Fauna i ljudi: Ako nije etično, nije održivo. Dakle, da li uzgajati hobotnice za ljudsku hranu – da ili ne?

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Ann Antonova / www.pexels.com

Hobotnice su među najkompleksnijim i najinteligentnijim životinjama u oceanu. Postoji golema količina istraživanja koja sugeriraju da prepoznaju ljudska lica, rješavaju zadatke (a točne odgovore pamte mjesecima), a uz sve to, postoje i dokazi da osjećaju bol i patnju.

Na internetu je moguće naći i velik broj videa hobotnica koje bježe iz tankova ili pak kradu ulov ribara, što je samo dodatno pojačalo našu fascinaciju jedinim beskralježnjakom kojeg Deklaracija o svjesnosti iz Cambridgea iz 2012. svrstava među bića koja osjećaju, baš kao i sisavci i ptice.

Postojeća akvakultura, tvrde znanstvenici, oslanja se na strogo kontrolirana i monotona okruženja s konstantnim ambijentalnim uvjetima, pojednostavljenim i sterilnim ograđenim prostorima i nefleksibilnim rasporedom hranjenja.

Uzgoj hobotnica u umjetnom okruženju, širi se, nažalost.

Od Mediterana do Japanskog mora, hobotnice se smatraju delicijom, a potražnja samo raste. Od otprilike 350 tisuća tona koliko ih se godine uhvati, dvije trećine ulova otpada na azijske zemlje kao što su Japan i Južna Koreja (trećina globalnog ulova završava u Kini), ali i neke europske zemlje kao što su Španjolska i Italija također su veliki uvoznici.

Kako bi zadovoljili rastuću potražnju, mnoge zemlje eksperimentiraju s uzgojem hobotnica u umjetnom okruženju. Jedna japanska kompanija 2017. uspjela je uzgojiti jaja hobotnica u zatočeništvu, a namjera im je otvoriti i prvu farmu 2020. Španjolci pak eksperimentiraju s mrežnim kavezima, tankovima na suhom i golemim morskim rančevima.

Držati inteligente životinje kao što su hobotnice na velikim industrijskim farmama postavlja pred nas niz etičkih pitanja i mnogo se toga svodi na to kako se akvakultura razvijala posljednjih desetljeća.

Ovo je potpuno neprihvatljivo za znatiželjnu i aktivnu hobotnicu koja će u takvim uvjetima puno prije razviti infekcije, postati agresivna i prije umirati.

Osim etičkih pitanja, tu je i problem utjecaja na okoliš.

Skupina znanstvenika sa sveučilišta New York tvrdi da bismo uzgoj hobotnica trebali izbjegavati zbog ekoloških, ali i etičkih razloga.

Količina hrane potrebna kako bi se održao rast hobotnice tri puta je veća od težine same životinje, a budući da su hobotnice mesožderi i hrane se ribljim uljima i proteinima, uzgoj predstavlja dodatni pritisak na već ionako iscrpljeni morski ekosustav.

Iako potražnja raste, uzgoj hobotnice je industrija u povojima. Istraživači i uzgajivači moraju pronaći način kako hobotnice držati na životu tijekom odrastanja, a postojeće farme izuzetno teško pronalaze načine kako pod kontrolom držati tako inteligentnu životinju.

Upitajte u restoranu, tražeći plodove mora, odakle dobavljaju hobotnice.

Inače, hobotnice su jedna od brojnih životinja koje ljudi koriste kao hranu, a ideja o uzgoju postavlja i ključna pitanja o našoj vezi s prirodnim svijetom koji smo upropastili i nastavljamo upropaštavati.

L.K. , Indeks.hr

Izvor: Indeks.hr https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=magazin&id=2118504

 

DOBRA HRVATSKA

Listopad, 2019.

(vlastita oprema članka – naslov i podnaslovi)

Matija Hlebar: Održivi razvoj je način razmišljanja i djelovanja. Za mene je sve to puno više od posla, to je moj način života!

Objavio
Goran Tudor
-
Matija Hlebar
Matija Hlebar

Matija Hlebar: Održivi razvoj je način razmišljanja i djelovanja. Za mene je sve to puno više od posla, to je moj način života!

Matija Hlebar je zaposlen na mjestu voditelja održivog razvoja u Grupi Podravka i u javnosti dosta eksponirani stručnjak za održivi razvoj. Svojim znanjima, a oboružan iskustvima koje je stekao u poslovnom i civilnom sektoru, često se nameće kao relevantan sugovornik i predavač. Mnogo je puta bio pokretač, predlagač, poticatelj, što se ogleda jednako u Podravci, tako i u djelovanju udruge zanimljivog i afirmativnog imena – UZOR HRVATSKE, kojoj je predsjednik, a uz suprugu Sonju i pokretač. Matijin osobni interes vezan je danas najviše za klimatske promjene, za koje se Podravka, čini se, odavna priprema. I u ovoj godini Hlebar je održao više predavanja, motivacijskih i stručnih, pa smo odlučili poći za njim, istražiti njegov put entuzijasta i stručnjaka. Pozvali smo ga na razgovor, da zajednički uđemo u neke pa i velike teme. Odgovorima nas je vodio do središta problema i rješenja.

DRUŠTVO

Glavni ste inicijator svibanjske konferencije u Hrvatskoj gospodarskoj komori – „Klimatske promjene u Hrvatskoj – Što možemo i moramo poduzeti?“, prvoj takvoj u našem poslovnom sektoru. Koji je bio motiv i poruke nakon? Zvoni li nam alarm?

Motiv je bio informirati i čim više osvijestiti poslovni sektor i cijelo društvo o započetim drastičnim promjenama klime i njihovim nepovoljnim učincima. Klimatske promjene su rastuća prijetnja i predstavljaju izazov cijelom čovječanstvu u razdoblju do kraja 21. stoljeća. Važno je znati da Republika Hrvatska geografski velikim dijelom spada u Sredozemnu regiju koja je označena kao klimatski “vruća točka”, s posebno izraženim učincima klimatskih promjena. Nedvojbeno je da su klimatske promjene već prisutne u Hrvatskoj i da se više ne događaju samo »tamo negdje daleko od nas« (npr. na Sjevernom polu ili u Australiji). Danas se nalazimo u razdoblju klimatske krize. Moramo jako ozbiljno raditi na prepoznavanju važnosti prilagodbe klimatskim promjenama jer je Hrvatska osjetljiva na klimatske promjene, utjecaj klimatskih promjena će rasti i ranjivost zemlje na klimatske promjene se ocjenjuje kao velika.

Čovječanstvo treba krenuti u dva smjera: smanjiti ekološki otisak i prilagoditi se nadolazećim značajkama klime. Kako krenuti na put osvješćenja, uključivanja građana među poklonike očuvanja prirode i poštivanja ljudi. „Spava“ li još većina građana? Vi ste krenuli od mladih. Kako s poslovnim sektorom?

Uvažavajući brzinu i učinke klimatskih promjena, ukoliko čovječanstvo želi izbjeći klimatsku katastrofu u budućnosti, ima na raspolaganju ograničeno vrijeme za rješavanje izuzetno složenog zadatka smanjenja i prestanka korištenja fosilnih goriva, a time i sprečavanja daljnjih emisija stakleničkih plinova.

Globalna akcija podrazumijeva globalni dogovor i potom zajednički odgovor na klimatsku prijetnju. Ovo bi se najlakše ostvarilo provođenjem odozgo prema dolje, na način da odgovorna politika donese potrebne odluke, zakone i propise. Njih bi slijedili prijenos i provedba prema dolje, uključivši tu i klimatsko opismenjavanje društva te promjenu stavova i ponašanja stanovnika našeg planeta. Odgoj za klimatske promjene treba postati imperativ i pitanje opstanka civilizacije, usmjeren na promjenu stavova i ponašanja pojedinca prema odgovornom životnom stilu dobrovoljne jednostavnosti i štednje energije.

Kod poslovnog sektora mišljenja sam da je optimalno informirati i osvijestiti vlasnike poduzeća i financijski sektor (osobito velike investitore), koji snagom kapitala donose strateške poslovne odluke, imenuju ljude na upravljačke pozicije te odlučuju o prioritetima u poslovanju.

Sustav ljudskih vrijednosti je ona presudna, najšira idejna platforma koja usmjerava svako ljudsko djelovanje. Da li ste optimist u pogledu mjesta univerzalnih vrijednosti danas?

Najdubljeg sam uvjerenja da su univerzalne vrijednosti temelj ponašanja i djelovanja društva i svakog pojedinca. Uvijek sam optimist, ali nažalost ne i kad je pitanje mjesta univerzalnih vrijednosti danas. U globaliziranom svijetu veće značenje dobivaju neke druge vrijednosti – promoviraju se materijalne vrijednosti i potrošačko društvo. Na sadašnje stanje u svijetu trebalo bi gledati kao na kratki izuzetak i poremećaj. Primat stavljati na univerzalne vrijednosti.

Poznati ste po javnom zalaganju za održivi svijet, po akciji. može li se iskazati nekom brojkom sav vaš angažman?

U 2019. godini sam imao 50-tak predavanja i nastupa na teme održivog razvoja i klimatskih promjena u Podravki i na različitim događanjima – na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini

PODRAVKA

Podravka je među prvim kompanijama u Hrvatskoj koja je pristupila projekciji mogućih utjecaja klimatskih promjena na budućnost i poslovanje kroz 20-30 godina. Što ste zaključili?

Projekcije mogućih utjecaja klimatskih promjena na budućnost i poslovanje kroz 20-30 godina ukazuju na potencijalno velike štete u poljoprivredi i proizvodnji primarnih sirovina za prehrambenu industriju zbog povećanja učestalosti “stresnih razdoblja” (najmanje 10 uzastopnih dana s temperaturama jednakim ili većim od 30 °C) i ugroženosti od “toplinskog stresa”.

Projekcije mogućih utjecaja klimatskih promjena u poljoprivredi ukazuju na rastući negativan utjecaj na fiziološke i biokemijske procese biljaka:

  • Smanjenu fotosintezu.
  • Izmijenjeni metabolizam biljke.
  • Izmijenjenu enzimsku aktivnost biljke.
  • Termalna oštećenja tkiva biljke.
  • Smanjeno oprašivanje biljaka.
  • Skraćivanje vegetacijskog perioda.
  • Ulazak u stanje stresa i prestanak rasta.

Navedene projekcije ukazuju na dvojake posljedice: smanjene prinose u poljoprivredi (smanjenje kvalitete sjemena i ploda) i smanjene izvore kvalitetne primarne sirovine koja je zdravstveno ispravna i cjenovno pristupačna za prehrambenu industriju.

Što će biti s kompanijom onda kad većina sadašnjih zaposlenika bude u mirovini?

Vjerujem u održivu budućnost kompanije. Činjenica da pratimo stanje i raspolažemo agro-meteorološkim podatcima 30 godišnjeg razdoblja omogućuje nam da upravljamo kriznim stanjem i na vrijeme i adekvatno prilagodimo svaku fazu proizvodnje novoj situaciji, od odabira sjemenja do planiranja tehnoloških procesa.

Podravka je velika kompanija. Tijekom 2018. zapitali ste se: što Podravka znači koprivničkom kraju? Kad ne bi bilo kompanije, koliko bi ljudi drugačije živjelo?

Podravka je od pedesetih godina prošlog (dvadesetog) stoljeća „motor razvoja“ koprivničkog kraja. Kad kompanije ne bi bilo u lokalnoj zajednici, tijekom 2018. drugačije bi živjelo više od 3.000 ljudi koji svakodnevno dolaze na posao u kompanijske tvornice i urede u gradu Koprivnici. Još jasniju sliku dobivamo kad kvantificiramo društveni utjecaj Podravke na zaposlenost u lokalnoj zajednici. Tada postajemo svjesni veličine i značaja kompanije za koprivnički kraj. Službeni podaci posljednjih godina pokazuju da od ukupnog broja zaposlenih radnika u lokalnoj zajednici, svakodnevno više od 20 % radnika radi u Podravki. Kad jedna kompanija u lokalnoj zajednici zapošljava toliko puno ljudi, bez dvojbe je riječ o velikoj društvenoj odgovornosti.

