Ove godine EU slavi 40 godina Schengenskog sporazuma te tim povodom nudi 40.000 besplatnih putnih karata DiscoverEU 18-godišnjacima. Prijave su otvorene do 13. studenog 2025.
Puniš li ove godine 18 godina i živiš u jednoj od zemalja EU ili Erasmus+ programa te želiš putovati i otkrivati Europu? Ovo je tvoja prilika! EU će odabranim mladim ljudima dodijeliti putnu kartu za istraživanje EU -a i zemalja povezanih s programom Erasmus+.
Podržavanje mladih jedan je od ključnih prioriteta Europske Komisije. DiscoverEU dio je programa Erasmus+. Osamnaestogodišnjacima nudi priliku za putovanja i istraživanje raznolikosti Europe, učenje o njezinoj kulturnoj baštini i povijesti te povezivanje s ljudima iz cijelog kontinenta.
Odabrani će dobiti putnu kartu za ekološki najprihvatljivije prijevozno sredstvo, poput vlakova (ili drugih prijevoznih sredstava u određenim slučajevima). Može se putovati od samo jednog dana do najviše 30 dana tijekom razdoblja putovanja, koje je planirano za početak 1. ožujka 2026. Uključena je i DiscoverEU kartica s popustima koja nudi brojne popuste na smještaj, kulturu, sport, lokalni prijevoz i druge usluge. Oni koji imaju invaliditet ili zdravstveni problem koji im otežava putovanje, mogu dobiti pomoć i podršku.
U svakom boljem marketu u ponudi je i plastično cvijeće. Ono je tamo u prolazu, kao što će u prolazu dotaknuti i groblje i onda otići nigdje, na otpad. Što mislite – kud idu sve te gomile cvijeća i lampaša od plastike nakon „odrađenog“ posla. Najvećim dijelom završe negdjenigdje, jer se i najveći dio te plastike ne oporabi. A iskreno, ako baš hoćete, – i svaki čin reciklaže zapravo je još jedan čin prljanja i sakaćenja Zemlje. Razdvajanje otpada, prikupljanje odvojenog otpada, transport, skladištenje, proces oporabe u tvornici… sve to traži energiju, sirovine, rad i energiju.
Samo jednostavniji i skromniji život je izlaz iz ovog našeg mučnog!
Praksu postavljanja plastičnog svijeća uz grobove teško je više pravdati. Zavređuje preispitivanje, što (kako je i sa mnogočim drugim), zasad ne ide… jer priječi ga ona starinska nedodirljivost „narodnih običaja“, „sveta“ pravila, a i komod, društvene rutine.
Sad, kada su promjene klime i klimatske nepogode postale stvarnost,… suše, poplave, topljenje ledenjaka … uništavanje imovine i ubijanje ljudi toliki… pomanjkanje vode i hrane… treba se početi preispitivati u svakom svom ljudskom djeliću!
Dobar izbor plastike u svakom boljem marketu
***
Sa žalošću ispraćamo naše bliske na groblja. S pijetetom se odnosimo prema uspomeni, obilazimo mjesta počinka. Izražavamo duboke osjećaje, ljubav, tugu, poštovanje, nedostajanje… ostavljajući uz humak neko cvijeće, šareno, ali… Ono ne potječe iz vrta, polja, šumice, kako je prije sto godina bilo. Od 60-ih godina 20. st. umjesto toga na groblja nosimo plastične tvorevine. Da su čim veće i upadljivije, kao da se pravdamo ako takve nisu … dodvoravajući se nečem i nekom, društvu. I palimo plastične lampaše da tinjaju dugo dulje za nama nakon našeg odlaska kući.
Vrši li ta plastika neku funkcija na groblju? Barem neku? Onima kojih više nema ne znači ništa!!! Zemlji i nebu šteti. Treba nama, živom čovjeku – poradi naše psihološke dobrobiti, umirenja. Izvršili smo ono „što je red“ – posjetili groblja i mirni smo. A možemo li hodati mirno ostavljajući za sobom u daljini siluetu groblja? Eko-nered na groblju još je veći!
***
Što će biti s našim mladima?! Gostoljubivost ove Zemlje, da li će i njih ona dočekati širinom otvorenog zagrljaja? Ili kaznom za djela očeva i djedova?
Dođemo na groblje, do nekog svoga… Žalimo za generacijom koja odlazi, ugrožavajući pri tome generacije nakon.
***
Može i drugačije.
Trebamo pred sobom biti čisti, uspravni.
Ako treba zatitrati taj neki plamičak uz naš posjet, kao metafora treperenja jednog bivšeg srca, donesimo onu najmanju svijeću, dušicu. Ponesimo sa sobom jedan mali svijet, ali pravi. Ili ništa. Dođemo na groblje – odstojimo, zastanemo, ostanemo, popričamo sa sjećanjima, s njima.
Homo sapiens, te latinske riječi znače – razuman čovjek.
Na grob naših roditelja nikad nismo ponijeli ništa od plastike. Tako je 13 godina. Grančicu lovora, cvijet badema, nešto livadno i poljsko, sitno… to da. To bi se mami i tati svidjelo, da vide. I ono kad u primjerenoj posudi zasadimo neku otpornu trajnicu, cvjetonošicu.
