Odgovoran građanin u dvojbama: „Može li se i ovo reciklirati“. Istine i laži o nekim mogućnostima recikliranja.

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-
Foto: rawpixel.com

Ako zaista želite preuzeti svoj dio odgovornosti za naš planet, ne pouzdajte se samo u recikliranje već se trudite koristiti što manje plastike! Ma koliko god imali dobre namjere, morate znati da se ne može sve reciklirati.

Poznata slika: stojite uz kontejner za smeće s otpadnom ambalažom u rukama i pitate se – u koji kontejner je ubaciti, može li se ona reciklirati?

u nastavku donosimo preporuke i odgovore na nekoliko čestih pitanja o recikliranju.

  1. Papirnate čaše za kavu ne mogu se reciklirati (kao ni ostali predmeti izrađeni od više nerazdvojivih materijala)

Predmeti koji se sastoje od različitih vrsta materijala veliki su izazov u  pogonima za recikliranje. Milijarde jednokratnih šalica za kavu odbačenih  svake godine klasičan su primjer: tanak plastični premaz unutar čaše sprečava curenje, ali iznimno ga je teško odvojiti od papirnate čaše. To znači da se čaše ne mogu reciklirati kao papir, ali ni kao plastika. Njihovo krajnje odredište je obično – odlagalište otpada.

Najbolje je rješenje nositi vlastitu šalicu za kavu za višekratnu upotrebu.

  1. Poklopci šalica i razni drugi predmeti izrađeni od plastike niske kvalitete nisu mnogo bolji, pa zato ni osobito atraktivni prerađivačima rabljene plastike. Pri pokušaju recikliranja rastvaraju se u male, neupotrebljive dijelove.
  2. Tube za pastu za zube trebaju poseban tretman

Tube za zubne paste još su jedan problematični kompozit: često osim plastike sadržavaju i druge materijale kao što je tanki premaz od aluminija.

  1. Tube i četkice za zube također sadrže različite vrste plastike koje su međusobno pomiješane (tvrda drška, mekane čekinje) čime je njihovo recikliranje otežano.

Savjet: koristite metalne tube za zubnu pastu i bambusove četkice za zube koje ne sadrže plastiku i mogu se reciklirati.

  1. Izbjegavajte plastične posudice za hranu

Uistinu je nepotrebno voće i povrće pakirati u plastične posude, primjerice jagode, borovnice, rajčicu…

Općenito, takvi spremnici su izrađeni od tanke i nekvalitetne plastike, a dosta često sadrže i više vrsta plastike tako da ih je vrlo teško reciklirati.

  1. Važno: operite posude i vrećice prije odlaganja u reciklažne kante

Ako pretpostavljate da će netko u postrojenju za recikliranje isprati vašu plastičnu posudicu od šampona, sira ili umaka od rajčice, u krivu ste. Uređaji za recikliranje obično ne uključuju ispiranje plastičnih posuda  prije obrade pa je nužno prije odlaganja u spremnik posude dobro isprati. Neisprana posuda može zagaditi veću količini dobrih materijala za recikliranje.

  1. Plastične vrećice noćna su mora postrojenja za recikliranje

Unatoč novim propisima koje su barem donekle smanjile upotrebu plastičnih vrećica za jednokratnu uporabu, one su i dalje glavni zagađivači, ali i noćna mora svih pogona za recikliranje. Vrećice od tanke plastike često se znaju zaglaviti u strojevima te uzrokuju česte zastoje i kvarove u pogonima za recikliranje.

  1. Imajte vrećicu za višekratnu upotrebu stalno uz sebe.

Najbolje da je od platna i drugih prirodnih materijala. Dobro će doći i ako jednu plastičnu vrećicu upotrijebite više, pa i 10-ak puta, kako neki rade

  1. Što znači trokutasti znak za recikliranje?

Prepoznatljiva ikona trokuta sačinjenog od povezanih strelica usmjerenih jedne na drugu znači da se predmet može reciklirati ili da je izrađen od recikliranih materijala. Simbol se pojavio 1970. u čast prvog Dana planeta Zemlje. Dizajn mu je inspiriran Möbiusovom trakom. Međutim, ne postoji nadzor nad korištenjem toga simbola, pa se on često zloupotrebljava na ambalaži kako bi izgledalo da se ona može reciklirati iako nije pogodna za recikliranje, što potrošače dovodi u zabludu.

  1. Što znače brojevi 1 – 7 unutar znaka za recikliranje?

Brojeve unutar strelica, od jednog do sedam, razvila je industrija plastike krajem 1980-ih. Suprotno općem uvjerenju, nije moguće reciklirati plastiku sa svim brojevima. Tvrda plastika s brojevima 1 i 2, kao što su posude za šampon ili deterdžent za pranje rublja te razne plastične boce s vratom i navojnim čepom najčešće se recikliraju.

Brojevi od tri do sedam uključuju mekanu plastiku i uglavnom nisu pogodni za recikliranje.

  1. Plastika se ne može reciklirati mnogo puta, zauvijek

Simbol za recikliranje na ambalaži dočarava sliku zatvorenog kruga. Ipak, jedna je od najvećih zabluda o plastici je da se ona može reciklirati u istu vrstu predmeta i da se može reciklirati nebrojeno puta. Primjerice, proizvođači napitaka obično koriste samo malu količinu reciklirane plastike u novim bocama, jer za razliku od nove plastike, 100% reciklirana plastika nije prozirna, pa je proizvođači izbjegavaju. Puno je vjerojatnije da će se plastična boca reciklirati u neki odjevni predmet ili sag nego u novu bocu.

K tome, plastika degradira u kvaliteti kada se reciklira, a stručnjaci procjenjuju da može biti reciklirana samo jednom do dva puta. Nakon toga se odlaže, spaljuje ili završava u okolišu.

Priređeno prema članku u The Guardian

DOBRA HRVATSKA/ MDM
Lipanj, 2019.

Zašto je Krk vodeći hrvatski pametni otok?

Objavio
Odgovorno
-

Krk sve više postaje priča o futurističkom otoku. Prošle godine razrađena izrađena je Strategija razvoja pametnog Grada Krka 2018. – 2022.  Krk je pionir razvoja novih komunalnih tehnologija i očuvanja okoliša…

Krk je prvi u Hrvatskoj još prije deset godina centar pokrio besplatnom Wi-Fi mrežom. Imaju 40-ak nadzornih kamera, mrežu e-punionica, car i bike sharing. Više od polovice gradske rasvjete zamijenili su štedljivim LED-svjetlima. Osim pametnih klupa, tamo se nalaze i pametne kante koje komprimiraju otpad. Iz kontrolne sobe koja izgleda kao kokpit svemirskog broda na ekranima se, u stvarnom vremenu, prate protoci vode, kanalizacija i deponiji…

Današnje moderne Ponikve naspram onih iz 70-ih godina

Još sedamdesetih godina prošlog stoljeća radnik krčkog Komunalnog društva Ponikve odlazio je jednom dnevno provjeriti stanje u spremnicima za vodu jašući na magarcu, jer pristupnih cesta za automobile nije bilo. Bilo je to vrijeme kad je u Ponikvama počinjao raditi mladi inženjer hidrogeologije Čedomir Miler, koji će kasnije postati direktor tog KD-a, a danas je dogradonačelnik Krka. Sjeća se kad je 1987. kupljeno prvo računalo.

– Nabavili smo softver za izradu matematičkih modela za hidrauličke proračune. U Hrvatskoj je tada takvo nešto radilo možda nekoliko ljudi, a mi smo u Ponikvama godinama izrađivali matematičke modele i pratili stanje na terenu, ako se nešto dogodi, koliko će biti vode i slično. Imali smo slučaj da je poplavila pumpna stanica i ja sam išao izračunati koliko će nam izdržati sustav. Ubacio sam u model ulazne podatke, napravio izračun i rekao: “Dečki, imamo vode u rezervoarima za dva dana.” Pogriješio sam za samo dva sata, i to samo zbog psihološkog efekta, jer su ljudi, čim su čuli da prijeti nestašica vode, počeli stvarati zalihe – kaže Miler.

Informatizacija sustava Ponikvi, društva koje za Grad Krk i sve otočke općine održava vodoopskrbu, kanalizaciju, odlaganje i reciklažu otpada, krenula je 1990. godine, s dva PC-a. Krčkim su komunalcima pomagali kolege iz Velike Britanije, ekipa iz tvrtke Wessex Water.

Danas kontrolna soba u Ponikvama izgleda kao kokpit svemirskog broda – na ekranima se, u stvarnom vremenu, prati voda, kanalizacija i deponij. Prate se protoci vode, nivoi, pritisci, može se upravljati ventilima, otvarati ih i zatvarati, regulirati koliko će dugo biti otvoreni, paliti i gasiti pumpe. Ista je situacija i s kanalizacijom, pročišćavanjem otpadnih voda… Niti jedan objekt na terenu više nema “ljudsku posadu”, a cijeli sustav kontrolira jedan čovjek koji sjedi pred ekranima.

