: pvproductions - www.freepik.com

Potaknute UN-ovom Agendom 2030, kao školske knjižničarke, odlučile smo pridonijeti njenoj realizaciji u kontekstu poticanja čitanja, kritičkog mišljenja te informacijske pismenosti, odnosno slobodnog pristupa informacijama i znanju. S tim ciljem pripremile smo Listu književnih djela za djecu i mlade kojoj je svrha, pomoću priča, potaknuti čitatelje na aktivno razmišljanje i aktivno bavljenje načelima održivog razvoja, počevši od najmlađih.

Lista književnih djela za djecu i mlade dostupna je na adresi: https://issuu.com/knjiznica_dubovac/docs/agenda2030_reading_list

Pozivamo vas dijelite Listu jer samo tako,  zajednički, možemo pridonijeti ostvarivanju ciljeva Agende 2030 koja se tiče djece: poticanjem, razvojem, osjetljivošću i osvješćivanjem najmlađe skupine, čije će djelovanje imati veliki značaj za budućnost.

Lista sadrži preko stotinu naslova domaćih i stranih autora dostupnih u Hrvatskoj namijenjenih djeci i mladima. Naslovi su raspoređeni tako da temom odgovaraju pojedinom cilju iz Agende 2030. Uz svaki naslov dodana je kratka anotacija te poveznica na mrežnu stranicu s više detalja o djelu.

Osim preporuka naslova za individualno čitanje, Lista se može koristiti kao platforma za suradnju ili pokretanje novih projekata između knjižnica, škola, vrtića i relevantnih udruga. Time se dodatno doprinosi ostvarivanju svih pet ciljeva Agende 2030 istaknutih u obilježavanju Svjetskog dana telekomunikacija i informacijskog društva 17. svibnja.

Nadamo se da ćemo ostvariti uspješnu suradnju.

Ukoliko imate kakvih pitanja ili prijedloga, slobodno nas kontaktirajte na naše adrese:

ana.sudarevic1@skole.hr
jasna.milicki@skole.hr

Srdačan pozdrav, svako Vam dobro

ZAJEDNO S VAMA ZA SREĆU DJECE

Ana Sudarević i Jasna Milički
———————————-
Ana Sudarević, prof. i dipl. knjižničar
Osnovna škola Dubovac, Karlovac

http://os-dubovac-ka.skole.hr/

dr. sc. Jasna Milički
Osnovna škola Marija Bistrica, Marija Bistrica

http://www.os-marija-bistrica.skole.hr/

Poruka iz HR PSOR-a: Da li smo dobili novu priliku? Hoćemo li nakon svega promijeniti način kako vrednujemo planetu Zemlju?

Neočekivana kriza nas je izbacila iz kolotečine i pokvarila kako poslovne tako i privatne planove. Mi u HR PSOR-u sretni smo što smo uspjeli 5. ožujka organizirati i realizirati Forum Savjeta za rodnu ravnopravnost, samo nekoliko dana prije no što je sve stalo. Mnogi su nam planovi na čekanju, a tako je sa svakim poslovnim subjektom i pojedincem u Hrvatskoj i mnogim zemljama svijeta.

Što možemo očekivati?

Gospodarstvo je zabrinuto, proizvodnja se još kako-tako odvija, no usluge su potpuno stale, najviše to brine mikro i mala poduzeća, ali i veliki su „na ledu“. Možda ste pročitali, ovih dana da je uprava Valamara odlučila odreći se svojih plaća kako bi sredstva uložila u zadržavanje zaposlenika. Nadamo se da će turistička sezona, ili barem njen glavni dio, ipak biti zadovoljavajuća.

Mirjana Matesic

Dr. sc. Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a
Autorski članak

Jeli se ovo moglo predvidjeti? Kako se prilagođavamo?

Svi smo ovih dana zatrpani video-klipovima koji se masovno dijele putem WhatsAppa ili Vibera, neki su edukativni, neki govore o teoriji zavjere. Dok neki smatraju da je virus pobjegao iz laboratorija, drugi pak tvrde da je panika i strah pretjeran te da će mjere koje poduzimaju države članice EU učiniti više posredne štete uništavanjem gospodarstva i posredno gubitka više života no što ćemo ih izgubiti zbog Covida-19. A Hrvatske mjere takozvanog lock-downa spadaju među strože na svijetu.

Vlada je ovih dana predstavila mjere za rasterećenje gospodarstva. Gospodarstvenici ih kritiziraju kao nedovoljne, sindikati su se zabrinuli za mogućnost suspenzije prava radnika zagarantiranih Zakonom o radu, udruge su zabrinute zbog moguće suspenzije demokracije, vladajući zbog preslabog punjenja proračuna koje bi moglo uslijediti otpuštanjem obveza gospodarstva. Očekivano, razne interesne skupine zastupaju svoje interese, donosioci odluka morat će procijeniti koliko je stvarno netko ugrožen te odmjeriti one ustupke koje će spasiti većinu gospodarstvenika i radnih mjesta, a istovremeno sačuvati državu od bankrota.