***
Novi se izazovi valjaju prema suvremenom čovjeku. Izazovi koje donose i zahtjeve za manje resursa iz okruženja, manje zagađenja svega svojim suvremenim životom. Život s manje troška. Novi su izazovi jednostavnijeg života.
Svakoga se ovo tiče. I svaka tema danas je važna.
Na svemirskom brodu zvanom Zemlja nema kapetana i posade – svi smo kapetani!
Posebno istraživanje Eurobarometra objavljeno 28.10.2025. pokazuje da Europljani značajno podržavaju socijalno gospodarstvo. Čak 75% Europljana prepoznaje njegovu važnost za dobrobit društva u svojoj zemlji.
Socijalna ekonomija obuhvaća raznolik raspon subjekata od udruga do društvenih poduzeća. Karakterizira ih njihova društvena i/ili ekološka misija, demokratsko ili participativno upravljanje te reinvestiranje dobiti i viškova za zajedničko dobro.
Dok se Europa suočava sa složenim izazovima poput klimatskih promjena, demografskih promjena i digitalne transformacije, socijalno gospodarstvo nudi inovativna, uključiva i održiva rješenja koja nadopunjuju tradicionalne ekonomske modele. S najmanje 4,3 milijuna subjekata, socijalno gospodarstvo zapošljava preko 11,5 milijuna ljudi u raznim gospodarskim sektorima EU.
Europska komisija odavno je prepoznala važnost socijalnog gospodarstva u poticanju uključivog rasta, socijalne kohezije i otpornosti. Akcijski plan za socijalno gospodarstvo iz 2021. godine utvrđuje plan za potporu razvoju socijalnog gospodarstva, poboljšanje njegove vidljivosti i poboljšanje njegovog pristupa financiranju i tržištima do 2030. godine.
Posebno istraživanje Eurobarometra
Ovo posebno istraživanje Eurobarometra naručila je Europska Komisija – Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (DG EMPL). Cilj je istražiti javnu svijest, razumijevanje i angažman u socijalnom gospodarstvu diljem Europske unije. Istraživanje pruža sveobuhvatan pregled načina na koji građani EU-a doživljavaju socijalno gospodarstvo, u kojoj mjeri u njemu sudjeluju i koje vrijednosti s njim povezuju. Nalazi nude vrijedne uvide kreatorima politika, praktičarima i dionicima koji žele ojačati vidljivost i utjecaj socijalnog gospodarstva u Europi.
Istraživanje je provedeno u 27 država članica EU-a. Rezultati predstavljeni u izvješću temelje se na osobnim intervjuima provedenim s reprezentativnim uzorkom stanovništva u dobi od 15 i više godina u svakoj državi članici, ukupno 26.410 ispitanika. Prikupljanje podataka provedeno je u skladu s strogi metodološki standardi Eurobarometra, osiguravajući usporedivost i pouzdanost među zemljama.
Socijalno gospodarstvo u životu Europljana
Značajna većina Europljana podržava politike usmjerene na razvoj socijalnog gospodarstva, uključujući stvaranje namjenskih strategija i zakona (88%), inicijative za podizanje svijesti (86%), pomoć ljudima u osnivanju organizacija socijalnog gospodarstva (86%) i izravnu financijsku potporu javnog sektora (80%).
Osim toga, značajan broj Europljana (93%) smatra da bi se poduzeća trebala voditi vrijednostima socijalne ekonomije, poput usmjerenosti na društvene i ekološke ciljeve, preraspodjele dobiti i djelovanja s demokratskim strukturama upravljanja.
Polovica Europljana uključila se u socijalno gospodarstvo u posljednjih pet godina, obično kroz aktivnosti poput volontiranja (18%), donacija (18%) i kao kupci (15%). Osim toga, svaki treći Europljanin prima pomoć od socijalnog gospodarstva u područjima poput obrazovanja, osposobljavanja i stanovanja.
Više nego sedam od deset građana EU-a prepoznaje važnost socijalne ekonomije za svoje lokalne zajednice, društvo u cjelini i planet. Socijalna ekonomija najčešće se povezuje s doprinosima u sektoru zdravstva i socijalne skrbi, kao i u obrazovanju, sportu i kulturi. Smanjenje siromaštva, socijalna uključenost i zaštita okoliša također su široko prepoznati kao područja u kojima socijalno gospodarstvo ima značajan utjecaj. Ove percepcije su jače među ljudima koji su upoznati s konceptom socijalnog gospodarstva, što sugerira da svijest igra ključnu ulogu u oblikovanju javnog razumijevanja socijalnog gospodarstva.
Novi podaci Eurostata pokazuju da je EU 2023. godine generirala gotovo 80 milijuna tona ambalažnog otpada ili 177,8 kg po stanovniku. To predstavlja smanjenje od 8,7 kg po stanovniku u usporedbi s 2022. godinom. No u odnosu na 2013. godinu to je povećanje od 21,2 kg po stanovniku.
Izvješće kategorizira ambalažni otpad kao bilo koji materijal koji se koristi za držanje, rukovanje, isporuku ili prezentiranje robe. To uključuje predmete poput staklenih boca, plastičnih spremnika, aluminijskih limenki, omota za hranu, drvenih paleta i bačvi.