– Ovaj je sustav omogućio da se gubici vode svedu s nekadašnjih iznad 40 posto na današnjih 18 posto – kaže Miler.

Pored toga što su dovele vodovod s kopna na otok, uspostavile kanalizacijsku mrežu i filtriranje otpadnih voda te podigle odvajanje otpada na razinu daleko iznad prosjeka Republike Hrvatske, Ponikve su se pozicionirale kao predvodnik digitalnih, pametnih rješenja zahvaljujući kojima Krk danas u Hrvatskoj prednjači i kao pametan grad i kao pametan otok.

Središte grada: led rasvjeta, besplatni Wi-Fi, e- autopunionice…

U Krku su, prvi u Hrvatskoj, prije više od deset godina pokrili središte grada besplatnom Wi-Fi mrežom. Pokrili su grad i s 40-ak nadzornih kamera koje služe kao asistencija za detektiranje komunalnih problema, a pokazalo se i kao dobra ispomoć policiji, kad je to potrebno, pa je zahvaljujući njima u ekspresnom roku riješeno nekoliko krađa te se, općenito, u značajnom postotku smanjio broj takvih kaznenih djela. Zamijenili su više od 60 posto tijela javne rasvjete štedljivim LED-svjetlima, kako bi smanjili potrošnju električne energije, gdje su zabilježene uštede od 65 posto, a ujedno smanjuju i svjetlosno zagađenje. Preostalih 40 posto rasvjete, kako je najavio krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, izmijenit će se kroz idućih šest mjeseci. 

Na otoku je u suradnji s Hrvatskim Telekomom postavljena mreža e-punionica za električne automobile, čime se potiče e-mobilnost. Prošle godine razrađena izrađena je Strategija razvoja pametnog Grada Krka 2018. – 2022., koja definira niz kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, a sve s jasnom namjerom da Krk postane prvi energetski neovisan i CO2 neutralan otok na Mediteranu.

Političko jedinstvo o dva velika cilja zajednička svim otocima u svijetu – zaustavljanje iseljavanja i energetskoj neovisnosti

Iako su u Gradu Krku i ostalim otočkim općinama na vlasti različite stranke, svi su ujedinjeni u ekološkim ciljevima i predanosti digitalnoj transformaciji uprava, pa je tako Krk postao dio europske inicijative Pametni otoci. Inicijativa nastoji riješiti dva osnovna problema zajednička svim europskim otocima – iseljavanje i energetsku ovisnost, a Krk se, osim što je postao hrvatski predvodnik među otocima, svrstao u elitno društvo europskih otoka koji su otišli najdalje u samoodrživosti. Kao najbolji europski primjeri spominju se danski pametni otoci Samsø i Bornholm. Samsø, recimo, još od 2007. godine dobiva 100 posto električne energije preko vjetroelektrana i iz biomase, a lokalna zajednica financirala je gradnju trajekta na bioplin koji također sami proizvode. Bornholm također većinu energije dobiva iz biomase i vjetra, a 2008. pokrenuli su projekt “Jarko zeleni otok” s ciljem stvaranja novih radnih mjesta kroz održivi turizam, produljenje turističke sezone te poticanja lokalne ekološke poljoprivredne proizvodnje.

Putem samoodrživosti Krk je krenuo još 2002. s programom Koncepcija razvoja vodoopskrbe otoka Krka te je u deset godina dovedena voda do svakog domaćinstva u svakom selu. U tom je periodu riješena i kvaliteta vode, a otok je povezan s vodoopskrbnim sustavom Rijeke. Nakon toga Krk je krenuo u program ekološkog gospodarenja otpadom i do 2016. su primarno razdvajanje digli od nule do 54 posto, što je daleko iznad hrvatskog prosjeka. Sanirali su otočki deponij, paralelno razvijajući sustav energetske učinkovitosti i sustav proizvodnje električne energije iz prirodnih izvora, pa je tako, recimo, na deponiju Treskavac velika sunčana elektrana, kao i na zgradama škole i javne vatrogasne postrojbe.

Jačanjem ekološke svijesti uvodi se niz rješenja koja olakšavaju svakodnevni život građana …

Ekološka svijest je, na neki način, ukorijenjena među stanovnicima otoka, među kojima se mogu pronaći fascinantni primjeri – jedan od njih je umirovljeni svećenik Nikola Radić, na Krku poznat kao pop Miko, koji je prvi na otoku još devedesetih na svoju kuću dao ugraditi solarne panele, kupio prvi električni bicikl 2012. godine te 2014., opet prvi, dao konvertirati starog Matiza u električno vozilo.

Sada, paralelno s rješenjima na području energetike, Krk aktivno radi na implementaciji digitalnih rješenja koja bi građanima, kao i gostima na otoku, trebala olakšati svakodnevni život. Krčki dogradonačelnik Miler kao jedan od osnovnih preduvjeta razvoja pametnih gradova ističe infrastrukturu koja će omogućiti implementaciju pametnih rješenja.

– U ovom slučaju to su svjetlovodne mreže i bežične mreže. Što se tiče svjetlovodnih mreža, mi od 2009. radimo na pripremi projekta te paralelno i na izgradnji jednog dijela mreže. Već smo sada omogućili da, zahvaljujući toj mreži, imamo nadzorne kamere, a na nju smo vezali i naše antene za bežični internet na javnim površinama – kaže dogradonačelnik, najavljujući pokrivanje cijelog grada svjetlovodnom mrežom koja će postati dio komunalne infrastrukture, a priključna točka bit će u sjedištu Ponikava.

Kako bismo bili što bolji servis za građane, kaže Miler, pokrenut je niz aplikacija, a “Gradsko oko” jedna je od onih koje su se dobro uhvatile.

– Preko nje može se prijaviti bilo kakav problem komunalne naravi koji se primijeti u gradu i izvan gradskog područja, što građani dosta koriste. Ono što je sada u fokusu i što je definirano u našoj strategiji pametnog grada jest dodatna informatizacija gradske uprave, da ona bude što efikasnija. Isto tako, da se prošire kanali komunikacije s građanima i da se definiraju i ostvare dodatne e-usluge – kaže Miler.

Pametna rješenja uvode se i kroz gradsku tvrtku Vecla, koja je zadužena za parkirališta i zbrinjavanje gradskog komunalnog otpada. Tako su u sklopu rješenja za pametni parkinga, za koji je bio zadužen Hrvatski Telekom u suradnji sa svojim partnerom Mobilisisom, senzorima pokrivena gradska parkirališta na kojima se, putem aplikacije, u svakom trenutku mogu pratiti zauzeta i slobodna parkirna mjesta. Vozači tako, na pametnom telefonu, mogu provjeriti imaju li gdje parkirati te isplati li se uopće ulaziti u centar, što je vrlo korisno u turističkoj sezoni, kad je veliki pritisak automobilskog prometa na Krk, a gradi se i pametni semafor koji će, uz brojenje prometa, prikazivati i stanje na parkiralištima.

– Krajem 2018. ugradili smo senzore u 60 parkirnih mjesta na području grada – kaže direktor Vecle Danko Milohnić.

Jedna od zanimljivijih inovacija koje je Vecla implementirala su takozvane pametne kante za otpatke. Za sada su, eksperimentalno, postavljene dvije u središtu grada, s tendencijom da ih bude još. Kante same komprimiraju otpad, povećavajući zapremninu za sedam puta u odnosu na klasične.

– U turističkoj sezoni suočavamo se s problemom prekrcanih kanti za otpatke u gradskoj jezgri – kaže Danko Milohnić.

– Kante su povezane s aplikacijom koja nam dojavljuje koliko su napunjene i kada ih treba isprazniti – dodaje.

Važan dio strategije je električna mobilnost

Desetak električnih vozila nabavio je KD Ponikve, koja su u optjecaju i u gradu i na cijelom otoku.

– Otok Krk zaista je svijetli primjer sustavnog planiranja i opredjeljenja u smislu tranzicije prema obnovljivim izvorima energije. Krk je u svojim strateškim dokumentima vrlo jasno izrazio interes da želi potaknuti razvoj niskougljičnog prometa – kaže Dino Novosel, voditelj programa e-mobilnosti u Hrvatskom Telekomu.

Na tom je tragu, prema njegovim riječima, 2016. godine Hrvatski Telekom dobio mandat da, u suradnji s Ponikvama, razvije prvu regionalnu mrežu punionica za električna vozila.

U strategiji razvoja Krka pametni se gradovi definiraju kao sredine koje korištenjem modernih informacijsko-komunikacijskih tehnologija poboljšavaju kvalitetu i standard života svih koji u njima žive i rade. Posljednji podaci procjenjuju rast ukupne vrijednosti tržišta pametnih gradova na dva bilijuna američkih dolara do 2025. godine, što pokazuje veliku potrebu za reinterpretacijom dosadašnjeg shvaćanja urbanog razvoja, potrebu koja je još izraženija ako se u obzir uzmu predviđanja da će do 2050. godine više od 80 posto stanovništva u razvijenim zemljama živjeti u gradovima. Transformacija pametnih gradova dugotrajan je proces u koji se Krk uključio među prvima u Hrvatskoj. Gradonačelnik Darijo Vasilić kaže da gradovi moraju biti servisi svojim građanima, što, uostalom, i jest poanta razvoja pametnih gradova.