Kako vidimo one na prvoj crti obrane?

Kao jedna od opcija koje se zagovaraju, smanjenje je plaća u javnom sektoru. I sama sam pobornik ovog prijedloga. Jasno je da treba sačuvati pa ako treba i povećati primanja djelatnika u zdravstvenom sektoru koji su na prvoj crti obrane, a možda još nismo ni vidjeli ono najgore. Tu su i druge hitne službe kao što su policija i vatrogasci koji su na terenu, ne pitaju za rizike. No svi ostali, trebali bi dati svoj obol u sprečavanju ili barem umanjenju recesije koja je neminovna.  Sjetimo se da ima puno drugih zanimanja o kojima ovih dana ovisimo. Proizvođači hrane, čiji zaposlenici svakodnevno dolaze na posao, blagajnice i trgovkinje u prodavaonicama hrane, dostavljači, ljekarnice i mnoge druge službe privatnog sektora riskiraju svoje zdravlje kako bi nam život koliko toliko i dalje bio funkcionalan. No njihova primanja i radna mjesta nisu sigurna, ne štiti ih državni proračun. Usprkos tome što su i oni na prvoj crti obrane, mogli bi sutra ostati bez posla. Nedaće krize i recesije koja slijedi trebala bi se rasporediti na sve građane Republike Hrvatske. Zato bi zaposlenici u državnom sektoru trebali pristati na smanjenje plaća u interesu očuvanja radnih mjesta onih koji njihove plaće dugoročno financiraju.

I mi u HR PSOR-u smo zatečeni ovom krizom. Kao ekolog, sklona sam vjerovati da se priroda uvijek vraća u ravnotežu. Moja reakcija na pandemiju iz tog razloga nije panična. Slušam i one druge koji izražavaju zabrinutost da bi recesija koja će uslijediti mogla potencijalno uništiti više života no sama epidemija Covida-19. Stoga sa zanimanjem promatram kako se s donošenjem odluka o karanteni nose druge zemlje kao primjerice Švedska. Hoće li se njihov model pokazati uspješnim ili će završiti kao katastrofa? Srećom nisam od onih koji moraju donijeti ozbiljne odluke, nisam sigurna da itko danas ima sve informacije koje su potrebne za donošenje ključnih odluka bez ozbiljne dileme.

Utjecaj čovjeka na promjene u prirodi. Brinemo li za planetarno zdravlje?

No, kao osoba koja se bavi održivim razvojem, logično promišljam aktualne događaje kroz prizmu održivog razvoja odnosno kako zapadna civilizacija i njena ekonomija utječe na planetu Zemlju i njene ekosustave, izvore resursa te održivost njihovog crpljenja. Logično, promišljam i novonastalu situaciju te moguću poveznicu Covida-19 i ponašanja čovjeka prema prirodi. I nisam se iznenadila kada sam pronašla mnogo studija, istraživanja i znanstvenika koji su ovu poveznicu opisali.

Veliki broj znanstvenika naime smatra da je utjecaj čovjeka na prirodu i gubitak biološke raznolikost faktor koji olakšava novim virusima i bolestima kao što je Covid-19 da se razviju. Čak je razvijena nova disciplina koja se zove planetarno zdravlje, koja se bavi sve jasnijom povezanošću između blagostanja čovjeka i drugih živih organizama pa i čitavih ekosustava. Ljudske aktivnosti kao što je izgradnja autoputa, rudarenje, lov i sječa šuma uzrokuju invaziju divljih područja prirode u kojima se u raznim životinjama i biljkama kriju nebrojeni, nama nepoznati virusi. David Quammen, autor teksta Prelijevanje: utjecaj životinja na sljedeću pandemiju, koji je objavljen u New York Timesu, smatra da uništavanje prirode, izrabljivanje životinja i ljuljanje ravnoteže ekosustava olakšava oslobađanje virusa iz njihovih prirodnih domaćina i oni tada traže novoga.

Smanjenje barijera između divlje prirode i čovjeka kao i smanjenje broja divljih životinja, domaćina, povećava mogućnost prelaska na čovjeka, što je i vrlo logičan izbor budući da je ljudskih jedinki kao potencijalnih budućih domaćina dostupno u izobilju.