Od ukupnog ambalažnog otpada, 40,4 posto potječe od papira i kartona. Slijede plastika (19,8 posto), staklo (18,8 posto), drvo (15,8 posto), metal (4,9 posto) i „ostala ambalaža“ (0,2 posto).
Graf 1: Generirani ambalažni otpad, prema ambalažnom materijalu, EU, 2023.
Belgija prednjači u recikliranju
U 2023. godini sedam zemalja EU-a ispunilo je cilj za 2030. godinu, a to je recikliranje najmanje 70 posto cjelokupnog ambalažnog otpada: Belgija (79,7%), Nizozemska (75,8%), Italija (75,6%), Češka (74,8%), Slovenija (73,6%), Slovačka (71,9%) i Španjolska (70,5%). Dodatnih 13 zemalja približavalo se cilju od 70% sa stopama recikliranja iznad 60%. Najznačajnije su Cipar (podaci iz 2022.), Njemačka, Francuska, Estonija i Švedska koje su prijavile stope recikliranja između 68,5% i 69,5%.
Belgija je prednjačila s impresivnom stopom od 79,7 posto, vjerojatno predvođena sustavom prikupljanja otpada „plati koliko baciš“ osmišljenim kako bi potaknuo stanovnike na recikliranje. Shema, koja postoji od 1995. godine, naplaćuje kućanstvima na temelju količine miješanog ili preostalog otpada koji proizvode. Cijena varira ovisno o području, a stanovnici Flandrije plaćaju oko 23 centa po kilogramu kućnog otpada. Postoji i dobrovoljni sustav povrata i pologa za specifičnu ambalažu za višekratnu upotrebu, poput staklenih boca za pića i industrijskih spremnika.
Nizozemska je bila druga sa stopom recikliranja otpada od 75,8 posto, a slijede Italija (75,6 posto), Češka (74,8 posto), Slovenija (73,6 posto), Slovačka (71,9 posto) i Španjolska (70,5 posto).
Na drugom kraju ljestvice, 4 zemlje prijavile su ukupne stope recikliranja ambalaže manje od 50% u 2023. To su bile Rumunjska (37,3%; podaci za 2022.), Mađarska (42,8%), Malta (44,4%) i Grčka (48,0%).
Europski parlament tvrdi da su zemlje s niskim BDP-om povijesno imale niske stope recikliranja, budući da razvoj učinkovitog gospodarenja otpadom i kapaciteta za obradu koji su „ekonomski i ekološki održivi“ ostaje „izazov“.
Proizvodnja i recikliranje ambalažnog otpada u EU
„Općenito, EU polako pokazuje napredak prema većem recikliranju i manjem odlaganju otpada“, navodi EEA. „Ipak, postizanje ciljeva EU-a u vezi s otpadom zahtijeva značajan napor . Proizvode koji se ne mogu reciklirati treba postupno ukinuti, a otpad treba prikupljati odvojeno kako bi se mogao reciklirati.“
Velike količine ambalažnog otpada EU i dalje se izvoze, uglavnom radi recikliranja. To izaziva zabrinutost zbog pogoršanja onečišćenja u siromašnijim zemljama.
U 2023. godini zemlje EU-a generirale su između 80,9 kg po stanovniku u Bugarskoj (podaci iz 2022.) i 223,1 kg po stanovniku u Irskoj. U 15 zemalja EU-a generirano je 150 kg ili više ambalažnog otpada po stanovniku
Najmanje količine recikliranog ambalažnog otpada po stanovniku prijavile su Hrvatska (42,3 kg), Bugarska (47,2 kg) i Rumunjska (48,5 kg) (sve 3 zemlje: podaci iz 2022.). Bugarska i Hrvatska su ujedno i dvije zemlje koje proizvode najmanje ambalažnog otpada po stanovniku među zemljama EU.
Svjetski dan gradova, 31. listopada, obilježava se na inicijativu UN-a od 2014. godine. Cilj obilježavanja je podići međunarodnu svijest o trendovima urbanizacije, izazovima i vizijama održivog urbanog razvoja. Intencija je promovirati međunarodnu suradnju i doprinijeti globalnim naporima za izgradnju pravednih, prosperitetnih, održivih i uključivih gradova koji svojim zajednicama pružaju bolje životno okruženje i kvalitetu života.
Ove godine se Svjetski dan gradova globalno obilježava u Bogoti, Kolumbija, pod temom Pametni gradovi usmjereni na ljude. Ova tema odražava rastuće shvaćanje da transformativna moć digitalnih tehnologija mijenja urbani život diljem svijeta, nudeći velike mogućnosti za poboljšanje načina na koji se gradovi i ljudska naselja dizajniraju, planiraju, upravljaju i njima upravlja. U eri koju obilježavaju i urbane i digitalne tranzicije, gradovi sve više usvajaju digitalna tehnološka rješenja i podatke kako bi pružili bolje usluge stanovnicima i riješili ključne urbane izazove i prilike.