U koprivničkom kraju rade i druge tvrtke, pa bi u kontekstu ovog zadnjeg pitanja trebalo poželjeti uspjeha i razvoja i svim tim kompanijama. Vidite li njihovu budućnost održivom i profitabilnom?

Svim kompanijama koje rade u koprivničkom kraju želim održivu i profitabilnu budućnost. Naposljetku, ovisno o dugoročnoj održivosti njihova poslovanja, dolazi do poboljšanja društvenih, ekonomskih i okolišnih uvjeta života svih nas u lokalnoj zajednici. Koprivnica ima mnoge dobre tvrtke pa sam optimist.

Nedavno ste (još jednom) okupili u Podravci sve njezine dionike, one koji omogućuju Podravci da djeluje. Koji su bili učinci, kako se odvija to poželjno zajedništvo?

Podravka je početkom 2019. godine, s ciljem izrade što kvalitetnijeg nefinancijskog izvještaja i uključivanja svih relevantnih dionika u proces nefinancijskog izvještavanja, pozvala u svoje sjedište dosad najveći broj dionika. Pozvani su predstavnici čak 150 dionika – različitih organizacija iz poslovnog, javnog i civilnog sektora. Time je nastavljen višegodišnji dijalog kompanije s dionicima kroz proces nefinancijskog izvještavanja. Tako je omogućeno izražavanje bitnih očekivanja i interesa dionika za nefinancijskim informacijama. Uz aktivno sudjelovanje i uključivanje dionika, odabrane su materijalne teme i izrađen rang materijalnih tema koje će biti obuhvaćene nefinancijskim izvještajem (Izvještajem o održivom razvoju Grupe Podravka za 2018. godinu). Dionici su pozitivnog stava prema ovakvoj, za hrvatske prilike, novoj praksi uključivanja i dijaloga o bitnim očekivanjima i interesima za nefinancijskim informacijama.

U Podravci se nefinancijska izvješća rade od davna. I kroz to iskustvo moguće je pratiti razvoj kompanijske misli i prakse o održivosti. Što bi netko sa strane, čitatelj, mogao vidjeti i i zaključiti?

U Podravci se nefinancijski izvještaji rade od 2004. godine. Nadam se da će čitatelj, promatrajući Podravku, moći vidjeti i zaključiti:

  • Vođenje brige o održivom razvoju poduzeća predstavlja prioritetnu zadaću svakog uspješnog menadžmenta.
  • Menadžment orijentiran na održivi razvoj sustavno razmatra utjecaje poslovnih odluka na ekonomiju, okoliš i društvo te
  • Integracija održivog razvoja u poslovanje ima presudnu važnost za dugoročni razvoj i konkurentnost poduzeća na tržištu.

Što je danas na planu zalaganja za održivost bolje nego prije? Koji su zadnji pomaci?

Dao bih naglasak na izvještavanje. Postupak za sastavljanje nefinancijskog izvještaja Grupe Podravka se od početka 2018. godine temelji na proaktivnoj primjeni novih GRI Standarda za izvještavanje o održivosti koji su stupili na snagu 01. srpnja 2018. (GRI = Global Reporting Initiative = Globalna inicijativa za izvještavanje).

GRI Standardi predstavljaju najbolju svjetsku praksu nefinancijskog izvještavanja organizacija o njihovim ekonomskim, okolišnim i društvenim utjecajima. Organizirani su kao set međusobno povezanih, modularnih standarda, koji se mogu koristiti zajedno, ali i svaki samostalno, ovisno o potrebama svake organizacije.

Nefinancijski izvještaj Grupe Podravka sukladan s GRI Standardima obuhvaća sljedeće:

  • Načela izvještavanja za određivanje sadržaja i kvalitete nefinancijskog izvještaja.
  • Opće informacije o kompaniji i njezinim praksama izvještavanja o održivosti.
  • Pristup upravljanju kompanije svakom materijalnom temom te
  • Informacije o utjecajima kompanije povezanim s ekonomskim, okolišnim i društvenim materijalnim temama (primjeri materijalnih tema su: Ekonomski učinak, Materijali, Otpad, Zapošljavanje, Zdravlje i sigurnost na radnom mjestu, Obuka i obrazovanje, Zdravlje i sigurnost kupaca).

Koji su sve projekti, aktivnosti i načela koja biste još posebno izdvojili u praksi Podravke koja znače podršku održivosti?

U 2018. godini možemo u Podravki izdvojiti doista mnogo toga. Pobrojiti ću samo neke aktivnosti i projekte koji znače izravnu podršku održivosti: održivi razvoj proizvoda, „Go West“ projekt, smanjenje soli, Nutritivna strategija Podravke 2014.-2020., inovacije u procesima, znanstvene i stručne publikacije, suradnja s lokalnom zajednicom, sudjelovanje u stvaranju zakonodavnog okvira RH i studijskih programa, EU projekti, razvoj novih lijekova, prijenos tehnologija proizvodnje od partnera u proizvodne pogone Belupa te unapređenje proizvoda iz postojećeg portfelja, projekt Lean Six Sigma, projekt pametne specijalizacije Održiva hrana – područje Sirovine i održivo korištenje resursa, odnosi sa zaposlenicima i zaštita okoliša.

U većini srednjih i velikih tvrtki praksa je da je djelatnost održivog razvoja i DOP-a povjerena nekom zaposleniku u službi marketinga ili korporativnih komunikacija. Tek nekoliko tvrtki ima odjel za održivi razvoj i viši status, kako je u Podravci. Pojasnite nam status, djelatnost odjela kojem ste voditelj? Ima li posla?

Početkom 2015. godine u Grupi Podravka je formiran novi Odjel za održivi razvoj, koji je organizacijski pozicioniran u korporativnu Službu Poslovna kvaliteta i održivi razvoj. Odjel je formiran na inicijativu predsjednika Uprave, a jednim dijelom kao odgovor na zahtjeve Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za provođenjem cjelovitog Okolišnog i društvenog akcijskog plana. Ovaj akcijski plan uključuje i sustavno nefinancijsko izvještavanje odnosno izvještavanje o održivom razvoju kompanije.

Odjel za održivi razvoj u Grupi Podravka je jednim dijelom i posljedica nedavne europske Direktive o nefinancijskom izvještavanju i raznolikosti (2014/95/EU), sa snagom zakonske obaveze koju je donijela Europska komisija.

Pored nefinancijskog izvještavanja, u nadležnost Odjela spadaju: osvještavanje zaposlenika i drugih dionika o održivom razvoju, suradnja s vanjskim dionicima te prepoznavanje, kvantificiranje i upravljanje značajnim ekonomskim, okolišnim i društvenim utjecajima poslovanja. Posla ima napretek. Ključni faktor je volja i interes za istraživanjem i otkrivanjem novih perspektiva održivog razvoja u poslovanju.

UDRUGA

Vi, supruga Sonja i nekolicina entuzijasta, osnovali ste i vodite u Koprivnici udrugu „Uzor Hrvatske – Udruga za održivi razvoj“. Što ste htjeli osnivanjem? Kako je danas i što je ispred nje danas?

Udruga za održivi razvoj je osnovana s idejom razvoja mreže odgovornih članova u društvu koji svojim djelovanjem doprinose održivom razvoju Hrvatske. Misija Udruge je rješavanje okolišnih, društvenih i ekonomskih problema na održivi način. Vizija Udruge je da Republika Hrvatska postane UZOR održivosti.

U proteklih 10-tak godina smo mnogo toga pokrenuli i napravili, no neka održiva rješenja i ideje su u Hrvatskoj još “daleko ispred svog vremena”.

Danas je Udruga fokusirana na odgoj i obrazovanje djece za održivi razvoj te na informiranje, obrazovanje i osvještavanje javnosti o održivom razvoju i klimatskim promjenama. Najveći nam je izazov samoodrživo financiranje aktivnosti i programa.

Dok radite u udruzi da li vam je više teško ili inspirativno?

Mislim da je više inspirativnog, a ima i slabijih dana. Volonterski rad u Udruzi za održivi razvoj Hrvatske meni predstavlja veliku inspiraciju i nadahnuće. Moj najveći motiv je raditi prave stvari na ispravan način, putem primjene održivih rješenja za ljude u zajednici. Uvijek mi je motiv osmisliti i “postaviti na noge” održiva rješenja s pozitivnim okolišnim, društvenim i ekonomskim utjecajima.

Kako napreduje novi UZOR-ov projekt začet u 2017-oj : edukacija najmlađih, vrtićke djece, za korisno odvajanje otpada kod kuće? Imate li dovoljno partnera-sponzora?

UZOR-ov projekt “Zajedno za djecu i planet Zemlju” začet u 2017.-oj trenutno stagnira zbog nedovoljnog broja partnera-donatora koji su spremni dugoročno ulagati u odgoj i obrazovanje djece za održivi razvoj i našu zajedničku budućnost. Ovaj projekt je usmjeren na odgoj i obrazovanje djece za održivi razvoj na temu prepoznavanja i razvrstavanja otpada. Njime djecu u vrtićima i školama poučavamo prepoznavanju i odvojenom sakupljanju otpada, na njima privlačan i zanimljiv način. Paralelno s informiranjem i obrazovanjem djece, u vrtiće i škole postavljamo dječje eko kutije sa zabavnim likovima za pojedine vrste otpada. Ovakvi likovi potiču djecu na prepoznavanje i odvojeno sakupljanje otpada: Vila Papirica (za papir), Petko Peti (za plastiku), Bocko Boca (za staklo), Limenko Lim (za metal), Straško Strašić (za tekstil), Lovac na munje (za stare baterije) i Bio Vrtlarica (za biootpad).

Dječji priručnik za održivi razvoj – Prepoznavanje i razvrstavanje otpada je dobilo 19 vrtića u Hrvatskoj.

U suradnji s gradskom knjižnicom u Koprivnici održavate novi cikuls predavanja i radionica za mlade i građanstvo o održivom razvoju, klimi. Dakle, još jedna vaša inicijativa u 2019.!

Početkom 2019. godine osmislio sam i inicirao Ciklus tribina o održivom razvoju i Događanja za održivost planeta Zemlje. U sklopu Ciklusa tribina održane su tri tribine na sljedeće teme: održivo gospodarenje otpadom, obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost. U sklopu Događanja za održivost planeta Zemlje održana su četiri otvorena dijaloga na teme deset prikazanih švedskih dokumentarnih filmova o održivom investiranju i upravljanju. Prikazivanje dokumentarnih filmova sam dogovorio izravno s autorom Sasjom Beslikom. Sasja Beslik je renomirani svjetski stručnjak iz područja održivih investicija i upravljanja. Proglašen je najboljim švedskim bankarom i savjetnik je Svjetskog ekonomskog foruma. Možemo zaključiti da je ostvaren postavljeni cilj ovih događanja – informirati, obrazovati i senzibilizirati javnost i donositelje političkih odluka kroz ponajbolje primjere dobre prakse iz zemlje i svijeta. Potaknuti ih na razmišljanje i shodno tome, na učinkovito i svrsishodno djelovanje za održivost planeta Zemlje. Navedene aktivnosti su ostvarene u suradnji s Knjižnicom i čitaonicom „Fran Galović“ Koprivnica i Kinom “Velebit”.

Opišite malo, zanimat će čitatelje, vaš nadaleko poznat program – teretni tricikl za sakupljanje starog papira od vrata do vrata. Udruga UZOR Hrvatske je s njime postala i poslodavac, što je rijetkost. Zaposlila je nekoliko ljudi.