– Ti servisi, pogotovo u vrijeme novih tehnologija, moraju biti što pristupačniji, što jednostavniji. Mi smo kroz izgradnju infrastrukture, a nakon toga i kroz strategiju izradili niz dobrih rješenja za građane i za gradsku upravu i naša komunalna društva kako najučinkovitije upravljati našim resursima. Nastavljamo s tom dobrom praksom jer nam donosi i uštede i niz pogodnosti zbog kojih Krk već godinama spada među gradove u kojima je najbolja kvaliteta života – kaže Vasilić.

Preuzeto:

Luka Benčić
Jutarnji list

Izvor ovdje:  https://www.jutarnji.hr/native/krk-prvi-pametni-otok/8829923/?utm_source=boosting&utm_medium=cpc&utm_campaign=promo

Promet skore sutrašnjice – hoćete li postati dio toga već i danas?

Objavio
Odgovorno
-

Dijeljenje bicikala i automobila, digitalni javni prijevoz i autonomna vozila već se itekako razvijaju. Sve više gradova diljem Europe zabranjuje ulaz automobilima u centre gradova pa se razvijaju servisi po modelu “jedan auto, nekoliko obitelji”. Osim toga, očekuje se kako će brzi interkontinentalni vlakovi uskoro zamijeniti automobile

Jedan od ključnih faktora u ljudskoj evoluciji bila je naša mogućnost da putujemo. Tako smo izbjegavali loše klimatske uvjete ili predatore koji su nas progonili, pronalazili plodnije tlo ili se naprosto micali od susjeda kada bi nam počeo ići na živce. Veliki transportni bum koji se dogodio u 20. stoljeću, mnogi znanstvenici tvrde, jedan je od ključnih faktora ne samo eksponencijalnog rasta broja stanovnika na planetu, već i najodgovorniji faktor za razvoj tehnologije koji smo doživjeli. Isti ti znanstvenici priznat će da se upravo nalazimo u problemu kada je riječ o mobilnosti – veliki broj automobila na cestama stvaraju gužve i zagađenje, sredstva javnog prijevoza sve su manje efikasna, a još nismo pronašli ekonomičniji i brži način prelaženja ogromnih udaljenosti od aviona.

Prednost alternativnim oblicima prijevoza – bicikl, javni prijevoz…

Sve više gradova diljem Europe zabranjuje ulaz automobilima u centre gradova. Neki su zasad zabranili samo dizelske automobile, neki sve aute s motorima koji imaju motore s unutrašnjim sagorijevanjem, a oni najradikalniji zabranili su pristup i električnim automobilima. Takvi gradovi od svojih stanovnika očekuju da će ili koristiti javni prijevoz ili pronaći neku alternativnu metodu prijevoza. Najpopularnija među alternativama pokazala se vožnja biciklima. Ipak, ne trebaju svi građani bicikl u svakom trenutku.

U recentnom istraživanju njemački turistički div TUI saznao je da su servisi koji omogućavaju privremeno rentanje bicikala u top 5 najtraženijih dodatnih sadržaja koje turisti mlađi od 40 traže u gradovima koje posjećuju. Ali dijeljenje bicikala nije samo za turiste. Gradovi koji nastoje biti „pametni“ uvode sustave dijeljenja bicikala koji svojim građanima omogućavaju da u svakom trenutku preko mobitela mogu pronaći najbliži slobodan bicikl kojim će se prevesti na drugi kraj grada, bez brige o parkingu, zagađenju ili gužvama.

Jedan auto, nekoliko obitelji

Baš kao što se ljudi navikavaju dijeliti bicikle, u pametnim gradovima sve je češća pojava servisa koji omogućavaju ljudima da dijele automobile. Istraživanja su pokazala da čak 40% milenijalaca ne želi posjedovati automobil, što je dosta razumljivo kada se pogleda koliko je parking ograničen u gradovima te kolike se gužve stvaraju. Ljudi sve češće posežu za gradskim prijevozom. No nekad gradski prijevoz naprosto nije dovoljan te postoji potreba za automobilom.

Tu na scenu stupa dijeljenje automobila, trend koji su ljudi iz gradova objeručke prihvatili. Štede novac ne kupujući automobil koji zatim moraju puniti gorivom, tako da koriste neki od brojnih servisa koji im nude druge opcije. BlaBla Car, primjerice, spaja putnike s vozačima na međugradskim dionicama i omogućava im da dijele troškove, u gradovima postoje servisi koji omogućavaju rentanje parkiranih automobila dodirom mobitela ili kartice, dok Uber i Lyft zamjenjuju klasične taksi servise s modernijim uslugama.

Pametniji javni prijevoz – efikasne i prioritetne prometne rute, povezana sredstva prijevoza … na čemu radi i naš Hrvatski telekom

Ako pametni grad želi riješiti prometne gužve i poticati svoje građane da manje voze automobile, ključna je modernizacija javnog prijevoza, bilo da se radi o postavljanju novih i efikasnijih ruta kojima taj prijevoz prolazi (npr. cestovne trake samo za autobuse…), ili ponudi modernije usluge koja je primjerenija digitalnom dobu. Upravo se takve stvari zbivaju i u Hrvatskoj, gdje eksperti iz Hrvatskog Telekoma rade na modernizaciji javnog prijevoza.

“Nama je cilj digitalizacija transporta, kako unutargradskog tako i u međugradskog. Želimo na jednome mjestu stvoriti sustav multimodalnog prijevoza koji će povezivati cestovni, željeznički i brodski prijevoz”, objašnjava Nikola Brebrić iz Hrvatskog Telekoma i dodaje kako rade na sklopu hardverskih i softverskih rješenja za kupnju i očitavanje karata koji će u potpunosti ukloniti papirnate karte iz opticaja. Putem takvog sustava, korisnik bi na jednom mjestu mogao bukirati karte za sve što mu treba – od gradskog prijevoza koji će ga dovesti do željezničke stanice, vlaka do mora i zatim broda koji će ga prebaciti na otok. Uz sve to, mreža senzora će pratiti sav javni prijevoz i javljati korisnicima i operaterima sve ključne informacije.

 Samovozeći auti za sigurnije i čišće gradove

Svake godine u svjetskom prometu pogine 1,25 milijuna ljudi. Još 20-50 milijuna bude ih teško ozlijeđeno. Svaki pametni grad i država kojoj je stalo do digitalizacije pokušat će napraviti sve što mogu kako bi smanjili te brojke. Čini se da je rješenje tog problema na korak od ostvarenja kroz samovozeće automobile i kamione. Tesla je bio jedan od prvih velikih proizvođača koji je u svoje automobile uveo mogućnost da automobil vozi sam. Nešto što se činilo kao opasno prije nekoliko godina, danas je dostupno u desecima, ako ne i stotinama samovozećih automobila.

Samovozeći automobili riješit će niz problema – smanjit će stopu smrtnosti na cestama tako što miču ljudski faktor iz jednadžbe, pridonijet će manjem ekološkom zagađenju i gotovo u potpunosti riješiti gužve na cestama. Uz to, samovozeći automobili moći će komunicirati jedni s drugima i tako gotovo u potpunosti smanjiti rizik od nesreća.

Podzemni i nadzemni brzi vlakovi

Godinama smo imali samo jednu opciju za putovanje ako smo htjeli relativno brzo stići na udaljeno mjesto – avion. No to nikad nije bilo najefikasniji način putovanja. Avioni zagađuju okoliš, glasni su, zahtijevaju ogromne infrastrukture, a svi se ti problemi na kraju pretvaraju u visoke troškove putovanja za krajnjeg korisnika. Ipak, znanstvenici tvrde da smo na pragu nove revolucije u brzim vlakovima koji bi mogli zamijeniti avione.

Iako već godinama imamo brze vlakove, poput Shanghai Magleva koji za prihvatljivu cijenu od 8 američkih dolara putnike prevozi od Šangaja do obližnjeg aerodroma za samo 7 minuta i pri brzini od 430 km/h, ljudi poput Elona Muska najavljuju nova rješenja. On je sa svojom kompanijom Hyperloop obećao gradnju podzemnih tunela u kojima će u vakuumu vlakovi moći postizati još više brzine te prolaziti kontinente za samo nekoliko sati i s nižim operativnim troškovima od aviona.