Divlji ekosustavi pod iznimnim su pritiskom svuda na svijetu, životinje gube staništa, prelaze u nova, miješaju se i povećavaju protok uzročnika bolesti. Iako je divlja priroda sama po sebi u ravnoteži, upravo su djelovanja čovjeka na ljuljanje te ravnoteže uzrok ovakvih pojava. Prirodni domaćini, najbolji su izbor za svaku bolest, znači ili ugroza domaćina ili značajan pad broja jedinki pokrenut će proces prelaska uzročnika na novu vrstu.

Povezanost tržišta, i svega

Ima li tu i naše odgovornosti? Za mene su stvari jednostavne i jednoznačne. Čovjek je otuđen od prirode. Blagostanje u kojem živimo ne povezujemo s degradacijom okoliša. Naše potrebe za život u izobilju uglavnom se zadovoljavaju na resursima trećih zemalja pa onda i štete za okoliš ne pripisujemo sebi jer se ne smatramo odgovornima. No, potražnja za drvom, mineralima i resursima dovodi do degradiranja okoliša i narušavanja ekosustava što izaziva širenje bolesti. Termin koji znanstvenici koriste jest bio-sigurnost koja se sastoji od prepoznavanja slabijih karika i sprečavanje prelaska patogena, a aktivnosti koje uključuje jest i jačanje zdravstvene usluge u zemljama u razvoju.

Rizici su sve veći, zbog globalizacije, ljudi su mobilniji pa se i potencijalne ugroze brže šire što se vidi i na slučaju širenja Covid-19. Zbog toga i naša reakcija mora biti brža, moramo mijenjati ljudsko ponašanje, ali i razumjeti kako život funkcionira na razini lokalnih zajednica.

Kažu svi da nakon ove pandemije ništa neće biti kao prije i da će nam se životi stubokom promijeniti.

Možda je ovo i nova prilika za nas

Dok s jedne strane slušamo o zaustavljanju života na zapadnoj hemisferi, istovremeno do nas dopiru informacije o prirodi koja se momentalno oporavlja. Emisije stakleničkih plinova pale su ispod svakih očekivanja, sva druga zagađenja su minimalizirana, internet pune fotografije zelene vode u venecijanskim kanalima, patke i druge ptice su se tamo vratile. I gospodarstvenici smatraju da je ovo prilika za novi početak, za dubinske promjene koje sada kad krećemo skoro iznova, moramo integrirati u naš način proizvodnje i potrošnje. Promjene su potrebne i kod bogatih i kod siromašnih društava.

Možda smo dobili novu priliku, zašto ne bismo sada, dok sjedimo u ovoj prisilnoj karanteni, daleko od svojih poslova i dnevnih zadataka, promislili što možemo promijeniti u svom načinu poslovanja kako bismo kad se vratimo na posao mijenjali ponašanje, proizvodnju, i sve druge odluke koje donosimo u smjeru održivosti.

Jer ako je ovo zaista nova prilika, možda je posljednja, ne bismo je smjeli propustiti.

Izvor: GIO, broj 61

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2020

Osvrt: Što se događa? U Europi stala reciklaža plastičnog otpada! Hoće li sva plastika opet na deponije…

Used plastic bottles in recycling bins for earth day campaign
Foto: rawpixel.com - www.freepik.com

I vi sudjelujete u nastanku 26 milijuna tona

Ovo se svih nas tiče. Odlaganje plastičnog otpada se smanjilo, a spaljivanje povećalo. Reciklaža je upravo  stala…

Pandemija CoViD-19 je pogibeljno utjecala na mnoge industrije, a po novim informacijama i na pad potražnje za recikliranom plastikom. Hoće će se dogoditi ono najgore – da plastika počne opet završavati na deponijama ili u spalionicama, onako kako je bilo pred nekoliko decenija.

Industrija recikliranja plastike zaustavila proizvodnju

Najnovija situacija pokazuje da je Europska industrija recikliranja plastike zaustavila proizvodnju zbog trenutnih kretanja na tržištu uzrokovanih pandemijom CoViD-19. Kako se navodi u priopćenju organizacije Plastics Recyclers Europe (PRE), pandemija CoViD-19 je značajno utjecala i na europsku industriju recikliranja plastike, kojoj glavne probleme predstavljaju pad potražnje zbog zatvaranja postrojenja za konverziju i rekordno niske cijene čiste ili djevičanske plastike, kao i općenito smanjene gospodarske aktivnosti na globalnoj razini.