Izvorni program “Teretnim biciklom do održive zajednice” se temelji na inovativnom sustavu za odvojeno sakupljanje starog papira teretnim biciklima u lokalnoj zajednici, „od vrata do vrata“. Teretni bicikli imaju transportni kapacitet do 100 kg staroga papira, a koriste se za besplatnu dostavu i pražnjenje eko kutija u koje sugrađani u kućanstvima odvojeno sakupljaju stari papir. Zbog činjenice da sakupljaju stari papir iz kojeg se proizvodi novi papir, teretni bicikli su iznimno vrijedni čuvari naših šuma i jedinog nam planeta Zemlje.

Program je u razdoblju od 2010. do 2018. godine stvorio pet održivih, ranije nepoznatih radnih mjesta vozača teretnih bicikala, za osobe iz dugotrajno nezaposlenih i marginaliziranih društvenih skupina. Opravdanost i široku prihvaćenost programa od strane sugrađana najbolje potvrđuju rezultati ostvareni u osmogodišnjem razdoblju, u kojem je teretnim biciklima sakupljeno i na recikliranje poslano gotovo 2.500 tona starog papira!

Nakon uspješnih osam godina provođenja, s 1. svibnja 2018. godine Udruga je na specifičan način završila svoj najpoznatiji program “Teretnim biciklom do održive zajednice”, a sve s ciljem nastavka održive prakse pod okriljem ključnih partnera, Gradskog komunalnog poduzeća Komunalac i Grada Koprivnice. Udruga – kao organizacija civilnog društva poklonila je jedinici lokalne samouprave program koji je posljednjih godina ostvarivao godišnji prihod veći od 300.000 kn i održivo financirao pet novostvorenih održivih radnih mjesta.

Možete li iskazati brojkama konkretan doprinos vaših teretnih bicikla društvu i okolišu?

Od pokretanja projekta do njegove predaje lokalnom komunalnom poduzeću ostvarene su upečatljive brojke: „od vrata do vrata“ sakupljeno je gotovo 2.500 tona starog papira, što znači i 48.840 spašenih mladih stabala. Odnosno, spriječena je emisija stakleničkih plinova za količini od 9.769 tona.

Udruga UZOR prima i nagrade. Naša Poslovna inicijativa Dobra Hrvatska u okviru portal www.odgovorno.hr dodijelila vam je priznanje SJAJ 2018. – Zapažena praksa vidljivosti DOP-a. O kojim je sve priznanjima riječ, stranim i domaćim, kako motiviraju?

UZOR je tijekom godina primio brojna lokalna, regionalna, nacionalna i međunarodna priznanja i nagrade. Osim priznanja SJAJ 2018. koje dodjeljuje Poslovna inicijativa Dobra Hrvatska za zapaženu praksu vidljivosti DOP-a, još bi posebno istaknuo nagradu Zaklade iz Beča SozialMarie 2014. koja se dodjeljuje najboljim društvenim (socijalnim) inovacijama te nagradu Unicredit Foundation i Zagrebačke banke na natječaju Moja zajednica koja se dodjeljuje najboljim društveno poduzetničkim projektima.

OSOBNO

Kazali ste jednom:“ Održivi razvoj lako može bez mene, no ja ne mogu bez njega.“ Zanima nas kako ste došli u tu poziciju, vaša evolucija? Što je utjecalo?

Sada znam da i moj prvi susret s održivim razvojem nije bio slučajan. Zbio se početkom devedesetih godina 20. stoljeća kada sam čitao o Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (nazvanoj “Skup o Zemlji”), koja je održana 1992. godine u Rio de Janeiru. Odmah me zaintrigirala činjenica o postignutom dogovoru 179 svjetskih vođa i usvojenom “programu za 21. stoljeće”, popularno nazvanom Agenda 21, koji će razvoj učiniti ekonomski, društveno i okolišno održivim. Od tada pratim razvoj događanja vezanih uz održivi razvoj i provođenje Agende 21.

Danas je održivi razvoj moj način razmišljanja i djelovanja. On je moj način života. Zato iskreno izjavljujem: “Održivi razvoj lako može bez mene, no ja ne mogu bez njega.“

Zavoljeli ste prirodu od malena. Kako je to utjecalo?

U djetinjstvu sam živio u ruralnom dijelu koprivničke Podravine. Tada sam svaki dan i većinu praznika provodio na selu – doma ili kod djeda i bake, u cjelodnevnoj igri na dvorištu, polju, jezeru, livadi, potoku i u šumi. Potom sam u mladosti jako često odlazio na rijeku Dravu i brojna podravska jezera te obilazio obronke Bilogore. Zavolio sam prirodu i osvijestio njezinu važnost za moj život.

Imate reputaciju, pravite iskorake, nosite promjene. Jeste li zadovoljni, našli ste svoje poslanje?

Većinu vremena jesam zadovoljan. Riječ je zapravo o svem vremenu u kojem uspijevam ne pridavati značenje prečestim negativnim pojavama i informacijama u hrvatskom društvu, a to je okruženje u kojem živim. Moje poslanje je da budem ono što jesam, a to je definitivno održivi razvoj. Želim se baviti održivim razvojem gdje god živio i što god radio.

Vaša neprestana aktivnost i nove inicijative inspiriraju vaše okruženje – ljude koji vas poznaju. Kako se prepoznajete u pjesmi Cesarića? Koja je vaša kaplja?

Moja kaplja znači – svakodnevno zalaganje za održivi razvoj. Dokazao sam sebi da „moja mala kap“ može pokrenuti i „tkati“ značajna održiva rješenja u zajednici, s brojnim pozitivnim okolišnim, društvenim i ekonomskim utjecajima.

Osjećate li se nekad usamljenim?, nepovezani s drugima? Dijelite li mišljenje da još nema puno aktivista – zagovaratelja društvene odgovornosti barem ne u javnosti?

Koliko poznajem hrvatsku scenu, stvarnih zagovaratelja održivog razvoja i društvene odgovornosti u javnosti – tek je nekolicina.

Nekad se osjećam usamljenim i nepovezanim s drugima, osobito u Hrvatskoj. Tim više što je održivi razvoj ugrađen u temelje Europske unije i sve ključne europske ciljeve, strategije i politike. Zato mi je teško vjerovati i prihvatiti da održivi razvoj u Hrvatskoj tako sporo napreduje. Jedno je imati “puna usta” održivog razvoja zbog njegove popularnosti, a nešto je sasvim drugo živjeti i svakodnevno ga primjenjivati u praksi.

Kako teku sati u vašoj obitelj, Naime, Sonja i Vi ste „do vrata“ u održivom razvoju, okupira li vaš posao i aktivizam i vaše privatno vrijeme? Ima li mjesta za druge teme?

Na području održivog razvoja za mene i nas dvoje uvijek ima posla jer je današnji svijet dominantno neodrživ. Zato sati u našoj obitelji teku prebrzo. Privatno vrijeme je suženo i rasprodano.

DOBRA HRVATSKA
Rujan 2019.

 

 

 

Osvrt uz UN-ov summit o klimi: Velika očekivanja, još veće razočaranje

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-
Foto: Pixabay

Zaštita klime nije tek „ekološko ili političko pitanje“, to je pitanje opstanka čovječanstva. Zato su očekivanja javnosti od Summita o klimatskim akcijama, koji su 23. rujna 2019. organizirali Ujedinjeni narodi u svom sjedištu u New Yorku, bila tako velika. No, što se dogodilo?

Iako je glavni tajnik UN-a António Guterres uoči summita pozvao lidere zemalja da iznesu konkretne planove svojih zemalja za dostizanje ciljeva postavljenih Pariškim klimatskim dogovorom umjesto da, kako je rekao, drže lijepe govore, mnogi su učinili upravo to – držali lijepe govore. UN-ov summit još je jednom pokazao da većina zemalja, a osobito tri najrazvijenije zemlje koje su ujedno i najveći zagađivači stakleničkim plinovima – Kina, SAD i Indija – ne čine dovoljno u borbi protiv klimatskih promjena. Iako ne bi bilo pravedno reći da se baš ništa ne pokreće, svijet je u svojim klimatskim akcijama još nejedinstven i prespor dok istodobno klimatske promjene nastupaju sve brže i obrušavaju se na nas sve žešće.

Cilj UN-ova summita bio je da potakne države svijeta da se pridržavaju Pariškog klimatskog sporazuma te ograniče rast globalne temperature na 1,5°C ili najviše 2°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Očekivalo se da se države obvežu i na ambicioznije klimatske planove do 2020., poznate kao nacionalno utvrđeni doprinosi (NUD), od onih koje su si zadale 2015. godine kada je sporazum potpisan. Cilj do 2050. godine je da što više zemalja postanu ugljično neutralne zemlje. Umjesto toga, većina zemalja nije ispunila ni dosadašnje, ionako preslabe ciljeve. Globalna emisija stakleničkih plinova i dalje dramatično raste, klima postaje sve nestabilnija. A dodajmo na to, tri zemlje – SAD, Saudijska Arabija i Brazil – stvaraju frontu koja se protivi međunarodnoj suradnji u obuzdavanju klimatskih promjena.

„Ono što smo dosad vidjeli nije vrsta vodstva kakvo nam je potrebno od glavnih gospodarstava“, prokomentirala je nakon summita Helen Mountford, potpredsjednica za klimu i ekonomiju pri Institutu za svjetske resurse.

Iako je summitu u New Yorku prethodio jedan od najvećih ekoloških prosvjeda ikada, predvođen mladima koji su prosvjedovali u više od 150 zemalja i vatreni govor 16-godišnje klimatske aktivistice Grete Thunberg, summit nije donio ohrabrenje da će svjetske vlade uspjeti postići ciljeve na koje su se obvezale Međuvladinim panelom UN-a o klimatskim promjenama (IPCC) da se ograniči globalno zagrijavanje.

Brojni su svjetski čelnici za govornicom Opće skupštine UN-a govorili o svojim revidiranim doprinosima u borbi protiv emisija stakleničkih plinova, obećavajući da će koristiti više čiste energije i zatvoriti elektrane na fosilna goriva. Čelnici bogatijih zemalja obećali su međunarodnu pomoć zemljama da prebrode teške posljedice klimatskih promjena. Ipak, najveći su zagađivači odbijali obvezati se na ambicioznije ciljeve. Najbolja vijest koju je glavni tajnik UN-a António Guterres nakon summita mogao podijeliti s javnošću je objava:

70 zemalja planira do 2020. Donijeti čvršće nacionalno utvrđene doprinose (NUD), što je znatno više nego prije summita kada su na to bile spremne samo 23 zemlje.

Zemlje s većom klimatskom s(a)viješću zajedno čine 6,8% globalne emisije. Očekivano, najagilnije su u zaštiti klime najranjivije zemlje, poput nekih otočkih zemalja, koje već sada itekako osjećaju razorne posljedice klimatskih promjena i svjedoče gubitku kopna uslijed podizanja razine mora. Tako je predsjednica Maršalovih otoka Hilda Heine najavila da će njezina zemlja do 2050. godine postići nultu emisiju ugljika. Još su neke države obećale učiniti isto, a među njima su Belize, Kostarika, Danska, Fidži, Grenada, Luksemburg, Monako, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Sveta Lucija, Švedska, Švicarska i Vanuatu. U Velikoj Britaniji su već izračunali da će morati ulagati milijarde kako bi dosegnuli nultu emisiju ugljika do 2050. godine. Vladine subvencije u toj bi se zemlji mogle povećati s oko 2 milijarde funti 2030. na između 6 i 20 milijardi funti godišnje do 2050. godine. I Njemačka se ozbiljno priprema za dostizanje nulte emisije ugljika, a u tome vidi i priliku za održavanje, pa i uvećavanje svoga ekonomskog rasta.

