Isplanirani sustav kolektivnog mobinga! Povijesna presuda uglednoj kompaniji: „France Télecom/Orange i njegov direktori krivi za „moralno uznemiravanje i sustav institucionalnog zlostavljanja radnika“… Direktor se osuđuje na zatvor …“

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-
Foto: Susanne Jutzeler, suju-foto / pexels.com

U rujnu 2009. jedna se 32-godišnja zaposlenica bacila kroz prozor upravne zgrade u Parizu, a radnik od 57 godina ubio se dvije godine kasnije u Bordeauxu. Strašna je bila smrt radnika iste tvrtke koji se zapalio na parkiralištu tvrtke. Samoubojstvo je počinila i žena u Metzu kada je doznala da će je po treći put u godini dana premjestiti na novo radno mjesto. Ista je „poslovna“ taktika preko ruba otjerala i zaposlenika te tvrtke koji se usred konferencijske dvorane nožem ubo u trbuh, iskrvario i umro.

Sve se to događalo u uglednoj multinacionalnoj telekomunikacijskoj korporaciji France Télecom, koja je od 2013. godine preimenovana u Orange. Telekomunikacijska grupa Orange i njezin bivši glavni direktor Didier Lombard (77) krivi su za „moralno zlostavljanje“ i izazivanje atmosfere straha koja je dovela do vala samoubojstava radnika tijekom restrukturiranja kompanije kasnih 2000.-ih godina, presudio je nedavno pariški sud.

***

Puna zaposlenost i dostojanstven rad za sve jedan je od ciljeva održivog gospodarskog rasta. Iako zvuči utopistički i idealistički, tome cilju treba težiti i raditi na tome da se ostvari, unatoč tomu što danas gotovo polovica svjetskog stanovništva živi s oko dva američka dolara dnevno.

Percepcija javnosti nehumane uvjete rada u nerazvijenim zemljama vidi gotovo kao „normalno“ stanje, ali takve uvjete rada ne očekuje u razvijenim zapadnoeuropskim državama. Zato zvuči nevjerojatno da su čak i u razvijenoj Francuskoj samoubojstva zaposlenika zbog pritisaka na poslu vrlo učestala. Dapače, Francuska ima jednu od najviših stopa samoubojstava povezanih s poslom, pa si oko 400 ljudi godišnje oduzme život jer se ne mogu nositi sa zahtjevima i maltretiranjem na poslu.

***

Lombard je osuđen na godinu dana zatvora, a osuđena su i njegova  dva suradnika, dok je drugih pet menadžera oslobođeno optužbi. Uz to, Lombardu je dosuđena i novčana kazna od 15.000 eura, a kompanija Orange platit će kaznu od 75.000 eura. Povijesna je to presuda i presedan za velika poduzeća, koja bi mogla utrti put za slične presude u Francuskoj i Europi.

Istraga cijelog slučaja trajala je četiri godine, pa se na suđenju koje je počelo u svibnju prošle godine našlo više od milijun stranica spisa. Glavno je pitanje bilo jesu li mjere restrukturiranja tvrtke bile primjerene i jesu li potaknule samoubojstva. Optužnica je jasno naglasila da nije riječ o pojedinačnim postupcima mobbinga nego o sustavnom zlostavljanju radnika, koje je osmislilo vodstvo tvrtke.

France Télecom bila je većinski državna kompanija sa 100.000 zaposlenih u svim dijelovima Francuske. Kompaniju je 2000. godine kupio Orange, a kako je kompanija bila u dugovima, novi je vlasnik tražio nove drastične rezove.

PLAN UKIDANJA 22.000 RADNIH MJESTA, METODOM SUSTAVNOG MORALNOG ZLOSTAVLJANJA

Glavni direktor Lombard je 2006. objavio plan o ukidanju 22.000 radnih mjesta i premještanju 10 do 14 tisuća radnika kako bi se povećala produktivnost. Problem je bio što je većina radnika imala ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Francuska ima jako zakonodavstvo koje štiti stalno zaposlene radnike, pa se vodstvo tvrtke domislilo drugačijem rješavanja toga problema.

– Izbacit ću ih ovako ili onako, kroz prozor ili kroz vrata – izjavio je glavni direktor Didier Lombard višim menadžerima 2007. godine, stoji u zapisniku s toga sastanka koji su objavile francuske novine.

Čelni ljudi tvrtke na čelu s direktorom Lombardom osmislili su kako da natjeraju radnike da sami odu iz kompanije što je, dakako, za kompaniju puno jeftinije. Stvorili su atmosferu straha u tvrtki, a optužnica ih je teretila da su radnike izolirali, degradirali, zastrašivali i premještali na druge, obično niže rangirane poslove i na radna mjesta u druge gradove ne bi li sami ponudili otkaz.

Iako se na suđenju spominjalo značajno „samo“ 18 slučajeva samoubojstava radnika i 13 pokušaja, smatra se da je u toj velikoj kompaniji u tri godine čak 60 zaposlenika oduzelo sebi život, a mnogi drugi su pokušali samoubojstvo te upali u stanje teške depresije..

U izvještaju inspektora rada iz 2010. godine stoji da rukovodstvo tvrtke koristi „patogene“ metode restrukturiranja, poput prisiljavanja ljudi na nova radna mjesta u dalekim gradovima i zadavanja nedostižnih ciljeva uspješnosti. I sindikati su prosvjedovali zbog „nevjerojatnog nasilja“ tijekom rekonstruiranja tvrtke, a posvjedočili su da je u kompaniji uspostavljen „sustav institucionalnog zlostavljanja“ koje je dolazilo od vrha tvrtke, što je u konačnici dovelo i do tolikog broja samoubojstava i niza drugih psihičkih trauma radnika. Inače, nije samo France Télecom tvrtka u kojoj se nad zaposlenicima provodi psihički teror. I Renault je svojedobno bio pod istragom nakon što su si tri radnika oduzela život.

Orange je prethodno priznao patnju koju su prošle žrtve potvrdivši da je možda došlo do pogrešaka u upravljanju prilikom provedbe plana restrukturiranja, ali negira da je postojao neki sistemski plan ili namjera uznemiravanja zaposlenika. Direktor Lombard i njegovi optuženi suradnici – zamjenik direktora i šef kadrovske službe, odbili su vlastitu krivnju s obrazloženjem da je restrukturiranje ekonomska nužnost te su najavili žalbe. Inače, kompanija je posljednjeg dana suđenja ponudila kompenzaciju žrtvama i rođacima poginulih radnika, a dosad traženi odštetni zahtjevi iznose oko dva milijuna eura.

***

Upravo stoga nedavna je sudska odluka imala toliki odjek u javnosti, označivši prekretnicu u odnosu prema radnicima i jedan korak naprijed prema ljudskim uvjetima rada kojima teži održivo društvo.

DOBRA HRVATSKA/ MDM
Siječanj, 2020.

Privredna banka Zagreb je prepoznata kao primjer velikog poduzeća koje provodi mjere u smjeru obiteljsko-poslovne ravnoteže

Objavio
Odgovorno
-

PBZ dobio ugledno priznanje „Poslodavac prijatelj obitelji“ za 2019. godinu!

Ministarstvo za demografiju dodijelilo je 17. prosinca priznanje „Poslodavac prijatelj obitelji“ za 2019. godinu poduzećima s najkvalitetnijim rješenjima u promišljanju kako biti kvalitetan partner zaposlenicima te im osigurati više od propisanih radnih uvjeta. U kategoriji velikih poduzeća Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku dodijelilo je priznanje Privrednoj banci Zagreb koja je prepoznata kao najbolji primjer poduzeća koja u svojoj kategoriji provode mjere u smjeru obiteljsko-poslovne ravnoteže.

Cilj je projekta senzibilizacija poslodavaca i javnosti za razumijevanje potreba zaposlenih majki i očeva, poticanje društva na zaštitu i osnaživanje obitelji te isticanje pozitivnih mjera koje poslodavci provode, a usmjerene su na poboljšanje kvalitete života zaposlenika.