Ako se ovakva situacija nastavi i ako se ne poduzmu mjere za spašavanje sektora, recikliranje plastike prestat će biti profitabilno što će utjecati na nemogućnost postizanja ciljeva EU-a vezanih za recikliranje i ugroziti prijelaz prema gospodarenju plastikom na održiv način kao jedne od pretpostavki kružnog gospodarstva“, kazao je predsjednik PRE-a Ton Emans. „U tom ćemo slučaju reciklabilni plastični otpad biti prisiljeni slati na odlagališta ili spaljivanje.“

Također, u organizaciji tvrde kako će problemi tržišta recikliranja, osim teških posljedica za okoliš, imati i dalekosežne socioekonomske učinke zbog velikog broja radnika zaposlenih u gospodarenju otpadom.

PRE stoga poziva EU i države članice da u programe državnih potpora za tvrtke pogođene posljedicama pandemije, kao i nacionalne planove oporavka, uvrste i tvrtke iz njihovog sektora kako bi se omogućilo provođenje mjera bitnih za prijelaz na kružno gospodarstvo.

Osiguranje pozitivnih kretanja na ovom tržištu, navodi se u priopćenju, ključno je za smanjenje upotrebe djevičanske plastike u Europi, a samim tim i za opstanak tržišta sekundarnih sirovina, kao i daljnja ulaganja u taj sektor.

Reciklirana plastika čini tek oko 6 % ukupne potražnje u Europi

Podsjetimo, prema Europskoj strategiji za plastiku u kružnom gospodarstvu, trenutačnom proizvodnjom, upotrebom i odlaganjem plastike prečesto se ne uspijevaju ostvariti gospodarske koristi koje donosi „kružniji” pristup te proizvodnja, upotreba i odlaganje štetno djeluju na okoliš.

U EU-u je u sektoru plastike zaposleno oko 1,5 milijuna ljudi, a iako je proizvodnja plastike proteklih godina bila stabilna, udio EU-a u globalnom tržištu opada jer proizvodnja u drugim dijelovima svijeta raste.

Potencijal za recikliranje plastičnog otpada u EU-u je i dalje većinom neiskorišten, a ponovna upotreba i recikliranje otpadne plastike vrlo su niski, osobito u usporedbi s drugim materijalima (papir, staklo ili metali).

Potražnja za recikliranom plastikom danas čini tek oko 6 % ukupne potražnje za plastikom u Europi te se u nove kapacitete za recikliranje plastike ne ulaže zbog predviđene niske profitabilnosti u sektoru.

Evo nekih najvažnijih podataka o stanju u Europi u pogledu plastike:

  • U Europi svake godine nastane gotovo 26 milijuna tona plastičnog otpada
  • Za recikliranje prikupi manje od 30 % upotrebljene plastike
  • stope odlaganja i spaljivanja plastičnog otpada su visoke – 31 %, odnosno 39 %.

Valja također napomenuti kako se odlaganje plastičnog otpada smanjilo, a spaljivanje povećalo.

izvor: Eko vjesnik

https://www.ekovjesnik.hr/clanak/2906/u-europi-stala-reciklaza-plasticnog-otpada

 

„INNOVATIONS BY BERNARDA“ – prepoznatljiv znak za suvremeno i društveno odgovorno poduzeće iz Međimurja

Samo svakodnevna inovativnost posvećena zadovoljstvu potrošača, dobro upravljanuje svim resursima i procesima te odgovorno poslovanje prema društvu i tržištu – prema svim svojim dionicima – mogu jamčiti budućnost, dobru kakva je i sadašnjost u Bernardi d.o.o.

Svakoga u tvrtci Bernarda i puno šire od granica tvrtke mora veseliti trajanje uspjeha od preko dva decenija

Iako madraci, oprema i krevetni sustavi na prvi pogled ne „obećavaju“ velike mogućnosti za inovativnost, poslovanje tvrtke Bernarda d.o.o. uči suprotno! U Bernardi inovacije smjenjuju jedna drugu, a stalna unapređenja način su življenja. Popratni slogan te doista izrazite inovativnosti je poslovni slogan, misijski poklič: „Dobar san za zdrav život!“ Može li se ta misija – „Dobar san za zdrav život“ izvršavati uspješno već dva desetljeća bez potpune posvećenosti kupcima-spavačima, bez spremnosti na ispunjenje gotovo svake individualne želje (u pogledu materijala, dimenzija, izgleda…), bez kreativnosti koja donosi novo i bolje? Rekli bismo – NE! Ali, nije to tako jednostavno. Da jest, mnoge bi se tvrtke ukrasile  i ponosile atributom – inovativna tvrtka, kao što ga nose Bernarda i druge rijetke u Hrvatskoj. Sjetimo se – u globalnim razmjerima inovativne tvrtke su japanski Sony ili američki 3M, a na stotine tisuća drugih, pa i uspješnih, nisu to u toj mjeri.