Nekoliko bogatijih zemalja najavilo je i više novca za programe poput UN-ovog Fonda za zelenu klimu (GCF), programa koji pomaže zemljama u razvoju da smanje svoje emisije, obnove ekosustave i prilagodbe se neizbježnim posljedicama zagrijavanja. Južnokorejski predsjednik Moon Jae-in, njemačka kancelarka Angela Merkel i britanski premijer Boris Johnson najavili su da će njihove zemlje udvostručiti financiranje GCF-a i povezanih programa. Zajedno s Islandom, Švedskom, Danskom, Norveškom, Francuskom i Kanadom, sljedeći krug financiranja GCF-a iz tih zemalja iznosit će više od 7 milijardi dolara.

Bilo je i drugih pozitivnih iznenađenja. Konzorcij mirovinskih fondova i osiguravajućih društava, koji zajedno upravljaju s 2,3 trilijuna dolara, obvezao se da će do sredine stoljeća prestati sa svim ulaganjima u industrije koje proizvode visoke emisije ugljičnog dioksida. Bivši Microsoftov čelnik i filantrop Bill Gates najavio je inicijativu pomoći malim poljoprivrednicima da se prilagode klimatskim promjenama tešku 790 milijuna dolara, koju će financirati Fondacija Bill i Melinda Gates, Svjetska banka i nekoliko vlada.

Sve je veći broj zemalja i kompanija koje su se obvezale okončati svoju ovisnost o ugljenu. Ipak, sve su oči bile uprte u „veliku trojku“ (Kina, SAD i Indija). Od američkog predsjednika Trumpa ni najveći idealisti nisu očekivali puno, a on je ostao dosljedan u odbijanju preuzimanja odgovornosti. Na summitu se pojavio tek nakratko, ali nije držao govor. Osim što je najavio da se SAD želi povući iz Pariškog sporazuma, otvoreno je izrazio svoj prezir prema klimatskim znanostima i trudio se obezvrijediti politike koje ograničavaju stakleničke plinove. U SAD-u, drugoj zemlji po količini emisija, emisije stakleničkih plinova prošle su godine čak i povećane nakon godina pada.

Očekivalo se barem od Kine i Indije da preuzmu veće obveze i agresivnije akcije u smanjivanju emisije stakleničkih plinova. Indijski premijer Narendra Modi priznao je da svijet mora činiti puno više u borbi protiv klimatskih promjena. Kazao je da će Indija povećati udio obnovljivih izvora energija za 175 gigavata na 450 gigavata do 2022. godine (trenutačno Indija ima 330 gigavata ukupno instalirane snage). I dok je indijski nacionalno utvrđeni doprinos u skladu s ograničenjem globalnog zagrijavanja na 2°C, Modi ipak nije dao jamstva, pa čak ni naznake da će se Indija odreći industrija i energetskih postrojenja na fosilna goriva.

Slično je i s Kinom. Wang Yi, državni savjetnik i posebni izaslanik kineskog predsjednika Xi Jinpinga, istaknuo je da kineska vlada vjeruje da sve zemlje moraju djelovati na ograničavanje stakleničkih plinova te da povlačenje nekih zemalja iz Pariškog sporazuma neće „poljuljati kolektivnu volju međunarodne zajednice“. Istaknuo je da Kina koristi znatno više obnovljivih izvora energije i da je povećala područja pod šumama. Ali, Kina se ne obvezuje na 2°C i ne najavljuje promjene u odnosu na korištenje fosilnih goriva.

Sljedeći veliki trenutak za međunarodne klimatske pregovore je konferencija UN-a COP25 u Santiagu u Čileu u prosincu. Ondje će nacije morati iznijeti planove na koji će način ispuniti svoja obećanja, a zemlje koje još uvijek nisu dogradile svoje nacionalno utvrđene doprinose imat će novu priliku da to učine. Dakako, pod budnim okom javnosti i sve jačim pritiskom klimatskih aktivista, čiji broj svakim danom u cijelom svijetu raste.

Prema znanstvenicima, imamo još samo 10 godina da, koliko-toliko na vrijeme, nešto poduzmemo.

Mirela Drkulec Miletić

DOBRA HRVATSKA
rujan, 2019.

 

Volonteri proveli “Zelena čistku 2019″! Jedan dan. Jedan planet. Jedan cilj.

Objavio
Odgovorno
-

U dva dana volonteri očistili ilegalno odlagalište smeća u novozagrebačkom Blatu. Organizacijom dvije volonterske akcije, Udruga Biom se i ove godine pridružila petoj po redu akciji čišćenja otpada „Zelena čistka – jedan dan za čisti okoliš!“. Korporativni volonteri i svi zainteresirani očistili su ilegalno odlagalište u Blatu.

U petak, 20. rujna 2019., gospodin Henk Voskamp, ambasador i zaposlenici Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj te dvadesetak zaposlenika zagrebačkog ureda Expedie, čistili su veliko ilegalno odlagalište otpada u novozagrebačkom naselju Blato. Radi se o zelenom prostoru uz nasip, ispod nadvožnjaka Jadranske avenije, do kojeg se dođe skretanjem s stare Karlovačke ceste.

U subotu, 21. rujna na istoj lokaciji u akciji čišćenja okoliša okupilo se još dvadeset i dvoje građana, volontera spremnih zasukati rukave za čišći, zdraviji i ljepši okoliš.


Volonteri su proveli jedno prijepodne u prirodi i u dobrom društvu dali svoj doprinos globalnoj volonterskoj akciji „World Cleanup Day“, a usput su od zaposlenika i volontera udruge Biom saznali nešto o pticama. Naime, oba dana je organizirano edukativno predavanje i promatranje ptica za sve sudionike.

Nacionalna kampanja „Zelena čistka – Jedan dan za čist okoliš“ je usmjerena na podizanje svijesti građana Hrvatske o važnosti osobne brige za okoliš. Organizira se u sklopu globalne ekološke akcije „World Cleanup Day“ i ističe moć običnih, „malih“ ljudi da zajedništvom postignu nevjerojatne stvari. U Hrvatskoj ju koordinira udruga Žmergo, kojoj organizatori pojedinih akcija po Hrvatskoj prijavljuju svoje lokacije.

Dodatne informacije:

Više o globalnoj akciji „World Cleanup Day“: Milijuni ljudi u 150 zemalja ujedinilo se 21. rujna u najvećoj civilnoj akciji u povijesti čovječanstva kako bi očistili našu planetu. Volonteri i organizacije su sakupljali otpad s plaža, rijeka, šuma i ulica. Val čišćenja započeo je na Novom Zelandu i završio 36 sati kasnije na Havajima. Pokret je rođen prije 10 godina u Estoniji, kada je 4% stanovništva, za svega nekoliko sati, očistilo cijelu zemlju od ilegalno odbačenog otpada. To je potaklo ljude širom svijeta da slijede primjer s istom ambicioznom formulom “jedna zemlja, jedan dan”. Ciljevi pokreta su i podizanje globalne svijesti i provođenju trajnih koraka za zaustavljanje globalne epidemije otpada.

O udruzi Biom: Biom je jedna od vodećih organizacija civilnog društva za zaštitu prirode u Hrvatskoj i predstavnik Hrvatske u BirdLife International, najvećoj svjetskoj mreži za zaštitu ptica i prirode, koja okuplja 121 neprofitnu organizaciju i broji preko 2.7 milijuna članova. Misija udruge Biom je očuvanje bioraznolikosti zbog dobrobiti prirode i društva. Bavi se zaštitom divljih ptica te drugih vrsta i staništa, borbom protiv krivolova i drugih opasnosti za živi svijet, okuplja zaljubljenike u prirodu, organizira volontiranja, educira djecu, mlade i odrasle, provodi istraživanja te zagovara promjene koje pozitivno utječu na živi svijet. Svojim aktivnostima nastoji popularizirati znanost i širiti svijest o važnosti individualnog doprinosa očuvanju prirode.

BIOM

Iva Naglić Dolić,

iva.naglic.dolic@biom.hr

 

Podravka: proaktivna prilagodba utjecajima klimatskih promjena na poljoprivredne usjeve

Objavio
Matija Hlebar
-

Podravka je još 1987. pokrenula agrometeorološko praćenje na vlastitim poljoprivrednim površinama u Koprivnici i okolici čime je oformljena vrijedna baza meteoroloških podataka i 31-godišnji niz klimatoloških događanja na ovom području.

Klimatološkom analizom tih podataka došlo se do spoznaje da se klima značajno promijenila na praćenim lokacijama u proteklih 30-tak godina. Uočeni su trendovi porasta srednjih godišnjih temperatura zraka, smanjenja godišnje količine oborina, promjena rasporeda oborina tokom godine, povećanja broja i duljine sušnih razdoblja tokom godine, povećanja učestalosti toplinskih stresnih razdoblja, povećanja broja i intenziteta ekstremnih vremenskih događaja (suše, toplinski valovi, olujni vjetrovi, izrazito pljuskovite oborine, iznadprosječno topli jesenski i zimski mjeseci).

Jedan od razloga pojave sve češćih i duljih sušnih razdoblja koja izrazito nepovoljno utječu na poljoprivrednu proizvodnju, jest i promjena rasporeda, područja i osjetno smanjenje prosječne godišnje količine oborina nakon 2000-te godine, za čak 52 mm godišnje, što pokazuje grafikon “Prosječna godišnja količina oborina u Koprivnici i okolici prije i poslije 2000. godine”:


U Podravkinoj službi Razvoj poljoprivrede stručnjaci već godinama nastoje doskočiti učincima klimatskih promjena, odabirom najperspektivnijih, najotpornijih i najtolerantnijih poljoprivrednih sorti na promijenjene klimatske uvjete, kako bi kompaniji kontinuirano osiguravali kvalitetnu primarnu sirovinu, a proizvođače u njihovim regijama učinili konkurentnijima na tržištu i omogućili im dugoročnije planiranje proizvodnje (paprike, graha, graška, cikle, mrkve, krastavaca, pšenice, …). Uz odabir novih sorti koje su tolerantne na promijenjene klimatske uvjete (npr. na ekstremne uvjete toplinskog stresa, ranije kretanje vegetacije, iznadprosječno tople jeseni i zime), Podravkini stručnjaci educiraju proizvođače o novim odgovarajućim agrotehničkim mjerama koje su prilagođene novonastalim uvjetima nametnutih klimatskim promjenama, stavljajući im na raspolaganje agrometeorološke prognoze i klimatološke parametre radi pravovremene intervencije i očuvanja usjeva.

Agrometeorologija danas u svijetu ima izuzetno značajnu ulogu u prilagođavanju poljoprivredne proizvodnje na uvjete izazvane klimatskim promjenama. Moderna poljoprivredna proizvodnja i uzgoj nije moguća bez praćenja i uvažavanja agrometeorologije i klimatologije. To je grana meteorologije koja se bavi prognoziranjem klimatskih (ne)prilika od ključnog utjecaja na poljoprivredu. Ona omogućuje pravilan odabir sjemena, obradu tla, navodnjavanje, predviđanje pojave bolesti, korova i štetočina, tretiranje zaštitnim sredstvima, planiranje vremena sadnje, berbe, žetve i drugo.

Dozrijevanja graška – primjer prilagodbe klimatskim promjenama

Dozrijevanje konzumnog graška za potrebe Podravke obično je dospijevalo u vrijeme toplinskog stresa (niz od 10 i više dana s temperaturama zraka iznad 30°C) koji se, nakon 2000. godine gotovo redovito javlja ranije, polovicom lipnja, što je rezultiralo prebrzom zriobom graška te nemogućnošću pravovremenog ubiranja cjelokupnog usjeva. U tom periodu grašak je ubrzano dozrijevao, smanjivala se kvaliteta, a u kratko vrijeme nije se stigla ni ubrati ni preraditi sva količina. U konačnici je to značilo propadanje znatnih količina graška i veliku ekonomsku (financijsku) štetu.