17.12.2019., Zagreb, Plaza event centar – Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku dodjeljuje priznanje “Poslodavac prijatelj obitelji” za 2019. Ministrica Vesna Bedekovic
Photo: Marin Tironi/PIXSELL

Priznanje „Poslodavac prijatelj obitelji“ ministrica Vesna Bedeković uručila je Miroslavu Halužanu, višem izvršnom direktoru Ljudskih resursa i Organizacije u PBZ-u. Miroslav Halužan tom prilikom je istaknuo da Privredna banka Zagreb nizom društveno odgovornih praksi potvrđuje svoju posvećenost zaposlenicima sa svrhom stvaranja poticajnoga radnog okruženja.:

  • Kao ključne dobrobiti istaknuo je kako zaposlenicima je na raspolaganju i usluga korporativnoga vrtića koji je smješten u sklopu novoga poslovnog kompleksa u Zagrebu,
  • Banka permanentno preventivno skrbi o zdravlju zaposlenika.
  • Kao dodatne mogućnosti unaprjeđenja kvalitete života, našim zaposlenicima kao i užim članovima njihovih obitelji, stoje različite sportske aktivnosti i sportske sekcije u koje se mogu uključiti, a koje im omogućuju vođenje aktivnijega i zdravijega stila života.
  • Ujedno je naglasio kako PBZ nastoji kontinuirano razvijati dobre prakse kojima osigurava niz pogodnosti za zaposlenike s ciljem olakšavanja postizanja ravnoteže između poslovnoga i obiteljskoga života uz stalan razvoj karijere, a najbolji primjer toga je i mogućnost dodatnog obrazovanja u sklopu PBZ poslovne škole.

Nadalje, prilikom bodovanja Povjerenstva posebno su istaknuti benefiti kojima tvrtka kroz financijske mjere osigurava solidarne pomoći socijalno ugroženim zaposlenicima i njihovim obiteljima, kroz poslovanje tvrtka podržava i organizira ljetovanje za djecu zaposlenika, humanitarne volonterske akcije kao i događanja za djecu zaposlenika (kino predstave).

Zaposlenicima se nudi i mogućnost fleksibilnog radnog vremena.

Mlada švedska aktivistica početkom siječnja proslavila je 17. rođendan, a ubrzo nakon toga održala je lekciju političkoj i gospodarskoj eliti u Davosu. Sretan rođendan, Greta!

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-

Početkom siječnja 2020. napunila je 17 godina, a prije isteka mjeseca već je održala lekciju političkoj i gospodarskoj eliti u Davosu i sastala se s princom Charlesom. U stopu su je pratili fotoreporteri i novinari svjetskih medija poput kakve hollywoodske zvijezde. Pogađate, riječ je o mladoj Šveđanki Greti Thunberg, koja je postala svjetski poznata i veoma utjecajna osoba, klimatska aktivistica.

Za nju smo prvi put čuli u kolovozu 2018., a otad je Greta svojom gorljivošću uspjela nametnuti klimatske promjene kao vruće političko i gospodarsko pitanje. U tome su joj se priključili milijuni, najviše mladih ljudi, zabrinutih za svijet kakav će im odrasli ostaviti u naslijeđe.

Školski štrajk za klimu

Ljeto 2018. godine bilo je dotad najtoplije u Švedskoj u 26 godina temperaturnih mjerenja. Požari su se razbuktali švedskim šumama i klimatske promjene ljudima su prestale biti samo neki apstraktni pojam. Bio je to okidač da jedna introvertirana djevojčica iz Stockholma, u dobi od 15 i pol godina,  krene u akciju. Greta Thunberg odlučila je ne pohađati školu od 20. kolovoza sve do parlamentarnih izbora u Švedskoj 9. rujna 2018., tražeći od vlasti da poduzmu mjere kako bi se smanjile emisije ugljičnog dioksida. Protestirala je ispred švedskog parlamenta svakoga dana noseći transparent Školski štrajk za klimu (Skolstrejk för klimatet). U jednom trenutku pridružili su joj se i drugi učenici, roditelji i nastavnici. Mediji su se raspisali o djevojčici s pletenicama koja političarima daje ozbiljna upozorenja.

Petkom za budućnost

Švedski su izbori prošli, ali Greta nije posustajala. Nastavila je prosvjed, ali samo petkom. O njoj se i dalje pisalo i pričalo, njezine objave na društvenim mrežama širile su poput plamena, postala je inspiracijom brojnim učenicima u Švedskoj i izvan nje. Uspjeh Gretine akcije bio je neočekivan. Akcija je prerasla u pokret te su tisuće mladih svakog petka prosvjedovali želeći prisiliti svoje vlade da učine nešto za spas planeta. Pokret je postao planetaran i poznat pod nazivom Petkom za budućnost (Fridays for Future).  Fenomen Greta je stvoren.

Umjetnička obitelj

U školi su je od toga ljeta rijetko viđali, ali zato nijedan veći politički skup nije prošao bez njezina angažmana. Gretini roditelji čak su i javno iskazali brigu što njihova kći toliko izostaje iz škole. Takvu predanost ekologiji vjerojatno nisu očekivali jer su svi u obitelji Thunberg posvećeni umjetnosti: majka Malena Ernman poznata je operna pjevačica, otac Svante Thunberg glumac je i producent, djed Olof Thunberg također je glumac i redatelj, a njezina mlađa sestra Beata Ernman pjeva.

Greta je, naravno, veganka, a na veganstvo je nagovorila i cijelu obitelj. U duhu ideja za koje se zalaže, Greta svijetom putuje vlakom i brodom, smatrajući da tako manje zagađuje okoliš. Podržala je ideju da ljudi manje koriste letove  zrakoplovom, koje uzrokuje visoke emisije ugljičnog dioksida, a pokret koji je iz toga proizašao poznat je kao flygskam, odnosno “sram zbog letenja”.

Svjetska turneja i osoba godine

Ubrzo nakon svog prvog prosvjeda Greta je u studenome 2018. govorila na UN-ovu klimatskom skupu u Poljskoj, a u travnju 2019. pred zastupnicima Europskog parlamenta. Gretin pokret za klimu nabujao je na 3,6 milijuna sljedbenika u 169 zemalja i svakim danom sve je jači. U ožujku 2019. Greta Thunberg nominirana je za Nobelovu nagradu. Nije ju dobila, ali je krajem godine proglašena osobom godine magazina Time. Njezino sudjelovanje na summitu UN-a o klimi u New Yorku u rujnu 2019. godine izazvalo je ogroman interes baš kao i nastup na ovogodišnjem, jubilarnom 50. Svjetskom gospodarskom forumu (WEF) u Davosu. Uoči skupa najmoćnijih u švicarskim Alpama Greta je pozvala svjetske vođe pa potpuno napuste ekonomiju baziranu na fosilnim gorivima.

„Moja generacija ne odustaje bez borbe!“

„Zahtijevamo da sve tvrtke, banke, institucije i vlade smjesta zaustave sve investicije u fosilna goriva“, poručila je u Davosu.

Optužila je lidere da varaju s brojkama kada govore o smanjenju emisije.

„Moja generacija neće odustati bez borbe, ako ste se vi i zamorili“,  grmila je s govornice. Ozbiljna i jasna.

Nakon skupa u Davosu, razočarana, izjavila je:

„Dok god se znanost ignorira, dok god se činjenice ne uzimaju u obzir te dok god se ova situacija ne tretira kao krizna, naravno da sve dotad svjetski i poslovni lideri mogu nastaviti s ignoriranjem klimatskih promjena i ne moraju ništa poduzimati jer ih nitko ne drži odgovornima za to.“

Nimalo ne sumnjamo da išta može zaustaviti Gretu, ni ignoriranje ni zlobni komentari u kojima, nažalost, prednjači američki predsjednik. Normalno, pa on osobno je izveo SAD iz Pariškog sporazuma. Između Grete i njezinih poklonika,  mnogih sljedbenika, s jedne strane, i raznih predsjednika i njihovih klijenata, s druge strane, ogroman je jaz, koji će se, nadajmo se, ipak početi smanjivati.

I zato, Greta, sretan ti 17. rođendan! I nastavi sa svojom borbom za budućnost sadašnje i generacija koje tek dolaze.

 

DOBRA HRVATSKA /MDM

Siječanj, 2020.

Korupcija ne popušta – stanje 2019.! Hrvatska je u tužnoj sredini ljestvice, a u Skandinaviji i Novom Zelandu sve funkcionira bez „koverata“.

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Vecteezy

Korupcija je zloćudan rak društva uz kojeg ne raste nikakva održivost!

U Somaliji, Sudanu i Jemenu ništa nije moguće postići mimo tog raka društva – policija, zdravstvo, škole, komunalna poduzeća, javne nabavke, sve je … sve je premreženo. Što je veći nered, nasilje, ratna zbivanja, to stopa korupcije raste. Odsustvo korupcije je, dakle, jedan od najzornijih i najtočnijih pokazatelja stasale demokracije, društvene i ekonomske zrelosti.

