Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2025.: Financirajte otpornost, a ne katastrofe

Objavio
Odgovorno
-

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa poziva ljude i zajednice diljem svijeta da smanjuju svoju izloženost katastrofama i podižu svijest o važnosti obuzdavanja rizika s kojima se sve češće suočavaju. Obilježava se svakog 13. listopada od kada je 1989. utemeljen rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda. 

Posljednjih desetljeća svjedočimo kako pod utjecajem klimatskih promjena prirodne katastrofe postaju sve češće, skuplje i razornije. Vremenski uvjeti poput poplava, oluja, suša i ekstremnih vrućina do velikih opasnosti poput potresa – već imaju značajan makroekonomski utjecaj. Rastući troškovi katastrofa odražavaju rastući utjecaj klimatskih promjena i loših razvojnih odluka.

Izravni troškovi katastrofa porasli su na otprilike 202 milijarde dolara godišnje. Globalno izvješće o procjeni smanjenja rizika od katastrofa za 2025. procjenjuje da su stvarni troškovi 11 puta veći, gotovo 2,3 bilijuna dolara. Zemlje u razvoju najviše pate, dok se bogatije zemlje suočavaju s velikim financijskim gubicima.

Unatoč tome, ulaganja u smanjenje rizika od katastrofa i dalje su premala u nacionalnim proračunima i međunarodnoj pomoći. Pod temom Financirajte otpornost, a ne katastrofe, Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2025. poziva na odlučnu promjenu. Financirajte otpornost sada kako biste izbjegli kasnije plaćanje za katastrofe.

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2025

Financirajte otpornost, a ne katastrofe

Ključne poruke ovogodišnje teme

  • Katastrofe su sve veća prijetnja gospodarskom prosperitetu i održivom razvoju, a troškovi su podcijenjeni i neodrživi.
  • Troškovi katastrofa guraju zemlje u spirale povećanog duga, nižih prihoda, povećane osiguranosti i ponovljenih humanitarnih kriza.
  • Smanjenje međunarodne pomoći čini još važnijim smanjenje gubitaka od katastrofa kroz ulaganja u smanjenje rizika od katastrofa.
  • Smanjenje financiranja za smanjenje rizika od katastrofa dovodi do skupljih katastrofa u budućnosti, uz veće humanitarne potrebe.
  • Kako bi smanjile troškove katastrofa, zemlje moraju povećati financiranje za smanjenje rizika od katastrofa i osigurati da su sva razvojna ulaganja informirana o riziku.

Manje od 1% javnih proračuna dodjeljuje se za smanjenje rizika od katastrofa, a samo 2% projekata službene razvojne pomoći uključivalo je ciljeve smanjenja rizika od katastrofa između 2019. i 2023. Humanitarno financiranje za pripravnost također se smanjuje.

Glavni problem je što i javne i privatne ekonomske strategije često ignoriraju rizike od katastrofa. Privatni sektor, koji kontrolira 75% ulaganja, često previđa klimatske prijetnje, povećavajući ranjivost i potencijalne gubitke.

Kako bi se to riješilo, nacionalne strategije moraju uključivati ​​smanjenje rizika od katastrofa i prilagodbu klimatskim promjenama. Vlade bi trebale osnažiti privatni sektor propisima, podacima o rizicima i poticajima za promicanje otpornih ulaganja.

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2025. poziva stoga na dvije akcije:

  1. povećanje financiranja za smanjenje rizika od katastrofa u javnim i međunarodnim proračunima i
  2. osiguranje da su sva razvojna i privatna ulaganja informirana o riziku i otporna.

Izvor: UN i UNDRR

Međunarodni dan djevojčica 2025.: Djevojke i djevojčice na prvim crtama krize

Objavio
Odgovorno
-

Međunarodni dan djevojčica globalno se obilježava svake godine 11. listopada kako bi se prepoznala prava djevojčica i jedinstveni izazovi s kojima se one suočavaju diljem svijeta.

Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je 2011. Rezoluciju 66/170  kojom se 11. listopada proglašava Međunarodnim danom djevojčica. Cilj obilježavanja je usmjeriti pozornost na potrebu rješavanja izazova s ​​kojima se djevojčice suočavaju te ih osnažiti u ostvarivanju njihovih ljudskih prava.

Žene i djevojčice predstavljaju polovicu svjetske populacije, a time i polovicu njezina potencijala. Rodna ravnopravnost, osim što je temeljno ljudsko pravo, ključna je za postizanje mirnih društava, s punim ljudskim potencijalom i održivim razvojem. Štoviše, pokazalo se da osnaživanje žena potiče produktivnost i gospodarski rast.

Analize pokazuju da ulaganje u adolescentice nije samo pravi izbor za unapređenje rodne ravnopravnosti i prava djevojčica i žena, već i pametna ekonomska odluka. Strateško ulaganje u djevojčice ključno je za izgradnju pravednijeg, prosperitetnijeg i rodno ravnopravnijeg svijeta.

30 godina od Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje

Ciljevi djevojčica: Što se promijenilo za djevojčice? Prava adolescentica tijekom 30 godina
Ciljevi djevojčica: Što se promijenilo za djevojčice? Prava adolescentica tijekom 30 godina

Na Svjetskoj konferenciji o ženama 1995. u Pekingu, zemlje su jednoglasno usvojile Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje – najprogresivniji nacrt ikad za unapređenje prava ne samo žena već i djevojčica. Pekinška deklaracija je prva koja posebno spominje prava djevojčica. Bila je to prekretnička obveza za rodnu ravnopravnost, s adolescenticama u središtu vizije za pravedniji svijet. Trideset godina kasnije, napredak je neosporan – no izazovi i dalje postoje.