Istraživanjima, uz agrometeorološke i klimatološke analize, u Razvoju poljoprivrede sortnim se pokusima i selekcijom odabiralo (i još se odabire) najperspektivnije, najotpornije i najtolerantnije sorte graška na novonastale vremenske uvjete izazvane klimatskim promjenama. Vezano za to preporučene su i odgovarajuće agrotehničke mjere koje preduhitre dozrijevanje graška u kritičnom razdoblju toplinskog vala tako da se dozrijevanje novih sorata graška tempira prije toplinskog vala.

Osim na grašku, istraživanja u Razvoju poljoprivrede se rade i na drugim poljoprivrednim kulturama koje Podravka koristi kao primarnu sirovinu, s ciljem odabira što tolerantnijih sorata na klimatske varijacije i novonastale agrometeorološke uvjete koji se događaju, ali i one koji se u budućnosti očekuju. Korist za Podravku je u kontinuiranom osiguravanju dovoljne količine visokokvalitetne primarne sirovine za preradu i plasman na tržište.

Doprinos Podravke ublažavanju klimatskih promjena

Podravka je u 2018. godini za toplinsku energiju potrebnu u tvornicama u Koprivnici, na Industrijskoj zoni Danica, smanjila potrošnju fosilnih goriva (zemnog plina) za čak 50 %, a time i proizašle emisije stakleničkih plinova.

Pozitivnim rezultatima Podravke u borbi protiv klimatskih promjena doprinijela je strateška orijentacija kompanije na obnovljive izvore energije i puštanje u rad nove Kotlovnice na drvenu sječku (biomasu) tijekom 2017. godine.

Pored toga, Podravka planira u narednom razdoblju na krov svoje tvornice za preradu povrća instalirati solarne panele. Procjena Podravkinih stručnjaka je da će se putem postavljenih solarnih panela na krovu tvornice osigurati čak oko dvije trećine (67 %) ukupno potrebne električne energije za preradu i proizvodnju sveg Podravkinog povrća.

Matija Hlebar
Voditelj održivog razvoja u GRUPI PODRAVKA

Novi koraci JGL-a u „Energetski učinkovito društvo“

Objavio
Odgovorno
-
  • JGL ostvaruje 69 posto ušteda u električnoj energiji
  • tijekom sunčanog dana iz sunca se crpi 25 posto električne energije u proizvodno-poslovnom kompleksu JGL Pharma Valley
  • nastavlja se i rast poslovanja – u prvom polugodištu 2019. Grupa je ostvarila prihode od 406 milijun kuna što je rast od 15 posto u odnosu na isti period 2018.

 

Najznačajniji ovogodišnji projekt za JGL u segmentu ostvarenja ciljeva poboljšanja energetske učinkovitosti bila je izgradnja fotonaponske elektrane za vlastitu potrošnju kojom će se smanjiti ovisnost o isporuci energije iz postojeće mreže.

Zahvaljujući dodijeljenim sredstvima u sklopu poziva „Povećanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama“ Europskog fonda za regionalni razvoj, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, domaća farmaceutska tvrtka JGL ostvarila je 69 posto ušteda u električnoj energiji kroz četiri realizirane cjeline. Riječ je o izgradnji fotonaponske elektrane, rekonstrukciji krova, zamjeni rashladnika te primjeni novog sustava pripreme tople vode. Unutar cjelokupnog proizvodno-skladišno-logističkog kompleksa JGL Pharma Valley na Svilnom ostvareno je 3,1 posto uštede u električnoj energiji, a implementacijom će se ostvariti ukupno smanjenje emisije stakleničkih plinova za ekvivalent od 55,8 tona godišnje.

„JGL je u 2016. godini uveo normu ISO 50001 za sustav upravljanja energijom, stalno kontroliramo potrošnju i tražimo poboljšanja. Jedna od prilika za poboljšanje energetske učinkovitosti je i ova suradnja s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, s čijim smo posredničkim tijelima ostvarili izuzetnu suradnju, osobito s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Zahvaljujući njihovoj stručnosti i profesionalnosti u ulozi posrednika te našim angažmanom u vođenju, priveli smo projekt kraju“, ističe Mate Poropat, izvršni direktor za Farmaceutsko-tehničke operacije JGL-a.

Ugovor koji obuhvaća spomenute četiri cjeline povećanja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije vrijedan je ukupno 4,020.117,31 kuna, a dio koji se osigurava iz Europskog fonda za regionalni razvoj je 2,514.426,58 kuna.

Fotonaponska elektrana – najznačajnija projektna cjelina 

Najopsežniji dio projekta svakako je bila izgradnja fotonaponske elektrane za vlastitu potrošnju, zahvaljujući kojoj ova farmaceutska kompanija postaje proizvođač električne energije za svoje potrebe. Iz nove elektrane u prosjeku će se dobivati 2,5 posto ukupne energije za potrebe svih lokacija JGL-a. Smanjenje ovisnosti o isporuci iz postojeće mreže najbolje se vidi na primjeru lokacije novog kompleksa JGL Pharma Valley, koji će tijekom sunčanog dana uspjeti crpiti i do 25 posto potrebne električne energije iz sunca.

Uz to, rekonstrukcijom krova na jednom od objekata, povećan je izolacijski sloj te su se, osim energetskih ušteda, postigli značajno bolji temperaturni uvjeti u skladišnom i logističkom objektu. Osim bolje energetske slike, ovom intervencijom uspješno su zadovoljeni i regulatorni zahtjevi dobre proizvođačke prakse ključnih tržišta kompanije u EU i CIS zemljama po pitanju oscilacije parametra temperature. Također, ugradnjom rashladnika najmodernijeg sustava, osigurana je energetska ušteda, sigurniji rad bez prekida, smanjenje buke te uporaba ekološki prihvatljivijeg rashladnog sredstva. JGL-u je to važno jer se time poboljšavaju temelji za rad strateški najvažnijeg dijela proizvodnog pogona – sterilnih otopina.

Posljednjim projektom, uporabom obnovljivih izvora energije za rad dizalice topline i sunčanih kolektora, kao izvora grijanja tople potrošnje vode, značajno su se povećale performanse, kao i raspoloživost kapaciteta tople vode što osigurava nesmetani rad, uz malu uporabu klasičnih energenata. Time je za sve tehnološke potrebe za toplom vodom na lokaciji Svilno 1 omogućeno korištenje obnovljivih izvora energije.

Cijela investicija u ove četiri cjeline bi se, uštedama u energiji, ne uzimajući u obzir indirektne benefite, trebala vratiti za 8,5 godina, što je vrlo povoljan period za ovaj tip ulaganja.

U zaključku Poropat kaže: „S obzirom na iskustvo u realiziranim projektima, kao i dobru suradnju s posredničkim tijelima, JGL planira i dalje aktivno nastaviti koristiti namjenska sredstva iz EU za energetske projekte. U slučaju otvaranja novoga natječaja, planiramo se kandidirati s novim projektima, s obzirom na naš dugoročni cilj da cijeli kompleks JGL Pharma Valley tijekom sunčanih dana svu potrebnu električnu energiju dobiva iz energije sunca. Ima dakako još i niz drugih inicijativa kao što je, primjerice, zamjena rasvjete u proizvodnim i uredskim prostorima, kao i zamjena uređaja s energetski efikasnijima.“

 

O JGL-u poslovno:

JGL je hrvatska farmaceutska kompanija s globalnim dosegom, inovativni lider u segmentu nazalnih dekongestiva na bazi morske vode i oftalmika u cijelom terapijskom spektru. Već 28 godina JGL organski raste i internacionalno razvija poslovanje, specijalizirajući se za razvoj i proizvodnju sterilnih proizvoda s dodanom vrijednošću u oftalmologiji i ORL-u, kao i za korištenje morske vode za zdravlje.

JGL je među vodećim europskim proizvođačima sterilnih farmaceutskih oblika – kapi, sprejeva i BoV sustava, a kao kompanija posvećena zdravstvu i dobrobiti ljudi, JGL aktivno radi na razvoju novih formulacija i varijacija proizvoda u svim segmentima.

S 984 zaposlenika u JGL Grupi, danas kompanija posluje na ukupno 50 tržišta, izravno i posredstvom partnera. Portfelj JGL-a čini 160 brendova, 460 proizvoda, 1360 varijacija i 6000 artikala prilagođenih potrebama specifičnih tržišta. Ukupni prihodi JGL Grupe u 2018. dosegnuli su 800 milijuna kuna, dok je u prvom polugodištu 2019. Grupa ostvarila prihode od 406 milijun kuna, uz rast od 15 posto u odnosu na isti period 2018.

 

Dea Demić

Korporativne komunikacije JGL-a

 

DOBRA HRVATSKA

rujan, 2019.

 

Klimatske promjene već nastupile, i globalno i lokalno kod nas

Objavio
Matija Hlebar
-
Foto: Valiphotos / Pixabay

Odgovornost pojedinca ne može biti djelomična. Čovjek je odgovoran ili nije. 

Izrazito je zahtjevno živjeti održivo u neodrživom svijetu i fosilnoj civilizaciji.

Od svih tema održivosti koje svijet zanimaju, najveći naglasak stavljam na klimatske promjene jer danas predstavljaju najveću prijetnju i izazov opstanku naše civilizacije. Mišljenja sam da je izuzetno važno i hitno, na sve moguće načine, informirati i čim više osvijestiti hrvatski poslovni sektor i cijelo društvo o drastičnim promjenama klime i njihovim nepovoljnim učincima.

ZAŠTO NAJVEĆI NAGLASAK U ZALAGANJU ZA ODRŽIVOŠĆU TREBA DATI KLIMATSKIM PROMJENAMA?

Klimatske promjene su posljedica globalnog zatopljenja. Do globalnog zatopljenja dolazi zbog emisija stakleničkih plinova uzrokovanih raznovrsnim djelatnostima čovjeka, a prije svega velikom potrošnjom fosilnih goriva (ugljena, nafte i plina). Izgaranjem fosilnih goriva nastaje glavni staklenički plin, ugljikov dioksid (CO2), koji ima staklenički učinak 1. U odnosu na ugljikov dioksid se određuje staklenički učinak drugih stakleničkih plinova: metana, dušikovog oksida, vodene pare i ozona. Kako se udio stakleničkih plinova u atmosferi povećava, oni upijaju sve više energije infracrvenog spektra koju zrače prema Zemljinoj površini i time je zagrijavaju. Tako se pojačava neprirodni učinak staklenika i zagrijavanje Zemlje, što pokazuje grafikon “Globalne emisije ugljikovog dioksida”:

GLOBALNE KLIMATSKE PROMJENE I POSLJEDICE VEĆ SU NASTUPILE

Već godinama postoji neprikosnoveni konsenzus svjetske znanosti o klimi da se klimatske promjene u značajnoj mjeri već događaju. Stoga ne iznenađuje činjenica što posljednjih godina klimatske promjene imaju brojne, manje ili više razorne učinke u različitim dijelovima svijeta pa i u Hrvatskoj. Njihovi najpoznatiji pratioci su sve učestaliji i razorniji uragani, oluje, obilne oborine, poplave, valovi vrućine i hladnoće, suše i požari. Još neki od poznatijih učinaka o kojima govori klimatska znanost jesu:

  • Povećanje broja dana s ekstremnim dnevnim temperaturama zraka (“vrući dani”).
  • Povećanje broja i duljine sušnih razdoblja.
  • Blaže i kraće zime, s malo ili u potpunosti bez snijega.
  • Promjena razdoblja i rasporeda oborina.
  • Raniji dolazak proljeća i kasnije nastupanje jeseni.
  • Raniji početak vegetacije i cvjetanja biljaka.
  • Otapanje ledenjaka, planinskih glečera i permafrosta (stalno zaleđeno tlo).
  • Porast temperature, razine i kiselosti oceana i mora.
  • Smanjivanje vode u jezerima.
  • Promjena razdoblja i područja migracija životinja.
  • Izumiranje brojnih biljnih i životinjskih vrsta te nestajanje koraljnih grebena.
  • Širenje nekih bolesti izvan uobičajenih granica, na nova područja.
  • Nestašice vode i hrane.
  • Migracije ljudi, biljnih i životinjskih vrsta.
  • Promjena ponašanja ljudi i životinja itd.