Indeks percepcije korupcije (IPK) Transparency Internationala za 2019. godinu Hrvatsku smješta na 63. mjesto od 180 država u kojima je istraživanje provedeno. To znači da je Hrvatska nazadovala za tri mjesta u odnosu na istraživanje iz 2018. godine, kada je bila 60. od 180 država. Na IPK ljestvici je Hrvatska ostvarila 47 bodova, što je pad u odnosu na 2018., kada je dobila 48 bodova.

Indeks određene države ukazuje na to kolika je razina percepcije korupcije u javnom sektoru na skali od 0 do 100, gdje 0 predstavlja zemlju za koju se percipira kao visoko korumpirana, dok se onu ocijenjenu sa 100 percipira kao zemlji očišćenu od korupcije. Posebno zabrinjava trend prema kojem Hrvatska iz godine u godinu ostvaruje sve slabije rezultate.

U regiji najbolja Slovenija, najgora Bosna i Hercegovina

Tako smo 2017. i 2016. godine ostvarili 49 bodova, dok smo 2015. imali 51 bod. TI osim pojedinih država ocjenjuje i percepciju korupcije u različitim regijama, pa je u istraživanju za 2019. godinu regija Zapadna Europa & EU na ljestvici korupcije ostvarila rezultat od 66 bodova. Što se tiče hrvatskih susjeda, najbolja situacija je u Sloveniji, koja je sa 60 bodova zauzela 35 mjesto.

Italija je dobila 53 boda što je smješta na 51. mjesto, dok su Crna Gora s 45 bodova i Mađarska s 44 nešto slabije od Hrvatske. Korupcija se kao velik problem percipira u ostatku susjedstva. Srbija je dobila 39 od 100 bodova, dok je situacija posebno kritična u BiH, koja je s 36 ostvarenih bodova na 101. mjestu najkorumpiranijih država prema istraživanju IT-a.

Najbolje su Danska i Novi Zeland

Iz TI-a ističu kako je ove godine više od dvije trećine država ostvarilo rezultat slabiji od 50 bodova, dok je prosjek svih 180 država u kojima je istraživanje provedeno 43 boda. Najbolji rezultat u 2019. godini ostvarili su Danska i Novi Zeland s 87 bodova. Slijede ih Finska s 86, te Singapur, Švedska i Švicarska s 85 bodova.

Na dnu ljestvice je Somalija sa svega 9 bodova, a slijede je Južni Sudan, Sirija, Jemen i Venecuela. Posebne pohvale TI-a dobile su Grčka, Gvajana i Estonija, države u kojima se percepcija korupcije značajno smanjila u razdoblju od 2012. do 2019. godine.

Referenca: Telegram, ovdje

DOBRA HRVATSKA / MT
Siječanj, 2020.

Kako prije dvije godine, tako i danas! Prelog i Međimurje prvaci Hrvatske u gospodarenju otpadom. Što to oni tako čudesno rade?

Objavio
Odgovorno
-

„Hrvatski grad koji reciklira i ponovno koristi čak 60% otpada je PRELOG. Odvojeno prikupljaju i obrađuju doslovce sve što se može iskoristiti“, pisalo je u Jutarnjem listu, 22.04.2018. Danas je sve isto, a na ljestvici TOP 10 velika većina „zelenih općina i gradova“ dolazi nam iz Međimurske županije.

Drugi ne rade tako kao Međimurci jer – ili neće ili znaju. Neće i /ili ne znaju. što najčešće ide zajedno u paru. Vjerojatno je naša „metropola“, Zagreb – među prvima baš po tome!

Zbog aktualnosti i spomena na dobre ideje, projekte, ljude i mjesta prenosimo spomenuti tekst Luka Špaca iz sredine 2018. u cijelosti. Kako je bilo, tako je i danas:

O USPJESIMA GOSPORADENJA OTPADOM U PRELOGU I DONJEM MEĐIMURJU

Donje Međimurje, koje obuhvaća grad Prelog i susjedne općine, nacionalni je lider u održivom gospodarenju otpadom i implementaciji sustava primarne selekcije otpada na mjestu nastanka i na dobrom su putu da ispune ciljeve međunarodne strategije “Zero Waste”. Oko 35 tisuća stanovnika Donjeg Međimurja, naime, u ovom trenutku na odlagalištima trajno odlaže tek nešto više od 40 posto glomaznog i miješanog komunalnog otpada, a gotovo 60 posto otpada odvojeno se prikuplja, obrađuje i reciklira te ponovno koristi.

I to u punom smislu te riječi. Preložani i njihovi susjedi ne samo da odvajaju reciklažni otpad kao što su papir, plastika, tetrapak, tekstil, elektronički otpad, automobilske gume te staklena i metalna ambalaža, nego i odvojeno skupljaju biorazgradivi otpad od kojega proizvode kompost. Prvi u Hrvatskoj počeli su obrađivati i glomazni otpad iz kojeg uzimaju sve što se može iskoristiti, poput starog namještaja, dječjih igračaka, odjeće, obuće, knjiga i slika koje obnavljaju, rekonstruiraju i prodaju na tržištu, odnosno vraćaju u upotrebu.

To su uspjeli postići kontinuiranim ulaganjem u infrastrukturu i opremu, praćenjem modernih trendova u gospodarenju otpadom, ali i edukacijom i informiranjem građana. I s tim ne namjeravaju stati.

Pripremili su i nove inovativne projekte iz domene održivog gospodarenja otpadom, a cilj im je i dodatno smanjiti postotak otpada koji se mora trajno odlagati na odlagalištima.

Do 2020. godine žele povećati postotak odvojeno prikupljenog i oporabljenog otpada sa sadašnjih nešto manje od 60 posto na 70 posto

Do 2020 žele smanjiti količinu glomaznog i miješanog komunalnog otpada koji se mora trajno odložiti na odlagalištima sa sadašnjih oko 90 na 50 kilograma po stanovniku godišnje.

Nositelj i provoditelj tog sustava održivog gospodarenja otpadom, koji je među najboljima ako ne i najbolji u Hrvatskoj, Gradsko je komunalno poduzeće PRE-KOM koje i u svom nazivu nosi ime grada Preloga, no gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek naglašava da u razvoju tog sustava sudjeluje cijela regija Donjeg Međimurja.

Snažna politička volja – 11 mjesta u organiziranom sustavu!

– Donje Međimurje je specifična mikro regija. Omeđeni smo dvjema velikim i snažnim rijekama, Dravom i Murom, i oduvijek smo svjesni svoje odgovornosti prema prirodi. A gospodarenje otpadom na način da što manje otpada završi u prirodi i da se što više otpada ponovno iskoristi znači upravo to: biti odgovoran prema prirodi – naglašava Kolarek.

– Naš sustav gospodarenja otpadom u punom je smislute riječi zajednički sustav cijelog Donjeg Međimurja. Postoji snažna politička volja u cijelom Donjem Međimurju da se sustav održivog gospodarenja otpadom implementira i unaprijedi. Grad Prelog je tu, kao najveća jedinica lokalne samouprave, samo prvi među jednakima.

U razvoju sustava jednako sudjeluju sve uključene jedinice lokalne samouprave. I to je dodana vrijednost cijele te priče, činjenica da smo uspjeli okupiti na jednome mjestu cijelo Donje Međimurje, svih deset jedinica lokalne samouprave koje spadaju u našu regiju. A ove godine pridružila nam se i Općina Martijanec iz susjedne Varaždinske županije tako da trenutačno PRE-KOM ima čak 11 suvlasnika. Ponosan sam na to što u zaštiti okoliša i gospodarenju otpadom svi imamo isti cilj, a to je da želimo postati prva regija “bez otpada” u Hrvatskoj, odnosno prva regija koja će ispuniti ciljeve međunarodne strategije “Zero Waste”.

Svaka općina ima svoje probleme, čelnici svih tih općina dolaze iz različitih stranaka, no unatoč tome sve odluke vezane uz sustav gospodarenja otpadom donosimo jednoglasno. Nalazimo se stalno, čak i neformalno, razgovaramo, razmjenjujemo ideje, planiramo i kontinuirano unapređujemo naš sustav – ističe Kolarek.

Uspjeh u samo 11 godina; kod starog papira s 10% na 90% …

Implementacija sustava održivog gospodarenja otpadom na području Donjeg Međimurja počela je prije samo 11 godina. Te 2007. PRE-KOM je na području Preloga i nekoliko okolnih općina počeo odvojeno prikupljati papir koji je činio tek nešto više od deset posto ukupno proizvedenog otpada, dok su nešto manje od 90 posto otpada trajno odlagali. Iz godine u godinu su sustav dograđivali i polako počinjali odvojeno prikupljati sve više vrsta otpada tako da trenutačno odvojeno prikupljaju papir, tetrapak, plastiku, metalnu ambalažu, staklenu ambalažu, tekstil, biorazgradivi otpad, granje, gume, elektronički otpad, opasni otpad poput lijekova, boja i lakova i slično ali i stare automobilske gume te glomazni otpad.