Preuzeto:
Dina Hrastović i Vuk Radić
Jutarnji list

AGROPROTEINKA – prijatelj i čuvar zdravlja i okoliša

Objavio
Odgovorno
-

Agroproteinka je tvrtka sa 60-godišnjom tradicijom u skupljanju i preradi životinjskih nusproizvoda. Činjenica je da živi i korača ukorak sa zahtjevima vremena i zato je Agroproteinki i sa 60 godina lako biti  mlada. Nove okolnosti i novo vrijeme donose nove izazove, drugačije tehnologije i nove načine kojima možemo dodatno raditi u smislu očuvanja zdravlja ljudi i planete Zemlje. U tom smislu nove izazove Agroproteinka odgovora novim bioplinskim postrojenjem koje je u redovnom pogonu od ožujka 2017., od kada smo u mogućnosti, uz životinjske nusproizvode, sakupljati i otpad biljnog podrijetla.

Kada izravno želimo odgovoriti na nečije pitanje TKO SMO MI?, krećemo od tri riječi koje opisuju tri glavna poglavlja naše misije: zdravlje, okoliš i energija.

Zdravlje ljudi štitimo od negativnih utjecaja koji mogu nastati zbog lošeg postupanja s otpadom i nusproizvodima, a onda od istih dobivamo i nove vrijedne proizvode.

Okoliš – čuvamo i zdravlje našeg zajedničkog okoliša na isti način, odgovorno i sustavno, na koji čuvamo zdravlje ljudi i životinja.

Energija – od skupljenog dobivamo nove vrijedne proizvode: komponentu za hranu za kućne ljubimce, energente te komponentu za proizvodnju biodizela, toplinsku i električnu energiju. Agroproteinka je tako ulaganjem u postojeće pogone i novim projektima zaokružila svoj

ZELENI PROSTOR

Zeleni krug Agroproteinke

Često naš tvornički krug volimo nazvati i zelenim krugom ili zelenom oazom Hrvatske. Zašto? Zato što sve ono „loše“ što uđe pretvorimo u nešto novo, dobro i plemenito, u zelenu energiju. Krugom nazivamo naše poslovanje. Agroproteinka je kroz dugi niz godina prepoznata kao savjestan skupljač otpada životinjskog podrijetla. Međutim, to je samo jedan dio organskog otpada. Otvaranjem bioplinskog postrojenja počeli smo sa sakupljanjem i biorazgradivog otpada u koji se ubraja i otpad biljnoga podrijetla. Uz navedeno, sakupljamo i otpadno jestivo ulje čime konačno sve naše komplementarne djelatnosti zatvaraju naš zeleni poslovni krug.

Zaštita zdravlja i okoliša

U tvornici za kategoriju 1 i 2 odnosno SafeVet prerađuju se neprehrambeni nusproizvodi opasni za zdravlje ljudi i životinja. Riječ je uglavnom o uginulim životinjama te namirnicama koje su neispravne. Značaj ove tvornice iščitava se iz sama njezina naziva. Iako predstavlja manji dio skupljenih nusproizvoda, njezina uloga je od velike važnosti za zaštitu zdravlja ljudi, životinja i okoliša. U naš pogon kategorije 1 i 2 dnevno dođe oko 5000 uginulih životinja – samo manji dio nusproizvoda koji zaprimamo. Zamislimo sav taj otpad u prirodi, improvizacijski zakopan po poljima, ili spontano bačen u rijeke ili jezera. To bi bilo nemjerljivo štetno za okoliš i zdravlje ljudi. U istom krugu nalazi se tvornica kategorije 3 Petprotein u kojoj se prerađuju nusproizvodi nastali u klaonicama, mesnicama ili prodajnim lancima, a koji su opasni za zdravlje ljudi i kao takvi se ne smiju konzumirati. Međutim, njihovom daljnjom preradom u Agroproteinki nastaju proizvodi neopasni za zdravlje životinja koji se koriste u pet-food industriji.

Kao što je spomenuto, najnoviji projekt Agroproteinke je izgradnja bioplinskog postrojenja Agroproteinka – Energija BioWatt. Otvaranjem sestrinske tvrtke Biowatt stvorili smo uvjete za zbrinjavanje i otpada biljnog podrijetla. U novom se postrojenju zbrinjava biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina te bivša hrana. Sva hrana s istekom roka trajanja primjereno se zbrinjava  u postrojenju koje štiti zdravlje potrošača od potencijalno opasnih namirnica. Važno je još napomenuti da je Uredbom (EZ) br.1069/2009 zabranjena hranidba životinja iz uzgoja s ugostiteljskim otpadom. U skladu s Uredbom ugostiteljski se otpad može koristiti za pretvorbu u bioplin. Osim navedenih vrsta nusproizvoda i otpada, sakupljamo i otpadna jestiva ulja koja također negativno utječu na okoliš zdravlje ukoliko su nemarno odbačeni u prirodi.

Energija i dodatna ulaganja

Proizvodnja energije iz navedenih nusproizvoda povećava vrijednost tih sirovina. Od nusproizvoda kategorije 1 i 2 dobivamo dva proizvoda: tehničku mast i mesno koštano brašno koji se koriste za proizvodnju biodiesela i kao energent u cementarama. Otpadno jestivo ulje koristi se kao sirovina za proizvodnju biodiesela. Od biorazgradivog otpada dobiva se toplinska i električna energija. Preradom nusproizvoda kategorije 3 dobivaju se proizvodi kao   životinjska mast, peradarski životinjski protein i miješani životinjski protein. Ovi proizvodi imaju novu namjenu – budući da se dobivaju od sirovine koja nije opasna za životinje, koriste se kao komponenta u hrani za kućne ljubimce.

Uz navedeno, Agroproteinka posjeduje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i dva biofiltera koji osiguravaju da zrak i vode iz proizvodnog procesa budu potpuno pročišćeni korištenjem suvremenih tehnologija.

Svi nusproizvodi koje se sada procesiraju u Agroptoteinki nekad su završavali u prirodi i vodama. Ima toga djelomice i sada. Naša je velika uloga i briga da se okoliš takvim nemarnim ponašanjem društva ne razboli.

Zato smijemo kazati: Agroproteinka je tehnologija prijateljstva i čuvanja zdravlja i okoliša!

Antonija Bubalo

Cjeloviti pristup unapređuju društveno odgovornog poslovanja – Grupa GEFCO

Objavio
Odgovorno
-

Već sedmu godinu zaredom GEFCO, svjetski lider u pružanju složenih rješenja u opskrbnim lancima i europski lider u automobilskoj logistici naglašava svoju predanost DOP-u, ključnom pokretaču održivog rasta, naglašava se u izvješću o društveno odgovornom poslovanju grupe GEFCO za 2018. godinu

Tijekom 2018. godine Grupa je nastavila unapređivati svoje rezultate održivog razvoja uz jačanje svojih vještina i zrelosti u svim aspektima svojih aktivnosti. Osim toga, GEFCO se zalaže za inovacije kako bi pronašao još učinkovitija i ekološki prihvatljivija rješenja, u skladu sa sloganom „Partners, unlimited“ koji odražava spremnost na suradnju i interakciju sa svim svojim dionicima.

Ojačan okvir DOP-a

Od 2009. godine i pristupanja UN-ovom Global Compactu, GEFCO se obvezao primjenjivati načela predostrožnosti kad je riječ o okolišnim rizicima, potičući razvoj ekološki prihvatljivih tehnologija i osiguravajući zaštitu ljudskih i radničkih prava te borbu protiv korupcije. Etički kodeks jamči da svi zaposlenici poštuju ove smjernice dok Etičko povjerenstvo osigurava da se one pravilno prate i svakodnevno provode.

Kako bi nastavio razvijati svoj pristup koji se temelji na razumijevanju, GEFCO je proveo analizu dugoročnih rizika koja razmatra pitanja DOP-a ne samo iz vlastite perspektive, već i iz perspektive svih vanjskih dionika. Prikupljeni rezultati čine osnovu za upravljanje rizicima i njihovu prioritetizaciju, kao i za bolje strukturiranje pristupa kompanije izazovima DOP-a. S holističkim i kvantificiranim promatranjem rizika i materijalnih pitanja, GEFCO je u mogućnosti osigurati dovoljno snažne politike za rješavanje svakog izazova i pratiti napredak na smislen način.

Stéphane Milhet, izvršni potpredsjednik za upravljanje ljudskim resursima i društveno odgovornim poslovanjem u GEFCO-u, izjavio je: „Izbori i postupci GEFCO-a kao organizacije imaju dubok utjecaj na naše partnere, zaposlenike i okoliš. Možemo pomoći u oblikovanju zajednica, jačanju lokalnih gospodarstava i stvaranju pozitivnih promjena širom svijeta.“

 

Unaprijeđena ekološka učinkovitost

  • Optimiziran, čišći i povezaniji prijevoz

Drugu godinu zaredom GEFCO je u aktivnostima prijevoza smanjio emisije ugljičnih plinova za 2 posto, zahvaljujući posebnim aktivnostima poduzetima tijekom 2018. godine. Taj je postotak u skladu s postavljenim ciljevima i ostvaren je optimizacijom prometnih tokova, unapređenjem flote vozila i promicanjem multimodalnih rješenja koja nude alternativna rješenja umjesto cestovnog prijevoza. Inovacije su također ključni pokretač uz tehnologije. Proučavaju se i druga inovativna rješenja, kao što je elektrifikacija vozila ili povezani prijevoz. U Španjolskoj i Češkoj GEFCO je započeo s primjenom usluga pomoću kamiona s dvostrukim prikolicama duljine između 25 i 30 metara. Takve konfiguracije povećavaju teretni kapacitet i produktivnost čime se smanjuje broj kamiona na cesti, a time i emisija ugljičnog dioksida.