Od 1995. godine više djevojčica nego ikad prije pohađa školu, uz značajan porast upisa u osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Globalne stope dječjih brakova su se smanjile, a adolescentne trudnoće su se smanjile u mnogim regijama zbog proširenog pristupa uslugama reproduktivnog zdravlja. Pravna zaštita od nasilja temeljenog na spolu je ojačana, a digitalna tehnologija je djevojčicama pružila nove platforme za zagovaranje i ekonomske prilike.

Međutim, napredak je neravnomjeran. Djevojke u konfliktnim zonama, marginaliziranim zajednicama i one koje žive u siromaštvu i dalje se suočavaju sa značajnim preprekama u obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i ekonomskom osnaživanju.

  • 133 milijuna djevojčica danas ne ide u školu.
  • Adolescentkinje u dobi od 15 do 19 godina dvostruko češće nisu u sustavu obrazovanja, zaposlenja ili osposobljavanja nego njihovi muški vršnjaci.
  • Gotovo 4 od 10 adolescentica i mladih žena ne završi višu srednju školu.
  • Gotovo svaka četvrta adolescentica u dobi od 15 do 19 godina koja je bila u braku ili u partnerskom odnosu doživjela je nasilje od strane intimnog partnera tijekom života.
  • Više od trećine adolescentkinja i adolescenata u dobi od 15 do 19 godina smatra da muž ima pravo udariti svoju ženu pod određenim okolnostima.
  • Postotak pothranjenih djevojaka u dobi od 10 do 19 godina samo se neznatno smanjio u posljednja tri desetljeća, s 10 posto na 8 posto.

Ciljevi za djevojčice: Što se promijenilo za djevojčice? Prava adolescentica tijekom 30 godina

Klimatska kriza, ratni sukobi, migracije te nedavna pandemija COVID-19 pogoršale su nejednakosti. Povećana je stopa napuštanja škole i ranjivost na rodno uvjetovano nasilje. Također treba naglasiti da iako sve prisutnija digitalizacija stvara nove prilike, stvara i nove prijetnje za žene i djevojčice, uključujući online uznemiravanje i iskorištavanje.

Tema za 2025.: Djevojčica koja jesam, promjena koju predvodim –  Djevojčice na prvim crtama krize

Međunarodni dan djevojčica prilika je da se prepozna neograničen potencijal djevojčica. Ovogodišnja tema poziva na priznanje ženskog vodstva suočenog s višestrukim krizama. Jer djevojke ne čekaju bolji svijet, one ga grade.

Diljem svijeta djevojke se suočavaju s najvećim izazovima današnjice. Organiziraju se u svojim zajednicama, bore se za klimatsku pravdu i zahtijevaju kraj nasilja. Djevojke traže da ih se vidi ne samo zbog izazova s ​​kojima se suočavaju, već i zbog toga tko su i rješenja koja donose. Ipak, prečesto se njihovi glasovi ne čuju, njihovi postupci se ignoriraju, a njihove potrebe i prava guraju se u stranu.

Unatoč izazovima s kojima se suočavaju, djevojke već prednjače u pozivanju na promjene, pronalaženju rješenja i zahtijevanju svojih prava.

UNICEF diljem svijeta surađuje s grupama i mrežama koje vode djevojke kako bi radio na svijetu u kojem se glasovi djevojčica ne samo čuju, već se i djeluju na temelju njih – u donošenju politika, programiranju i humanitarnom odgovoru. Kada su djevojčice uključene, svi imaju koristi.

I vaš glas je važan

Na ovaj Međunarodni dan djevojčica, budite uz djevojčice i podržite njihovo vodstvo.

  • Podijelite priče djevojčica i djevojaka. Slavite njihova postignuća i pojačajte njihov glas.
  • Zagovarajte promjene. Pozivajte na politike koje štite prava djevojčica i omogućuju im liderstvo.
  • Stvorite prostore za djevojke. Gdje god imate utjecaj, podržite sigurne prostore gdje se djevojčice i djevojke mogu povezati, učiti i dobiti potrebnu podršku.
  • Dajte svoj glas. Pozovite na namjensko financiranje i programe koji zadovoljavaju jedinstvene potrebe djevojčica u kriznim situacijama, uključujući zdravstvo, obrazovanje, mentalno blagostanje i podršku adolescentnim majkama.

Budući napredak prava žena i djevojčica zahtijeva obnovljenu predanost politikama koje uklanjaju strukturne barijere i potiču vodstvo djevojčica i djevojaka te osiguravaju da se njihovi glasovi čuju. Ključna će biti ulaganja u multisektorske projekte koji se bave nizom ishoda i koji se mogu proširiti. Postizanje rodne ravnopravnosti zahtijeva osiguravanje da svaka djevojčica – bez obzira na podrijetlo – ima alate, prava i prilike za napredak u sljedećih 30 godina i dalje.

Izvor: UN, UNICEF

Komisija EAT Lancet o zdravim, održivim i pravednim prehrambenim sustavima

Objavio
Odgovorno
-
zdrava prehrana
Foto: jcomp / Freepik

Najnovije izvješće Komisije EAT Lancet okupilo je znanstvenike diljem svijeta kako bi analizirali podatke o ulozi hrane u ljudskom zdravlju, klimatskim promjenama, bioraznolikosti te radnim i životnim uvjetima ljudi. 

U svom izvješatju objavljenom 2. listopada 2025. znanstvenici upozoravaju da bez većih promjena u prehrani neće biti ostvareni klimatski ciljevi. Ističu kako bi se moglo izbjeći oko 15 milijuna smrtnih slučajeva godišnje ako ljudi diljem svijeta prijeđu na zdraviju, pretežno biljnu prehranu. Istovremeno bi se emisije iz poljoprivrede mogle smanjiti za 15 posto.