I sve to prikupljaju na kućnom pragu pa građani ne moraju, na primjer, odlaziti u reciklažno dvorište da bi predali otpad. Miješani komunalni otpad, koji se trajno odlaže na odlagalištima, prikuplja se svaka dva tjedna, no većina građana predaje ga samo jednom mjesečno jer ostali otpad odvoje pa količina miješanog komunalnog otpada stalno pada i nemaju potrebe predavati ga češće.

– U sustav gospodarenja otpadom u proteklih 11 godina uložili smo oko 22 milijuna kuna. To je za nas značajan novac tako da to ne bismo mogli realizirati bez sufinanciranja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ali, nismo čekali da oni dođu do nas i da nam poklone novac. Stalno pripremamo projekte i stalno smo prvi ili među prvima koji se prijavljuju na njihove natječaje za sufinanciranje – ističe direktor Gradskog komunalnog poduzeća PRE-KOM Siniša Radiković.

Na taj su način nabavili tri velika komunalna vozila za prijevoz otpada i spremnike za sakupljanje otpada te sagradili sortirnicu, reciklažno dvorište i kompostanu, no neke inovativne projekte proveli su i sami.

– Konstantno pratimo moderne trendove u Europi i svijetu. Stalno istražujemo što se događa u svijetu gospodarenja otpadom, idemo na studijska putovanja, gledamo koja su nova rješenja i koncepti. Ne trebate čak niti otići previše daleko. Mi smo, na primjer, puno toga vidjeli i naučili u Sloveniji – dodao je Radiković.

Prestižni koncept ReUse – iskoristivi dijelovi uređaja, namještaja, odjeće, knjiga…  ponovo u upotrebu

Među takvim projektima je i prvi hrvatski Centar za ponovnu upotrebu u kojem obrađuju prikupljeni glomazni otpad te iskoristive dijelove vraćaju ponovno u upotrebu.

– Riječ je o konceptu ReUse centra koji već dugi niz godina postoji u svijetu. U Europi ima puno takvih centara, po našim saznanjima čak oko osam tisuća. Najviše ih ima u Engleskoj, a mi smo posjetili jedan centar koji postoji u Sloveniji i odlučili ga pokrenuti i kod nas. Cilj je tog centra da vratimo što više glomaznog otpada, knjiga i odjeće u upotrebu. Taj se posao odvija u dvije faze. Prvo među prikupljenim glomaznim otpadom gledamo što se sve može obnoviti. Ima tu puno starog namještaja, stolova i stolića, stolaca, fotelja, trosjeda, krevetnih okvira i slično, ima i starih igračaka, pronalazimo i odjeću i obuću koji se mogu ponovno iskoristiti, a ljudi bacaju i stare slike, knjige i slične stvari.

Zaposlili smo majstora koji sve te predmete obnavlja, rekonstruira i uređuje i zatim sve to vraćamo na tržište, i to po cijeni obnove. Tako možete, na primjer, kupiti kilogram knjiga po cijeni od deset kuna, kilogram odjeće za 30-ak kuna, komplet starog namještaja po cijeni od nekoliko stotina kuna, a jednu staru odbačenu sliku smo obnovili i prodali za više od 1000 kuna – naglasio je Radiković.

– U drugoj fazi obrade glomaznog otpada vadimo sve što se može reciklirati. Prikupimo, na primjer, puno starih madraca sa željeznim oprugama u kojima ima po desetak i više kilograma željeza. Sve drvene dijelove drobimo i od toga se proizvodi iverica. Sve što se može reciklirati – poput željeza, aluminija, keramike, stakla i drva – vadimo, obrađujemo i šaljemo na recikliranje. Trenutačno više od 50 posto prikupljenog glomaznog otpada vraćamo u upotrebu ili na recikliranje i na taj smo način uspjeli dodatno smanjiti postotak otpada koji se mora trajno odlagati na odlagalištima – dodaje.

 

Kompostana će sakupljati biorazgradivi otpad iz regije

Osim na reciklažnom otpadu kao što su papir, plastika i staklo koji se prikupljaju odvojeno te na iskoristivim dijelovima glomaznog otpada, PRE-KOM zarađuje i na biorazgradivom otpadu. Prikupljaju ga od 2015. godine i odlažu u kompostani koju su sagradili za te potrebe. Trenutačno se tamo godišnje obradi oko 2500 tona biorazgradivog otpada od kojega se proizvede oko 1000 tona komposta koji se prodaje proizvođačima supstrata za uzgoj biljaka te poljoprivrednicima. Njihova kompostana može obraditi 5500 tona biorazgradivog otpada godišnje pa planiraju primiti i dio biorazgradivog otpada koji se prikuplja na području izvan njihova djelovanja.

– Prodaja reciklažnog otpada, komposta i stvari koje prodajemo u Centru za ponovnu upotrebu čini oko 18 posto naših prihoda. Taj je postotak u posljednje vrijeme malo pao zbog problema s plasmanom dijela reciklažnog otpada, ali i dalje je vrlo visok. Između ostalog, i zahvaljujući tome uspijevamo održavati relativno nisku cijenu odvoza otpada. Prosječna cijena odvoza i obrade otpada za kućanstva je 56 kuna i ista je za sva kućanstva, bez obzira na to je li kućanstvo na području Preloga gdje je i sjedište poduzeća ili na području Kotoribe koja je udaljena 20 kilometara – naglašava Radiković.

Tako postavljenim sustavom gospodarenja otpadom uspjeli su u samo deset godina povećati udio obrađenog i oporabljenog otpada s 11,06 posto, koliko je iznosio 2007., na 57,88 posto koliko je iznosio prošle godine. No, Radiković ističe da su za dobro funkcioniranje tog sustava ipak najvažniji građani jer su oni ti koji moraju odvajati otpad na mjestu nastanka.

– Badava vam i kamioni i spremnici i kompostane i reciklažna dvorišta ako građani i dalje sav otpad bacaju na jednu hrpu. Mi imamo tu sreću da su stanovnici Donjeg Međimurja stvarno ekološki osviješteni i većina njih doista želi biti aktivni sudionik sustava gospodarenja otpadom, ali potrebno ih je ipak konstantno educirati i informirati. Već 12 godina provodimo kampanju “Ne dvoji nego smeće odvoji” koja je namijenjena prije svega najmlađima, vrtićancima i školarcima, s ciljem da ih od malih nogu naučimo da moraju čuvati svoj okoliš i da to mogu postići odvajanjem otpada.

Tom kampanjom ne samo da smo potaknuli ljude da pažljivije odvajaju otpad kod kuće, nego smo smanjili i broj divljih deponija. Mi u principu gotovo pa nemamo potrebe za provođenjem nekih ekoloških akcija kao što je Zelena čistka jer u sklopu tih akcija prikupimo tek male količine otpada. Već tri godine organiziramo i Eko kviz u sklopu kojega se mogu osvojiti vrijedne nagrade, čak i novčane – napominje Radiković.

– Druga važna stvar je da mora postojati sustav kontrole. Svi naši kamioni za odvoz otpada opremljeni su kamerama pa i na taj način možemo kontrolirati kako ljudi odvajaju otpad, a imamo zaposlene i kontrolore koji povremeno provjeravaju sadržaje spremnika. Uveli smo sustav kazni koji, doduše, više koristimo u edukativne svrhe. Kažnjavamo samo one kod kojih je vidljiva očita namjera da krše sustav. Na primjer, da vreće s miješanim komunalnim otpadom odlažu u spremnike za papir i slično. Otkad smo uveli sustav kazni, izdali smo zapravo samo dvije kazne. Ostalim prekršiteljima ostavili smo žuti ili crveni karton i tako ih upozorili da rade prekršaj i da bi mogli dobiti kaznu ako se nastave neodgovorno ponašati – dodaje.

U Zagrebu teže, ali je moguće…

– Iznimno se trudimo da naša komunikacija s građanima bude dvosmjerna. Da bismo građane educirali i informirali, nije dovoljno samo podijeliti im neke brošure i zato se iznimno trudimo da im budemo na usluzi za sva njihova pitanja i da odgovorimo na sve njihove dvojbe. Puno koristimo i društvene mreže kako bismo komunicirali s građanima. Neke naše objave imaju i po nekoliko tisuća čitanja, što je dokaz da je naša komunikacija s građanima uspješna, ali i dalje radimo na tome da tu komunikaciju poboljšamo te da ih dodatno educiramo i o potrebi odvajanja otpada i o načinu funkcioniranja sustava – objašnjava Radiković.