Pametni gradovi usmjereni na ljude
Pametni gradovi usmjereni na ljude koriste digitalne inovacije, a istovremeno osiguravaju da su dizajn i implementacija tehnologija vođeni potrebama ljudi i zajednica te da se u potpunosti uzimaju u obzir širi društveni i okolišni utjecaji. To je ključno za ubrzanje napretka u provedbi Nove urbane agende i Agende za održivi razvoj do 2030. godine.
Cilj je promovirati pametne gradove usmjerene na ljude i pokazati koliko je ključno da pametni gradovi daju prioritet ljudskim potrebama, uključivosti i pristupačnosti.
Obilježavanje će pružiti platformu gradovima za razmjenu najboljih praksi, iskustava i strategija u provedbi inicijativa pametnih gradova usmjerenih na ljude diljem svijeta, posebno u rješavanju ključnih izazova poput globalne stambene krize.
Povećanjem globalne svijesti o ulozi tehnologije i inovacija u unapređenju pristupa odgovarajućem stanovanju i postizanju urbanog razvoja, cilj je poticati međunarodnu suradnju među svim društvenim sektorima.
Digitalna transformacija za održivu urbanizaciju
Svjetski dan gradova 2025. poslužit će kao dinamičan katalizator za promicanje inovacija i digitalne transformacije za održivu urbanizaciju, stavljajući ljude u središte. Posebno služi kako bi se pokazalo kako je digitalna tehnologija nužno sredstvo za rješavanje nekih od najhitnijih izazova našeg vremena. Jedan od najhitnijih je globalna stambena kriza, u kojoj 2,8 milijardi ljudi nema pristup odgovarajućem stanovanju, 1,1 milijarda živi u neformalnim naseljima i slamovima, a preko 300 milijuna su beskućnici.
Iako je priznato kao ljudsko pravo, pravo na odgovarajuće stanovanje ostaje uglavnom neispunjeno, utječući na pojedince, zajednice i društva u njihovoj samoj srži. S obzirom na razmjere ove krize, digitalno omogućena rješenja ključna su za postizanje utjecaja na velikoj skali prema promicanju pristupa stanovanju, zemljištu i osnovnim uslugama diljem svijeta. To je također u skladu s obvezom svjetskih čelnika u Paktu za budućnost da osiguraju pristup svima na odgovarajuće, sigurno i pristupačno stanovanje.
UN-Habitatov novi strateški plan za razdoblje 2026.-2029., koji ima središnji fokus na stanovanje, zemljište i osnovne usluge, također će poslužiti kao glavno sredstvo za napredak prema odgovarajućem stanovanju i održivoj urbanizaciji diljem svijeta. Temelji se na razumijevanju da neuspjeh u osiguravanju odgovarajućeg stanovanja i pravovremenom rješavanju problema neformalnih naselja i sirotinjskih četvrti ima kaskadne negativne učinke koji potkopavaju održivi razvoj i pogoršavaju postojeće nejednakosti. Provedbom ovog plana, UN-Habitat nastoji postići učinak rješavanjem globalne stambene krize uz druge goruće izazove, uključujući siromaštvo, klimatske promjene i humanitarne krize.
Dan Ujedinjenih naroda, 24. listopada, obilježava obljetnicu stupanja na snagu Povelje UN-a 1945. godine. Ratifikacijom ovog osnivačkog dokumenta Ujedinjeni narodi su službeno osnovani prije 80 godina.
Unatoč svim prijeporima i manjkavostima ne postoji nijedna druga globalna organizacija s legitimnošću, okupljajućom moći i normativnim utjecajem Ujedinjenih naroda. Nijedna druga globalna organizacija ne daje nadu tolikom broju ljudi za bolji svijet i ne može ostvariti željenu budućnost. A danas je hitnost da se sve zemlje ujedine, kako bi ispunile obećanje ujedinjenih nacija, rijetko bila veća.
Osamdeset godina nakon osnutka, Ujedinjeni narodi suočavaju se s novim izazovima. Organizacija radi na načinima prilagodbe i jačanja. S Agendom 2030, Paktom za budućnost i inicijativom UN80, UN želi obnoviti temelje međunarodne suradnje i osigurati mogućnost djelovanja u korist ljudi diljem svijeta.
Dan UN-a, koji se obilježava svake godine, nudi priliku za proširenje zajedničkog programa i ponovno potvrđivanje ciljeva i načela Povelje UN-a koja su svijet vodila posljednjih 80 godina. Promicanjem mira, ljudskih prava i društvenog napretka, uključujući pristup zdravstvenoj skrbi i obrazovanju, Ujedinjeni narodi poboljšali su živote ljudi diljem svijeta, stvarajući bolji životni standard za sve.
UN je neophodan za svjetski mir, pravdu i jednakost
UN trenutno raspoređuje desetke tisuća mirovnih snaga u 11 operacija kako bi pomogao zemljama da se snađu na teškom putu od sukoba do mira. Omogućio je usvajanje gotovo 30 ugovora o razoružanju i osigurao uništenje preko 55 milijuna nagaznih mina. UN ostaje ključno, jedinstveno mjesto susreta za unapređenje mira, održivog razvoja i ljudskih prava.