  • Energetski učinkovite operacije

S 300 lokacija diljem svijeta, GEFCO osigurava minimiziranje njihovog utjecaja na okoliš i zajednicu s ambicioznim ciljevima smanjenja potrošnje energije i korištenja odlagališta uz istovremeno povećanje recikliranja i obnove energije. U 2018. godini 69 posto otpada Grupe ponovno je iskorišteno ili reciklirano, a 59 poslovnih linija dobilo je certifikat ISO 14001.

  • DOP je certificiran od strane EcoVadisa i CDP-a

GEFCO je 2018. godine primio zlatni certifikat EcoVadisa, neovisne i međunarodno priznate agencije za procjenu u području korporativne društvene odgovornosti, i tako potvrdio naprednu razinu provedbe aktivnosti u četirima područjima: upravljanju utjecajem na okoliš, upravljanju ljudskim resursima, etičnom i profesionalnom poslovanju te politici nabave. U 2018. godini ostvario je dva boda više nego u 2016. godini te ostvario 64 boda od ukupno 100. Grupa je ponovno među prvih 5 posto tvrtki kad je riječ o DOP-u, od ukupno 30.000 koje je EcoVadis ocijenio širom svijeta.

GEFCO je također dobio ocjenu „B” na upitniku CDP-a (nekadašnji Carbon Disclosure Project) o klimatskim promjenama. CDP upravlja globalnim sustavom pružanja informacija koji poduzećima, gradovima, državama i regijama omogućava da mjere svoj utjecaj na okoliš i upravljaju njime. Organizacija daje ocjene od A do D, a sa svojom ocjenom GEFCO se nalazi iznad prosjeka sektora.

  • Partnerski pristup u DOP-u

GEFCO svakodnevno surađuje sa svojim partnerima, kupcima i dionicima kako bi postigao najviše standarde odgovornosti u skladu sa sloganom „Partners, unlimited”. Krajem 2018. godine GEFCO-vu Povelju o odgovornoj nabavi (Responsible Purshasing Charter – RPC) potpisalo je 1.478 pružatelja usluga u cestovnom prijevozu, što predstavlja 76 posto korištenja redovnih cestovnih ruta.

  • Inovacija kao zajednička vrijednost

GEFCO posluje u okruženju koje se brzo mijenja, s novim tehnologijama koje mijenjaju proizvodne procese i potrošačke trendove. Pretvaranje tih izazova u mogućnosti zahtijeva inovativan pristup, a GEFCO predano radi na postavljanju inovacija u srž strategije kompanije potičući ih na svakoj razini organizacije. Cilj je kreirati budućnost opskrbnog lanca kroz visoku dodanu vrijednost, učinkovita i održiva rješenja za klijente.

Budući da GEFCO svoju radnu snagu ističe kao najveću prednost, u 2018. godini Grupa je pokrenula Tvornicu inovacija. Na taj način potiče se svakog zaposlenika na inovativnost i inovativne ideje s potencijalom da se realiziraju i na taj način podupru poslovni rast. GEFCO je istovremeno ostvario partnerstvo s Techstarsom, svjetskim startup-akceleratorom koji Grupi daje pristup inovativnom ekosistemu i mnogim inovativnim rješenjima održivog razvoja.

GEFCO-vo izvješće o DOP-u za 2018. godinu dostupno je ovdje:

www.gefco.net/en/about-us/csr/

O grupi GEFCO

GEFCO je svjetski lider u pružanju složenih rješenja u opskrbnim lancima i europski lider u automobilskoj logistici. Na temelju iskustva dugog 70 godina i s 13.000 zaposlenih, GEFCO stvara pametna i fleksibilna rješenja za najsloženije izazove u opskrbnim lancima u svim industrijskim sektorima. Grupa je prisutna u 47 država i na preko 300 lokacija diljem svijeta sa snažnom globalnom mrežom partnera. U 2017. godini Grupa je ostvarila prihod od 4,4 milijarde eura. www.gefco.net.

GEFCO je u regiji Adria prisutan od 2007. godine. Sa sjedištem u Kopru, Slovenija, GEFCO u regiji Adria zapošljava 27 djelatnika na trima lokacijama. www.gefco.si

Gefko Hrvatska
Lipanj, 2019.

Posebnost CEMEX Hrvatske – višestruka kontrola emisija u zrak, stalni uvid javnosti!

Objavio
Odgovorno
-

CEMEX neprekidno radi na modernizaciji svojih postrojenja kako bi ona bila okolišno i energetski učinkovita i kako bi smanjio svoj okolišni otisak gdje god je to moguće. Također, s obzirom na važnost razvijanja i održavanja dobrih odnosa sa zajednicom, izuzetno je važno dati joj sve za nju značajne informacije.

Dvostruko praćenje emisija u zrak jedan je od primjera transparentnog i odgovornog ponašanja tvrtke, koji javnosti osigurava točnu, pouzdanu i pravovremenu informaciju o emisijama nastalim iz proizvodnje te jamči povjerenje lokalne zajednice.

Na ispustima dimnjaka peći CEMEX-ovih tvornica cementa provode se kontinuirana  mjerenja emisija u zrak od 2001. godine. U tvornici Sveti Kajo polovicom 2017. ugrađen je i dodatni uređaj, analizator dimnih plinova čija svrha je osigurati kontinuitet mjerenja emisija ukoliko postojeći sustav mjerenja zakaže. Tako je njegovom instalacijom omogućeno dvostruko mjerenje svih plinskih komponenti.

Emisije dostupne javnosti stalno, 100% – jedini u RH

CEMEX je jedina tvrtka u Hrvatskoj koja je podatke o emisijama iz svoje proizvodnje učinila dostupnim javnosti, objavljivanjem istih na svojoj internetskoj stranici. Podaci o izmjerenim emisijama dostupni su zainteresiranoj javnosti u stvarnom vremenu s automatskim ažuriranjem svakih 60 sekundi.

U gotovo 7 tisuća radnih sati ove tvornice u 2017. godini, zabilježen je zastoj rada mjernih instrumenata od samo 8,5 sati, i to prije ugradnje dodatnog uređaja. Nakon ugradnje nije bilo zastoja u mjerenjima, stoga možemo reći da je danas pokrivenost tih podataka stopostotna. Važeći zakonski propisi dopuštaju prekid od najviše 60 sati tijekom kalendarske godine, odnosno ne duže od četiri sata u kontinuitetu.

Osim na internetskoj stranici tvrtke, podaci o emisijama su od 2009. godine dostupni javnosti i na portalu Ministarstva zaštite okoliša, gdje se prenose dnevna, mjesečna i godišnja izvješća emisija. Podaci o kontinuiranom monitoringu služe za razmjenu podataka s Europskom unijom.

Nagrade

Za projekt uvođenja dodatnog uređaja, analizatora dimnih plinova, CEMEX 2018. godine dobio nagradu Hrvatske udruge poslodavaca za društveno odgovorno poslovanje u području brige za okoliš. Nagradu je u ime CEMEX Hrvatske preuzeo direktor Velimir Vilović koji je tom prilikom rekao: „Ovo priznanje nam je još jedan poticaj da nastavimo s ulaganjima u zaštitu okoliša i transparentnost našeg poslovanja. Biti odgovoran susjed naša je stalna zadaća i na njoj neprestano radimo ulaganjem u modernizaciju svojih postrojenja. Time također šaljemo poruku da je očuvanje proizvodnje u Hrvatskoj, uvažavajući načela održivosti moguće i od presudne važnosti za razvoj gospodarstva i društva u cjelini.“

Martina Tadin
korporativne komunikacije

Metodologija DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2019.

ZAŠTO NE – plastična dijeta! Tjedno pojedeš jednu kreditnu karticu! Dobar nam tek!

Objavio
Odgovorno
-
Foto: Greenpeace

Nedavno provedena Dalbergovo istraživanje na australskom Sveučilištu u Newcastleu navodi da svaka osoba tjedno unese oko 2.000 komadića plastike u svoje tijelo, odnosno pet grama plastike, što je proporcionalno količini plastike u jednoj kreditnoj kartici. To znači – mjesečno 21 gram, a godišnje čak 250 grama ili 52 kartice. Dobar nam tek!

Za građane – dobro je i ovo znati:

  • Od 2002. godine u svijetu je proizvedeno onoliko plastike koliko u svim prethodnim godinama zajedno, a od toga je trećina završila u prirodi.
  • 8 milijuna tona plastike svake godine završi u morima i oceanima.
  • Bez poduzimanja hitnih i konkretnih promjena u našem odnošenju prema plastici, moguće je da će dodatnih 104 milijuna metričkih tona plastičnog otpada dospjeti u ekosustave
  • Očekuje se povećanje ukupne emisije CO2 iz životnog ciklusa plastike za 50 %, što će se do 2030. utrostručiti zbog spaljivanja plastike kao često korištene, ali pogrešne metode gospodarenja otpadom
  • Zabilježeno je kako se više od 270 vrsta divljih životinja zapliće u plastični otpad u svojim staništima, dok više od 240 vrsta unosi plastiku u svoje organizme.