Pitali smo ga na kraju može li se sustav održivog gospodarenja otpadom Donjeg Međimurja preslikati i na veće urbane sredine kao što je Zagreb.

– Ako gledate to samo kroz brojke i činjenicu da je Donje Međimurje ruralna sredina u kojoj živi 35 tisuća stanovnika i gotovo pa nema stambenih zgrada, gužvi u prometu i sličnih problema koji se povezuju s većim urbanim sredinama, onda se to čini kao težak zadatak. No, uvjeren sam da je moguće. Jest da bi sve to išlo malo teže, da bi bilo potrebno nešto više ulaganja i ne bi sve baš išlo tolikom brzinom kao kod nas, ali itekako je moguće – zaključuje Radiković.

DOBRA HRVATSKA

Siječanj 2020

Uspješno i značajno! Sedam društava INA Grupe nagrađeno certifikatom „Poslodavac Partner“

Objavio
Odgovorno
-
13.12.2019.,Zagreb - Ina, podjele nagrada i domjenak. Photo: Emica Elvedji/PIXSELL

Certifikat Poslodavac Partner, koji konzultantska kuća SELECTIO dodjeljuje za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima od 2005. godine, u prosincu 2019. godine po osmi put dodijeljen je Ini d.d.. Osim Ine, čak je šest društava INA Grupe nagrađeno ovim certifikatom, pa su tako nositelji:

INA d.d., CROSCO d.o.o., STSI d.o.o., INA MAZIVA d.o.o., Top Računovodstvo Servisi d.o.o.,  Plavi tim d.o.o., INA Maloprodajni servisi d.o.o.,

što svjedoči o kvaliteti procesa upravljanja zaposlenicima koju INA Grupa njeguje na razini cijele grupacije. U ovogodišnjem postupku certifikacije, INA je ostvarila impresivnih 98% mogućih bodova, čime se svrstala među TOP 5 Poslodavaca Partnera i time se našla u samom vrhu najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj.

Sva nagrađena društva su u ovogodišnjem procesu certifikacije demonstrirala kvalitetu upravljanja zaposlenicima u svih pet opsežnih ocjenjivanih područja – Strategija, Regrutiranje i selekcija, Upravljanje učinkom, Usavršavanje i razvoj i Odnos prema zaposlenicima.

13.12.2019.,Zagreb – Ina, podjele nagrada i domjenak.
Photo: Emica Elvedji/PIXSELL

 

Društva su posebno pohvaljena za:

  • kvalitetu svojih praksi kada su u pitanju planiranje zapošljavanja te procesi regrutiranja i selekcije i kompletnog odnosa prema zaposlenicima.
  • osiguravanje jednakih mogućnosti, kao i zaštitu podataka prikupljenih u procesu regrutiranja i selekcije
  • procese interne komunikacije i redovito ispitivanje zadovoljstva zaposlenika.

U ovogodišnjem procesu certifikacije posebno je pohvaljen i napredak u mogućnostima korištenja fleksibilnih radnih aranžmana za povezana društva koja su se recertificirala, a pohvaljena su i visoka ulaganja u brigu za zaposlenike te kvalitetno upravljanje privremenom radnom snagom.

Vladimira Senčar Perkov, direktorica Ljudskih resursa Ine, primila je certifikat Poslodavac Partner u ime Ine od Martine Kessler, Voditeljice projekta Certifikat Poslodavac Partner.

„Unatoč izrazito zahtjevnom tržištu, ponosni smo što možemo reći da je INA postigla dosad najbolje rezultate u području upravljanja ljudskim resursima te da je kontinuirano ulaganje u brigu o zaposlenicima prepoznato iz godine u godinu. Nastavit ćemo razvijati pozitivnu kompanijsku kulturu i programe s ciljem još većeg zadovoljstva naših radnika, jer ipak su oni ti na kojima se temelje postignuća naše kompanije. Zajedno s njima smo izgradili uspješno poslovanje tijekom naše 55-godišnje povijesti i zahvalni smo im na tome te želimo zadržati status poželjnog poslodavca u njihovim očima, ali i očima svih naših budućih zaposlenika.“, istaknula je Vladimira Senčar Perkov, direktorica Ljudskih resursa Ine.

U ime ovisnih društava Ine, certifikat su preuzeli direktor društva Crosco g. Igor Kruljac, direktor društva INA Maziva g. Zoran Škrobonja, direktorica društva TRS gđa Snježana Ramač Posavec, direktor društva Plavi tim g. Goran Pavlović, direktor društva INA Maloprodajni servisi g. Borko Buturac i direktor društva STSI g. Nikola Mišetić.

Trenutno su 63 nositelja Certifikata u Hrvatskoj, Albaniji, Austriji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji, Rusiji, Sloveniji i Srbiji. Projekt Certifikat Poslodavac Partner podržava generalni pokrovitelj portal MojPosao i poslovni tjednik Lider kao medijski pokrovitelj. Više o projektu Certifikat Poslodavac Partner možete doznati na stranici projekta www.poslodavacpartner.org

DOBRA HRVATSKA

Siječanj, 2020.

OSVRT PRIČA: Kad će prvi hrvatski otok biti kao SAMSØ, danski otok, svjetski primjer društvene odgovornosti i energetske samoodrživosti?

Objavio
Goran Tudor
-

Tko s obale Danske pogleda prema Švedskoj, vidjet će samo magličasto plavetnilo horizonta. Ali u sredini tjesnaca Kattegat između tih dviju zemalja nalazi se danski otok Samsø, za koji su mnogi u svijetu čuli. Površinom je nešto veći od našeg Raba i ima 4000 stanovnika, od kojih doista imamo što učiti.

Otok Samsø poznat je Francuzima, Ircima i Velšanima zbog izvrsnih jagoda. U Danskoj je poznat po mladim krumpirima. Na plaže i u dvadesetak sela rado dolaze turisti. Na tom ravnom otoku davno su živjeli i odatle isplovljavali Vikinzi. No najznačajnije za nas ovdje je nešto suvremeno –

SAMSØ je prvi otok na svijetu sa samodostatnom proizvodnjom obnovljive energije, na čijem primjeru brze i radikalne energetske tranzicije uče svi.

Štoviše, Samsø je 100% svojih potreba za električnom energijom pokrio onom iz obnovljivih izvora već 2007., a sadašnji 40-postotni višak prodaje susjedstvu. Taj novi Samsø, čiji su se žitelji odlučili za obnovljivu energiju i nov način življenja, postoji tek dva desetljeća. Na natječaju danske vlade 1997. prihvaćen je projekt „eko-otok Samsø“, utemeljen na snažnom angažmanu zajednice i strategiji zadružnog vlasništva.

Do prije 20 godina Samsø se u svemu oslanjao na naftu, električna energija uvozila se iz termoelektrana na ugljen s kopna, a nedostatak mogućnosti za obrazovanje, rad i kvalitetan život tjerao je mnoge mlade ljude da odu s otoka.

Danas se propeleri vjetroturbina okreću na kopnu i u priobalju, ti veliki krakovi kao ruke polako mašu žiteljima i posjetiteljima otoka.

Otok SAMSØ –

projekt koji dakazuje da se može, i još pokazuje ono drugo – KAKO?

Lokalni stanovnici, njihova općina i zadruga postali su vlasnici većini od 21 novoizgrađenog vjetroagregata, a dobiveni novac investiraju u nove izvore i uvođenje zelene energije u ukupan život. Biti dioničarom vjetroparka prava je premija. Otočni poljoprivrednici žele traktore na biodizel iz uljane repice. Kućanstva se griju na biomasu, piljevinu, pelete i slamu, a računi za grijanje osjetno su im niži nego na kopnu.

Projekt Samsø dokazao je kako se obnovljivi izvori energije mogu iskoristiti za cjelovit društveni, ekonomski i energetski razvoj zajednice.

Mnogi kažu da je za ovakav uspjeh presudno bilo i to što je 2007. osnovana profesionalna ustanova Samsø Energy Academy, koja je kao glavni provoditelj i koordinator energetske tranzicije razradila plan kako stanovnike otoka uključiti u sve aspekte tog pionirskog pothvata, a transparentnošću, razgovorima i dogovorima osigurana je gotovo jednoglasna podrška projektu pa je gotovo svaki otočanin postao suinvestitorom. Akademija se brine da na otok stiže sve više stručnjaka za energetiku iz cijeloga svijeta, tako i turista.