Prvo izvješće komisije iz 2019. godine smatrano je „monumentalnom prekretničkom studijom“ zbog spremnosti da ozbiljno shvati reformu prehrambenog sustava, uzimajući u obzir ljudsko i okolišno zdravlje.

Najvažniji zaključci novog izvješća Komisije EAT Lancet

Ovogodišnje izvješće ističe kako se globalni kontekst dramatično promijenio od 2019. godine. Povećana je geopolitička nestabilnost, cijene hrane vrtoglavo rastu. Još se osjećaju posljedice pandemije COVID-a. Sve to pogoršava postojeće ranjivosti i stvara nove izazove.

Prehrambeni sustavi ostaju u središtu sigurnosti hrane, ljudskog zdravlja, održivosti okoliša, socijalne pravde i otpornosti nacija. Djelovanja u vezi s prehrambenim sustavima snažno utječu na živote i dobrobit svih. Nužna su za napredak prema Ciljevima održivog razvoja, Pariškom sporazumu i Globalnom okviru za biološku raznolikost Kunming-Montreal.

  • Više od polovice svjetskog stanovništva bori se za pristup zdravoj prehrani. To snažno utječe na javno zdravlje, socijalnu jednakost i okoliš.
  • Iako je glad smanjena u nekim regijama, sve brojniji sukobi i negativni utjecaj klimatskih promjena preokrenuli su ovaj pozitivan trend.
  • S druge strane stope pretilosti i dalje globalno rastu.
  • Pritisak koji prehrambeni sustavi vrše na planetarne klimatske i okolišne granice ne pokazuje znakove smanjenja.

U sadašnjem trenutku sve veće nestabilnosti, prehrambeni sustavi i dalje nude neviđenu priliku za izgradnju otpornosti okolišnih, zdravstvenih, ekonomskih i društvenih sustava. Oni nude jedinstvene mogućnosti za poboljšanje ljudske dobrobiti, a istovremeno doprinose stabilnosti Zemljinog sustava.

‘Planetarna zdrava prehrana’ mogla bi spriječiti 15 milijuna smrti svake godine

U prvom izvješću EAT-Lanceta predložena je „planetarna zdrava prehrana“ usredotočena na žitarice, voće, povrće, orašaste plodove i mahunarke. Ovogodišnje izvješće navodi da je za poboljšanje zdravlja ali i istovremeno smanjenje globalnog zatopljenja, preporučljivo da ljudi jedu jednu porciju životinjskih proteina i mliječnih proizvoda dnevno. Konzumaciju crvenog mesa ljudi bi trebali ograničiti na otprilike jednom tjedno. To se posebno odnosi na ljude u razvijenim zemljama koji nesrazmjerno doprinose klimatskim promjenama i imaju više izbora u pogledu hrane koju jedu. Kad bi stanovništvo zemalja s visokim i srednjim dohotkom ograničilo konzumaciju govedine i janjetine na otprilike jednu porciju tjedno, moglo bi se smanjiti emisije jednake ukupnim godišnjim emisijama Rusije.

Manje mesa, a više mahunarki! – Ažurirane prehrambene preporuke

Prehrambene preporuke temeljile su se na podacima o rizicima od bolesti koje se mogu spriječiti poput dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti, a ne na kriterijima okoliša. Ljudsko i planetarno zdravlje su u skladu, rekli su istraživači.

Rockström, jedan od autora izvješća, ističe da iako se može činiti „dosadnim“ da analiza dođe do istog zaključka šest godina kasnije, to se može smatrato utješnim jer je znanost o hrani područje koje se brzo razvija s mnogim velikim studijama i poboljšanom analitikom.

Naš izbor hrane mogao bi planet dovesti do prekretnice

Istraživači su se usredotočili na čimbenike koji se ne odnose samo na klimatske promjene i emisije stakleničkih plinova, već i na bioraznolikost, korištenje zemljišta, kvalitetu vode i poljoprivredno onečišćenje. Zaključili su da su prehrambeni sustavi najveći krivci za približavanje Zemlje pragovima održivosti života na planetu.

Samo promjena prehrane diljem svijeta mogla bi dovesti do smanjenja emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede za 15 posto. Zato što proizvodnja mesa, posebno crvenog mesa, zahtijeva ispuštanje mnogo plinova koji zagrijavaju planet. Osim toga povećana produktivnost usjeva, smanjenje otpada od hrane i druga poboljšanja mogla bi taj broj povećati na 20 posto, navodi se u izvješću.

Uključivanje pravde u nejednak svijet

Izvješće zaključuje da gotovo polovici svjetskog stanovništva nije dostupna odgovarajuća hrana, zdrav okoliš ili dostojanstven posao u prehrambenom sustavu.

Etničke manjine, autohtoni narodi, žene i djeca te ljudi u zonama sukoba suočavaju se sa specifičnim rizicima za svoja ljudska prava i pristup hrani.

U susret nadolazećih pregovora UN-a o klimi u studenom, Rockström i drugi suautori nadaju se da će čelnici u zemljama diljem svijeta uključiti znanstvene perspektive o prehrambenom sustavu u svoje nacionalne politike. U suprotnom, „idemo u smjeru koji nas čini sve krhkijim“, rekao je.

Izvor: euronews.green

EU pokrenula javne konzultacije o potporama za pristupačnije stanovanje

Objavio
Odgovorno
-
Pristupačnije stanovanje
Foto: benzoix / Freepik

U petak, 3. listopada 2025., Europska komisija je pokrenula javne konzultacije o reviziji pravila o državnim potporama za pristupačnije stanovanje, kako bi pomogla državama članicama u rješavanju ovog problema.