„No Plastic in Nature: Assessing Plastic Ingestion from Nature to People“ (Bez plastike u prirodi: procjena ljudske konzumacije plastike iz prirode) je prva globalna analiza koja koristi podatke iz više od 50 različitih istraživanja s temom ljudske konzumacije mikroplastike. Rezultati tog istraživanja su izuzetno važni za shvaćanje utjecaja plastičnog zagađenja na ljude te potvrđuju hitnost konkretnog djelovanja u svrhu smanjenja negativnih utjecaja na ekosustave.

„Ovo otkriće bi trebalo probuditi vlade i potaknuti ih na djelovanje. Nema plastika negativan utjecaj samo na oceane, vodene tokove i morski život, već je i u svima nama. Nužno je početi djelovati na globalnoj razini i krenuti odmah rješavati ovu krizu.“ – poručio je generalni direktor WWF-a Internationala Marco Lambertini.

„Istraživanje ispituje štetnost plastičnog zagađenja za ljudsko zdravlje, ali moramo uzeti u obzir da su utjecaji plastike puno širi problem, koji se može riješiti jedino utjecanjem na izvor plastičnog zagađenja. Ako ne želimo svakodnevno konzumirati plastiku, moramo prestati proizvoditi milijune tona plastičnih proizvoda, koji naposljetku završavaju u našem okolišu. Kako bi zaustavili plastičnu krizu, moramo potaknuti vlade, korporacije i općenito potrošače na hitno i konkretno djelovanje, te postići globalni sporazum s globalnim ciljevima koji se bore protiv plastičnog onečišćenja.“

Istraživanje ukazuje na širok raspon različitih uzoraka konzumacije plastike. Uzimajući u obzir ograničenja početne faze istraživanja, rezultati upućuju na globalni prosjek ljudske tjedne konzumacije plastike u iznosu od 5 grama.

Najveći izvori plastike za ljudsko tijelo

Najveći izvor plastike koju unosimo u tijelo u cijelom svijetu je voda – kako pakirana, tako i ona iz slavine – pri čemu su vidljive ogromne regionalne razlike, s dvostruko više plastičnih čestica u vodi SAD-a i Indije, nego li Europe i Indonezije. Neki od prehrambenih proizvoda s najvišom stopom plastičnih čestica su školjke, sol i pivo. Rezultati pokazuju kako je problem plastičnog onečišćenja univerzalan i direktno pogađa ljude, zbog čega je još gore što vlade ne pružaju odgovarajuća rješenja za sprječavanje dospijevanja plastike u okoliš i naš lanac ishrane.

Analiza poziva svjetske vlade na poduzimanje konkretnih akcija i zauzimanje glavne uloge u rješavanju problema onečišćenja duž cijelog lanca opskrbe. Od proizvođača, do javnih tijela i samih potrošača, svi trebaju preuzeti odgovornost za krizu u kojoj se nalazimo.

Globalna peticija za zaštitu mora  od plastike – potpiši!

WWF provodi globalnu peticiju kojom se poziva na pravno obvezujući sporazum o zagađenju mora plastikom, a za koju je već prikupio preko 700.000 potpisa. Sporazumom bi se  uspostavili nacionalni ciljevi i tražilo transparentno izvještavanje tvrtki. Osim toga, sporazum bi trebao osigurati financijsku i tehničku potporu zemljama s niskim prihodima kako bi se povećao njihov kapacitet za upravljanje otpadom.

„Danas, u vrijeme podizanja globalne svijesti o štetnosti mikroplastike na okoliš, ovo istraživanje po prvi put pokazuje precizan izračun stope ljudske konzumacije plastike. Razvijanje metode pretvaranja broja čestica mikroplastike u mase pomoći će u određivanju potencijalnih toksikoloških rizika za ljude“, kaže dr. Thava Palanisami, suvoditeljica projekta i istraživačica plastike na Sveučilištu u Newcastleu.

Konzumacija plastike je samo jedan od mnogih problema plastične krize. Ona predstavlja veliku prijetnju za divlje životinje zbog uplitanja u otpad i uništavanja staništa. Uz sve to, plastično zagađenje ima i štetne ekonomske posljedice, sa godišnjim utjecajem na morsku ekonomiju u iznosu od 8 bilijuna američkih dolara, prema podacima UN-ovog Programa za okoliš (UNEP).

Više podataka o kampanji „Plastična dijeta“ kao i potpisivanje peticije dostupno je na stranicama WWF Adria – ovdje:
http://www.wwfadria.org/ne_plastici/

Više o izvoru ekovjesnik – ovdje:
https://www.ekovjesnik.hr/clanak/1860/tjedno-pojedemo-jednu-kreditnu-karticu

Nova ZelEn priča zaposlenika HEP Opskrbe – očišćena teško dostupna obala otoka Murtera

Objavio
Goran Tudor
-

Društvena odgovornost dio je organizacijske kulture HEP Opskrbe te pozitivan i koristan način uključivanja u zajednicu.

Pet godina zaredom zaposlenici HEP Opskrbe i predstavnici kupaca održive električne energije s brendom „ZelEn“ uređivali su okoliš i sadili stabla oko HEP-ovih hidroelektrana Ozalj, Kraljevac, Čakovec, Zakučac i Vinodol s ciljem povećanja svijesti o odgovornom poslovanju prema prirodi i okolišu u kojem žive i djeluju. Akcija „100 zelenih stabala” rezultirala je doista velikim brojem posađenih stabala pa je HEP Opskrba ove godine pokrenula novu akciju pod naslovom „Naša ZelEn priča“.

U suradnji s udrugom Argonauta koja se bavi zaštitom prirode i okoliša te promicanjem održivog razvoja prvenstveno na otoku Murteru, murterskom kraju i Kornatskom otočju, zaposlenici HEP Opskrbe organizirali su čišćenje teško dostupnog sjevernog dijela obalnog područja otoka Murtera.

„Zaposlenici HEP Opskrbe inicirali su ovu pozitivnu volontersku priču u koju su se aktivno uključili i Općina Murter-Kornati te udruga Argonauta. Iznimno nam je drago da sudjelovanjem u ovakvim zelenim akcijama sami stvaramo zajednicu u kojoj želimo živjeti. Na tom konceptu nastao je i naš proizvod ZelEn – električna energija iz obnovljivih izvora. ZelEn je prepoznalo više od sto vodećih hrvatskih tvrtki koje njeguju iste vrijednosti, društveno odgovorno poslovanje i održivi razvoj. Posebno smo ponosni što se posebna sredstva od prodaje proizvoda ZelEn prikupljaju u Fond iz kojeg se realiziraju projekti iz područja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti usmjereni isključivo potrebe ustanova koje skrbe za socijalno osjetljive kategorije stanovništva. Iz Fonda ZelEn do ove godine realizirano je čak devet projekata u vrijednosti gotovo 2,4 milijuna kuna, a u tijeku je i javni poziv za dodjelu novih sredstava u iznosu od novih milijun kuna. Svojim primjerom šaljemo poruku i drugim organizacijama da se uključe u slične projekte kojima povećavamo svijest o odgovornom poslovanju prema prirodi i okolišu u kojem živimo i djelujemo.“ istaknula je direktorica marketinga HEP Opskrbe, Nada Podnar.

Uz zaposlenike HEP Opskrbe, akciji čišćenja obale od uvale Jersane do uvale Jamina, pomogli su i djelatnici Murtele, komunalnog poduzeća Općine Murter- Kornati te EVS volonteri.
Lokacija je odabrana jer se radi se o teško dostupnom mjestu i stoga je, za razliku od većine uvala i obale na otoku, ova obalna crta dosta onečišćena otpadom nanesenim morem i valovima.

„Provedbom ove akcije i volonterskim angažmanom zaposlenika HEP Opskrbe pridonosi se osvještavanju lokalnog stanovništva i posjetitelja otoka Murtera o problemu onečišćenja mora i obale, nužnosti pravilnog odlaganja otpada kao i o važnosti smanjenja korištenja plastične i općenito, jednokratne ambalaže. Potičemo volonterski angažman tvrtki jer doprinosi povećanju vrijednosti volonterskog rada u lokalnoj zajednici. Vjerujemo da će pozitivan primjer HEP Opskrbe potaknuti i druge velike organizacije u Hrvatskoj na volontiranje i aktivno sudjelovanje u zajednici.“ izjavila je Ivana Marin, voditeljica programa za zaštitu prirodne baštine i okoliša pri udruzi Argonauta.