Tko da sad od stanovnika, nakon što je taj hrabri i maštoviti društveni eksperiment uspio iznad svih očekivanja, ode s tog otoka?

Samsø ima svoj pouzdani smjer i sretni mir.

U Hrvatskoj, zemlji „1000 otoka“, traži se prvi hrvatski „SAMSØ“

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
Siječanj , 2020.

Članak je preuzet iz godišnje knjige-planera UM 2020.
Više o ediciji na prvom i najvećem portalu o poslovnoj literaturi www.knjizaraum.hr

Osobna EKO-izjava: Konkretno, djela! „Klimatske navike“ trojke – Matije, Mislava i Gorana.

Objavio
Goran Tudor
-

Konkretno, djela! Izjava o „klimatskim navikama“ trojke – Matije, Mislava i Gorana

OSOBNA IZJAVA

Sretna vam / nam Nova održivija 2020.

Evo  navodimo ovdje akcije koje očituju naša osobna zalaganja da živimo jednostavnije i s manje svega (reduce), produljimo trajanje svega u raznovrsnom korištenju (reuse), i tek na kraju – vratimo ono prije potrošeno u novi ciklus upotrebe (recycle).

Nismo u tom poslu gotovi, tek smo na početku učenja…

Sudjelujte! Iznesite i vi zajedničku objavu vaše trojke ili dvojke, četvorke, koje ćete pokrenuti s prijateljima, kolegama ili rodbinom… Vrijedit će.

Sve izjave objavljujemo na www.odgovorno.hr i drugdje. Akcija je trajnog karaktera ! Možda ova inicijativa postane projekt, pod prikladnim imenom BURZA PROVEDENIH EKOLOŠKIH ZAMISLI.

Javite se na e- adresu s kraja ovog članka.  

  • Matija Hlebar, stručnjak za održivi razvoj, voditelj održivog razvoja u Grupi Podravka, predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske
  • Prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić, nositelj niza kolegija putem kojih želi potaknuti studente na promjenu njihove uloge u društvu i promjenu postojeće paradigme, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  • Goran Tudor, poduzetnik (M.E.P. d.o.o.),  pokretač Poslovne inicijative za afirmaciju DOP i održivosti Dobra Hrvatska, urednik portala www.odgovorno.hr, višestruki autor

Reduce – MATIJA

  • Gasim svjetlo za sobom u prostoriji u kojoj mi više ne treba.
  • Stavljam štedne žarulje u sva rasvjetna tijela i koristim energetski učinkovite kućanske uređaje.
  • Idem stepenicama gore i dolje – moj stan se nalazi na 3. katu stambene zgrade.
  • Izbjegavam korištenje dizala u svim višekatnim objektima.
  • Pješačim ili idem biciklom kud god mogu (npr. na posao, u trgovinu, na sportske aktivnosti, u knjižnicu, u posjet prijateljima i rođacima, otpratiti djecu na trening ili na takmičenje, u restoran ili pizzeriju).
  • Koristim automobil samo kad moram (npr. za veće udaljenosti i transport većih stvari).
  • Putujem vlakom kud god mogu, na većinu poslovnih događanja u hrvatskim mjestima.
  • Podešavam danju termostat u stanu zimi na 21 °C radi grijanja unutrašnjeg prostora na optimalnu, stručno preporučenu temperaturu.
  • Izmjenjujem zrak zimi u stanu kratkim provjetravanjem.
  • Spuštam navečer zimi u stanu rolete na prozorima kao svojevrsnu termičku izolaciju.
  • Tuširam se brzo i kratko. Perem ruke, lice i zube pod tankim mlazom vode.
  • Zatvaram slavinu kad god voda ne treba teći (npr. kad sapunam i perem lice, trljam ruke, četkam zube, sapunam i perem tijelo, šamponiram i perem kosu).
  • Odmjerim šalicom koliko vode trebam za pripremu čaja, kave ili za kuhanje hrane.
  • Stavljam poklopac na posudu u kojoj zagrijavam vodu za čaj, kavu, za kuhanje hrane.
  • Nabavljam i jedem lokalno uzgojenu i proizvedenu hranu.
  • Uključujem perilicu rublja tek kad je skroz puna, jednako tako i perilicu suđa. Uključujem ih noću.

Reduce – MISLAV

  • Pješačim koliko god i kada god mogu.
  • Djeca i ja se koristimo električnim romobilom kada god je moguće.
  • Kako bih smanjio utrošak plina kod kuhanja na posudu uvijek stavimo poklopac.
  • U vrijeme blagdana dogovor je da se pokloni ni drugima ni nama ne zamataju.
  • Peremo rublje isključivo kada je bubanj pun.
  • Kod pranja odjeće koristimo uglavnom najkraći mogući program.
  • Suđe peremo u perilici kada je puna i to rano ujutro.
  • Ne kupujem novi mobitel dok ne bude stvarno nužno.
  • Kod kupnje novih kućanskih aparata pazimo da su energetski učinkovitiji.
  • Sa susjedima imam dobre odnose pa si međusobno posuđujemo alat.
  • Nakon što uređaj prestane s radom (uključujući punjač) vadimo ga iz utičnice.
  • Koristim se uslugama lokalne krojačice kada se god može zakrpati roba.
  • Uvijek obostrano printam, a printam jedino kada je nužno.
  • Kada šaljem dokumente koji bi se mogli printati razmišljam o optimizaciji broja stranica i izgledu dokumenta.
  • U kupovinu uglavnom idemo s popisom kojeg se nastojimo držati.
  • Kada dobijemo više organskog voća i povrća od onoga što znamo da možemo iskoristiti dajemo ga susjedima.
  • Razlikujemo „najbolje upotrijebit do“ i „rok trajanja“.
  • Kad je god moguće pokušavamo dati prednost ambalaži koja se da reciklirati ili ponovno koristiti.
  • Kod obroka pokušavamo pripraviti i servirati onoliko hrane koliko mislimo da je dovoljno. Ukoliko je neke hrane preostalo, adekvatno je spremimo za kasnije.
  • I u zimskim mjesecima gasimo grijanje noću.
  • Kada nikoga nema u stanu stavimo grijanje na niži temperaturu.
  • Hranu nastojimo nabavljati od lokalnih proizvođača.
  • Izbjegavam kupovinu igračaka s previše ambalaže.
  • Kada nam uzmanjka nečega ne libim se pitati susjede.
  • Uvijek se spuštam stepenicama, a nastojim se penjati čim više.
  • Koristim se drvenom četkicom za pranje zuba, a djeca električnom četkicom.

Reduce – GORAN

  • Kao autor i nakladnik nikad više neću tiskati knjige s tvrdim koricama. Zadnji put bilo je to 2009.
  • Prije nego pojačam grijanje u stanu, radije navučem prsluk, lagani džemper i sl.
  • Noću snizimo temperaturu u stanu na 18,5. Ujutro se toplina brzo vrati zahvaljujući dobroj ovojnici zgrade.
  • Kad sam u hotelu ne tražim zamjenu ručnika svakih 1-2-3 dana (pa ni kući to ne činim).
  • Nosim odjeću i obuću dovoljno dugo, dok je „pristojno“ ne iznosim.
  • Ne kupujem modnu odjeću, tek da se „ponovim“, ne kupujem ništa što je „fora“,
  • Prilikom ručnog pranja ili ispiranja suđa i odjeće, skupljam vodu u posudu pa je ponovno koristim. Na kraju još jednom ispirem pod čistom vodom (nastojim istu količinu vode koristiti u više navrata i za više namjena)
  • Tuširam se samo par minuta, mislim da potrošim do 3 litre vode. Dok se sapunam prekidam dotok vode. A 15 godina se nisam „namakao“ u kadi od sto litara vode.
  • Barem 20 namirnica kupujem kod lokalnih proizvođača (maslinovo, bučino i laneno ulje, krumpir, luk, mnogo voća, mlijeko, svježe i suho meso, vino, orašaste plodine, sjemenke, jaja…)
  • Za Božić 2019. darove nisam umatao u ukrasni papir. Dobivene vrećice spremio sam za idući Božić 2020.
  • Vidio sam kod susjeda ogromnu limuzinu. „Tesla“, na električni pogon. Ali, koliki ekološki otisak ostavlja proizvodnja vaše ogromne limuzine, upitao sam ga.
  • Uhodavamo se u nabavci namirnica „rinfuza“, a ne u gotovom pakiranju (žitne pahuljice, sir…).
  • Kad sam na izletu u malom mjestu kupim u trgovini razne potrepštine za naredni mjesec, dva, i tako pomažem selu da opstane.