UN radi na tome da pomogne zemljama da okončaju užase sukoba i stvore održivi mir. Zalaže se za pravdu i poštivanje ljudskih prava. Dokumentira kršenja ljudskih prava diljem svijeta, zalaže se za snažnu zaštitu ljudskih prava, potiče poštivanje međunarodnih zakona i standarda te podržava vlade u njihovim reformskim naporima kroz rad u više od 90 zemalja.
UN doprinosi globalnom prosperitetu i održivosti
UN pomaže i štiti više od 100 milijuna ljudi svake godine putem humanitarnih programa. UN ima legitimitet, znanje, vještine i logističke kapacitete za postizanje rezultata na načine na koje nijedna druga organizacija ne može. Zajedno sa svojim specijaliziranim agencijama bori se protiv siromaštva, gladi i bolesti te pruža humanitarnu pomoć u hitnim slučajevima i krizama.
Tijekom posljednjih osam desetljeća, zdravstvene agencije UN-a uvelike su smanjile smrtnost djece i majki, spasile milijune života imunizacijom te spriječile i kontrolirale širenje smrtonosnih bolesti poput malarije, tuberkuloze i HIV-a/AIDS-a.
UN podržava zemlje u razvoju njihovih gospodarskih i društvenih resursa, istovremeno postavljajući standarde za održivost.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) bilježi rekordan porast CO2 u atmosferi tijekom 2024. Koncentracija klimatski štetnog CO2 u atmosferi dosegla je novi maksimum. Povećanje u 2024. bilo je najoštrije ikad – uzrokovano, između ostalog, brojnim šumskim požarima. Sustav se urušava.
Prema novom Biltenu o stakleničkim plinovima WMO-a, objavljenom 15. listopada 2025., atmosferske razine tri glavna staklenička plina – ugljikovog dioksida, metana i dušikovog oksida – dosegle su nove rekordne razine u 2024. godini.
Staklenički plinovi u atmosferi zadržavaju infracrveno zračenje Zemlje, održavajući je toplom, što je poznato kao efekt staklenika. Emisije stakleničkih plinova iz ljudskih aktivnosti dale su najveći doprinos globalnom zagrijavanju.
Postoje dva efekta stakleničkih plinova – prirodni i pojačani.
Prirodni efekt staklenika uzrokovan je prirodnim količinama stakleničkih plinova i ključan je za život na Zemlji. Kad ne bi bilo prirodnog efekta staklenika, površina Zemlje bila bi otprilike 33°C hladnija.
Pojačani efekt staklenika odnosi se na dodatno radijacijsko djelovanje koje proizlazi iz povećanih koncentracija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim aktivnostima.
Glavni staklenički plinovi s rastućim atmosferskim koncentracijama su ugljikov dioksid (CO2), metan (CH4), dušikov oksid (N2O), hidroklorofluorougljici (HCFC), hidrofluorougljici (HFC). Zbog dugog životnog vijeka glavnih stakleničkih plinova, oni se akumuliraju u atmosferi.
Emisije iz ljudskih aktivnosti potiču pojačani efekt staklenika i uzrokuju klimatske promjene. Svijet se sada zagrijava brže nego ikad u zabilježenoj povijesti. Ova promjena kemijskog sastava atmosfere dovodi do promjena vremenskih obrazaca i prirodnih neravnoteža. To predstavlja ogroman rizik za ljude i sav život na Zemlji.
Godišnji porast CO2 utrostručio se od 1960-ih
Stope rasta CO2 utrostručile su se od 1960-ih. Ubrzale su se s prosječnog godišnjeg povećanja od 0,8 ppm godišnje na 2,4 ppm godišnje u desetljeću od 2011. do 2020. Od 2023. do 2024. globalna prosječna koncentracija CO2 porasla je za 3,5 ppm. To je najveći porast od početka modernih mjerenja 1957. godine. Koncentracije metana i dušikovog oksida – drugog i trećeg najvažnijeg dugovječnog stakleničkog plina povezanog s ljudskim aktivnostima – također su porasle na rekordne razine.
Graf a) i b): Globalno prosječna koncentracija CO2 (a) i njezina stopa rasta (b) od 1984. do 2024. Povećanja u uzastopnim godišnjim srednjim vrijednostima prikazana su kao zasjenjeni stupci u (b). Crvena linija u (a) predstavlja mjesečnu srednju vrijednost bez sezonskih varijacija; plave točke i plava linija u (a) prikazuju mjesečne prosjeke. Za ovu analizu korištena su opažanja sa 179 postaja.
Otprilike polovica ukupnog CO2 koji se emitira svake godine ostaje u atmosferi, a ostatak apsorbiraju Zemljini kopneni ekosustavi i oceani. Međutim, ovo skladištenje nije trajno. Kako globalna temperatura raste, oceani apsorbiraju manje CO2 zbog smanjene topljivosti na višim temperaturama, dok su kopneni ponori pogođeni na više načina, uključujući mogućnost dugotrajnije suše.
Začarani krug klimatskih promjena
Vjerojatni razlog rekordnog rasta između 2023. i 2024. bio je veliki doprinos emisija šumskih požara i smanjena apsorpcija CO2 od strane kopna i oceana u 2024. – najtoplijoj godini u povijesti mjerenja, s jakim El Niñom.