Kristina Sušanj, HEP Opskrba

DOBRA HRVATSKA
Lipanj,  2019

Ivana Ferenac Sudac i Ante Dželalija, nagrađeni volonteri tvrtke dm: „Volontiranje nas ispunjava i čini nas sretnima!“

Objavio
Mirela Drkulec Miletić
-
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ivana je dobila državnu nagradu za najboljeg volontera u kategoriji fizičkih osoba za 2018. a Ante je primio nagradu „Vinka Luković“ za razvoj i promociju volontiranja. Najveća im je nagrada, ipak, ono veliko zadovoljstvo volontiranja i rada u zajednici!

Ona je vatrogaskinja i strastvena promotorica što brojnijeg uključivanja žena u dobrovoljna vatrogasna društva. On je svoje srce darovao djeci s Downovim sindromom. Ivana Ferenac Sudac iz Ozlja i Ante Dželalija iz Splita samo su dvoje od brojnih djelatnika tvrtke dm koja aktivno potiče volontiranje. Njihove su priče ljudski dirljive, vrijedne divljenja, ali i poticajne svima nama.

Naš susret s ovim mladim ljudima dogodio se u prostorijama njihova poslodavca, tvrtke dm. Dvoranu za sastanke Ivana i Ante učas su ispunili osmijehom i zaraznom pozitivnom energijom, a svoja su volonterska iskustva, premda različita, oboje opisali kao prekrasna, ispunjavajuća i ona koja su im obogatila živote.

Ivana Ferenac Sudac aktivna je volonterka u DVD-u Vrhovac, KUD-u Vrhovac i Društvu Naša djeca Ozalj, a svojim volonterskim aktivnostima promovira vatrogastvo u svojoj zajednici, osobito među djecom i mladima. Pokrenula je i provela brojne akcije među kojima se osobito ističu radionice „Mali vatrogasci“, „Spasi život, spasi dom“ te projekt „Sestre vatrogaskinje“, kojim je nastojala uključiti što više žena u vatrogastvo. Ivana se ističe i u drugim aktivnostima poput čišćenja okoliša i čuvanja kulturne baštine.

Kada je upitate kako se, kao žena, opredijelila za vatrogastvo kao dominantno muško područje, Ivana spremno odgovara, pozivajući se na dugu obiteljsku tradiciju.

– Mojoj je obitelji vatrogastvo u krvi. Vatrogasci su svi muški članovi moje uže obitelji, prije svega otac, pa se očekivalo da ću i ja krenuti njihovim stopama. To se i dogodilo 2001. godine pa je otad moj život neraskidivo vezan uz vatrogastvo, a 2016. godine preuzela sam poziciju predsjednice Nadzornog odbora i do danas sam na izvršnim funkcijama, trenutno na poziciji zamjenice predsjednika. Nastojim u zajednici potaknuti žene da se uključe u vatrogastvo te sam s tom namjerom prije dvije godine preko zaklade Solidarna i pokrenula projekt „Sestre vatrogaskinje“. Iako smo završile osposobljavanje za vatrogasce, operativni dio prepuštamo muškim članovima DVD-a. U izvršnim tijelima četiri smo žene, od pozicija zamjenice predsjednika, tajnice, blagajnice, domara, dok ostale sestre vatrogaskinje rade s djecom i mladeži kao vatrogasnim podmlatkom te pomažu u aktivnostima DVD-a. Temelj je projekta osnažiti vatrogastvo u ruralnoj sredini i u njega uključiti što više žena, ali on ima i svoj humanitarni aspekt pa tako organiziramo i akcije čišćenja i uređenja okoliša, razne humanitarne akcije i na druge načine nastojimo poboljšati život ljudima u zajednici – kaže Ivana.

Ante Dželalija počeo je volontirati prije sedam godina u Udruzi za sindrom Down-21 u Splitu, neprofitabilnoj i nepolitičkoj udruzi koja djeluje isključivo zalaganjem volontera i roditelja djece štićenika. Kako sam kaže, motiviralo ga je poznanstvo s kolegicom Mijom koja i sama ima Downov sindrom, a ključno za njegovo volontiranje bio je poticaj poslodavca, dm-a.

– U dm-u imamo pomoć korisnika inkluzije, mlade ljude s posebnim potrebama pa tako u jednoj dm-ovoj trgovini radi i Mia. Moram priznati da nisam pretjerano razmišljao o volontiranju i možda se nikada ne bih okušao u tome da nije bilo akcije dm-a koja potiče nas djelatnike da jedan dan u godini umjesto na poslu provedemo volontirajući. Ja sam zbog Mije odabrao doći u udrugu koja radi s djecom i mladima s Downovim sindromom. Bila je to ljubav na prvi pogled koja, eto, traje do danas – prisjeća se Ante.

Emotivno govori o svom susretu s djecom u Udruzi. Iako, priznaje, ne može poreći da je u početku bio skeptičan, pribojavao se hoće li moći raditi s djecom o kojoj tada nije znao puno i je li to baš ono što želi. Ipak, kaže, zasitio se svoga dotadašnjeg načina života, a susret s djecom s Downovim sindromom bio je prekretnica koja mu je obogatila život i ispunila srce.

– Teško je riječima opisati taj osjećaj kada, čim uđeš, ususret ti potrči petnaestero djece i zagrle te. Kada ih upoznaš, vidiš njihove iskrene osmijehe, osjetiš toplinu koju nesebično šire usprkos raznim poteškoćama koje ih prate, to je uistinu predivno iskustvo. Ne mogu opisati kako se divno osjećam kada ih gledam, kada mi svojim gestama pokazuju koliko im značim. Dobar je osjećaj pomagati drugima i biti svjestan da si ti taj koji čini razliku u društvu – kaže Ante.

Ipak, onaj jezičac na vagi koji ga je zauvijek pridobio za volontiranje u Udruzi bio je susret s dječakom Lukom. Luka je veliki ljubitelj Hajduka i često zna reći da mu je „Hajduk sve na svijetu“. Dio je njegova svijeta od prvog susreta prije sedam godina postao je i Ante.

– Moj prvi dolazak u Udrugu ujedno je i moja najljepša uspomena. Tada me je Luka zagrlio i odmah proglasio svojim najboljim prijateljem. I sâm sam sportski fanatik i zaljubljenik u nogometni klub Hajduk, a kada sam Luku vidio sa zastavom, dresom i šalom Hajduka i drugim navijačkim trofejima, odmah smo kliknuli – priča nam Ante. – Otada Luka i ja zajedno idemo na utakmice. Ne smeta nam ni kiša ni vjetar, ne biramo s kim se igra, pratimo sve utakmice. Luka je postao ikona kluba, a od Nove godine taj 19-godišnjak s posebnim potrebama i s nekoliko operacija srca, dobrim dijelom zalaganjem Udruge, postao je zaposlenik kluba Hajduk. Tri puta tjedno radi s najmanjom djecom koja su tek počela trenirati nogomet. Divno je vidjeti Luku kako uživa kada ga djeca zovu trenerom. Mislim da je to dobro ne samo za Luku, već i za djecu koja treniraju i koja su Luku, iako je drugačiji, prihvatila bez predrasuda – govori Ante, koji je u međuvremenu postao i Lukin krizmani kum. „Luka je postao dio moje obitelji, a ja njegove“, kaže Ante o tom prijateljstvu za cijeli život.

Tvrtka dm Ivani i Anti, ali i svim svojim zaposlenicima pruža maksimalnu podršku u volontiranju. Samo u prošloj poslovnoj godini u volonterskim akcijama aktiviralo se 684 dm-ovih djelatnika za što su dobili slobodan i plaćeni radni dan. Ivana kaže da joj je pomoć dm-a u volontiranju dragocjena.

– Udruge obično muku muče s pravnim i financijskim propisima jer u velikoj većini udruga, na „menadžerskim“ pozicijama djeluju volonteri koji nemaju adekvatna znanja za ono što se očekuje od djelovanja i poslovanja udruga. Budući da sam u dm-u naučila puno toga te prošla niz edukacija, stručna pomoć udrugama u kojima djelujem olakšava njihov rad. Poslodavci imaju educiran kadar koji se može uključiti u volontiranje i svoje znanje i iskustvo podijeliti s udrugama te bi bilo dobro da se u pokret volontiranja uključi što više tvrtki – smatra Ivana.

I Ante pozdravlja inicijativu dm-a i sve više ljudi koji se uključuju u različite volonterske aktivnosti. Uostalom, to ga je i dovelo do djece s Downovim sindromom, a druženje s njima otkrilo mu je jedan novi svijet.

– Najvažnije što sam naučio družeći se s djecom u Udruzi jest da je socijalizacija najbolje što se za njih može napraviti. Da, nekad s njima nije lako, velika je odgovornost voditi ih na izlete, na more i slično. Ali, ta djeca naočigled procvjetaju kada se uključuju u društvo. Neki od njih nisu znali ni pisati kada su stigli, neki su sjedili po strani, u nekom kutu i nisu se družili ni s kim. Danas su to vesela i društvena djeca – priča Ante.