Innovations by Bernarda – još jedno ime za kompaniju Bernarda

Svake godine tvrtka Bernarda iznosi nešto novo pred klijente. U uredima i proizvodnim pogonima u Pušćinama kod Čakovca inovatorski rad teče svakodnevno, usporedno s poslovanjem. Inovacije su preduvjet osuvremenjivanja proizvodnje i uspješnosti proizvoda na tržištu. Potvrda visokoj inovativnoj vrijednosti proizvoda iz Bernarde su i mnogobrojna priznanja i nagrade za inovatorstvo. Još od početka poslovanja Bernarda se spremno „podvrgava“ ocjenjivanju kvalitete pod nazivom Mobil optimum pri Ambienti i tu dobiva stručna priznanja. Potaknuti dobrim iskustvima , u Bernardi 2010. godine donose odluku o uključenju tvrtke u inovatorsku zajednicu Hrvatske i Europe, o redovitom prezentiranju inovacija pred stručnom, znanstvenom i općom javnosti. Od tada se ime Bernarda i njezini ljudi susreću na svim izložbama i sajmovima inovacija.


Brend s preko 50 nagrada za inovatorstvo

Bernarda Cecelja, direktorica tvrtke, proglašena je Vitezom inovatorstva  na sajmu inovatorstva INNOVA u Bruxellesu, dok je na Zagrebačkom međunarodnom sajmu inovacija ARCA 2013. godine postala Vitezom svjetske organizacije inovatora IFIA. Tadašnji predsjednik RH Ivo Josipović odlikovao ju je Redom Danice hrvatske s likom Nikole Tesle. Zamjenik direktorice, Boris Perovski, također je proglašen Vitezom inovatorstva na sajmu INNOVA u Bruxellesu. U razdoblju 2010. – 2016., Bernardini proizvodi izlažu se na „sve četiri strane svijeta“ i postaju višestruki dobitnici nagrada i priznanja. U Hrvatskoj, Njemačkoj,  Belgiji, Velikoj Britaniji, SAD-u, Južnoj Koreji, Kini, Rumunjskoj, Rusiji i Iranu… osvojili su 40-ak inovatorskih priznanja, a još 20-ak poslovnih dobili su tijekom svih godina postojanja. S obzirom na sve nagrade, s pravom se kaže da su ovo proizvodi s potpisom.

Posebno je vrijedna činjenica da jedna inovacija često uzastopno, mjesec za mjesecom, dobiva priznanja na sajmovima i izložbama: ARCA u Hrvatskoj – listopad, Nürnberg – studeni, Moskva – prosinac, Ženeva – travanj. To najbolje svjedoči da nema zabune, da nema lobiranja, kupovanja nagrade! Samo visoka kvaliteta i iznimne inovacije! Primjer za to je madrac Thermocarte 3+, nagrađen s 12 međunarodnih i domaćih priznanja. Njegova se površina, zahvaljujući sofisticiranoj tehnologiji, zagrijava na željenu temperaturu prije samog korištenja, odnosno aktivno grije tijelo tijekom spavanja. Ovaj madrac djeluje preventivno i opuštajuće zahvaljujući posebnom režimu rada koji obavlja sterilizaciju krevetnog sustava. Nadalje, inovativni proizvod je i CoolVision madrac koji, zahvaljujući kombinaciji Tencel® vlakna i posebnog polimera, u dodiru s toplinom i znojem spavača učinkovito rashlađuje i time stvara ugodnu klimu spavanja, a kasnijim otpuštanjem hladne vlage djeluje regenerativno i osvježavajuće. Skupini nagrađenih proizvoda pripada i inovativni antidekubitalni madrac Airmed3. Njegovom tvrdoćom moguće je upravljati individualno u tri neovisne zone zahvaljujući sustavu ugrađenih kompresora i ventila u zračnoj jezgri madraca. Učestalom preraspodjelom pritiska zraka u zračnim komorama poboljšava se cirkulacija u tijelu i nastaje kvalitetan antidekubitalni učinak. Anatomski jastuk Pospanko svojom inovativnom jezgrom s ugrađenim spiralnim oprugama od poliuretana predstavlja vrhunsku inovaciju u području zdravog spavanja i nositelj je pet međunarodnih nagrada i medalja.