Učinkovitost ponora ugljika na kopnu smanjuje se zbog sve učestalije pojave suše i šumskih požara – kao što je bio slučaj s iznimnom sušom i požarima u Amazoni i južnoj Africi 2024. godine.
Današnje emisije CO2 u atmosferu ne utječu samo na globalnu klimu danas, već će to činiti još stotinama godina zbog njegovog dugog životnog vijeka u atmosferi.
Svjetska meteorološka organizacija upozorava na začarani krug. Toplina pohranjena u CO2 i drugim stakleničkim plinovima ubrzava klimatske promjene i dovodi do ekstremnih vremenskih uvjeta, čiji učinci zauzvrat potiču globalno zatopljenje.
Međunarodni dan borbe protiv siromaštva se obilježava svake godine 17. listopada. Posvećen je podizanju svijesti o stalnim izazovima siromaštva diljem svijeta.
Ovaj dan priznaje hrabrost i otpornost onih koji žive u ekstremnom siromaštvu. Poziva na djelovanje za rješavanje temeljnih uzroka nejednakosti. Ustanovljen je od strane Ujedinjenih naroda 1992. godine. Nadovezuje se na nasljeđe oca Josepha Wresinskog, osnivača Međunarodnog pokreta ATD Četvrti svijet, koji je prvi put obilježio ovaj dan 1987. godine u Parizu.
Prvo obilježavanje, poznato kao “Svjetski dan borbe protiv siromaštva”, održano je 17. listopada 1987. u Trocadéru u Parizu. Tada se okupilo 100 000 ljudi kako bi odali počast žrtvama siromaštva, gladi i nasilja. Na tom mjestu danas stoji spomen-kamen s ugraviranom snažnom izjavom Wresinskog: “Gdje god su muškarci i žene osuđeni na život u ekstremnom siromaštvu, krše se ljudska prava.”
Temeljna misija obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva je stvaranje prostora za dijalog između pojedinaca koji žive u siromaštvu i šire zajednice. Pojačavanjem glasova marginaliziranih, nastoji se osigurati da se njihove borbe prepoznaju i da njihovi uvidi oblikuju politike. Svake godine Međunarodni odbor za 17. listopada odabire temu u suradnji s pojedincima koji su iskusili siromaštvo, potičući participativan pristup zagovaranju.
Siromaštvo nije samo ekonomsko nego i moralno pitanje
Međunarodni dan borbe protiv siromaštva naglašava da je iskorjenjivanje siromaštva pitanje dostojanstva, pravde i pripadnosti, a ne samo prihoda.
Preko 690 milijuna ljudi živi u ekstremnom siromaštvu (manje od 2,15 dolara dnevno), a gotovo polovica svijeta živi ispod 6,85 dolara dnevno, ostavljajući mnoge samo jedan šok udaljenima od teškoća.
Siromaštvo je dinamično: kućanstva se često sele u siromaštvo i iz njega, mnogi bijegovi su privremeni, a sprječavanje ljudi da padnu u siromaštvo jednako je važno kao i izvlačenje iz njega.
Oko 1,1 milijardi ljudi suočava se s akutnim višedimenzionalnim siromaštvom, doživljavajući preklapajuće deprivacije u zdravstvu, obrazovanju i životnom standardu; razlike unutar zemalja mogu premašiti razlike između zemalja.
Klimatski šokovi najteže pogađaju siromašne: najsiromašnija polovica svijeta doprinosi malom udjelu emisija, ali snosi veliki udio gubitaka prihoda zbog klimatskih opasnosti.
Sukob produbljuje siromaštvo: udio ljudi u ekstremnom siromaštvu koji žive u nestabilnim i sukobima pogođenim okruženjima naglo je porastao, a velike populacije redovito su izložene nasilju i nestabilnosti.
Ukidanje društvenog i institucionalnog zlostavljanja osiguravanjem poštovanja i učinkovite podrške obiteljima
Ovogodišnja tema usmjerena je na okončanje društvenog i institucionalnog zlostavljanja osiguravanjem poštovanja i učinkovite podrške obiteljima. Cilj je najudaljenije staviti na prvo mjesto i izgraditi institucije koje pomažu obiteljima da ostanu zajedno, napreduju i oblikuju vlastitu budućnost.
Obitelji u siromaštvu često se suočavaju sa stigmom i kažnjavajućim praksama. I to na mjestima koja su namijenjena pomoći: školama, klinikama, uredima za socijalnu skrb i sustavima zaštite djece. Samohrane majke, autohtone obitelji i povijesno diskriminirane skupine prijavljuju osudu i kontrolu. To narušava povjerenje i sposobnost djelovanja, a ponekad kulminira razdvajanjem obitelji s trajnom emocionalnom i socijalnom štetom za djecu i roditelje.
Za promjenu kursa, tema Dana potiče tri promjene:
Od kontrole do skrbi: Osmislite usluge koje počinju s povjerenjem. Smanjite kaznene uvjete, pojednostavite dokumentaciju i dajte prioritet interakcijama usmjerenim na osobu koje su pune poštovanja.
Od nadzora do podrške: Preusmjeriti ulaganja s praćenja i uklanjanja prema uslugama koje jačaju obitelj: potpora prihodima, kvalitetna skrb o djeci, odgovarajući smještaj, skrb za mentalno zdravlje, podrška roditeljstvu i pristup pravdi.