Problem pristupa priuštivosti stanovanja nije ograničen samo na skupine s nižim prihodima. Sada utječe i na širi dio društva zbog različitih čimbenika, uključujući rastuću potražnju u urbanim područjima, povećane troškove stanovanja, nedostatak stambenog fonda, starenje zgrada, regionalne ekonomske nejednakosti te turizam i kratkoročni najam.

Kao odgovor na ovu akutnu i hitnu stambenu krizu, Komisija planira do kraja 2025. uvesti Europski plan pristupačnog stanovanja, čiji je cilj nadopuniti stambene politike na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uz zadržavanje načela supsidijarnosti.

Među ključnim predviđenim inicijativama, Komisija revidira pravila o državnim potporama kako bi olakšala financiranje pristupačnih stambenih rješenja.

Jedan od glavnih društvenih izazova u Europi je teškoća u dostupnosti priuštivog stanovanja. Rješavanje ovog problema zahtijeva zajedničke napore različitih tijela koja doprinose kroz širok raspon mjera.

Teresa Ribera, izvršna potpredsjednica za čistu, pravednu i konkurentnu tranziciju

Revizija Odluke o uslugama od javnog interesa

Ova revizija Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa („SGEI“) riješit će izazove povezane s pristupačnošću stanovanja koji nadilaze socijalno stanovanje. Cilj je omogućiti zemljama EU-a da brže i jednostavnije podrže pristupačno stanovanje revizijom Odluke o SGEI 2012/21/EU. To će doprinijeti naporima Komisije da se riješe stambene potrebe europskih građana, što će također uključivati ​​prijedlog europskog plana za pristupačno stanovanje.

Svi zainteresirani građani, tvrtke, javne vlasti ili udruge mogu doprinijeti javnoj raspravi do 4. studenog 2025. putem web stranice COMP-a.

Kako je navedeno u političkim smjernicama Komisije, trenutna pravila o državnim potporama nisu prilagođena kako bi omogućila državama članicama učinkovito rješavanje različitih izazova povezanih s pristupačnošću stanovanja koji nadilaze socijalno stanovanje.

Ova revizija ponudit će državama članicama novi alat za rješavanje hitnosti stambene krize, uz poštivanje načela supsidijarnosti omogućujući im da prilagode ta pravila svojim specifičnim kontekstualnim potrebama.

U tu svrhu, Odluci o uslugama od općeg gospodarskog interesa dodaje se nova kategorija izuzeća za pristupačno stanovanje, koja omogućuje dodjelu državne potpore bez obavještavanja Komisije. Nova definicija u Odluci o uslugama od općeg gospodarskog interesa glasi: „Stanovanje za kućanstva koja zbog tržišnih ishoda, a posebno tržišnih neuspjeha, nisu u mogućnosti pristupiti stanovanju po pristupačnim uvjetima“. Odluka uključuje posebne uvjete za usluge pristupačnog stanovanja od općeg gospodarskog interesa.

Nova Odluka o uslugama od općeg gospodarskog interesa također predlaže uvođenje sektorskih promjena koje se odnose na kritične lijekove te sektore zrakoplovstva i pomorstva. Revizija također uključuje promjene za ažuriranje i pojednostavljenje pravila.

Javna rasprava i sljedeći koraci

Nacrt odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa rezultat je javnog savjetovanja i poziva za dostavu dokaza održanog u lipnju i srpnju 2025. Komisija je primila više od 120 odgovora na poziv za dostavu dokaza i više od 140 za javno savjetovanje.

Ovaj prijedlog je također imao koristi od sastanka „provjere stvarnosti“, gdje su dionici i države članice dali doprinos stvarnim situacijama i glavnim preprekama u provedbi pravila o državnim potporama u stambenom sektoru.

Trenutne konzultacije pomoći će Komisiji da na suradnički, transparentan i uključiv način procijeni kako treba izmijeniti Odluku o uslugama od općeg gospodarskog interesa kako bi se olakšala ulaganja u pristupačno stanovanje.

Povratne informacije dobivene iz ovog savjetovanja i šireg angažmana dionika bit će uključene u tekući pregled odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa. Komisija će donijeti revidiranu odluku o uslugama od općeg gospodarskog interesa prije kraja godine.

Više informacija o radu Komisije na području pristupačnog stanovanja dostupno je na web stranici.

Izvor: European Commission

Svjetski dan stanovanja 2025.: Odgovor na urbanu krizu

Objavio
Odgovorno
-
svjetski dan stanovanja 2025
Foto: Globalno obilježavanje Svjetskog dana stanovanja ove godine je 6. listopada 2025. u Nairobiju, Kenija / @UN-Habitat

Svjetski dan stanovanja obilježava se već više od 30 godina svakog prvog ponedjeljka u listopadu. Ujedinjeni narodi su ga proglasili 1985. da bude osvrt na stanje gradova i mjesta te podsjetnik na osnovno ljudsko pravo na odgovarajući smještaj. Dan je također namijenjen podsjećanju svijeta da svi imaju moć i odgovornost oblikovati budućnost gradova i mjesta.

Grad je više od cigli i maltera. To je obećanje doma.

António Guterres

Urbana područja, posebno gradovi, sada su dom nešto više od polovice od sedam milijardi ljudi na svijetu. Trenutni trendovi urbanizacije pokazuju da će do 2050. godine dodatne tri milijarde ljudi živjeti u urbanim područjima. No u današnjem svijetu urbana područja pogađaju višestruke krize, uključujući klimu i sukobe.