Multifunkcionalni medicinski krevet Lift&GO: najnoviji inovativni proizvod 2017, velika uzdanica tvrtke, višestruko nagrađivan

Lift&GO je električni krevet za ležanje, sjedenje, lakše ustajanje i stajanje pacijenata s određenim zdravstvenim poteškoćama. Podnica madraca je konstruirana od tri dijela koja se dižu pojedinačno ili zajedno ovisno o potrebi i zdravstvenom stanju osoba koje ga koriste. Jednostavnom upotrebom daljinskog upravljača korisnik odabire željeni položaj. Lift&GO premijerno je predstavljen na 45. salonu inovacija u Ženevi 2017. godine gdje je osvojio zlatnu medalju za inovaciju. Nakon toga nagrađivan je u Nürnbergu i Zagrebu a posebno iznenađenje je zlatna medalja s najvećeg Azijskog sajma inovacija u korejskom gradu Seoulu. Krunsku nagradu ovaj inovativni proizvod također u obliku zlatne medalje odnio je s Festivala inovacija SVIF 2018. koji se održava u Santa Clari – srcu Silicijske doline. Također ni u Hrvatskoj nisu izostale nagrade ovom proizvodu u 2018. – u Zagrebu je osvojio nagradu „Nikola Tela – Genij za budućnost“ u sklopu manifestacije „Tesla&friends“.

 

„Proizvodi s potpisom“

Biti inovativan – ta strateška odrednica tvrtke – zahtijeva redovite posjete vodećim inozemnim sajmovima u segementu krevtnih sustava – u Milanu, Kölnu i Parizu. Kad novi materijali jednom postanu raspoloživi, treba ih znati sustavno primijeniti u najboljim kombinacijama s elementima dobrog madraca, jastuka i kreveta.

Cjelovito razrađen individualni asortiman navlaka za madrace, nadmadrace i jastuke zadovoljava i najizbirljivijeg spavača, ovisno o njegovim potrebama i o uvjetima u kojima se krevetni sustav nalazi. U Bernardi se redovito istražuju specifične potrebe tržišta i njegovim se segmentima – hotelima, pansionima, bolnicama, kućanstvima – nudi ono najbolje. Sve to u dobroj suradnji sa Šumarskim, Tekstilno-tehnološkim i drugim fakultetima. Kao intelektualnu imovinu tvrtka ima i jedan patent, čemu će se u budućnosti posvetiti još i više.

Svako osvojeno priznanje, dakako, rađa i novu motivaciju koja inovativne timove u Bernardi gura uvijek u istome smjeru – u susret pitanju, ugodnom i teškom: “Što sad novo napraviti?“ Nije uvijek baš lako, a ni odmah isplativo. No dugoročno itekako jest: dosljedan, sustavan i pošten odnos, društvena odgovornost, inovativnost i posvećenost radu pridonose visokom ugledu te tržišnoj i financijskoj stabilnosti.

Ili na drugi način kazano: u Bernardi d.o.o. iz Međimurja svima je doista stalo – pružiti kupcima dobar san za zdrav život.

Innovations by Bernarda!

Dobra Hrvatska

Odgovoran građanin: Mjere sprječavanja nastanka otpada u mom kućanstvu – Top 10. Poticaj za mlade, a vrijedi i za nas.

Foto: Greenpeace

Kada govorimo o gospodarenju otpadom, najčešće čujemo pojmove “recikliranje otpada” i “odlaganje otpada”. Oni koji prate temu gospodarenja otpadom znaju da je riječ samo o nekim od postupaka gospodarenja otpadom. Međutim, jeste li svjesni da je najpoželjnija opcija u gospodarenju otpadom ona u kojoj otpad ne nastaje, dakle da je to sprječavanje nastanka otpada.

Otpad nastao u kućanstva čini znatni dio u ukupno proizvedenom otpadu. On obuhvaća različite vrste otpada: miješani komunalni otpad, biootpad, električni i elektronički otpad, otpadni papir i karton, otpad od plastike, …. Promjene u našim životnim i potrošačkim navikama mogu pridonijeti sprječavanju nastanka ili barem smanjivanju nastanka otpada.

Što možemo činiti?

  1. Izbjegavajte jednokratne proizvode kao što su plastične vrećice, upaljači, baterije, britvice, plastični pribor za jelo i piće.
  2. Kupujte proizvode u rinfuzi (mnoge trgovine počinju ih nuditi: vino, sir, brašno, sjemenke…)
  3. Kupujte proizvode s manje ambalaže i posebno birajte one proizvode u ambalaži koja se može koristiti više puta (daje im prednost, makar koštali i malo više; to će biti vaš osobni dodatni doprinos)
  4. Organizirajte tjedne jelovnike i prije odlaska u kupovinu napravite popis kako ne bi nepotrebno kupovali namjernice koje ne možete potrošiti.
  5. Ako možete, otpad od pripreme hrane biljnog podrijetla kompostirajte, a kompost iskoristite u svom vrtu ili za sadnju kućnog bilja.
  6. Razmislite što od predmeta u kućanstvu možete ponovno uporabiti. Staru četkicu za zube ili četke možete iskoristiti za čišćenje pločica i radijatora. Istrošenu krpu za brisanje suđa iskoristite za čišćenje podova. Dio iskorištene plastične ambalaže možda možete iskoristiti za uzgoj kućnog bilja. Napravite originalne posude za cvijeće mozaikom od ostataka pločica koje ste mijenjali u kupaonici ili kuhinji.
  7. Izbjegavajte kupovinu novih kutija i kutijica od plastike ili bilo čega – u mnoge dobre svrhe možete ponovno upotrijebiti ono staro što već imate u stanu: kutije od cipela, posudice za sir ili sladoled, ambalažne kutije od uređaja, većih ili manjih
  8. Popravite predmete i uređaje.
  9. Kupujte proizvode koji su popravljivi, dajte im prednost pred onima koji su kompaktni i predviđeni da traju koliki im je jamstveni rok.
  10. Donirajte staru odjeću i obuću. Provjerite u obližnjim knjižnicama, školama i vrtićima mogućnost doniranja knjiga i igračaka.