 

NAŠ KOPRIVNIČKI KRAJ – JESMO LI ZABRINUTI ZBOG KLIMATSKIH PROMJENA? 

Od djetinjstva živim u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u ruralnom dijelu koprivničke Podravine, a posljednjih trideset godina u gradu Koprivnici koji je od Zagreba udaljen svega 85 kilometara. Danas se sa sjetom prisjećam ugodnih i bezbrižnih ljeta koja sam provodio na selu kod djeda i bake, u cjelodnevnoj igri na otvorenom i u prirodi. Sada razumijem i zašto.

Gledajući i uspoređujući službene meteorološke podatke kroz razdoblje dulje od 30 godina, nepobitna je činjenica da su klimatske promjene u mom kraju već uznapredovale, a osobito nakon 2000.-te godine, od kada su njihove posljedice i službeno priznate na svjetskoj razini. Od 2000.-te godine je na području Koprivnice i okolice zabilježen zabrinjavajući porast srednjih godišnjih temperatura zraka, što prikazuje grafikon “Srednje godišnje temperature zraka u Koprivnici i okolici 1981.-2018.”:

grafikon “Srednje godišnje temperature zraka u Koprivnici i okolici 1981.-2018.

Ovakav zabrinjavajući porast srednjih godišnjih temperatura zraka od 2000.-te godine rezultirao je, uspoređujući razdoblje od 2000. do 2018. godine s razdobljem od 1981. do 1999. godine, porastom srednje godišnje temperature zraka za čak 1,5 °C!, što prikazuje grafikon “Srednja godišnja temperatura zraka u Koprivnici i okolici prije i poslije 2000. godine:

grafikon “Srednja godišnja temperatura zraka u Koprivnici i okolici prije i poslije 2000. godine

Koliko je velik i zabrinjavajuć porast srednje godišnje temperature zraka u mom kraju za čak 1,5 °C u prvih devetnaest godina 21. stoljeća, objektivnije je moguće sagledati kada se stavi u kontekst Pariškog klimatskog sporazuma kojem je glavni cilj ograničenje globalnog zatopljenja na razini „znatno manjoj” od 2 °C i ulaganje napora da se taj porast ograniči na 1,5 °C, do kraja ovog stoljeća.

Posljedično, u mom se kraju prosječan godišnji broj “vrućih dana” od 2000.-te godine povećao za čak 77 %, u odnosu na prijašnje razdoblje. Riječ je o danima s ekstremnim dnevnim temperaturama zraka koje su jednake ili veće od 30 °C. Takvih je dana prije 2000.-te godine bilo prosječno godišnje 22, a poslije 2000.-te ih je prosječno godišnje čak 39! Iz dječačke perspektive teško mi je bilo zamisliti da ćemo se baš ovoliko često suočavati s “vrućim danima”, što prikazuje grafikon “Broj vrućih dana u Koprivnici i okolici 1988.-2018.”:

grafikon “Broj vrućih dana u Koprivnici i okolici 1988.-2018.”

Zbog navedenih razloga, danas me više ne iznenađuje činjenica što godišnja doba u mom kraju poprimaju znatno drugačija obilježja. Tako se ljeto iz razdoblja ugodne bezbrižnosti pretvorilo u teško i iscrpljujuće razdoblje za ljudski organizam zbog sve učestalijih ekstremnih vremenskih pojava, a posebice “vrućih dana” i toplinskih valova. Neizbježno, ovakva obilježja imaju značajan negativan utjecaj na ljudsko zdravlje, raspoloženje i radnu učinkovitost.

Grafikon “Godišnji broj i duljina sušnih razdoblja u Koprivnici i okolici prije i poslije 2000. godine”:

Evidentno je da se poslije 2000.-te godine u Koprivnici i okolici pojavljuje u nekim godinama čak 9 sušnih razdoblja te da se duljina sušnih razdoblja povećala u nekim godinama na 41 do 45 dana, što prije 2000.-te nije bio slučaj.

ŠTO SVIJET TREBA ČINITI ODMAH? A KOJE SU DUGOROČNE MJERE?

Uvažavajući učinke i brzinu klimatskih promjena, ukoliko želimo izbjeći klimatsku katastrofu u budućnosti, naša civilizacija ima na raspolaganju ograničeno vrijeme za rješavanje izuzetno složenog zadatka smanjenja i prestanka korištenja fosilnih goriva, a time i izbjegavanja daljnjih emisija stakleničkih plinova u atmosferu. Više nego ikada prije, čovječanstvo je suočeno s brzim protjecanjem dragocjenog vremena koje je ostalo za globalnu akciju očuvanja klime što bliže sadašnjem stanju.

U očuvanju klime cilj nam je izbjeći dvostruku količinu CO2 u atmosferi u odnosu na predindustrijsko doba, odnosno zadržati porast globalne temperature ispod 2 °C u ovom stoljeću. No, zbog već narušene klimatske ravnoteže planeta, ostaje nam podnositi one posljedice klimatskih promjena koje su se već dogodile ili će se dogoditi u bliskoj budućnosti.

Najbolje rješenje za globalnu akciju očuvanja klime je postizanje globalnog dogovora i potom zajedničkog odgovora na prijetnju klimatskih promjena. Ovo bi se rješenje najlakše ostvarilo provođenjem odozgo prema dolje, na način da odgovorna politika donese potrebne odluke, zakone i propise, koje bi slijedili prijenos i provedba prema dolje, uključivši tu i klimatsko opismenjavanje društva te promjenu stavova i ponašanja stanovnika našeg planeta. Našoj civilizaciji je prioritetno potrebna globalna promjena životnog stila pretjerane potrošnje problematične energije dobivene iz fosilnih goriva.

No, jedna od glavnih prepreka koja ometa postizanje globalnog dogovora i zajedničkog odgovora na prijetnju klimatskih promjena jest manjkavost suvremene demokracije i usmjerenost politike na uske, sebične interese. Većina današnjih političara misli na kraći rok, najčešće na sljedeće izbore, a dugoročni ciljevi očuvanja klime su im daleki i iza horizonta njihovih osobnih interesa. Prema svemu sudeći, izgleda da naša civilizacija još nije spremna za suočavanje s opasnošću koja joj prijeti pa će se globalni dogovor o očuvanju klime i rješenje koje ide odozgo prema dolje, još čekati.

Obzirom da čovječanstvu dragocjeno vrijeme prolazi, a zajedničkog globalnog dogovora i odgovora na prijetnju klimatskih promjena odozgo prema dolje nema, sve češće se postavlja pitanje može li se nešto značajno učiniti odozdo prema gore? Iz tog razloga, odgoj za klimatske promjene postaje imperativ i pitanje opstanka civilizacije, usmjeren na promjenu stavova i ponašanja pojedinca prema odgovornom životnom stilu dobrovoljne jednostavnosti i štednje energije. Iako je odgoj za klimatske promjene sastavni dio odgoja za održivi razvoj, zbog svoje hitnosti ima apsolutni prioritet.

STRATEGIJA PRILAGODBE U REPUBLICI HRVATSKOJ, VAŽNOST ZA POLJOPRIVREDU

Drugačije je klima danas u Hrvatskoj nego prije 30 godina

Od sredine 1990-ih, klimatske promjene uzrokovale su brojne negativne ekonomske učinke u Hrvatskoj, a osobito u poljoprivrednoj proizvodnji. Različitim klimatološkim analizama došlo se do saznanja da se klima znatno promjenila u proteklih tridesetak godina:

  • Srednje godišnje i srednje mjesečne temperature zraka su porasle, naročito u vegetacijskom razdoblju od 4. do 9. mjeseca u godini, što ima veliki negativni utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju.
  • Maksimalne dnevne temperature zraka izrazito su porasle u ljetnim, jesenskim i zimskim mjesecima što kod nekih vrsta biljaka (npr. jabuka, šljiva) uzrokuje drugu cvatnju i znatno smanjeni urod iduće godine.
  • Događaju se duga stresna razdoblja tijekom ljetnih mjeseci (kada temperature zraka svakodnevno prelaze 30 i više °C), koja zaustavljaju fiziološke procese kod biljaka i smanjuju kvalitetu i količinu uroda.
  • Raspored oborina se promijenio pa u vegetacijskom razdoblju imamo duga sušna razdoblja.
  • Povećan je broj ekstremnih vremenskih pojava (toplinski stresovi, jake pljuskovite oborine s olujnim vjetrom, tuča, kasni proljetni mrazevi koji se događaju potkraj mjeseca travnja, ekstremno tople jeseni, zime, ljeta, ali i proljeća).

Najčešće posljedice klimatskih promjena su ekstremne vremenske pojave, porast temperature zraka i sve veća učestalost dugih sušnih razdoblja.

Kolika je važnost prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj, pokazuje nedavno usvojena Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu te grafikon “Procjene potrebnih iznosa za prilagodbu klimatskim promjenama u RH prema sektorima do 2040. godine (u mln kn)”:

Nedovoljno poznavanje i uvažavanje posljedica klimatskih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji, zbunjuje danas poljoprivredne proizvođače jer se posljednjih godina, naročito od 2000.-te, susreću s ekstremnim vremenskim pojavama u kojima njihove standardne poljoprivredne kulture više ne uspijevaju kao prije.

Zato se prehrambene kompanije u Hrvatskoj sve teže mogu oslanjati na nesigurne izvore lokalne poljoprivredne proizvodnje (npr. povrća i voća). Razlog tome je što se u okruženju tvornica posljednjih godina, zbog ekstremnih klimatskih uvjeta, ne može proizvesti dostatne količine kvalitetne sirovine koje bi bile zdravstveno ispravne i cjenovno pristupačne.

Matija Hlebar
Stručnjak za održivi razvoj, Voditelj održivog razvoja u PODRAVKA GRUPI

DOBRA HRVATSKA
rujan, 2019

 

OTVOREN NATJEČAJ INDEKSA DOP-a, do 21.10.2019.

Objavio
Odgovorno
-

HR PSOR i HGK po dvanaesti put provode natječaj Indeks DOP-a. Ovogodišnji natječaj otvoren je do 21. listopada, a nagrade najuspješnijim poduzećima bit će uručene na 11. konferenciji o DOP-u, 19. i 20. studenoga u Hotelu Esplanade Zagreb u organizaciji HR PSOR-a

Metodologija Indeksa DOP-a razvijena je zahvaljujući odobrenim projektnim sredstvima HR PSOR-u, a razvijena je u suradnji s HGK.

Samo dobri poslovni rezultati nisu više mjerilo uspješnosti, za uspjeh je potrebna integracija DOP-a u strategije i politike poslovanja. Tome u prilog govori činjenica da poduzeća koja sudjeluju u natječaju Indeksa DOP-a imaju vidljivo bolje poslovne rezultate od ostalih zahvaljujući zadovoljstvu zaposlenika. Na primjer prosječna plaća je 23 % veća, a zaposlenici ostvaruju neke od povlastica koje su iznad zakonom propisanih. Poduzeća sudjelovanjem u natječaju imaju mogućnost samoprocjene svojeg nefinancijskog utjecaja kao i usporedbe s ostalima.

Metodologiju Indeksa DOP-a razvili su Zajednica za društveno odgovorno poslovanje HGK i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj, a sudjelovanjem u natječaju poduzeća imaju mogućnost dobiti objektivnu procjenu vlastitih dobrovoljnih praksi i usporediti ih s praksama drugih hrvatskih poduzeća.