Odgovor na urbanu krizu

Sve veći broj ljudi napušta svoje domove zbog kriza poput sukoba, političke nestabilnosti, klimatskih promjena i ekonomskih teškoća. Rekordnih 122 milijuna ljudi prisilno je raseljeno i – u svijetu koji se sve više urbanizira – raseljavanje postaje urbani fenomen. Preko 60% interno raseljenih osoba, izbjeglica i migranata traži utočište u gradovima, što vrši pritisak na lokalne sustave. To ubrzava rast gradova, a istovremeno značajno mijenja teritorije. Stoga ovogodišnji Svjetski dan stanovanja u fokus stavlja upravo urbane krize i urbano raseljavanje.

Ovogodišnja će tema istaknuti održiva, skalabilna i transformativna rješenja za urbano raseljavanje koja pomažu u stabilizaciji stanovništva, a istovremeno potiču prosperitet i socijalnu koheziju za sve. U središte pozornosti staviti će se važnost urbanog i teritorijalnog planiranja, uključivog urbanog upravljanja i uloge lokalnih vlasti u održivim rješenjima za raseljavanje. Koncept, program te ostale informacije, dostupni su na web stranici UN-a Habitat. Nagrada UN-Habitat Scroll of Honor jedan je od vrhunaca globalnog obilježavanja Svjetskog dana stanovanja i dodjeljuje se odabranim dobitnicima tijekom obilježavanja.

Urbani listopad

Svakog listopada svi zainteresirani za održivu urbanizaciju, od nacionalnih i lokalnih vlasti do sveučilišta, nevladinih organizacija i zajednica, potiču se da organiziraju ili sudjeluju u aktivnostima, događajima i raspravama. Mjesec počinje Svjetskim danom stanovanja, a završava Svjetskim danom gradova, 31. listopada.


Izvor: UN

Svjetski dan učitelja 2025.: Preoblikovanje poučavanja

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan učitelja
Foto: ei-ie.org

Svjetski dan učitelja, 5. listopada, globalna je proslava učiteljske profesije. Cilj je istaknuti vitalne doprinose učitelja i ogromnu vrijednost koju donose našim životima.

Utjecaj učitelja proteže se daleko izvan učionice – oni podržavaju učenike, jačaju obitelji i obogaćuju naše zajednice. Na Svjetski dan učitelja odajemo počast učiteljima koji svakodnevnom brigom, hrabrošću i kreativnošću, ostavljaju duboko pozitivan utjecaj na društvo.

Svjetski dan učitelja održava se u partnerstvu UNESCO-a, Međunarodne organizacije rada (ILO), UNICEF-a i Education Internationala (EI). To je dan za uvažavanje načina na koje učitelji mijenjaju obrazovanje. Prilika je to za promišljanje o podršci koja im je potrebna kako bi u potpunosti iskoristili svoj talent i poziv. Istovremeno to je i pravi trenutak da se preispita perspektiva ove profesije diljem svijeta.

Preoblikovanje poučavanja kao suradničke profesije

Učitelji igraju vitalnu ulogu u obrazovnim sustavima, potičući učenje, uključivost i inovacije u školama i društvima. Pa ipak, mnogi rade bez suradničkih struktura koje bi podržale njihovu pedagogiju, djelovanje, profesionalnost ili dobrobit. U mnogim sustavima, profesija je i dalje obilježena izolacijom, fragmentiranim strukturama i ograničenim mogućnostima izgradnje mreža s vršnjacima, mentorima i školskim čelnicima, što utječe i na kvalitetu obrazovanja i na zadržavanje učitelja.

Svjetski dan učitelja 2025
unesco.org

Ove godine, proslava Svjetskog dana učitelja usredotočit će se na temu „Preoblikovanje poučavanja kao suradničke profesije“,  ističući transformativni potencijal suradnje za učitelje, škole i obrazovne sustave. Preoblikovanje poučavanja kao inherentno suradničke profesije – podržane politikama, praksama i okruženjima koja cijene međusobnu podršku, zajedničku stručnost i zajedničku odgovornost – ključno je za jačanje poučavanja, učenja i profesionalnog ispunjenja učitelja.

Globalna proslava održat će se u okviru Panafričke konferencije o obrazovanju učitelja (PACTED) u Addis Abebi u Etiopiji. Rasprave će istražiti kako suradnja može poboljšati glas učitelja, profesionalni identitet i obrazovne ishode, uz doprinose ministara obrazovanja, regionalnih čelnika i predstavnika učitelja, koji će se zalagati za inicijative poput zajednica prakse, mentorskih programa i zajedničke nastave.

Izvor: UNESCO

Europski mjesec kibernetičke sigurnosti: Klikajte mudro

Objavio
Odgovorno
-
Europski mjesec kibernetičke sigurnosti
Foto: cybersecuritymonth.eu

Velik dio svakodnevnog života provodimo na internetu. Prelazak u digitalni svijet donio je sa sobom mnoge prilike, ali i mnoge izazove, a jedan od njih je kibernetička sigurnost. Tijekom listopada diljem Europe održavaju se razne aktivnosti kao dio godišnje kampanje EU-a posvećene promicanju kibernetičke sigurnosti među građanima i organizacijama EU-a.

Kampanja, koju koordiniraju Agencija Europske unije za kibernetičku sigurnost (ENISA), Komisija i zemlje EU-a, okuplja stotine partnera iz Europe i šire. Možete sudjelovati u konferencijama, radionicama, treninzima, webinarima, prezentacijama i još mnogo čemu kako biste podigli svijest i podijelili dobre prakse. Provjerite što se događa u vašoj blizini.