Sprječavanje ili smanjivanje nastanka otpada znači pozitivan korak u zaštiti okoliša i očuvanju prirodnih resursa, a sjetite se da to istovremeno znači i uštede u vašem kućnom budžetu.

Pogledajte nekoliko jednostavnih primjera sprječavanja nastanka otpada u kućanstvima:

Spriječite nastanak plastičnog otpada – Smanjite korištenje plastičnih vrećica

Spriječite nastanak biootpada – Smanjite otpad od hrane

Spriječite nastanak biootpada – Ljuske od jaja ne moraju biti otpad

Spriječite nastanak električnog i elektroničkog otpada – Koristite punjive baterije

Foto: Troy Mayne

Izvor: portal  http://sprjecavanjeotpada.azo.hr/page.htm?id=91

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2020.

Osvrt Priča: Upoznajmo Bezosa više. Amazon prijeti zaposlenicima jer su „klimatski aktivisti“

Velika svjetska kompanija izgleda nije i velika.

“Pojedini su radnici dobili dodatne mailove s prijetnjama otkazom ako nastave govoriti o (ne)održivom poslovanju Amazona. Moramo moći govoriti. Ovo je naš odgovor na taktiku prijetnji”, napisali su radnici u objavi u siječnju 2020, kad je više od 8700 zaposlenika potpisalo otvoreno pismo Bezosu. Namjeravaju ustrajati u otporu i pritiscima.

Nakon toga Jeff Bezos, vlasnik kompanije, obećava da će kompanija do 2030. preći na obnovljive izvore, a do 2040 postići „nultu stopu“ emisija ugljika.

Dotle, sred pandemije, Bezos objavljuje kako u humanitarne svrhe donira 100 milijuna dolara. Ali, to čini 0,1 posto njegovog bogatstva. A samo u jednom danu ožujka 2020., sred pamdemijskih događaja, zaradio je kapitalnu vrijednost od novih 6.5 milijardi dolara!

Isti Besos, a građani očekuju i traže drugo

Na više područja osnivač Amazona izgleda radi po svom i starom, što njega i njegovu kompaniju čini kontraverznom. Problem se čini tim većim jer Amazon raspolaže s ogromnom količinom slobodnog novca, sa stotinama milijardi dolara. Smjer njegovih velikih ulaganja tiče se itekako svijeta; što ako ulaže u ono što većini ljudi ne donosi dobra, a njemu donosi profit!?

Otvara se uobičajeno pitanje – treba li i dalje poslovati s njime, moram li kupovati baš sve preko takvog Amazona? Globalna dobrobit civilizacije je jednako važna, i važnija, kao i moja sitna kućna dobrobit, npr. e-kupovina iz fotelje!

Istraživanja kazuju da mlade osobe,  milenijalci, kojih je danas najviše u zaposlenom svijetu,  ne volje tvrtke koje nisu dosljedne i odgovorne u zalaganju za održiv svijet i društvo. Ne žele raditi kod društveno neosviještenog poslodavca; radije će kupovati drugdje, makar bilo i nešto skuplje.

***

Grupa zaposlenika Amazona, organizirana pod nazivom “Zaposlenici Amazona za klimatsku pravdu“ (Amazon Employees for Climate Justice), tvrdi da poslodavac prijeti otkazima nekim njihovim članovima zbog aktivizma. U objavi na Twitteru u siječnju o.g., koju prenose svi svjetski mediji, napisali su kako ih je odjel za ljudske potencijale upozorio da krše korporativnu politiku jer u imenu svoje grupe koriste i ime kompanije. Otkrivaju i da ih propitkuju o nastupima u javnosti i komentarima.