Od vrha prema dolje do zajednički stvorenih rješenja: Uključite obitelji koje žive u siromaštvu u svakoj fazi – procjenu, dizajn, proračun, provedbu i evaluaciju – kako bi politike odražavale stvarne potrebe i ograničenja.
Podržavanje obitelji unapređuje više ciljeva održivog razvoja kroz koherentne, zajednički provedene politike u području socijalne zaštite, obrazovanja, zdravstva, stanovanja i zapošljavanja. Razvoj usmjerenim na ljude dobiva na zamahu uoči Drugog svjetskog summita o socijalnom razvoju u Dohi (4. – 6. studenog 2025.). Ovaj program prevodi obveze u konkretne, mjerljive promjene poštovanjem, zaštitom i podrškom obiteljima.
Svjetski dan hrane se obilježava svake godine 16. listopada s ciljem podizanja svijest o globalnoj nesigurnosti hrane i pothranjenosti. Ove se godine na taj dan obilježava i 80. obljetnica Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) specijalizirane agencije Ujedinjenih naroda koja predvodi međunarodne napore za borbu protiv gladi.
Cilj djelovanja FAO-a je postići sigurnost hrane za sve i osigurati da ljudi imaju redovit pristup dovoljnoj količini visokokvalitetne hrane kako bi vodili aktivan i zdrav život. Sa 195 članica – 194 zemlje i Europskom unijom, FAO djeluje u preko 130 zemalja diljem svijeta.
Posebno je to važno danas kada se poljoprivredno-prehrambeni sustavi suočavaju s neviđenim izazovima. Sukobi, utjecaji ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja, ekonomski šokovi i rastuća nejednakost vrše sve veći pritisak na zemlju koju obrađujemo, vodu o kojoj ovisimo i bioraznolikost koja podržava život. Lanci opskrbe ostaju krhki, a učinci poremećaja osjećaju se u domovima, na tržnicama i poljima diljem svijeta.
Rukom pod ruku za bolju hranu i bolju budućnost
Stoga ovogodišnji Svjetski dan hrane poziva na globalnu suradnju u stvaranju mirne, održive, prosperitetne i prehrambeno sigurne budućnosti. Zajedničkim radom, među vladama, organizacijama, sektorima i zajednicama, može se transformirati poljoprivredno-prehrambene sustave kako bi se osiguralo da svi imaju pristup zdravoj prehrani, živeći u skladu s planetom.
Način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu duboko je povezan s našim okolišem. Iako je hrana, naravno, u središtu 2. cilja održivog razvoja, ona je također važna komponenta za postizanje svih ciljeva održivog razvoja. Transformacija naših prehrambenih sustava ključna je za rješavanje trostruke planetarne krize gubitka bioraznolikosti, klimatskih promjena i onečišćenja s kojom se danas suočavamo.
Ozbiljnost problema nesigurnosti opskrbe hranom je ogromna. Procjenjuje se da danas 673 milijuna ljudi gladuje. S druge strane istovremeno raste razina pretilosti i količine bačene hrane što ukazuje na sustav izvan ravnoteže. Obilje i nedostatak koegzistiraju, često tik jedno uz drugo.
Treba istaknuti i kako su poljoprivredno-prehrambeni sustavi također glavni izvor emisija stakleničkih plinova. Ipak, oni nude stvarni potencijal za smanjenje tih emisija kroz način na koji se hrana uzgaja, bere i dijeli.
FAO slavi 80. godišnjicu #FAO80
Osamdeseta obljetnica FAO-a pokreće val slavlja diljem svijeta, a svaka regija donosi svoje priče, postignuća i duh ovom povijesnom prekretnici. Od povijesnih izložbi u Africi koje ističu desetljeća partnerstva u sigurnosti hrane i ruralnom razvoju, do sadnje 80 hektara šume u Kirgistanu u čast ekološke održivosti, te Latinske Amerike i Kariba koji se osvrću na naslijeđe kolektivne akcije za transformaciju, svaka inicijativa promatra FAO-ov rad s partnerima kako bi se postigla bolja proizvodnja, bolja prehrana, bolji okoliš i bolji život za sve.
Zadovoljavanje potreba rastuće globalne populacije zahtijeva timski rad – preko granica, sektora i generacija.
Međunarodni dan e-otpada obilježava se svake godine 14. listopada. Prilika je to za razmišljanje o utjecajima elektroničkog otpada i potrebnim akcijama za poboljšanje kružnosti elektroničkih proizvoda.
Međunarodni dan elektroničkog otpada osmislio je 2018. godine WEEE Forum kako bi podigao javni profil recikliranja otpadne električne i elektroničke opreme i potaknuo potrošače na recikliranje.
O elektroničkom otpadu
Prema Općem monitoru e-otpada UN-a, u 2022. godini globalno je generirano 62 milijarde kg elektroničkog otpada. To je 1,55 milijuna kamiona punih elektroničkog otpada poredanih duž Zemljinog ekvatora. Očekuje se da će količina e-otpada porasti na 82 milijarde kg do 2030. godine. Trenutno, količina elektroničkog otpada raste pet puta brže od formalnih stopa prikupljanja recikliranja od 2010. godine.
Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU) također navodi da je elektronički otpad jedan od najvećih i najsloženijih tokova otpada na svijetu. Elektronički otpad sadrži vrijedne materijale, ali i opasne toksine. Zbog toga je učinkovita oporaba materijala i sigurno recikliranje elektroničkog otpada izuzetno važno. Kako za ekonomsku vrijednost tako i za okoliš te ljudsko zdravlje. Razlika u količini proizvedenog elektroničkog otpada i količini elektroničkog otpada koji se pravilno reciklira odražava hitnu potrebu da se svi dionici pozabave ovim problemom.
Reciklirajte svoj elektronički otpad – to je ključno!
Kako potražnja za pametnim telefonima, električnim vozilima, solarnim panelima i drugom tehnologijom nastavlja rasti, raste i potreba za materijalima koji im omogućuju rad. Ove godine Međunarodni dan e-otpada stavlja u središte pozornosti ključne sirovine (CRM). To su elementi koji se iskopavaju u samo nekoliko zemalja i koji su ključni za poticanje zelene i digitalne tranzicije!
Geopolitika naglašava koliko su ovi materijali važni. No mnogo ljudi još nije svjesno da se ti elementi mogu dobiti iz nekorištenih ili pokvarenih elektroničkih proizvoda koji zatrpavaju njihove ladice i tavane. Zato će se 8. izdanje Međunarodnog dana elektroničkog otpada (#ewasteday) usredotočiti na podizanje svijesti o toj činjenici.
U Europi, nedavni Zakon o CRM-u postavlja ambiciozne ciljeve. Do 2030. godine 10% godišnje potrošnje CRM-a trebalo bi se nabavljati domaće, 40% bi se trebalo prerađivati unutar EU, a 25% bi trebalo dolaziti iz recikliranja. Ovaj posljednji cilj ne može se postići bez većih količina prikupljenog elektroničkog otpada i razvoja specijaliziranije tehnologije.
Potaknuti ovim zakonodavstvom, trenutno se razvijaju nove inovativne tehnologije koje omogućuju učinkovito recikliranje CRM-ova, koji su dostupni samo u vrlo malim količinama u rabljenoj elektroničkoj opremi i zahtijevaju vrlo složen tretman. Međutim, dobro funkcionirajući procesi postoje već dugi niz godina za materijale poput bakra ili aluminija.
Nedavna studija koju je proveo TNO pokazuje da bi selektivno oporabljanje CRM-ova iz elektroničkog otpada moglo doprinijeti s do 31% trenutne potražnje za CRM-ovima u EU. Međutim, fokus zakonodavstva o WEEE-u temeljen na težini ne stvara poticaje za oporabu tih materijala. Trenutni sustavi daju prednost volumenu nad vrijednošću. Druga izvješća, poput nedavno objavljene studije Deloittea, također inzistiraju na promjenama ove Direktive kako bi se omogućili kružniji pristupi.
Što se može učiniti?
Zakonodavstvo i tehnologija neće biti od velike pomoći, osim ako potrošači ne poduzmu ključni korak i ne odnesu svoje električne uređaje na za to predviđena mjesta za prikupljanje. Studija WEEE Foruma i UNITAR-a pokazala je da kućanstva posjeduju u prosjeku 74 EE uređaja (isključujući žarulje i rasvjetna tijela), od kojih je 61 uređaj u upotrebi, devet je uskladišteno, ali je u ispravnom stanju, a četiri su uskladištena i ne rade. Ukupna masa predmeta u kućanstvima iznosi 90 milijuna tona (Mt), od čega je 7 Mt uskladišteno i u ispravnom stanju, a 3 Mt je uskladišteno i pokvareno.
Većina ljudi ima stare telefone, prijenosna računala, punjače ili druge elektroničke uređaje, čak i e-cigarete, zaboravljene u ladicama. Vraćanjem ovih predmeta putem službenih kanala za prikupljanje, potrošači igraju izravnu ulogu u održavanju ključnih resursa u toku i podržavanju kružnog gospodarstva. Organizatori Međunarodnog dana e-otpada pružit će smjernice, alate i lokalne događaje kako bi pomogli građanima da donesu informirane odluke i odgovorno odlože svoje električne uređaje.
Kako bi svima pružili alate za učenje o smanjenju elektroničkog otpada koji stvaramo i uvidjeli prilike koje donosi pametno gospodarenje elektroničkim otpadom, Baselska, Rotterdamska i Stockholmska konvencija; EIT RawMaterials; Sveučilište u Leuvenu (KU Leuven, Belgija); Svjetska zdravstvena organizacija; Međunarodna telekomunikacijska unija; i Svjetski forum za resurse pokreću treće izdanje MOOC-a E-waste Challenge. Serija webinara koja traje pet tjedana i pruža angažman, raspravu i uvid u stvarnom vremenu s vodećim stručnjacima i kolegama učenicima usredotočit će se na ključni aspekt gospodarenja elektroničkim otpadom.
Međunarodni dan obitelji obilježava se svake godine 15. svibnja sukladno rezoluciji UN-a iz 1993. godine. Obilježavanje pruža priliku za promicanje svijesti o pitanjima vezanim...
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.