Kibernetički napadi koriste se za krađu podataka, špijuniranje korisnika, onesposobljavanje ili manipuliranje računalima i još mnogo toga. Ne ciljaju samo na osobna računala, već i na cijele mreže, a mogu ih provoditi pojedinačni hakeri, skupine hakera ili čak države. Postoji mnogo različitih načina na koje se možete zaštititi od ovih prijetnji:

  • upravljajte svojim lozinkama
  • napravite sigurnosnu kopiju svojih podataka
  • prilagodite postavke privatnosti i
  • zaštitite se od socijalnog inženjeringa.

EU se bavi tim izazovima aktivnim promicanjem kibernetičke sigurnosti putem Strategije EU-a za kibernetičku sigurnost. Ova strategija podupire napore EU-a u borbi protiv kibernetičkih prijetnji i usredotočuje se na jačanje naše kibernetičke sigurnosti i našeg odgovora na kibernetičke napade. 

Nedavno, u siječnju 2025., Komisija je predstavila akcijski plan EU-a za jačanje kibernetičke sigurnosti bolnica i pružatelja zdravstvene skrbi. Njegov je cilj stvoriti sigurnije i zaštićenije okruženje za pacijente. Pročitajte više o tome što EU poduzima.

Izvor: European Commission

Novo izvješće o stanju oceana: Svaki dio oceana sada je pogođen trostrukom planetarnom krizom

Objavio
Odgovorno
-

Danas, 30. rujna 2025., je objavljeno deveto izdanje EU Izvješća o stanju oceana programa Copernicus. Izvješće pokazuje da je svaki dio oceana sada ugrožen. Na njega utječe trostruka planetarna kriza – klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i onečišćenja.

Novo 9. izdanje Izvješća EU-a o stanju oceana programa Copernicus pruža informacije o promjenama i varijacijama u oceanu tijekom proteklih desetljeća. Poseban naglasak stavljen je na ekstremne događaje iz 2023. i 2024. godine. Ovogodišnja publikacija istražuje duboko međusobnu povezanost utjecaja promjena oceana s promjenama u morskim ekosustavima, ljudskom društvu, kulturi i gospodarstvu.

S ubrzanim zagrijavanjem oceana, Zemlja doseže opasne razine neravnoteže, približavajući se granicama sigurnog operativnog prostora klime. Vruća područja morske bioraznolikosti sve su ugroženija, zakiseljavajući se brže od globalnog prosjeka. Zagrijavanje i zakiseljavanje oceana kritično ugrožavaju ugrožene vrste i koralje, dok onečišćenje plastikom utječe na sve oceanske bazene.

Europska komisija je usvojila Pakt o oceanima

Ključni nalazi ovogodišnjeg izvješća

  • Ocean se zagrijava do neviđenih razina. Proljeće 2024. obilježilo je novi rekord s globalnom temperaturom mora od 21°C, što je uzrokovalo velike utjecaje na Zemljin sustav.
  • Toplinski valovi jače pogađaju oceane. U 2023. i 2024. godini temperature su premašile prethodne rekorde za više od 0,25 °C, što je utjecalo na proizvodnju hrane, ekosustave i obalna gospodarstva.
  • Rastući nivoi mora prijete zajednicama i baštini. Razina mora porasla je za 228 mm između 1901. i 2024., prijeteći oko 200 milijuna Europljana koji žive uz obale i dovodeći u opasnost mnoga obalna mjesta svjetske baštine UNESCO-a.
  • Toplije vode omogućuju širenje invazivnih vrsta. Ljetni toplinski val u Sredozemlju 2023. omogućio je širenje invazivnih vrsta poput atlantskih plavih rakova i bradatih vatrenih crva, dovodeći lokalno ribarstvo na rub kolapsa.
  • Morski led nastavlja se smanjivati. Arktički morski led zabilježio je četiri najniža stanja u povijesti između prosinca 2024. i ožujka 2025., a izgubljeni morski led pokrivao je područje gotovo dvostruko veće od Portugala.
Izvješće o stanju oceana je godišnja znanstvena suradnja u kojoj sudjeluje više od 100 stručnjaka iz Europe i svijeta, a sastavlja ga Copernicus Marine Service. Koristeći podatke promatranja (daljinsko istraživanje, in situ) i podatke ponovne analize oceana, izvješće pruža sveobuhvatnu 4-dimenzionalnu (geografska širina, dužina, dubina i vrijeme) analizu Plavog, Zelenog i Bijelog oceana.

Izvor: European Commission

Stanje okoliša u Europi nije dobro: prijetnje prirodi i učinci klimatskih promjena najveći su izazovi

Objavio
Odgovorno
-
Stanje okoliša u Europi 2025.
Foto: Izvješće o stanju okoliša u Europi za 2025. godinu sedmo je po redu izvješće o stanju okoliša koje je EEA objavila od 1995. godine. / EEA

Ovogodišnje izvješće EEA, objavljeno 29. rujna, ističe kako stanje okoliša u Europi nije dobro, a najveći su izazovi prijetnje prirodi i učinci klimatskih promjena. Izvješće se od 1995. objavljuje svake pete godine i pruža „provjeru stanja“ europskog okoliša, klime i održivosti. 

Izvješće o europskom okolišu 2025. najopsežnija je analiza trenutnog stanja i izgleda za okoliš, klimu i održivost kontinenta, a temelji se na podacima iz 38 zemalja. U izvješću se naročito ističe kako klimatske promjene i degradacija okoliša predstavljaju izravnu prijetnju konkurentnosti Europe, koja ovisi o prirodnim resursima. Postizanje klimatske neutralnosti do 2050. ovisi i o boljem i odgovornijem upravljanju zemljištem, vodom i drugim resursima. Zaštita prirodnih resursa, ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama te smanjenje onečišćenja izgradit će otpornost vitalnih društvenih funkcija koje ovise o prirodi, poput sigurnosti hrane, pitke vode i obrane od poplava.