U Amazonu su se na upit iz BBC-a „oprali“ objašnjenjem kako se otposlana upozorenja temelje na starim pravilima te da je kompanija nedavno ( nakon svega, zapravo nakon zgražanja i pritiska zaposlenika i cjelokupne javnosti) osvježila politiku postupka odobrenja sudjelovanja zaposlenicima u aktivnostima izvan tvrtke. I dalje se, očigledno, namjerava „docirati“ što i koliko se zaposlenici smiju angažirati na pitanjima koja muče njih i cjelokupno čovječanstvo. Izgleda bit će i dalje nadzirani. Tako poručuje nova politika uprave.

„Zaposlenici mogu dobiti obavijest – upozorenje od tima za ljudske potencijale kad doznamo da se ona ne poštuje“, objasnili su u Amazonu.

Klimatski aktivisti kompanije već neko vrijeme pozivaju Amazon da više učini u borbi protiv klimatskih promjena, da u tome budu lideri.

„Sad je vrijeme kad nam trebaju takve politike komunikacije koje nam dopuštaju da pošteno govorimo o ulozi naše tvrtke u klimatskoj krizi. Ovo nije vrijeme za ubijanje glasnika“, izjavila je Maren Costa, glavna dizajnerica tvrtke za korisničko iskustvo, kojoj su zaprijetili otkazom jer je progovorila za Washington Post.

Neće odustati.

Najavljena nova praksa uprave Amazona, u budućnosti, od 2040.

Nakon njihova prosvjeda u rujnu 2020., kad su uspjeli aktivirati tisuće zaposlenika tvrtke da sudjeluju u globalnim prosvjedima za klimu, vlasnik i izvršni direktor Amazona Jeff Bezos najavio je da će tvrtka do 2030. koristiti isključivo obnovljive izvore energije, a do 2040. dostići nultu stopu emisije ugljika. Bezosovu najavu aktivisti smatraju svojom prvom velikom pobjedom, no mjeseca dana nakon toga počeli su pritisci iz ljudskih resursa na predvodnike kampanje.

Ali, do 2040. svijet može doslovce potonuti u vodi otopljenih ledenjaka, temperatura će može porasti za 1,5 do 2 stupnja. Bezos pripada rijetkima, ali moćnima, koji smatraju da je klimatska kriza izmišljena, da su problemi napuhani, „topla vodica“. Tako se izjašnjava i aktualno vodstvo SAD-a.

Bezos još ništa ne kazuje što će čini danas u korist društva, prirode, zaposlenika.

Aktivnosti koje su u Europi već sada postale sadašnjost kroz program Green Plan, Bezosa ne zanima i ostavlja ih za daleku budućnost, ako uopće misli išta poduzimati (jer inače ne bi ovako komunicirao sa zaposlenicima) .

Budućnost je međutim već stigla. Neki, naime, smatraju, i njima se priklanjamo, da je korona virus vjerojatno uzrokovan narušenom ravnotežom ljudi i svog ostalog živog svijeta, prirode na Zemlji.

***

Članovi grupe objavili su da je tvrtka ažurirala politiku vezanu uz istupe radnika u medijima i na društvenim mrežama samo dan nakon što su oni objavili da organiziraju antiklimatski prosvjed.

Ažurirana politika, upravo suprotno službenim objašnjenjima, zahtijeva da zaposlenici prethodno zatraže odobrenje da o Amazonu javno govore i deklariraju se kao zaposlenici tvrtke. To je, pak, u suprotnosti s Amazonovim principima vodstva koji ohrabruju zaposlenike da se usprotive odlukama ako se s njima ne slažu.

„Promjena komunikacijskih politika ima efekt „hlađenja“ zaposlenika koji se suprotstavljaju i kompaniju potiču da radi bolje. Takva politika ima cilj ušutkati diskusiju oko informacija koje su javno dostupne. Nema ništa sa zaštitom povjerljivih podataka“, otvoreno je istupila i Victoria Lang, softverska inženjerka u kompaniji.

Posljednjih nekoliko godina radnici javno prozivaju svoju tvrtku za manjak transparentnosti i akcija vezanih za klimu. U velikom rujanskom prosvjedu pozvali su je da objavi planove vezane uz smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.

Više od 8700 zaposlenika potpisalo je otvoreno pismo Bezosu. Namjeravaju ustrajati u pritiscima.

Reference: Večernji list
https://www.vecernji.hr/biznis/amazon-prijeti-otkazima-radnicima-koji-javno-govore-o-klimatskoj-krizi-1370279

DOBRA HRVATSKA /GT
Travanj 2020

NAJČITANIJE

zimsko računanje vremena

Ljetno i zimsko računanje vremena – Kada će Europa stati na...

Ove 2026. godine ljetno računanje vremena počinje 29. ožujka u dva sata ujutro. Kazaljke se pomiču za jedan sat unaprijed pa dva sata postaje...
Dan bez automobila

Dan bez automobila