Ukoliko poduzeća nisu dobile poveznicu za upitnik, a žele pristupiti natječaju neka se obrate na e-adresu: indeks@dop.hr, katarina.plecas@hrpsor.hr, telefon: 01 4836 650, 091 4836 650 ili jmartulas@hgk.hr.

Ivana Budin Arhanić: Za postizanje ciljeva održivog razvoja potreban je doprinos velikog broja lidera!

Objavio
Odgovorno
-

Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica Valamar Riviere za poslovni razvoj i korporativne poslove, nova je predsjednica Upravnog vijeća HR PSOR-a, izabrana na 106. sjednici UV-a.

Ivana Budin Arhanić završila je studij ekonomije na Middlebury Collegeu u SAD-u 1999. godine. Nakon završenog studija tri godine radi kao konzultant za strateški menadžment u Bostonu i New Yorku te dvije godine u Luri d.d. na širenju poslovanja u regiji. Dvogodišnji MBA studij završava 2007. na prestižnom fakultetu Harvard Business School, nakon čega nastavlja karijeru u Valamaru na raznim strateškim i upravljačkim funkcijama, gdje je od 2015. godine potpredsjednica za poslovni razvoj i korporativne poslove Valamar Riviere d.d.

Razgovarali smo s novoizabranom predsjednicom o održivom upravljanju, Indeksu DOP-a i primjeni Politike raznolikosti.

Valamar Riviera član je HR PSOR-a od 2016. godine. Što vas je potaklo na članstvo?

Kao vodeća kompanija u turizmu u Hrvatskoj, Valamar Riviera mora biti odgovorna kompanija jer je odgovornost potrebna za kvalitetno liderstvo i dugoročno održivo poslovanje. Turizam kao djelatnost je usko povezan sa svojim ključnim dionicima i ima veliki utjecaj na ekonomski razvoj, destinacije, ljude i okoliš s čime težimo kvalitetno upravljati. Stoga su društveno odgovorno poslovanje i održivost sastavni dio naše vizije, misije, temeljnih vrijednosti i strategije poslovanja. S obzirom na Valamarovu orijentiranost ka održivosti kao jednoj od temeljnih odrednica poslovanja, članstvo u HR PSOR-u bio je prirodni korak i način da bolje razumijemo društvenu odgovornost i održivost u poslovanju najvećih i najboljih kompanija u državi, od kojih su neke i velike globalne tvrtke, a ostale poput nas vode poslovanje iz Hrvatske. Članice HR PSOR-a dolaze iz raznih industrija što se pokazalo izuzetno važnim za kvalitetno dijeljenje znanja i iskustava.

Na poziciji ste potpredsjednice za poslovni razvoj i korporativne poslove, a jedno od brojnih zaduženja je i društveno odgovorno poslovanje. Koliko je, po vašoj procjeni ono utjecalo na uspješnost Valamara?

Valamar je izuzetno uspješna kompanija gledajući financijske i poslovne rezultate. Već godinama bilježimo dvoznamenkasti rast prihoda i operativne dobiti, uspješno širimo poslovanje kroz akvizicije, najveći smo investitor u hrvatskom turizmu, najveći i najpoželjniji poslodavac, postižemo visoko zadovoljstvo gostiju i ocjenu kvalitete naših proizvoda i usluga, imamo pozitivnu organizacijsku kulturu, dinamičan i raznolik tim i zadovoljne dioničare koji su našu dionicu već sedam godina za redom proglasili dionicom godine. Ako nas pitate kako to postižemo, odgovor je u našoj formuli uspjeha: „kontinuirana ulaganja u zaposlenike, proizvode i destinacije na društveno odgovoran način = održivi rast i razvoj“. Posljednje četiri godine Valamar o svom poslovanju godišnje izvještava integrirano, u što od početka vjerujemo. Ne želimo odvajati nefinancijsko izvještavanje od financijskog jer u poslovanju također ne odvajamo aktivnosti koje su mjerljive u novcu od nekih drugih, ništa manje relevantnih. Ne postoji uspjeh ako on nije održiv i odgovoran. Neodrživ i neodgovoran poslovni uspjeh je zapravo neuspjeh.

Kako bi vi opisali održivo upravljanje poduzeća?

Održivo upravljanje podrazumijeva viziju i misiju poduzeća koje u sebi sadrže odgovor na pitanje ne samo “što želimo postići?” nego i “na koji način?” što daje jasan okvir za strateške i operativne procese i aktivnosti. U samoj viziji Valamar je u prvi plan očekivano stavio doživljaje gostiju, ali je uključio i partnerstvo s destinacijama bez kojih smatramo da ne možemo uspjeti u kreiranju autentičnih doživljaja. Valamarova misija u prvi plan stavlja način na koji viziju želimo postizati: kroz inovativno upravljanje odmorišnim turizmom kako bismo kreirali nezaboravne doživljaje, kroz stvaranje poticajne korporativne kulture gdje su gosti i zaposlenici na prvom mjestu te kroz davanje nove vrijednosti za dioničare vodeći brigu o održivom razvoju i lokalnim zajednicama. Stoga, poslovanje Valamar Riviere nadilazi formalnu razinu usklađenosti sa zakonskim preduvjetima i teži daleko širem, cjelovitom i sveobuhvatnom pristupu i odgovornom poslovanju prema svim ključnim dionicima. Za mene održivo upravljanje prvenstveno znači odgovornost da kao kompanija i menadžment ostvarujemo kvalitetan i kontinuiran rast i razvoj te zahtijeva da sagledamo ključne resurse, bilo ljudske, prirodne ili financijske, na održivi način i da kroz upravljanje poslovanjem osiguramo da djelovanje kompanije te resurse dalje razvija.

Visoko ste pozicionirani, koliko je važna uloga Uprave u održivom upravljanju poslovanjem?

Uloga Uprave i općenito uloga vodstva je ključna ako želimo održivost i odgovorno poslovanje integrirati u strategiju i način poslovanja. Vodstvo kompanije mora, ne samo deklarativno podržati ciljeve održivog razvoja, već u komunikaciji, postavljanju ciljeva, procesima odlučivanja i redovnom djelovanju mora kontinuirano integrirati principe održivosti. Na primjer, aktivnu ulogu u razvoju destinacija kao ključnom preduvjetu uspjeha svojih hotela, ljetovališta i kampova Valamar ostvaruje putem različitih strateških projekata i dugoročne suradnje s jedinicama lokalne samouprave i nadležnim javnim tijelima, turističkim zajednicama, pružateljima usluga i događaja, sportskim klubovima i neprofitnim organizacijama. Razmatrajući svoj utjecaj na zaposlenike, goste, destinacije, lokalnu zajednicu, okoliš i društvo u cjelini, Valamar je definirao devet krovnih programa društveno odgovornog poslovanja. Kroz DOP programe pratimo različite poslovne aktivnosti i projekte koji ispunjavaju naše Ciljeve održivog razvoja i u koje smo se obvezali u sklopu strategije poslovanja na godišnjoj razini ulagati minimalno 2,5 % prihoda. U 2018. godini, u ove krovne programe uloženo je gotovo dvostruko više od toga, odnosno čak 4,9 % prihoda, što iznosi 101 milijun kuna.

Koga u jednoj državi smatrate ključnim za širenje prakse društveno odgovornog poslovanja? Tko bi, prema vašem mišljenju, trebao biti lider?

Održivost je danas jedna od najvećih tema na globalnoj razini, i više uopće nije upitno tko bi se trebao brinuti o održivosti – odgovor je svatko od nas, pojedinačno i kolektivno, privatni sektor i javni sektor. Pozitivna praksa trebala bi biti prisutna na svim razinama u smislu opće strategije razvoja i kao prioritet društva u cjelini, na razinama javne uprave i institucija kroz provedbu politika i regulative, ali i u privatnom sektoru posebno kad govorimo o tvrtkama koje su lideri jer one imaju i najveći utjecaj u svojim industrijama. Kao odgovor na sve veće rizike za okoliš i sve veću ugroženost resursa, postoji urgentna potreba za odgovornim balansiranjem kratkoročnih i dugoročnih prioriteta. Tko bi trebao biti lider u svemu tome? Za uspjeh će trebat veliki broj lidera u najširem smislu te riječi i mislim da nije konstruktivno pokazati prstom u nekog „mesiju“ koji će povesti druge u smjeru društvene odgovornosti. Odgovornost je na svima koji imaju odgovornost za poslovanje općenito.

Dobitnik ste nagrade Indeks DOP-a za odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem te politike raznolikosti i zaštite ljudskih prava, što biste istaknuli kao najvažniju aktivnost koja je doprinijela ovim nagradama?

Društveno odgovorna praksa dio je našeg poslovanja, dok su ljudi i okoliš naši najvažniji resursi. Proaktivno vodimo brigu o održivosti i zaštiti okoliša kroz poticanje ekonomične upotrebe prirodnih izvora, zaštitu mora i okoliša, uštedu energije, pravilno zbrinjavanje otpada i aktivnu komunikaciju s gostima, zaposlenicima i dobavljačima o važnosti ekologije. U naš krovni program Zeleni Valamar koji obuhvaća projekte energetske učinkovitosti i različite inicijative usmjerene na zaštitu okoliša, samo u 2018. godini uložili smo 22 milijuna kuna. Svi Valamarovi objekti imaju certficirane sustave upravljanja energijom ISO 50001, a 100% električne energije za objekte osigurava se iz obnovljivih izvora. Na taj način čuvamo prirodne ljepote i okoliš u kojem poslujemo i živimo. Osim toga, Valamar kao najveći poslodavac u turizmu u Hrvatskoj prepoznat je kao poslodavac koji vodi brigu o zaposlenicima što je zasigurno bio temelj za dobivanje ove prestižne nagrade Indeksa DOP-a za politiku raznolikosti i zaštitu ljudskih prava, a doprinijela je i činjenica da raznolikost cijenimo. Smatramo je jednom od naših prednosti i izvora konkurentnosti, kao i neophodnom kulturom poslovanja u turizmu. Ponosni smo i na to što njegovanjem raznolikosti pridonosimo i autentičnosti naše usluge.

Potpisnici ste Povelje o raznolikosti Hrvatska, kako napreduje izrada Politike raznolikosti?

Sukladno planu, Valamar je usvojio Politiku raznolikosti i nediskriminacije kako bi se unutar kompanije razvijala organizacijska kultura koja se temelji na uzajamnom poštovanju i uvažavanju individualnih različitosti. Ključno je njegovati radno okruženje u kojem je doprinos svakog člana tima prepoznat i cijenjen, koje promiče dostojanstvo i poštivanje svakog zaposlenika, koje osigurava jednake prilike za razvoj i edukaciju te promiče ravnopravnost na radnom mjestu. Valamar je zauzeo visoko 7. mjesto na ljestvici top poslodavaca u Hrvatskoj te je i dalje jedina turistička kompanija koja se nalazi u prestižnom društvu top 20 poslodavaca u Hrvatskoj po izboru gotovo 20.000 ispitanika istraživanja portala MojPosao koje se provodilo u 2018. i 2019. godini.

U Valamaru smo svjesni da je ulaganje u ljude nužno za održiv rast i razvoj. Progresivnim rastom plaća i ostalim ulaganjima u razvoj ljudskih potencijala, Valamar kao vodeća kompanija u turizmu želi biti primjer dobre prakse i ostalim poslodavcima, pa smo tako prvi poslodavac u turizmu koji je uveo jamstvo minimalnih primanja od 5.000 kn neto a potom i 13. plaću, a ponosni smo što je prosječna plaća u Valamaru veća od prosjeka u Republici Hrvatskoj.

Kada smo već kod raznolikosti, u visokom ste menadžmentu te vam je prošle godine dodijeljena nagrada za poslovnu ženu godine koju dodjeljuje MBA Croatia. Smatrate li da su mogućnosti za napredovanje i plaće jednake između muškaraca i žena.?