Izvješće potiče ubrzanje provedbe politika i dugoročnijih mjera za omogućavanje održivosti koje su već dogovorene u okviru Europskog zelenog plana. Takve mjere usklađene su s prioritetima Kompasa konkurentnosti Europske komisije u vezi s inovacijama, dekarbonizacijom i sigurnošću.

No izvješće također ističe da je Europska unija svjetski lider u naporima za suzbijanje klime, smanjujući emisije stakleničkih plinova i korištenje fosilnih goriva, istovremeno udvostručujući udio obnovljivih izvora energije od 2005. godine. Dobar napredak postignut je i u poboljšanju kvalitete zraka te povećanju recikliranja otpada i učinkovitosti resursa u posljednjih 10-15 godina. Napredak u nizu čimbenika koji omogućuju prelazak na održivost – poput inovacija, zelenog zapošljavanja i održivog financiranja – također daje razloga za nadu.

Europski okoliš i klima 2025: znanje za otpornost, prosperitet i održivost
Europski okoliš 2025. – Europski okoliš i klima: znanje za otpornost, prosperitet i održivost

Složeni izazovi

Bioraznolikost se smanjuje u kopnenim, slatkovodnim i morskim ekosustavima Europe zbog stalnih pritisaka uzrokovanih neodrživim obrascima proizvodnje i potrošnje, što se najizrazitije vidi u prehrambenom sustavu. U izvješću se navodi da će se u budućnosti pogoršanje stanja bioraznolikosti i ekosustava u Europi nastaviti, a dogovoreni ciljevi politike vjerojatno neće biti ispunjeni do 2030. godine. 

Slično tome, europski vodni resursi su pod velikim pritiskom, pri čemu stres zbog nedostatka vode utječe na trećinu europskog stanovništva i teritorija. Održavanje zdravih vodenih ekosustava, zaštita slivova i osiguravanje obnavljanja resursa podzemnih voda ključno je za osiguranje buduće otpornosti Europe na vodu, navodi se u izvješću. 

Što se tiče klimatskih promjena, Europa je kontinent na planetu koji se najbrže zagrijava. Klima se mijenja alarmantnom brzinom, ugrožavajući sigurnost, javno zdravlje, ekosustave, infrastrukturu i gospodarstvo. Sve veća učestalost i opseg katastrofa povezanih s klimom, kao i spoznaja da će se klima nastaviti mijenjati čak i uz ambiciozne napore EU-a za ublažavanje, naglašavaju hitnu potrebu za prilagodbom europskog društva i gospodarstva, a istovremeno osiguravajući da nitko ne bude zapostavljen. 

Izvješće navodi da ovi najveći izazovi zahtijevaju preispitivanje veza između našeg gospodarstva i prirodnog okoliša, zemljišta, vode i prirodnih resursa. Samo obnovom prirodnog okoliša u Europi bit će moguće održati konkurentno gospodarstvo i visoku kvalitetu života za europske građane.

Širenje i povećanje dosega

Izvješće navodi da su hitno potrebne transformativne promjene u sustavima proizvodnje i potrošnje – dekarbonizacija gospodarstva, prelazak na kružno gospodarenje, smanjenje onečišćenja i odgovorno upravljanje prirodnim resursima. Politike EU-a, uključujući Zeleni plan, pružaju jasan put prema održivosti.  

Izvješće posebno ističe napore za obnovu staništa putem rješenja temeljenih na prirodi, što će izgraditi otpornost, a također pomoći u naporima za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu. Također naglašava potrebu za dekarbonizacijom ključnih gospodarskih sektora, posebno prometa, te za rješavanje emisija iz poljoprivrede. Povećana kružnost ima potencijal smanjiti ovisnost Europe o uvozu energije i kritičnih sirovina. Nadalje, ulaganjem u digitalnu i zelenu tranziciju europske industrije, Europa može povećati produktivnost i postati globalni lider u zelenim inovacijama, razvijajući tehnologije za dekarbonizaciju industrija koje je teško smanjiti, poput čelika i cementa.

Profil Hrvatske

Hrvatska, najnovija država članica EU-a, suočava se s mnogim izazovima i prilikama u svom prelasku na zelenu budućnost. Kao dio mediteranskog bazena, koji se zagrijava brže od globalnog prosjeka, povećanje otpornosti na ekstremne vremenske uvjete i rizike od šumskih požara je prioritet. I dok Hrvatska nastavlja smanjivati ​​emisije stakleničkih plinova (GHG), suočava se s potrebom ubrzanja prijelaza na kružno gospodarstvo, osiguranja održivog turizma, jačanja otpornosti infrastrukture i ekosustava, osiguranja sigurnosti hrane i razvoja pametnih, zelenih gradova.

Profil Hrvatske pruža sažet pregled ključnih trendova u tri dimenzije: okoliš i klima; socioekonomske promjene; ​​i promjene sustava (energija, mobilnost i hrana) u zemlji. Ističe glavne događaje i izazove u tim područjima, uključujući mjere za potporu napretku prema održivosti u Hrvatskoj. Procjenu za svaku od tri dimenzije pripremili su nacionalni stručnjaci iz Europske mreže za informacije i promatranje okoliša (Eionet) u Hrvatskoj, na temelju 20 utvrđenih pokazatelja EEA-e ili Eurostata.