Aktivnih i redovitih volontera u Udruzi je desetak, a ostali dolaze kad nađu vremena. Štićenika imaju petnaestak, premda u gradu u Splitu i okolici ima, kako su doznali u Udruzi, oko 288 djece s Downovim sindromom. Udruga organizira razne radionice za djecu, kuharske, ritmičko-gimnastičke, čak i radionice učenja engleskog jezika. Svaki volonter ima neko područje unutar kojega može raditi s djecom.

Ivana se u svojoj zajednici ne bavi samo vatrogastvom nego i drugim aktivnostima pa tako i folklorom.

– Nastojim se uključiti u sve aktivnosti koje provode udruge s područja grada Ozlja. Isto tako pokušavam potaknuti udruge različitog područja djelovanja da surađuju kroz partnerstva u projektima. Na primjer, prošle smo godine povezali vatrogasce i folkloraše kao i Društvo Naša djeca u zajedničkom projektu „Grad – Prijatelj djece“ te smo dobili Priznanje rangirano „srebrnim mjestom“ – puna elana govori Ivana koja je svoje znanje produbljivala različitim edukacijama i izvan tvrtke. Tako je prije dvije godine završila tečaj menadžmenta volonterskih programa te naučeno odmah primijenila za boljitak zajednice u kojoj živi. Ivana je ponosna jer je u volontiranje uključila i svoju obitelj pa tako i svoje dvoje djece. Kaže da volonterski krug širi i na dalje rođake.

– U mome mjestu gotovo da i nema čovjeka koji nije uključen u neku udrugu. Iako sve svoje aktivnosti redovito objavljujemo na društvenim mrežama, najbolje je kada ljudi dođu i sudjeluju u nekoj volonterskoj akciji. Na samoj akciji najbolje se osjeti emocija, „pozitivna vibra“, iskrenost i humanost svega što činimo. Eto, na akcije koje organiziramo sada dolazi već po 30-40 odraslih volontera te dosta djece i mladih – kaže Ivana.

I Ante je volontiranjem „zarazio“ mnoge svoje prijatelje. „Treba ući u taj drugačiji svijet, osjetiti pozitivnu energiju djece i tada ćete osjetiti što znači pomagati drugima“, kaže Ante koji o svom volontiranju u Udruzi redovito obavještava prijatelje putem društvenih mreža. Posebno je veselo, kaže, na Svjetski dan osoba s Downovim sindromom 21. ožujka kada priređuju najveseliji splitski party. „Toga dana pozivamo ljude da dođu i vide što radimo. Mnogi koji kroče u Udrugu, u njoj počnu i volontirati“, ponosno će Ante.

Za svoj su rad vrijedni dm-ovi volonteri i nagrađeni.

  • Ivana je dobila državnu nagradu za najboljeg volontera u kategoriji fizičkih osoba za 2018., a prije tri godine javno priznanje grada Ozlja za promicanje vatrogastva na svom području.
  • Krajem prošle godine kao predstavnik Udruge za sindrom Down-21 i Ante je primio nagradu „Vinka Luković“ za razvoj i promociju volontiranja.

Ali , najveća im je nagrada zadovoljstvo volontiranja!

Pred sobom imaju još mnogo planova i ideja kako da još više pridonesu zajednici. Ivana je u pripremama projekta za natječaj INE „Zeleni pojas“ , a razvija i ideju o vatrogasnom parku oko vatrogasnog doma. Ante je puno tajnovitiji te kaže da Udruga priprema glazbeno-filmski projekt s djecom štićenicima, „koji će zasigurno odjeknuti“.

Volontiranje kao vrlina i navika iz srca. „Priključite se…“, poručuju Ivana i Ante.

Imaju Ivana i Ante i prijedloge kako da volontiranje postane uobičajena praksa u našem društvu, “kao vrlina i navika iz srca“, kako kaže Ivana.

– Zajednica će se pokrenuti i uključiti u akcije kada ljudi vide da je to stvarno, kada vide rezultate i shvate da takve akcije unose pozitivne promjene i u njihove živote. Možda bi bilo najbolje početi već od vrtića i škola te djeci omogućiti da jedan dan sudjeluju u volonterskoj akciji, slično kao što nas odrasle na volontiranje potiču poslodavci. Imamo više primjera dobre prakse vrtića i škola, među kojima su i oni u mojoj sredini. Pozivam sve, koji još nisu, da se uključe u volontiranje jer je to divna stvar koja će vam pružiti puno poznanstava, novih prijateljstava, iskustava i znanja – poručuje Ivana Ferenac Sudac.

– Priključite se, osjetite pozitivne emocije i vjerojatno ćete se pronaći u volontiranju. Uostalom, ako se i ne pronađete, i to je ljudski. Ali, potrebno je pokrenuti se i učiniti prvi korak. U mom slučaju, kada se radi o pomoći djeci s posebnim potrebama, taj rad ispunjava mi i srce i dušu – poručuje i Ante Dželalija.

Mirela Drkulec Miletić

Dobra Hrvatska
Lipanj, 2019.

Sustavan rad udruge i gradske knjižnice na osvješćenju javnosti za održivi razvoj – Koprivnica 2019.

Objavio
Odgovorno
-

Udruga za održivi razvoj Hrvatske (UZOR HRVATSKE) i Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica su doprinijele održivom razvoju zajednice u dosadašnjem dijelu 2019. godine organizacijom ukupno sedam događanja u gradu Koprivnici.

U sklopu Ciklusa tribina o održivom razvoju 2019. održane su tri tribine i to na sljedeće teme:

  1. Održivo gospodarenje otpadom: Kako smanjiti odlaganje otpada na Piškornicu?
  2. Obnovljivi izvori energije: Uloga obnovljivih izvora energije u razvoju lokalnih zajednica
  3. Energetska učinkovitost: Kako povećati energetsku učinkovitost višestambenih zgrada?

UZOR je za uvodna predavanja u tribine ugostio renomirane hrvatske stručnjake iz eminentnih organizacija: Saša Avirović, dipl. ing. građ. (GKP Čakom), izv. prof. dr. sc. Stjepan Car i mag. ing. el. Zoran Kordić (Zelena energetska zadruga) i prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić, dipl. ing. (Hrvatska stručna udruga za sunčevu energiju).

Najveći interes i najzanimljiviju raspravu zainteresirane koprivničke javnosti je izazvala tema o održivom gospodarenju otpadom kojom smo tragali za realnim rješenjima i mogućnostima smanjenja odlaganja otpada na lokalno odlagalište Piškornicu.

Veći interes javnost je pokazala i za temu o povećanju energetske učinkovitosti višestambenih zgrada. Manji interes je iskazan za ulogu obnovljivih izvora energije u razvoju lokalnih zajednica, usprkos aktualnosti teme, renomiranim predavačima i primjerima dobre prakse iz susjednih Križevaca u sakupljanju sredstava i postavljanju solarnih elektrana u zajednici (Križevački sunčani krovovi – prva solarna elektrana u Hrvatskoj koju su financirali građani). Može se zaključiti da u koprivničkoj sredini još treba poraditi na senzibilizaciji, informiranju i educiranju stanovništva i donositelja političkih odluka kako što učinkovitije iskoristiti potencijale obnovljivih izvora energije.

U sklopu četiri događanja za održivost planeta Zemlje održana su četiri otvorena dijaloga na teme deset švedskih dokumentarnih filmova o održivom investiranju i upravljanju prikazanih u kinu Velebit:

  1. Prvi otvoreni dijalog: Utjecaj industrije na lokalno stanovništvo, Utjecaj klimatskih promjena na obje strane planeta, Izazovi i rješenja u Africi
  2. Drugi otvoreni dijalog: Potraga za rješenjem – praktične opcije, Posljedice na sjevernoj polutci
  3. Treći otvoreni dijalog: Posljedice proizvodnje hrane i lijekova, Planinarenje za klimu
  4. Četvrti otvoreni dijalog: Ekstraktivna industrija, Industrije i radni uvjeti te Klimatske promjene i rješenja.

Prikazivanje dokumentarnih filmova je dogovoreno izravno s autorom Sasjom Beslikom, glavnim direktorom održivih financija Nordea banke, najveće skandinavske banke. Sasja Beslik je renomirani svjetski stručnjak iz područja održivih investicija i upravljanja. Proglašen je najboljim švedskim bankarom i savjetnik je Svjetskog ekonomskog foruma. Svojim radom i djelovanjem teži razvoju ekonomije na odgovoran način, zaštiti prirode i suživotu ljudi s prirodom.

Možemo zaključiti da je ostvaren postavljeni cilj ovih događanja –informirati, educirati i senzibilizirati javnost i donositelje političkih odluka te na temelju ponajboljih primjera dobre prakse iz zemlje i svijeta potaknuti na razmišljanje i shodno tome na učinkovito i svrsishodno djelovanje u održivom investiranju i upravljanju za održivost planeta Zemlje.

Matija Hlebar (UZOR)
Dijana Sabolović-Krajina (Gradska knjižnica Koprivnica)

1...119120121...182Stranica 120 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z