S ponosom i zadovoljstvom sam primila nagradu MBA Croatia, osobito stoga što se radi o udruženju koje već gotovo deset godina okuplja istaknute pojedince u poslovnoj zajednici u Hrvatskoj i regiji. U svom se djelovanju Udruga zalaže za etiku u poslovanju, znanje i društvenu odgovornost, a između ostaloga i za što veću zastupljenost žena u poslovnom, osobito menadžerskom svijetu. Od listopada do prosinca 2018. godine provedeno je zanimljivo istraživanje u organizaciji HUP-a i Deloittea koje prikazuje stavove i razmišljanja žena i muškaraca na vodećim pozicijama u tvrtkama i financijskim institucijama, s posebnim naglaskom na razvoj poduzetništva žena. Istraživanje je pokazalo kako broj žena u upravama hrvatskih kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi polagano raste, međutim, taj broj je još uvijek ispod 19 posto. Ovo nam daje zaključiti da bi poslodavci trebali proaktivno provoditi mjere koje ženama omogućavaju lakše ostvarenje profesionalnog napretka. I zato me veseli istaknuti podatak kako je u Valamaru u 2018. godini ukupan broj menadžera iznosio 543, od čega je čak 226 žena (42%) na menadžerskim pozicijama. No, nadam se također da će moje kćeri, kad odrastu, raditi u okruženju u kojem neće biti potrebe za nagradom „poslovna žena godine“ već će biti dovoljno imati nagradu za osobu godine, koja će se ravnopravno dodjeljivati bez obzira na spol.

I zadnje pitanje: koji od Ciljeva održivog razvoja smatrate ključnim za održivi razvoj hrvatskoga gospodarstva.

UN je definirao sedamnaest važnih ciljeva za postizanje održivog razvoja do 2030. godine, a ja bih izdvojila barem tri cilja koja su iznimno bitna za hrvatsko gospodarstvo. Prvi je Cilj 8 – Uključivi i održivi gospodarski rast, puna zaposlenost i dostojanstveni rad za sve. To bi značilo da se trebamo fokusirati na postizanje višeg nivoa ekonomske razvijenosti, osobito kroz tehnološka unaprjeđenja i inovacije te podupirati poduzetništvo, kreativnost i inovativnost, a samim time rast mikro, malih i srednjih poduzeća. Kao važan cilj spomenula bih Cilj 14 – Život ispod vode. Očuvanje mora i morskih resursa za održivi razvoj mi je jako bliska s obzirom da dolazim iz turističke branše. Turistički sektor prednjači s gospodarskim rastom u zemlji i zato trebamo voditi brigu o tome da turizam resurse koristi na održivi način. Kao posljednji, ali ne manje bitan cilj, istaknula bih Cilj 17 – Globalno partnerstvo za održivi razvoj, jer je mobilizacija i dijeljenje znanja, stručnosti i tehnologija vrlo važna za uspjeh bez obzira na cilj.

Razgovarala: Katarina Plećaš, glavna urednica glasila HR PSOR-a Gospodarstvo i održivost – GiO

Preneseno iz glasila HR PSOR-a Gospodarstvo i održivost – GiO

Izvor HRPSOR – OVDJE…

 

Održivi razvoj turizma grada Nina

Objavio
Odgovorno
-

Strategija razvoja Grada Nina 2016. – 2020. kao strateški dokument od najvećeg značaja za smjer i način gospodarskog i društvenog razvoja grada govori o jasnoj opredijeljenosti za održivi razvoj.

Prostor jedinstvene hrvatske lagune u Ninu istaknuti je i izvorni primjer održivog razvoja, slažu se mnogi prijatelji prirode i očuvanog okoliša.

Turističku ponudu i bogate sadržaje Nina prepoznaju i mnoge hrvatske i međunarodne udruge, profesionalci u turizmu, poslovni partneri i turisti, što je najveće priznanje za stanovnike i sve koji unapređuju ninske turističke sadržaje. To rječito potvrđuje i dobivena Nagrada za osobnu inovaciju i kreativnost kao poticaj i uzor u uređenju i organiziranju aktivnosti u destinaciji na originalan način 2018. – EDEN Network Association.

Povodom nagrade, dr. sc. Marija Dejanović, direktorica Turističke zajednice grada Nina, održala je predavanje i studentima treće godine preddiplomskog stručnog studija turistički i hotelski menadžment, međunarodnog sveučilišta Libertas u Zagrebu. Tema predavanje bila je „Prirodne atraktivnosti i turizam grada Nina“ .

Povijest grada Nina – od prvog naselja prije 3000 godina do suvremene održivosti

Nin se nalazi u živopisnoj pješčanoj laguni smješten na dnu jednog od zaljeva kojima završava kopneni dio Sjeverne Dalmacije, a položen 14 km sjeverozapadno od Zadra. Starogradska jezgra drevnog grada nalazi se na malom otoku, srcolikog oblika promjera 500 metara. Otočić na kojem je zabilježen kontinuirani život čovjeka već 3000 godina smješten je između negdašnjeg ušća rijeke Miljašić Jaruge i morske obale. Odličan strateški i gospodarski položaj Nina u uvučenom zaljevu, omogućavao mu je tijekom duge povijesti dobru obranu s morske i kopnene strane, stoga je već u prapovijesno doba postao urbano, kulturno i političko središte koji je imao utjecaj na širokom prostoru. Naselje na otoku je utemeljilo ilirsko pleme Liburna u 9. st. pr. Kr. Samo 400 metara južno od povijesnog otočića nalazilo se naselje utemeljeno još 5000. godine pr.Kr., u doba neolitika. U Rimsko doba Nin je bio važan municipij, dok je u srednjem vijeku postao prva prijestolnica hrvatskih knezova i kraljeva te prva hrvatska biskupija. To sjajno srednjovjekovno razdoblje obilježilo je Nin za buduća vremena. Iako Ninom, kao i velikim dijelom Dalmatinske obale od 15. st. upravlja Venecija, ipak, stari grad zadržava svoju autonomiju. Tijekom turskih ratova Nin je više puta rušen, stradao je 1570. g., a potpuno je razoren 1646. g. čime je prekinut život najsjajnijeg razdoblja grada, a dalje se sporo obnavljao. Najveći problem stanovanja u gradu uzrokovala je malarija, stanovništva je sve manje pa je u 19. st. ukinuto biskupsko sjedište. Početkom 20. st. kanalizira se ušće rijeke i premješta istočno od samog grada na otok pa dolazi do demografskog i gospodarskog jačanja. Nakon različitih vladavina, 1997. godine započela je intenzivna obnova i održivi razvoj grada Nina.

Održivi razvoj grada Nina

Svi prijatelji prirode i očuvanog okoliša slažu se da je prostor jedinstvene hrvatske lagune u Ninu pravi primjer održivog razvoja. Laguna na istoku skriva najstariju gospodarsku djelatnost Nina – solanu. Uz upoznavanje prirodnog procesa dobivanja soli istim načinom kao u rimsko doba, može se posjetiti Kuća soli, a u Muzeju soli nabaviti Cvijet soli, čokolada s okusom soli, sol za kupanje i sl.

U sveukupnom turističkom razvoju destinacije trebaju se složiti predstavnici javnog i privatnog sektora, čijim se zajedničkim djelovanjem u poslovnim ciljevima i zadaćama trebaju podržavati.

Turistička zajednica grada Nina organizira seminare iz kulturnog turizma, seminar za ruralni razvoj, seminare na teme bioraznolikosti, ekologije, ptičjeg svijeta, zatim poboljšanja kvalitete smještaja i ljubaznosti.

Strategija razvoja Grada Nina 2016. – 2020. predstavlja strateški dokument od velikog značaja za razvoj, smjer i način djelovanja gospodarstva i društvenog razvoja. Prioritetni strateški ciljevi grada Nina jasno govore o opredijeljenosti prema održivom razvoju. Prioriteti podrazumijevaju: razvoj turizma, poticanje malog i srednjeg poduzetništva, razvoj poljoprivrede, izgradnju komunalne i okolišne infrastrukture i stvaranje kvalitetne obrazovne i društvene infrastrukture.

Biolozi su na prostoru Nina otkrili 8 NATURA 2000 staništa, 5 endemičnih, 4 kritično ugrožene, 1 ugroženu i 5 osjetljivih biljaka koje se mogu istražiti i fotografirati. Uz Kraljičinu plažu skriva se botanički vrt idealan za šetnju i trčanje kroz 4 NATURA 2000 staništa položenih jedno uz drugo. Posebno je živopisno u svibnju i lipnju kada neobične biljke svojim cvjetovima obogate pješčani krajolik. Pored već navedene solane, ljekovitog blata važno je istaknuti da je na plaži Ždrijac organizirana škola windsurfinga, kitesurfinga i stand-up-pedlinga sve popularnijih sportova na vodi. Pješčane plaže su jedan od zaštitnih simbola Nina, a nalaze se na popisu najljepših plaža Hrvatske i svijeta.

Promatrači ptica lagunu će odmah prepoznati kao svoje bitno odredište gdje mogu uživati u pregledu načina života preko 200 raznih vrsta ptica. Jedinstvenu hrvatsku lagunu zatvaraju dvije plaže s kojih se pruža pogled na planinu Velebit, od koje posjetitelju zastaje dah. Na malom prostoru Nina pronalazi se neobična svjetska bioraznolikost koja tvori područje Eko parka Ninska laguna unutar Ninskog zaljeva, pod kojim se sloganom proteklih deset godina promidžbeno predstavlja Nin.

U Ninu se nalazi najveći lokalitet ljekovitog blata u Hrvatskoj gdje se provodi liječenje raznih bolesti u Ljetnoj klinici na otvorenom još od 1965. godine. Na Kraljičinoj plaži se tijekom srpnja i kolovoza redovito odvija jutarnja terapija uz kontrolu medicinskog osoblja.

Kulturna i prirodna baština

Nin pripada među najstarije gradove Mediterana, a turbulentne povijesne mijene uništile su mnoge spomenike. U muzeju se čuvaju predmeti od prapovijesnog razdoblja do novog vijeka. Najvažniji od njih su originali drvenih brodova Condura Croatica iz 11. st. Šetajući Ninom kao da prolazite kroz više dimenzija ljudskog postojanja, o čemu svjedoče očuvani spomenici i predmeti: Judin srebrnjak u crkvenoj riznici, ostaci najvećeg antičkog hrama na istočnoj obali Jadrana iz 1. st., crkva sv. Križa iz 9. st – nazvana najmanjom katedralom na svijetu, crkva sv. Nikole iz 12. st., crkva sv. Anselma iz 6. – 18. st. i mnogi drugi spomenici. Na ulazu u grad nalazi se kip kneza Branimira, a u središtu grada kip biskupa Grgura Ninskog. Ulašteni palac na nozi biskupa Grgura ulazi među deset najatraktivnijih svjetskih simbola sreće.

Nin – Eden destinacija

Nin je EDEN – Europska destinacija izvrsnosti od 2010., a od 2015. nosi naziv najromantičnije destinacije Europe. Tajanstveno privlači šarmantnim položajem, nježnom klimom, iznimnom kulturnom baštinom i netaknutom prirodom te neobičnim festivalima i očuvanim običajima. Budući je Nin netradicionalna destinacija – bez hotela, s poznatim Kampom Zaton, malim apartmanima te kućama s bazenima, grad koji razvija eko i kulturni turizam dobio je titulu EDEN destinacije.

EDEN nagrada poticaj je daljnjem razvoju Nina k održivom i odgovornom turizmu.

dr.sc. Marija Dejanović i mr.sc. Mahira Tanković

Članak je preuzet iz časopisa ” GIO gospodarstvo i održivost” , u izdanju HRPSOR-a.

Izvor: ovdje….

 

1...117118119...182Stranica 118 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z