Izvor: EEA Priopćenje za medije

Međunarodni dan starijih osoba 2025.: Starije osobe koje pokreću lokalne i globalne akcije

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan starijih osoba 2025
Foto: WHO - Desetljeće zdravog starenja

Svake godine 1. listopada ljudi diljem svijeta obilježavaju Međunarodni dan starijih osoba. Cilj je podizanje svijesti o prilikama i izazovima koje donosi starenje stanovništva te mobilizirali širu zajednicu za rješavanje poteškoća s kojima se suočavaju starije osobe.

Starenje stanovništva postalo je univerzalni fenomen. Gotovo svaka zemlja na svijetu doživljava rast broja i udjela starijih osoba u stanovništvu.

  • Broj starijih osoba (definiranih kao one u dobi od 65 godina ili više) utrostručio se s oko 260 milijuna u 1980. na 761 milijun u 2021.
  • Između 2021. i 2050. predviđa se da će se globalni udio starije populacije povećati s manje od 10% na oko 17%.
  • Broj ljudi u dobi od 60 godina ili više i više se nego udvostručio, s oko 541 milijuna u 1995. na 1,2 milijarde u 2025., a predviđa se da će do 2050. dosegnuti 2,1 milijardu.
  • Do 2080. godine broj osoba u dobi od 65 ili više godina nadmašit će broj djece mlađe od 18 godina.
  • Globalni očekivani životni vijek dosegao je 73,5 godina u 2025., što je povećanje od 8,6 godina u odnosu na 1995.
  • Broj osoba u dobi od 80 ili više godina raste još brže i predviđa se da će do sredine 2030-ih premašiti broj dojenčadi i dosegnuti 265 milijuna.
  • Kako stanovništvo stari, potražnja za zdravstvenom skrbi i socijalnom podrškom porasla je, posebno za osobe s bolestima poput demencije, glavnog uzroka ovisnosti i invaliditeta kod starijih osoba. Specijalizirana skrb sada je ključna za zadovoljavanje tih rastućih potreba.
  • Žene, koje čine većinu primatelja skrbi i njegovatelja, doprinose otprilike 70% sati neformalne skrbi u svijetu. To se posebno odnosi na zemlje s niskim i srednjim dohotkom s ograničenim uslugama skrbi, što žene čini ranjivijima na siromaštvo u starijoj dobi.

Brzi rast broja ljudi koji dosežu stariju dob naglašava važnost promicanja zdravlja, sprječavanja i liječenja bolesti tijekom cijelog života. Dulji život donosi sa sobom izazove ali i prilike, ne samo za starije osobe i njihove obitelji, već i za društva u cjelini.

Dodatne godine pružaju priliku za bavljenje novim aktivnostima poput daljnjeg obrazovanja, nove karijere ili bavljenja dugo zanemarenom strašću. Starije osobe također na mnogo načina doprinose svojim obiteljima i zajednicama. Ipak, opseg tih prilika i doprinosa uvelike ovisi o jednom čimbeniku: zdravlju.

Desetljeće zdravog starenja Ujedinjenih naroda (2021. – 2030.) globalna je suradnja, usklađena s posljednjih deset godina Ciljeva održivog razvoja, s ciljem poboljšanja života starijih osoba, njihovih obitelji i zajednica u kojima žive.

Starije osobe koje pokreću lokalne i globalne akcije:
Naše težnje, naša dobrobit, naša prava

Ovogodišnji 35. UN-ov Međunarodni dan starijih osoba poslužit će kao platforma za starije osobe da podijele svoje težnje, zalažu se za svoju dobrobit i pozovu na puno uživanje svojih ljudskih prava. Obilježavanje je ove godine usmjereno na prepoznavanje i podršku transformativnoj ulozi koju starije osobe imaju u poticanju djelovanja na lokalnoj i globalnoj razini.

Ovaj dan posebno ističe transformativnu ulogu starijih osoba u izgradnji otpornih i pravednih društava. Starije osobe nisu pasivni korisnici već pokretači napretka. Doprinose svojim znanjem i iskustvom u područjima kao što su zdravstvena jednakost, financijska dobrobit, otpornost zajednice i zagovaranje ljudskih prava.

Politička deklaracija i Madridski međunarodni akcijski plan o starenju (MIPAA), usvojeni 2002. godine, ostaju temelji globalne politike starenja, promičući društvo za sve uzraste kroz djelovanje na razvoju, zdravlju i podržavajućem okruženju. Tema za 2025. godinu izravno odražava ta načela prepoznajući starije osobe kao pokretače napretka na lokalnoj i globalnoj razini.

Zamah je također pojačan nedavnim međunarodnim događajima. U travnju 2025. Vijeće za ljudska prava unaprijedilo je ovaj program usvajanjem rezolucije 58/13. Rezoluciju je podržalo 81 država članica. To vodi osnivanju otvorene radne skupine zadužene za izradu pravno obvezujućeg instrumenta za promicanje i zaštitu ljudskih prava starijih osoba. Ovaj značajan korak odražava rastuće prepoznavanje starijih osoba kao nositelja prava i nositelja promjena.

Demografske promjene čine djelovanje hitnijim nego ikad. Starije osobe brzorastući su segment društva, posebno u zemljama u razvoju. Politike koje osnažuju starije osobe, osiguravaju pravedan pristup zdravstvenoj skrbi i socijalnoj zaštiti te uklanjaju diskriminaciju ključne su za održivi razvoj u svijetu koji stari.

Pojačavanjem glasova starijih osoba i prepoznavanjem njihovog doprinosa, Međunarodni dan 2025. služi kao platforma za starije osobe da izraze svoje težnje, zalažu se za svoja prava i pozovu na politike koje osiguravaju njihovo dostojanstvo i dobrobit.

Izvor: UN

1...141516...182Stranica 15 od 182

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z