 

Reuse – MATIJA

  • Prilikom odluke o kupnji proizvoda biram proizvode u ambalaži koja se može ponovno upotrijebiti (npr. povratne staklene boce).
  • Uvijek nosim barem jednu platnenu vrećicu u nekom od svojih džepova.
  • Kad pojedem med koji u staklenci nabavljam od lokalnog pčelara, staklenku obavezno operem i koristim za čuvanje različitih vrsta prehrambenih namirnica (npr. za palentu, gris, krušne mrvice, lješnjake, bademe, orahe, brašno, šećer, sol, suhe cvjetove kamilice za čaj).
  • Kad pojedem krumpir koji u mrežastim prozračnim vrećama nabavljam od lokalnih poljoprivrednika, vraćam im vreće za ponovno punjenje krumpirom.
  • Za redoviti odlazak po izvorsku vodu na Bilogoru uvijek koristim dvije veće staklene boce, svaku zapremnine 5 litara.
  • Za traženje i branje gljiva po šumi koristim pletenu košaru.
  • Za odvojeno sakupljanje svih vrsta otpada u stanu kontinuirano koristim kutije proizvedene od reciklabilnog kartona.
  • Za branje kestena po šumi uvijek koristim korpicu.
  • Staklenke od različitih vrsta ukiseljenog povrća obavezno operem i koristim za domaće džemove i pekmeze.
  • Odjeću i obuću koju dobrano iznosim, kasnije koristim za hodanje i šetnju po prirodi i šumi.
  • Razmjenjujem svu odjeću i obuću, za djecu i za odrasle, koja je još uvijek dobra za nositi.
  • Čvrstu kartonsku ambalažu koristim za spremanje i čuvanje manjih dječjih igračaka (npr. lego kockica).
  • Ormar koji više ne koristim u stanu, selim u spremište za čuvanje drugih potrebnih stvari.

Reuse  – MISLAV

  • Skupljam stari papir i odnosim ga u osnovnu školu kako bi ga djeca mogla koristiti za crtanje.
  • Dječju robu koju su sinovi prerasli dajemo drugima.
  • Od drugih primamo dječju robu.
  • Staklenke operemo i odnesemo na tržnicu kako bi se ponovno napunile.
  • Kod kupnje gotovo uvijek se koristimo platnenim vrećicama.
  • U slučaju da kupimo/uzmemo najlonsku vrećicu trudimo se koristiti je nekoliko puta.
  • Kada mi trebaju kutije za transport odem u dućan i zamolim da mi se daju.
  • Stare ručnike i plahte koristimo za čišćenje.
  • Stare knjige redovito doniramo u knjižnicu.
  • Kada čitam novine u tramvaju često ih ostavim.
  • Često svoju kartu poklonim nekome u tramvaju.

Reuse – GORAN

  • Moj sljedeći automobil će biti rabljeni 2-3 godine (reuse), a sigurno i manji (reduce).
  • Predmetima tražim novu namjenu (plastične i kartonske ambalažne kutije koristim za odlaganje alata, vijaka i šarafa, sitnica, dokumenata).
  • Određene predmete koje ne koristim (odjeću, namještaj, uređaje…) ne nosim odmah u reciklažno dvorište, već ponudim drugima (prijatelji, rodbina).
  • Stariju odjeću koristim u vikendici ili za planinarenje.
  • U vikendici čuvam komade žice, konopa, plastične folije, letvice (jednom kasnije će zatrebati).
  • Knjige i obrazovne videe koje danas više ne trebam, ili nisu to „oni moji“, darujem lokalnoj knjižnici svake godine.
  • Često odnosim odjeću u dobrotvorno odlagalište „Otvoreni ormar“ (donesi što ne trebaš – uzmi što trebaš) uz Kvaternikov trg u Zagrebu.
  • Neke predmete i buduće darove rado nabavim na lokalnom buvljaku (volim tamo otići, uživati mir i vedrinu tih ljudi).

 

Recycle – MATIJA

  • Razvrstavam sav otpad u domaćinstvu, na mjestu nastanka.
  • Izbjegavam korištenje plastičnih vrećica u svakoj prilici.
  • Odgajam djecu za prepoznavanje i razvrstavanje svih vrsta otpada s kojima se susreću u svakodnevnom životu.
  • Obavezno smanjujem voluminozan otpad prije odlaganja u odgovarajući spremnik (npr. tetrapak, različite kartonske kutije).
  • Ambalažu koja se sastoji od više vrsta otpada rastavljam na zasebne vrste otpada i potom ih odlažem u odgovarajuće spremnike (npr. plastični čep i tetrapak, metalni čep i staklenka, plastična slamka i tetrapak).

Recycle – MISLAV

  • Recikliramo plastične čepove, stari papir i karton, plastiku, baterije, staklo, plastiku, organski otpad, tekstil, plastične i staklene boce, limenke…
  • Učimo djecu da budu osviještena i stvaraju čim manje smeća (posebno jednokratne plastike).
  • Ambalažu koja se sastoji od više vrsta otpada rastavljam pa zasebno zbrinjavam npr. koverte s prozorom ili ambalaža slatkiša…

Recycle – GORAN

  • U svom domu otpad razvrstavam u 7 vrsta.
  • Prije nego odložim kartonsku ambalažu u ulični spremnik rastavim je i stisnem (tako da se manje zauzima mjesta i sporije puni spremnik).
  • Odnosim kući plastičnu čašu ili tanjur iz kafića, sajma, adventa u gradu… uvijek kad vidim da može završiti u miješanom otpadu, da ih osoblje trpa sve u istu kantu.
  • Pokupim s trotoara plastičnu kesicu od bombona ili čipsa… i ponesem do prvog spremnika.

 

 

MOJ NAPREDAK – ŽELIM U 2020.

MISLAV

  • Više ću hodati i penjati se stepenicama, kao i koristiti se javnim prijevozom, a manje koristiti osobni automobil.
  • Početi raditi kompost.
  • Dodatno educirati djecu o važnosti zaštite okoliša i utjecaju čovjeka.

GORAN

  • Kupovat ću planski. („Za dobar život treba ti malo toga, za loš treba puno više“ – Radović). U 2020. neću kupiti gotovo ništa od odjeće i obuće
  • Neću robovati slaganju boja i stilova kod odjeće, namještaja – baš me briga za to.
  • Proslijedit ću drugima još svojih korištenih stvari (odjeća, namještaj, alat… knjige)
  • Nastojat ću se više voziti tramvajem.
  • Koristit ću raznu staru ambalažu kao kutije u svom domu – neću kupiti ni jednu novu.
  • Jest ću više povrća i još smanjiti meso (proizvodnja mesa je jedan od najvećih zagađivača atmosfere).
  • Kad ću biti na izletu u nekom selu, mjestu, više ću poštivati lokalne ljude i običaje, sve „njihovo“, neću se cjenjkati previše, pazit ću na čistoću…
  • Povezat ću prijatelje i rodbinu u „burzu alata“ (napravit ćemo popis i jednu drugima posuđivati uređaje…).
  • Primijenit ću dobre ideje od Matije i Mislava; već sam tako i učinio tijekom ovog rada.

MATIJA

  • Uložit ću dodatno vrijeme i energiju u odgoj i obrazovanje djece za održivi razvoj. S još većom radošću ću dijeliti svoje znanje i nove spoznaje o održivom razvoju sa svima zainteresiranima. Organizirat ću i voditi javna događanja za održivost Zemlje.
  • Zasadit ću s djecom barem jedno stablo.
  • Češće ću boraviti u prirodi, s rodbinom i prijateljima, pri tome paziti, ne ostavljati ekološki trag.
  • Jesti ću još više lokalno uzgojenog voća i povrća, iz OPG-a i svog malog vrta.

Koordinator:  Goran Tudor
odgovorno@odgovorno.hr ili goran.tudor@zg.t-com.hr

DOBRA HRVATSKA
siječanj, 2020.

HEP Opskrba nagrađena ponovno certifikatom „Poslodavac Partner“, polučila pomake u čak 4 područja

Objavio
Odgovorno
-

Certifikat Poslodavac Partner, prestižno priznanje za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima, drugu je godinu zaredom dodijeljen HEP Opskrbi. Svečano uručenje održano je u prostorijama HEP Opskrbe, a Mario Puntarić, direktor HEP Opskrbe, primio je certifikat Poslodavac Partner od Martine Kessler, voditeljice projekta Certifikat Poslodavac Partner. Ovaj certifikat dodjeljuje se od 2005. godine tvrtkama koje zadovoljavaju visoke standarde izvrsnosti kada je u pitanju upravljanje ljudskim resursima.

„Stjecanjem certifikata Poslodavac Partner još jednom smo potvrdili koliko nam je bitno kvalitetno upravljati razvojem naših zaposlenika koji su ključ uspješnog poslovanja. HEP Opskrba je tvrtka koja je orijentirana na kupce, kojih u ovom trenutku ima više od 95.000, a upravo naši zaposlenici najviše pridonose ostvarivanju uspješnih poslovnih rezultata koji su i pozicionirali HEP Opskrbu kao vodećeg opskrbljivača električnom energijom u Hrvatskoj. Dokazali smo da imamo visoke standarde na području upravljanja ljudskim potencijalima i da nam je važno svim zaposlenicima pružiti jednake mogućnosti za profesionalni razvoj.“ istaknuo je Mario Puntarić, direktor HEP Opskrbe.

U sklopu certifikacije za status Poslodavca Partnera, tvrtke prolaze kroz iscrpnu analizu procesa upravljanja ljudskim potencijalima u pet velikih područja:

  • Strategija,
  • Regrutiranje i selekcija,
  • Upravljanje učinkom,
  • Usavršavanje i razvoj te
  • Odnos prema zaposlenicima.

 

U odnosu na prošlogodišnji proces certifikacije, HEP Opskrba je ove godine ostvarila viši rezultat u čak četiri velika područja, time pokazavši predanost kontinuiranom unapređenju svojih procesa upravljanja zaposlenicima.

HEP Opskrba se posebno istaknula rezultatima koje su postigli u području koje se odnosi na usavršavanje i razvoj zaposlenika, s posebnim naglaskom na  kvalitetnu analizu obrazovnih potreba svojih zaposlenika, visoku dostupnost različitih razvojnih programa svim zaposlenicima, visoka ulaganja u razvoj, kvalitetnu procjenu uspješnosti razvojnih programa te generalno promicanje kulture razvoja kompetencija među svojim zaposlenicima.

Trenutno je 67 nositelja Certifikata u Hrvatskoj, Albaniji, Austriji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji, Rusiji, Sloveniji i Srbiji. Projekt Certifikat Poslodavac Partner podržava generalni pokrovitelj portal MojPosao i poslovni tjednik Lider kao medijski pokrovitelj. Više o projektu Certifikat Poslodavac Partner možete doznati na stranici projekta www.poslodavacpartner.org.

 

DOBRA HRVATSKA

siječanj 2019.

Rezultati na djelu: INA prednjači strategijom raznolikosti i uključivanja

Objavio
Odgovorno
-

U svemu što radimo ljudi su nam uvijek na prvom mjestu.

Ljudi su naša najveća vrijednost i ključni element odgovoran za rezultate tvrtke.

Upravo u skladu s tim vrijednostima kompanije u Ini postoji svijest da se uspješno i poticajno radno okruženje, bolji kompanijski rezultati i individualni učinak zaposlenika mogu ostvariti uspostavljanjem kulture u kojoj se većina zaposlenika osjeća prihvaćeno, poštovano, uključeno i povezano.

Kako bismo osigurali željeno radno okruženje, kreirana je strategija raznolikosti i uključivanja (Diversity&Inclusion strategy, D&I) koja uključuje različite aktivnosti i inicijative osvješćivanja menadžmenta i zaposlenika o važnosti pitanja raznolikosti i uključivanja te razvoja kulture u kojoj se razlike poštuju, gdje svatko ima mogućnost razvijati vještine i talente u skladu s osobnim znanjem i kompetencijama te vrijednostima i ciljevima kompanije.

POVELJA O RAZNOLIKOSTI

Kao uvod u usvajanje strategije D&I, INA je 2017. pristupila Povelji o raznolikosti, čime se obvezala u radno okruženje uvesti pravila raznolikosti i borbe protiv diskriminacije. Prvi korak bio je implementiranje klauzule o nediskriminaciji u sve dokumente iz područja ljudskih resursa te izrada sveobuhvatnog dokumenta kojim se utvrđuju strateške odredbe o upravljanju raznolikošću, prihvaćanju razlika i nediskriminacije. U sklopu strategije provedeno je i nekoliko internih istraživanja ( „Istraživanje angažiranosti zaposlenika“, „Upitnik o stavovima  prema raznolikosti na radnom mjestu“ i drugo), koja su nam pomogla da vidimo kako stojimo s tom inicijativom i kako radnici razmišljaju  o upravljanju raznolikošću u našoj kompaniji, na temelju kojih smo kreirali daljnje aktivnosti. Tijekom 2017., 2018. i 2019. proveden je niz edukacija, putem predavanja, radionica, događanja, INA glasnika, intraneta, kako bi se osvijestila važnost ove teme kod zaposlenika, o tome koliko je za sve nas i kompaniju dobro i važno da se raznolikosti poštuju i potiču. Za potrebe menadžera izradili smo brošuru koja im od 2018. služi kao vodič u promicanju poštivanja raznolikosti u svim procesima upravljanja ljudskim resursima kao što su zapošljavanje, nagrađivanje, ocjenjivanje uspješnosti i razvoj radnika.

Na temeljima ovakvih usmjerenja i kontinuiranog nastojanja da zaposlenicima osiguramo kvalitetno okruženje za rad, INA je već dva puta, 2015. i  2017., stekla Mamforce certifikat – priznati standard kvalitete kojim se kompanijama potvrđuje visoka razina kompetencija u provedbi obiteljski odgovorne i rodno osviještene politike upravljanja ljudskim resursima. Prepoznati smo kao organizacija koja uspješno organizira posao i radno okruženje uz poštivanje načela ravnoteže profesionalnog i privatnog života i jednakih mogućnosti profesionalnog razvoja za sve.

#SVISMOOK KONFERENCIJA

Kao centralno događanje kojim promoviramo raznolikost i uključivanje, svake se druge godine u Ini održava #svismoOK konferencija. Cilj konferencije je približiti temu raznolikosti svima i podići svijest o njezinoj važnosti, kao i poruke koje njome želimo široko prenijeti – da je naša snaga u našim različitostima, da je uspjeh kompanije rezultat i uzajamnog poštovanja i prihvaćanja! Dosad su održane dvije konferencije, a treća je, za 2020., u pripremi. Na zadnjoj, 28. studenoga 2018., predavanja su održali vodeći D&I stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva, a kroz panel-diskusiju predsjednici uprava vodećih kompanija prezentirali su svoje viđenje ove tematike. Na radionicama koje su uslijedile zaposlenici su imali priliku upoznati jedni druge i osvijestiti koliko je aspekata po kojima se međusobno razlikujemo te saznati kako se nositi s razlikama i zašto su one za sve nas dobre. Tijekom dana zaposlenici su mogli posjetiti i Sajam kulture, na kojem su istraživali kako pojedine kompanijske vrijednosti i programi podržavaju i osnažuju različitosti. Temu smo odlučili obraditi i prikazati na neformalan, zabavan i opušten način, uzimajući u obzir da se lakše i bolje pamte emocionalno intonirani sadržaji („pamćenje usklađeno s raspoloženjem“). Događanje je kod svih sudionika izazvalo niz pozitivnih emocija, što je utjecalo na pamćenje sadržaja. Budući da je jedan od najefektivnijih oblika učenja iskustveno učenje, kao i da informacije trebaju zadržati pažnju da bi bile zapamćene, još jednom je kroz praksu potvrđeno: ovakav način u velikoj mjeri zaokuplja pažnju sudionika, omogućeno im je iskustvo i sudjelovanje kroz interaktivne metode.

Koliko je tema zaposlenicima važna, najbolje pokazuje i velik odaziv na konferenciju, više od 300 sudionika. Nakon održanog događanja proveli smo i anketu o zadovoljstvu, koja je pokazala da smo uspjeli: čak 96% ispitanika zadovoljno je održanom konferencijom, 93% ih je navelo kako ih je konferencija potaknula na razmišljanje o toj temi, dok 91% smatra da će poruke konferencije primijeniti u svakodnevnom životu. podići svijest o važnosti teme.

Rezultati nam najbolje potvrđuju da je ovo što radimo važno i vrijedno svakog uloženog truda.

INA je jedna od prvih kompanija u Hrvatskoj koja se u korporativnom okruženju sustavno bavi temom raznolikosti i uključivanja; nastavljamo i dalje, s novim idejama i projektima!

Adriana Sopta, direktorica Privlačenja talenata i razvoja karijera, INA
Nikolina Majić, vodeći stručnjak koordinator za zapošljavanje i selekciju, INA

(Članak preuzet iz godišnje knjige-planera UM 2020)

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2020

1...113114115...182Stranica 114 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z